neufert - elementi arhitektonskog projektiranja

• V C T ^ J

V J

f ' h , I

NEUFERT ELEMENTI

ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA

G O L D E N M A R K E T I N G

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb

UDK 72.011 (075.8)

NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i

propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. -(Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis)

Prijevod djela: Bauentvvufslehre. -Bibliografija. - Kazalo.

ISBN 953-212-080-7

1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik

420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska

Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika

Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing

Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916

E-mail: [email protected] http://www.golden-marketing.hr

Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur.

Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ.

Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ.

Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh.

Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh.

Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh.

Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Radule Knežević

Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić

Kompjutorski slog Željko Strunjak

Duško Kosanović

Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

mailto:[email protected]

http://www.golden-marketing.hr

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore

s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama

Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002. GOLDEN MARKETING w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

E-Mail: [email protected] Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice. Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka.

Od 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). 30. izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 31. izdanje, pregledano, 1982 32. izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 33. izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 34. izdanje, prošireno, 1996 35. izdanje, 1998 36. izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana

© Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000

Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer.

Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

V I

mailto:[email protected]

http://www.neufert.de

http://www.vieweg.de

PREDGOVORI

Predgovor prvom izdanju

U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski.

Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolag-anje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraće-nom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog norm-nog lista.

Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i in-formativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju na-vedenih pojedinačnih skupina.

Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj su-radnji.

Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstual-nog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je raz-loga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici.

Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936. Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju

Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bit-no novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sa-da, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige.

Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog ured-nika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor.

Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijalizira-nost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju.

Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W.

Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatro-gasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska

izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski.

Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhi-tekt Ludwig Neff.

Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informa-cije.

Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 cr-teža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 poj-mova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu li-terature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je ti-me znatno obogaćen izvor podataka.

Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert


Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavš-tinu za daljnje oblikovanje.

Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Lud-wig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom nje-govom smrću u veljači 1986.

Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispra-vnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno obli-kovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vre-menu.

Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo iz-raditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhva-titi sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga.

Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem prido-nijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991. Peter Neufert

V I I

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje

Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno po-moćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine.

Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života

mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti.

Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svi-jeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sa-držajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neu-ferta.

Wiesbaden, rujna 1991.


Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tije-kom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AG-Neufert Mittmann Graf Partner.

Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od

četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama.

Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važ-nim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje.

Koln, lipnja 1998. Peter Neufert


Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom bro-jčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhau-su i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale za-misli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vid-jeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar -Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neu-fert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja.

Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izda-vanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG

sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koau-torom Ludwigom Neffom.

36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CD-ROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavni-je i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, proši-reno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima.

Köln/Weimar, 15. ožujka 2000.

Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

V I I I

PREDGOVORI

Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf, Part.

Ludwig Neff

arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

• i

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Q . u

Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf, Part.

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni

Q

Peter Graf dipl. ing. Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf, Part.

f . - " .

D. Portmann f Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka-belske viseće konstr., obješene i poduprte konstr.. zaštita od požara

m

H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Dr. R. Börner, hidroenergetska postrojenja R. Wirtz, elektroinstalacije. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. Prof. Nogge, zoološki vtovi i akvariji. A. Beckmann, kinematografi. K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

i

^ v .

^ i-

' i

U i t

/

y =>sVí í

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

2

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

- - S

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skla-dištenja, liječničke ordinacije

vmmmšam O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skla-dištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potreb-na pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema no-vim mogućnostima i zahtjevima.

Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gle-dište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različi-tim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklono-stima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude.

Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu ko-načno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spozna-vanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektiv-nošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju.

Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu."

Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i me-tode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmoni-je.

Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u reče-nici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!.

Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomo-gne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvar-alačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam.

Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hra-mova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i želja-ma, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvaža-vanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji poka-zuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta pod-nijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vreme-na.

Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje gradi-teljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građe-vinama starih, dapače ih i zasjeniti.

Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u buduć-nost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i ko-risno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti pre-više gubi u razmatranjima iz područja povijesti umjetnosti i da se naslovom doktora daje zavesti na skretanje prema takvim učenim sporednim putovima, jer se to događa na račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko razgra-natih zahtjeva stvaralaštva.

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo ele-mente, kako je to ovdje u Elementima graditeljskog pro-jektiranja učinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primor-ao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iska-zanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdobl-ja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem.

Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugo-ga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji raz-mještaj.

Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projek-tiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina:

Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedi-nih stranica.

Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći.

Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojed-nostavnjuje preglednost.

Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1.

Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u to-me što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi.

Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM?

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno pred-viđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, raz-misliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.;

dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaoni-ca i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477.

0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, doma-ra, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a obli-kovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranica-ma 237-259.

Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na strani-cama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranica-ma 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, mo-dularne i normirane mjere na stranicama 60-61.

Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616.

Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

Kao primjer uzeta je izrada projekta ili pretprojekta za jednu upravnu zgradu.

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovori-ti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog po-sebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto kubaturu prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CD-ROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf -nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD -programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka 1

Osnovne norme 2

Osnovne mjere,

odnosi mjera 27

Projektiranje 44

Organizacija građenja 51

Elementi građevine 64

Grijanje, ventilacija 105

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123

Rasvjeta, osvjetljenje,

staklo, dnevno svjetlo 143

Prozori, vrata 177

Stubišta, dizala 193

Ceste, prometni prostori 206

Vrtovi, rasadnici 219

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237

Gospodarske prostorije 241

Kućne prostorije 250

Zatvoreni bazen 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264

Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, eko-loško građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299

Škole 307

Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 316

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade 327 Knjižnica, upravne zgrade, banke 331 Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja 368 Tehnika skladištenja 376 Radionice, industrijske građevine 380 Adaptacije 402 Poljoprivredni objekti, držanje životinja 404 Željeznice 421 Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti 456 Hoteli, moteli, kongresne zgrade 464 Zoološki vrt 472 Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar 475 Sportski objekti 490 Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide 541 Starački domovi, centri za starije osobe 583 Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586 Groblja 597 Zaštita od požara 599 Mjere, težine, norme 614 Popis literature 624 Kazalo pojmova 634

XII

SADRŽAJ

Objašnjenje oznaka Objašnjenje oznaka i kratica 1

Osnovne norme Sl jedinice 2 DIN 198.476.829.4999 4 Nacrti 5 Raspored nacrta 6 Oznake za građevinske nacrte 7 Odvodnja iz zgrade i zemljišta 12 Vodovod i kanalizacija 18 Plinske instalacije u visokogradnji 19 Elektroinstalacije 21 Tehnika osiguranja 24 Crtanje 25

Osnovne mjere, odnosi mjera Čovjek kao mjerilo i cilj 27 Mjera svih stvari 28 Dimenzije i potreban prostor 29 Čovjek i vozila 31 Čovjek i stan 32 Klima u prostoriji 33 Građevna biologija 34 Oko 37 Čovjek i boja 39 Odnosi mjera - osnove 40 Odnosi mjera - primjena 42 Primjena: modularna koordinacija 43

Projektiranje Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . 44 Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije 45 Nove konstrukcije i oblici 46 Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . 47 Postupak izrade 48 Predradnje - suradnja investitora 49 Upitnik 50

Organizacija građenja Izvedba građevine 51 Vođenje gradnje - osnovne mjere 59 Osnovne mjere 60 Osovinske mjere 61 Modularna kordinacija 62 Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 63

Elementi građevine Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi . . . . 64 Građevna jama - zaštita, jame, zemljište 65 Razmjeravanje zgrade 66 Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje 67 Izolacija građevina 69 Dreniranje kao zaštita građevina 70 Ziđe od prirodnog kamena 72 Ziđe od umjetnog kamena 73 Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja 76 Vezovi zidnih opeka 77 Kamini 78 Dimnjaci 79 Sustavi ventilacije 81 Krovišta 82

Krovni pokrovi 84 Krovne konstrukcije - detalji 86 Uspravni krovni prozor 87 Izgrađena potkrovlja 88 Ravni krov 89 Ravni krov - detalji toplog krova 90 Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi 91 Ozelenjivanje krovova 92 Ozelenjivanje krova - detalji 94 Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. 95 Građenje tekstilnim materijalima 96 Konstrukcije od mreže užadi 97 Ovješene i poduprte konstrukcije 98 Prostorne rešetke - osnove 99 Prostorne rešetke - primjena 100 Katne konstrukcije 102 Stropne konstrukcije 103 Podovi 104

Grijanje, ventilacija Grijanje 105 Skladištenje tekućih goriva 109 Termoelektrana 110 Hidroelektrane 111 Solarna arhitektura 112 Solarna energija 115 Hladnjače 116 Hlađenje i smrzavanje mesa 117 Tehnika kondicioniranja zraka 119

Fizika zgrade, zaštita građevina Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi 123 Termoizolacija - difuzija vodene pare 124 Termoizolacija - način građenja 125 Detalji termoizolacije: vanjski zid 126 Akustična izolacija 131 Zračna akustična izolacija 132 Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka 133 Zaštita od vibracija - materijalni zvuk 135 Akustičnost prostorije 136 Gromobrani 139 Antene 1 4 2

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Rasvjeta 143 Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . 152 Staklo 153 Sintetički materijali 161 Dnevno svjetlo 162 Sunčeva svjetlost 175

Prozori, vrata Nadsvjetla - svjetlosne kupole 177 Prozori 178 Prozori za stambena potrkovlja 182 Čišćenje zgrade 185 Vrata 186 Posebna vrata 189 Uređaji za zaključavanje 190 Osiguranje zgrade i zemljišta 191

XI I I

SADRŽAJ

Stubišta, dizala Stubišta 193 Rampe - zavojita stubišta 196 Ljestve za bijeg - izlaz za nuždu 198 Pokretne stube - za trgovačke i poslovne zgrade . . . . 199 Pokretne staze 200 Dizala - osobna dizala za stambene zgrade 201 dizala - osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke, hotele; dizal za bolesničke krevete 202 Dizala - dizalo za male terete 203 Hidraulična dizala 204 Panoramska ostakljena dizala 205

Ceste, prometni prostori Ceste 206 Biciklistički promet 211 Autoceste 213 Tramvaj, gradska željeznica 214 Prometni prostori 215 Smirivanje prometa 217 Prometni prostori - zaštita od buke 218

Vrtovi, rasadnici Vrtovi - ograde 219 Pergole, staze, stube, potporni zidovi 221 Vrtovi - zemljani radovi 222 Vrtovi - osiguranje padine 223 Vrtovi - puzavice i penjačice 226 Vrtovi - povišene i brežuljkaste lijehe 227 Vrtovi - ogledni primjeri 228 Staklenik 229 Drveće i živice 230 Vrtno jezerce 231 Jezerce za plivanje 232 Vrtovi - uporaba kišnice 234 Vrtni plivački bazen 235 Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 236

Kućne nusprostorije, ulazi Predprostor, vjetrobran, ulaz 237 Ulazi, garderobe 238 Hodnici 239 Spremišta 240

Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo 241 Spremište, smočnica 243 Kuhinje 244 Kuhinje - elementi za postavu i ugradnju 245 Blagovaonice - posude i namještaj 248

Kućne prostorije Spavaće sobe 250 Spavaće sobe - vrste kreveta 251 Spavaće sobe - položaj kreveta 252 Spavaće sobe - krevetske nište i zidni ormari 253 Garderobe 254 Kupaonice - oprema 255 Sanitarne kabine - predgotovljavanje 257 Kupaonice - položaj u kući 258 Kupaonice - primjeri iz projekata 260

Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen 261 Bazen za plivanje - detalji 263

Praonice rublja, uređaji za pranje

Praonice rublja - uređaji za pranje 264

Balkoni Balkoni 266

Putovi, ceste Putovi i ulice 267

Stanovi za odmor, vrste kuća, građenje drvenih kuća, ekološko građenje, etažna gradnja Stanovi za odmor 268 Kuće za odmor - vrtne kuće 269 Građenje drvenih kuća 270 Položaj kuće 271 Gradnje stanova 272 Stambene zgrade u nizu 276 Dvojne stambene zgrade 277 Atrijske kuće 278 Stambene zgrade 279 Stambene zgrade sa zimskim vrtovima 280 Stambene zgrade - oblik kvadrata, kocke i šatora . . . . 282 Drvene kuće - ekološko građenje 283 Stambene zgrade na padini 285 Stambene zgrade, velike 288 Stambene zgrade - međunarodni primjeri 289 Višekatne stambene zgrade 291 Oblikovanje etaže 292 Socijalni stanovi za iznajmljivanje 293 Projektno rješenje etaže 294 Galerijske stambene zgrade 295 Terasaste kuće 296 Skloništa 297

Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada 299 Očuvanje i sanacija 304

Škole Škole 307 Veliki prostori u gradnji škola 314

Visoke škole, studentski domovi, laboratoriji Visoke škole - predavaonice 316 Crtaonice 321 Studentski dom 322 Laboratorij 323

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Dječja obdaništa 327 Pribor za igru, igrališta 328 Prenoćišta za mlade 329

X I V

SADRŽAJ

Knjižnica, upravne zgrade, banke Knjižnica 331 Upravne zgrade - osnove 337 Upravne zgrade - osnove tipologije 341 Upravne zgrade - dimenzioniranje: potrebne površine . 344 Upravne zgrade - dimenzioniranje, razdioba prostora . 345 Upravne zgrade - dimenzioniranje, uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade - dimenzioniranje, konstrukcija 349 Upravne zgrade - dimenzioniranje, tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade - dimenzioniranje, radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade - dimenzioniranje, površine za namještaj 352 Upravne zgrade - organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade - primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada - visoke zgrade 355 Uredske zgrade - primjeri, vertikalni elementi 357 Banke - općenito 360 Banke - trezori 361

Ostakljeni pasaži, tipologija Tipologija 363 Povijesni primjeri 364 Primijenjeni primjeri 366 Pokrivanje staklom, prozirni krovovi 367

Prodavaonice, supermarket's, samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice - isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . . . 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375

Tehnika skladištenja Visoka skladišta 376 Projektiranje / logistika 377 Sigurnosne odredbe 378 Sustavi regala 379

Radionice, industrijske građevine Stolarska radionica 380 Tesarski i drvoprerađivački pogoni 382 Autoservisi 386 Autoservisni pogoni 389 Pekarnica 390 Industrijske građevine 392 Transportna i skladišna tehnika 395 Hale 396 Višeetažni objekti 397 Sanitarne prostorije 398 Uređaji za pranje 399 Sanitarni uređaji 400 Garderobe, odlaganje odjeće 401

Adaptacije Adaptacije 402

Poljoprivredni objekti, držanje životinja Nastambe za male životinje - držanje iz hobija 404 Držanje peradi 407 Staje za tov svinja 408 Staje za rasplodne svinje 410 Staje za konje i držanje konja 411 Uzgoj goveda 413 Uzgoj goveda - tov bikova 414 Uređenje gospodarstva 415 Klima u staji 420

Željeznice Kolosijeci 421 Odpremanje robe 424 Putnički kolodvori 425

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo Autobusni kolodvor 427 Vatrogastvo i vatrogasne zgrade 429 Vozila 432 Teretna vozila 434 Parkirališta 435 Teretna vozila - okretanje 437 Teretna vozila - parkiranje i okretanje 438 Utovarne rampe 439 Rampe, tova mi mostovi, podizne platforme 440 Garaže 441 Nadstrešnice za osobna vozila 442 Garaže i parkirni objekti 443 Parkirne građevine 444 Parkiranje i parkirne građevine 445 Parkirne građevine 446 Benzinske postaje 447 Odmorišta 449

Zračne luke Zračne luke 450

Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti 456 Ugostiteljski objekti na kotačima 458 Restoranske kuhinje 459 Velike kuhinje 462

Hoteli, moteli, kongresne zgrade Hoteli 464 Hotelske kuhinje 467 Motel 469 Kongresne zgrade 470

Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472

Kazališta, kina, višenamjenski centri, cirkusi Kazalište 475 Kinematograf 485 Višenamjenski centar 487 Drive-in kina 488 Cirkus, stacionaran 489

X V

SADRŽAJ

Sportski objekti Stadion 490 Stadion - opći pregled 491 Igrališta 492 Lakoatletski objekt 494 Prostorije za fitness 498 Teniska igrališta 500 Minigolf 502 Igrališta za golf 504 Jedrilicarski sport - marine 506 Veslački sport 509 Objekti za vodene sportove 510 Objekti za jahanje, manježi 511 Skijaška skakaonica 513 Klizališta 514 Brzo trčanje na koturaljkama 516 Biciklistički kros - BMX 517 Streljane 518 Sportske dvorane - dvorane za gimnastiku i igre . . . . 520 Badminton 526 Skvoš(squash) 527 Kuglane 528 Zatvorena kupališta 529 Otvorena kupališta 534 Zatvorena i otvorena kupališta 535 Sauna 537 Dvorane za igre 540

Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Liječničke ordinacije 541 Skupne ordinacije 542 Građenje za invalide 543 Građenje za invalide - stan 544 Životni prostor bez zapreka 546 Bolnice - općenito 547 Bolnice - planiranje izgradnje 548 Bolnice - oblici građevina 550 Bolnice - red mjera 552 Bolnice - hodnici, vrata, stubišta, dizala 554 Bolnice - operacijski odjeli 555 Glavne prostorije operacijskog odjela 556 Postoperativna njega 557 Operacija - sigurnosni uvjeti 558 Bolnice - izdvojeni prostori 559 Područje intenzivne njege 560 Područje njege 561 Područje liječenja - porodništvo 565 Bolnice - terapija zračenjem 566 Laboratorij, funkcijska dijagnostika 568 Fizioterapija 569

Dnevne klinike, ambulantne operacije 570 Bolnice - područje opskrbe 571 Bolnice - područje uprave 575 Bolnice - nastava i istraživanje 576 Bolnice - ambulanta 577 Posebne bolnice 578 Bolnice - nuklearna medicina, patologija 580 Bolnice - njega rodilja i novorođenčadi 581 Bolnice - posebna područja njege 582

Starački domovi, centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije Crkve 586 Orgulje 588 Zvona, tornjevi 590 Sinagoge 591 Džamije 592 Muzeji 593 Muzeji - međunarodni primjeri 595 Muzeji - primjeri iz Njemačke 596

Groblja Krematoriji 597 Groblja 598

Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode, uređaji za gašenje pomoću C02 602 Uređaji za gašenje prahom, uređaji za gašenje pjenom 603 Uređaji za odvod dima i topline 604 Instalacije vode za gašenje, protupožarne pregrade . . 607 Okna dizala F90 608 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru . 611

Mjere, težine, norme Mjere i težine 614 Odnos njemačkih i engleskih mjera 615 Pretvaranje engleskih mjera u milimetre 616 Stalna opterećenja 617

Popis literature 624

Kazalo pojmova 634

X V I

OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA

Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356

Mjerne jedinice, kratice Grčki alfabet

Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N og PC Pd S Schlz Si Sk So Sp Spi Sz Tg To Tr Tz Vr Vrr Wa WC Wf Wg Wr Wt

Wz Zi

garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar spavaća soba sjedeće mjesto tajnik, tajnica sin smočnica sudoper soba za igru ukopana garaža kći terasa soba za čaj predsoblje spremište praonica zahod vjetrobran zimski vrt čekaonica gospodarska prostorija dnevni boravak soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever

A.G.I. radna zajednica za industrijsko građenje

BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje

graditeljska regulativa propisi o ustupanju građenja zbirka građ. propisa Zakon o građenju odnosno njemačke industrijske norme električno lake bešavne cijevi poželjno odgovarajuće i daljnji (i ostali)

BOL VOB MBO BO bzw. DIN Elt LNA erw. entspr. ff.

ggf. (gegf., ggfs.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj

izgradnji = 2,50 S. stranica Stud. student (ica) UBA osovinski razmak u građenju

smještaja = 1,25 U W propisi o HTZ @ slika br. 1

vidjeti EQ popis literature cf muškarci $ žene Hochw. visoka voda Niedrw. mala voda HHS. najviši vodostaj DV obrada podataka EDV elektronička obrada podataka i.M. srednje, prosječno ca. oko, približno dgl. slično evtl. eventualno gem. prema i.Allg. općenito rel. relativno s.u. vidjeti dalje vgl. usporediti vorh. postoji usw. i tako dalje VDE savez njemačkih inž. el. u.U. pod uvjetom spez. specifično s.o. vidjeti prije sog. tako zvano Lit. popis literature U.A. i slično UV ultraljubičasto H.B.O. građev. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. i tako dalje äq. ekvivalentno R.z.d. | prostorije za trajni A.v.M. [ boravak ljudi GRZ iskaz površina pod zgradom GFZ iskaz površina etaža BMZ iskaz količina pri građenju BP plan izgradnje FH visina sljemena GE područje obrta Gl industrijsko područje

DIN 1301 i 1302

1012 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm)

lfdm tekući metar engleski palac (col)

• engleska stopa H ili h visina ili visoko B ili b širina ili široko Fl površina h sat Min ili min minuta ili u minuti S ili s sekunda ili u sekundi 12° sve oznake stupnjeva

Celzija (K) J energija Ws količina topline N sila Pa tlak, pritisak 2° 3' 4" i 2 stupnja, 3 minute,

{ 4 sek. podjela 360 st. % ili vH postotak %0 promil © promjer OK gornji rub FO gornji rub poda SO gornji rub tračnica M mjerilo / po (na pr. t/m = tona po metru) NW nominalna širina

Matematičke oznake > veće od > veće ili jednako < manje od < manje ili jednako I suma (zbroj)

kut sin sinus cos kosinus tan tangens ctg kotangens

prosječno, srednje = jednako » identično jednako * različito « približno, oko e sukladno ~ slično (i za ponavljanje riječi) 00 neizmjerno

II usporedno

# jednako i usporedno

* nije identično X puta, pomnoženo sa / podijeljeno _L okomito V volumen, obujam (0 prostorni kut

korijen

A konačni prirast ^ sukladno

A trokut t t istosmjerno, usporedno U protusmjerno, usporedno

A a (a) alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon

Z ç (z) zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi N v (n) ni H % (x) ksi 0 o (o) omikron n u (P) Pi p p ( 0 ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) <j) (ph)fi X X (ch) hi y y (pß) psi Q to (o) omega

Rimski I = II =

III = IV = V = VI = VII = VIII = IX = X =

XV = c =

CL = cc =

ccc = CD =

D = DC =

DCC = DCCC =

CM = M =

MCMLX =

brojevi 1 2 3 4 5 6 7 8 9

10

15 100

150 200 300 400 500 600 700 800 900

1000 1960

CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert, Bauentwurfslehre -Allgemeiner Bauentwurf

1

Osnovne veličine

Naziv osnov-ne jedinice

Oznaka Definicija na temelju

U definiciji sadr-žane SI jedinice

1 Duljina metar m Valna duljina zračenja kriptona

-

2 Masa kilogram kg Međunarodni prototip

-

3 Vrijeme sekunda s Trajanje perioda zračenja cezija

-

4 Jakost električne struje

Amper A Elektrodinamička sila između dva

vodiča kg, m, s

5 Temperatura (termodinamička temperatura)

Kelvin K Trojna točka vode ~

6 Svjetlosna jakost

kandela cd Zračenje pri skrutnjavanju platine

kg, s

7 Količina tvari mol mol Masa molekule kg

( ? ) S! - osnovne jedinice

a) toplinska izolacija

Oznaka Jedinica Značenje (u zagradi ranije oznake) t (°C. K) temperatura At (K) razlika temperature

q (Wh) količina topline X (W/mK) sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) X (W/mK) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent

provođenja topline) A a

(W/m2K) (W/m2K)

koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline)

k (W/m2K) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) 1/A (m2K/W) koeficijent toplinske izolacije 1/a (m2K/W) otpor predaji topline 1/k (m2K/W) otpor prolazu tipline D' (m2K/Wcm) veličina toplotnog otpora c (Wh/kgK) specifični toplinski kapacitet s (Wh/m3K) vrijednost akumuliranja topline

ß a

(1/K) (mK)

koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka

P (Pa) tlak

Po (Pa) tlak (djelomični) pare

9o (9) količina pare

9k (9) količina kondenzata V (%) relativna vlažnost zraka

^ (-) veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) M-d (cm) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji)

Ao (g/m2hPa) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru)

1/A0 (m2hPa/g) otpor propuštanju vodene pare (.iX (W/mK) faktor položaja

HV (W/mK) faktor položaja slojeva zraka P (DM/kWh) cijena grijanja

b) akustička izolacija

X (m) valna duljina f (Hz) frekvencija

(Hz) granična frekvenicija f„ (Hz) rezonantna frekvencija

Edva (N/cm2) dinamički modul elastičnosti S' (N/cm3) dinamička krutost R (dB) veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju

Rm (dB) srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) R' (dB) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) LSM (dB) mjera zaštite od zračnog zvuka

Ln (dB) normirana razina materijalnog zvuka V/M (dB) veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa TSM (dB) mjera zaštite od materijalnog zvuka a H stupanj apsorpcije zvuka A ( m 2 ) ekvivalentna površina pasorpcije zvuka r (m) polumjer odjeka a l (dB) sniženje razine zvuka

OSNOVNE NORME SI JEDINICE

System Internationale d' Unites-» QP

Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake su: T (tera) = 1012 jedinica (bilion) c (cent) = 1/100 stotinka jedinice G (giga) = 109 jedinica (milijardu) m (mili) = 10~3 (tisućinka jed.) M (mega) = 106

jedinica (milijun) M (mikro) = IO"6 (milijunti dio) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) n (nano) = IO-9 (milijarditi dio) h (hekto) = 100 jedinica P (piko) = 10-12 (bilijunti dio) da (deka) =10 jedinica f (femto) = 10-15 (bilijarditi dio) d (deci) =1/10 jedinice a (ato) = 10-18 (trilijunti dio)

Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak

® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice

Veličina koja se mjeri

Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI - sustav) propisano od 1978.

Faktor preračunavanja

duljina m metar površina m2 kvadratni metar obujam m3 kubni metar masa kg kilogram sila N Newton = 1 kg m/s2 9,8 tlak Pa Pascal = 1 N/m2 133,3

Pa bar bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m 0,98

temperatura °C stupanj Celzijus (samo kao temperaturna K Kelvin* skala) 1

rad - 10 (energija, Ws,J, Wattsekunda = Joule = Newtonmetar 4186 količina Nm topline) Wh Wattsat = 3,6 KJ 1,163

kWh kilowattsat = 103 Wh = 3,6 MJ 1,163 snaga (zrače- W Watt 736 nje energije ili topline) W Watt 1,163 * od 1975 propisano

( i ) Preračunavanje osnovnih jedinica

1 m m = 1 m2 1 m 1 s -1 = 1 m s-1 (= 1 m/s) 1m 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 kg 1m 1 s -2 = 1 kg m s-2 (= 1 kg m/s-2) 1 kg 1 m -3 = 1 kg m -3 (= 1 kg/m3) 1m 1m 1 s -1 = 1 m2 s*1 (= 1 m2/s)

( 5 ) Primjeri za "izvedene SI - jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica

Coulomb 1 C = 1 As Ohm 1 n = 1 V/A Farad 1 F =1 As/V Pascal 1 Pa = 1 N/m2

Henry 1 H =1 Vs/A Siemens 1 S = 1/fi Hertz 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) Tesla 1 T =1 Wb/m2

Joule 1J = 1 Nm = 1 Ws Volt 1 V =1 W/A Lumen 1 Im = 1 cd sr Watt 1 W = 1 J/s Lux 1 lx =1 Im/m2 Weber 1 Wb = 1 Vs Newton 1 N = 1 kg m/s2

Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA), električne reaktivne snage Var (ver), a Weber i kao Voltsekunda (VS)

( ö ) Nazivi i oznake izvedenih SI - jedinica

1 N * 1 s x 1 m2 = 1 Nsm2

1 rad x 1 s2 = 1 rad s' (= 1 rad/s)

1 A « 1 s = 1 As = 1 C

1 As/V = 1 C/V = 1 F

( 7 ) Primjeri za SI - jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI - jedinica

Otpor propuštanju topline 1/A = 1 m2h K/kcal = 0,8598 m2K/W

Veličina toplinske provodljivosti X = 1 kcal/m h K = 1,163 W/m K

Veličina prolaza topline k = 1 kcal/m2h K = 1,163 W/m2K

Veličina prelaza topline a = 1 kcal/m2h K = 1,163 W/m2K

Zapremisnka gustoća = 1 kg/m3 = 1 kg/m3

Računska težina = 1 kp/m3 = 0,01 kfl/m3

Tlačna čvrstoća = 1 kp/cm2 = 0,1 N/mm2

© Fizikalne oznake u SI - sustavu ( § ) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice

2

Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI - jedinica uslijedilo je postupno između 1974. i 1977. Od 1. siječnja 1978. vrijedi među-narodni mjerni sustav sa SI - jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).

OSNOVNE NORME SI JEDINICE QP

Veličina Sim-bol u for-muli

SI jedinic

Naziv

a

Oz-naka

Zakonska jed

Naziv

nica

Oz-naka

Stara jedinica

Naziv Oz-naka

Međustobni odnosi

Kut u ravnini radijan rad puni kut

grad minuta sekunde gon

pla

gon

pravi kut stari stupanj

novi stupanj

nova minuta nova sekunda

L

9

a cc

1 rad = 1 m/m = 57,296° = 63,662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 =

= jt/200 rad 1 c = 10"2gon 1 cc = (10~2) c = 10-4 gon

Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar

nm mm cm dm km

palac, col, (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja

in ft fathom mil sm

1 in = 25,4mm 1 ft = 30,48cm 1 hvat = 1,8288m 1 mil = 1609,344m 1 sm = 1,852km

Površina, povr-šina presjeka, površina zem-ljišta

A,q kvadratni metar

m2

ar hektar

a ha

1 a = ^ m 2

1 ha = 104 m2

Volumen

Normni volumen

V kubni metar m3

litra I Normni kubni m. Kubni metar

Nm3

cbm

11 = 1 dm3= 10"3m3

1 Nm3 = 1 m3 u normiranom stanju cbm = 1 m3

Vrijeme, interval vremena trajanje

t sekunda s minuta sat dan godina

min h d a

1 min = 60 s 1 h = 60 min = 3600 s 1 d = 24 h = 86400 s 1 a = 8765,8 h = 31,557 106s

Frekvencija, re-cipročna vrijedn. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina

f

0)

0)

Hertz

recipročna sekunda radijan u sekundi

Hz

1/s

rad/s

1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina

a = 2 x f

a = 2 x n

Broj okreta, brzina okretanja

n recipročna sekunda

1/s okret, po sek. okret, po min.

r/s r/min

okret, u sekundi okretaja u minuti

U/s U/min

1/s = t/s = U/s

Brzina V metar u sekundi

m/s kilometar na sat

km/h čvor kn

1 m/s = 3,6km/h 1kn = 1sm/h = 1,852hm/h

Ubrzanje gravi-tacije

<? metar u sekundi na kvadrat

m/s2

gal Gal 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2

Masa, težina (kao rezultat vaganja)

m kilogram Kg gram tona

9 t

pond funta cent metarski cent

1g = 10"3kg 1 t= 1 Mg = 103kg 1 pd = 0,45359237 kg 1 pf = 0,5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg

Sila Sila teže

F G

Newton N din pond kilopond megapond kilogram - sila tona - sila

dyn P kp Mp kg t

1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9,80665 * 10"3 N 1 kp = 9,80665 N 1 Mp = 9806,65 N 1 kg = 9,80665 N 1 t = 9806,65 N

Mehaničko naprezanje, čvrstoća

a Newton po metru kvadratnom

N/m2 Newton po milimetru kvadratnom

N/ mm2 kp/cm2

kp/mm 1 kp/cm2 = 0,0980665 N/mm2

1 kp/mm2 = 9,80665 N/mm2

Rad, energija

Količina topline Okretni moment Moment savijanja

W, E

Q U Mb

Joule

Joule Newtonmetar

J

J Nm J

kilovatsat kWh KS - sat erg kalorija kilopondmetar

PSh erg cal kpm

1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg 1 kWh = 3,6 106 J = 3,6 MJ 1 PSh = 2,64780 10s J 1 erg = 10~7 J 1 cal =4,1888 J= 1,163 10"3 Wh 1 kp m = 9,80665 J

Snaga, energija P Watt W

konjska snaga PS

1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3

1 PS = 0,73549675 kW

Teromdinamička temperatura Celzija temperat. Temperaturni interval i tempe-raturna razlika Fahrenheit -temperatura Reaumur - temp.

T

0 A6 ili AT 0F

0R

Kelvin K

K stupanj Celzijusa

°C °C

stupanj Kelvina stupanj Rankina

stupanj

stupanj Fahren-heita stupanj Rea,ira

°K

°R,°Rk

grd

°F

°R

1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K 0 = 7 - 7 0 7 0 = 273,15K A0 = A7, pri tome vrijedi:

1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0F = % 0 + 32 = 9/s 7 - 459,67

0R = 4/5 0 , 1 °R = 5/4 °C

© S! - jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo)

Građevinski materija! - K

novo

Beton DIN 1045 (izdanje 1.72)

B 5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55

Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahl-leichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.73)

LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55

Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.72)

LB 2 LB 5 LB 8

Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.70)

Z 25 Z 35 Z 45 Z 55

Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.62)

AB 5 AB 12 AB 20

Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.72)

BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550

<2} Skraćene oznake za građevinske — / materijale uzevši u obzir definiciju

čvrstoće

Građevinski materijal - K

novo

Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.72)

Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28

Opeka visoke čvrstoće

DIN 105 dio 3 (izdanje 7.75)

Mz 39 Mz 52 Mz66

Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.72)

KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28

Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dim-njake DIN 1075 (izdanje 8.69)

Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39

Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.76)

HSV 6 HSV 12 HSV 20 HSV 28

Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.73)

G 2 G4 G 6

Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.58)

GB 3,3 GB 4,4

Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.75)

LLB 4 LLB6 LLB12

Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.76)

Hbl 2 Hbl4 Hbl 6

Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.71)

V 2 V 4 V 6 V 12

Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.72)

HD 4 HD 6

Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.72)

ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38

©Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu

3

y/2

0 — ( 3 ) Temeljni formati

Format klasa

Red A Red B Red C

0 841 2 1189 1 000 2 1414 917 2 1297

1 594 2 841 707 2 1000 648 2 917

2 420 2 594 500 2 707 485 2 648

3 297 2 420 353 2 500 324 2 458

4 210 2 297 250 2 353 229 2 324

5 148 2 210 176 2 250 162 2 229

6 105 2 148 125 2 176 114 2 162

7 74 2 105 88 2 125 81 2 114

8 52 2 74 62 2 88 57 2 81

9 37 2 52 44 2 62

10 26 2 37 31 2 44

11 18 2 26 22 2 31

12 13 2 18 15 2 22

© Dodatni redovi

Format Oznaka mm Uzdužna polovica A4

1/2 A4 105 x297

Uzdužna četvrtina A4

1/4 A4 52 x 297

Uzdužna osmina A7

1/8 A7 9x 105

Uzdužna polovica C4

1/2 C4 114x324

itd.

© Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4

©

© A/4

Trakasti format A4

•210-

Registrator

( 8 ) Blok, blok za kopije

- širina "špigla" gornja margina.

- 8 1

najveća širina slike

- 5

najveća širina slike 167

donja margina

OSNOVNE NORME DIN 198.476.829.4999

Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. V. Berlin

Normirani formati danas su osnova za oblikovanje uredskog namještaja. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN - format. Standardne formate razvio je dr. Porstmann iz površine od 1 m2, koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 (3) duljina stranice x = 0,841 m x • y = 1 duljina stranice y = 1,189 m Temeljni format (pravokutnik površine 1 m2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata

-» © + (D Dodatni redovi B, C predviđeni su za posebne veličine papira, npr. kuverte, bilježnice i mape @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima reda A. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice, četvrtine i osmine (kuverte, natpisi, crteži itd.) © + (6) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. S ob-zirom na mogućnosti razvrstavanja, imaju istak na gornjemu rubu. Registratori, mape, fascikli širega su formata od onog kojemu su na-mijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A, B, C @ DIN 821 Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata, ali ako postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje di-menzije (§)

Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje, bit će listovi nešto manji, ali korice moraju točno odgovarati normiranom forma-tu. @

Širina korica ovisi o postupku uvezivanja.

u cicerima u [mm]

Širina "špigla" 37 38 167 171

Visina "špigla" (bez naslova kolumne) 55 551/2 247 250

Razmak između "špalti" 1 5

Najveća širina slike preko dvije "špalte" 37 167

Najveća širina slike u jednoj "špalti" 18 81

Unutarnja margina (polovica trake za uvez), normirana mjera 16 14

Vanjska margina (vanjski rub papira), normirana mjera 27 25

Gornja margina (gornji rub papira), normirana mjera 20 19

Donja margina (donji rub papira), normirana mjera 30 28

( 9 ) Uvezane, obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10)

4

© Normirani nacrt

Veličine lista prema DIN 476 red A

DIN A0 DIN A1 D I N A 2 DIN A3 DIN A4 D I N A 5

Format: neobrezani sirovi list mm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240

Format: obrezani gotovi list mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210

© Veličine listova

• neobrezani format • linija na nacrtu,

obrezivanje kopije

( 4 ) Veličina DIN A3

n - . C - . ~ ~ Í F

1 20-®-l i b © Isječak DIN A4

Podjela Broj jednakih polja pri veličini lista za A0 A1 A2 A3 A4

a 16 12 8 8 4 b 12 8 6 6 4

( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja

DIN A 3 a i CL

Q.I " I ^ | I

© Mjere i sheme preklapanja

OSNOVNE NORME NACRTI

DIN 824, 476

Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru, na gradilištu, pri dogovorima, isporuci i arhiviranju. Obrezani ori-ginalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 , (3)

Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO - A3 = 10 mm kod formata A4 - A6 = s 5 mm. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm, a za toliko je korisna površina nacrta manja.

Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih for-mata svog reda. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir 1 500, 1 560 mm (iz toga izvedeno 250,1 250, 660, 900 mm) zapauspapir 650, 900,1200 mm. Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0, potrebna je ši-rina role 900 mm. Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složi-ti prema ( f ) .

1. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. 2. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm

(prvi pregib), a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29,7 cm. 3. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib

2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili pro-bušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem.

4. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18.5 cm, za što je korisno primijeniti šablonu 18,5 * 29,7 cm. Dio nacr-ta koji se ne uklapa presavija se po polovici, tako da se dio na ko-jem je sastavnica nađe na vrhu. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu.

5. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b.

Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje-govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14,8 x 21 cm. Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2, 4, 6 itd.18,5 cm, treba se preostatak pre-klopiti po polovici.

5

Istočna fasada Sjeverna fasada Zapadna fasada

Presjek

Prizemlje

-15- :

Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija

( i ^ Praktični raspored nacrta na listu

10 5 0 | I I t I | I I I I |

20 30 ¿0

© Praktično crtanje mjerila

OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA

(prema DIN 6, 15, 16, 36, 406, 823,1352 i 1356) —> s. 11 Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. vrstu nacrta (skica, idejni projekt, projekt itd.); 2. vrstu prikazane građevine ili podatak o elemen-

tu građevine (situacija, tlocrt, presjek, pogled, perspektiva itd.);

3. mjerilo 4. količinu, "ako je potrebno. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. ime (potpis) investitora, 2. ime (potpis) projektanta, 3. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovodite-

lja gradnje, 4. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog iz-

voditelja radova, 5. napomene nadzorne službe:

a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista

Na situacijskim nacrtima, tlocrtima itd. mora biti označen smjer sjevera.

MJERILA (prema DIN 825) -> ©

Primjer za ispravno kotiranje, u skladu s normama, nezgodnog kosog tlocrta, navedene mjere su zidar-ske mjere -*• s. 54

2.69 \ 7

5Z_ + 2,69

U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim, a ostala mjerila manjim slovima; potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Sve predmete treba crtati u mjerilu; kote dije-lova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. Ako je moguće, treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1, 1:2,5, 1:5, 1:10, 1:20, 1:25, 1:50, 1:100, 1:200, 1:250; za situacijske planove: 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000, 1:10000, 1:25000.

KOTE I OSTALE OZNAKE

(prema DIN 406, list 1 - 6 ) -> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Duljine manje od 1 m u nacr-tima visokogradnje općenito se daju u centimetrima, a veće od 1 m u metrima; u novije vri-jeme -» BOL QP , ali također i u milimetrima. Dimnjačke cijevi, tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svo-j im svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina), a ako su kružnog presjeka ozna-kom © = promjer. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona, pri čemu se mjera gazišta navodi ispod, a vi-sine iznad osi (-> s. 8). Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iz-nad a svijetla visina ispod osi (-> s. 8). Podaci o visini poda etaže itd. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte vi-sine (± 0,00). Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. Podaci o površini prostorije u m2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta - točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kot-ne crtice -> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi pri-mijenjeno. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane, a u lijevom kvadrantu s lijeve strane - > © + © .

( 7 ) Kotiranje visine u presjecima i pogledima

3,52

© -© b

© I - 6250 5250 —I I—

6

Dnevna soba Spavaća soba

• O

I m i i i i i i m i i

T T T T T T T

f V M M

1 II 1 l\

C D

© Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba

130 x 80 x 78 = 6 osoba

^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba

( 3 ) Višekutni stol 70 -100

®Stol na razvlačenje 120x180

©Stolica, stolica bez naslona ©45 x 50

Stolica s naslonom za ruke 70 x 85

( 7 ) Ležaj 95 x 195

( 8 ) Sofa 80/1.75

( 9 ) Glasovir 60/1.40 - 1.60

©Glasovir

kratki 155x114 salonski 200x 150 koncertni 275 x 160

© Televizor

Stolić za šivanje 50/50 - 70 Šivaći stroj 50/90

(13) Stol za previjanje 80/90

(14) Sanduk za rublje 40/60

(15) Škrinja 40/1.00-1.50

(16) Ormar 60/1.20

© Kuke na razmaku 15 -20 cm

Garderoba

Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180

Pisaći stol 70x 1.30x78 80 x 1.50x78

Stalak za cvijeće

Kupaonica

O

o

Kuhin ja

= •

H O D

Krevet 95 x 195

Noćni stolić 50 x 70, 60 x 70

Dvostruki krevet 95 x 195, 100x200

Bračni krevet (francuski krevet) 145x195

Dječji krevet 70 x 140-170

Ormar za odijela 60 x 120

Kada 75 x 170, 85 x 185

Mala kada 70x 105, 70x 125

Tuš 80 x 80, 90 x 90, 75 x 90

Kutni tuš 90x90

Umivaonik 50 x 60, 60 x 70

Dva umivaonika

(ss) ® Dvostruki umivaonik 60 x 120, 60 x 140

Ugrađeni umivaonik 45x30

WC školjka 38x70

Ü

Pisoar 35/30

Bide 38/60

Niz pisoara

Sudoper 60 x 100

Dvostruki sudoper 60x150

(4 l ) Stupnjeviti sudoper

W2) Kuhinjski izljev

OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107

IEI

<ZD

O O O

1 Zidni ormar ' Donji ormarić

) Gornji ormarić

) Stol za glačanje

) Električni štednjak

) Stroj za pranje posuđa

Hladnjak

Zamrzivač

Peći i štednjaci s izvorima energije

(50) Čvrsta goriva

© Ulje

<L

H

Plin

Struja

I Grijaće tijelo

Kotao s ložištem za kruta goriva

Loženje plinom

"A,,

m

Loženje uljem

Kutija za smeće

Okno za smeće

Kanali za dovod i odvod zraka

BD = dizalo za bolesnika

TD = teretno dizalo OD = osobno dizalo DH = dizalo za hranu HD = hidraulično dizalo

7

Prozori sa slijepim okvirom s. 167-173

OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U) U) f- <M C5 (O

i& i l sa bez parapetne niše

SE

®Jednostmki prozor s unutarnjim Sandučasti prozor (K) s unutar- __ , J

otvaranjem štedi prostor, daje mjesto (2'.) njim otvaranjem, dvostruki prozor ( 3 ) Jednostruki prozor s vanjskim za grijače tijelo (D), prozor krilo na krilo (V) W otvaranjem

^ ^ Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem

Prozori s doprozornicima Sin

OJ CM KO

Klizni prozor mm

CM n <0

K

( 5 ) Jednostruki prozor ©Dvostruki prozor (D), sandučasti prozor (K), prozor krilo na krilo (V) ( 7 ) Jednostruki prozor (S) ( 8 ) Dvostruki prozor (SD)

Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata, podizna

^ Y

>1) Obrtna vrata dvokrilna

^ l / N . . Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena

•5.50C|

16STG 172/290

B Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag

m Prizemlje

Jednokraka stubišta s. 193-197

| ± 0,0001

8 STG 172/290

«

4 STO 187.5/2M—8Vrb"

187.5/250 I - 750

Podrum Prizemlje

(26) Dvokraka stubišta

I -t- 5,5001 8 STG 172/290

• 4.1251

Kad je riječ o prozorima, treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom, a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ - @ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza, treba kri-la tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s. 1 9 3 - 1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu, a dvokrakom be-ton ili kamen -» @ - @> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište, približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda. Stube treba od ± 0,00 prema gore i prema dolje sustavno numeri-rati. Brojevi stuba ispod ± 0,00 dobivaju predznak - (minus). Broje-vi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta. Središnja li-nija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također).

8

Z a e l e m e n t e z g r a d e : K o t a se o d n o s i na : P = p o d G R = gorn j i r ub S = s t rop D R = don j i r ub T = t e m e l j G R P S = go rn j i r ub s i r ovog p o d a P S = s i rov i p o d G R P G = gorn j i r ub gotov, p o d a P G = g o t o v i p o d D R Z Ž = don j i r ub z i d n o g ž l i jeba Z = z id Z R = r azup i r an je Z a o z n a k e po loža ja : Z Z = z a z i d a se n S = na s t r opu P O = o tvo r u p o d u iS = i spod s t ropa P K = kana l u p o d u n P = i z n a d p o d a PŽ = ž l i jeb u p o d u nt = i znad t e r e n a S O = o tvo r u s t r opu it = i s p o d t e r e n a S Ž = ž l i jeb u s t r o p u k = u kon t inu i te tu T O = o tvo r u t e m e l j u T Ž = ž l i j eb u t e m e l j u Z a s v r h u ko r i š ten ja : S T = s i d r e n a t r a k a V d = ins ta lac i ja v o d e C Č = č a h u r a za c i jev PI = ins ta lac i ja p l ina 0 = o k n o G r = ins ta lac i ja g r i jan ja O Z = otvor u zidu (zatvara se) V e = ins ta lac i ja ven t i l ac i j e Z O = otvor u zidu (ne zatv. se) El = e lek t ro ins ta lac i j a Z Ž = ž l j eb u z idu

i konačnici se zatvara ® Ul

^777//

( 3 ) Oznake za građevinske obrasce

Situacija postojeće javne prometnice

Predviđene ali još neizgrađene prometnice

Postojeće Í;ÜN:"*'' l/t-v*. građevine

ZŽ ZJ ZŽ

= ostaje otvoreno

Žlijeb u podu, stropu, temelju u presjeku

isto u tlocrtu

Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku

isto u tlocrtu

Kanal u podu u presjeku

isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu

A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu

Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu

A) čahura za cijev u pogledu

B) isto u tlocrtu

Dimnjaci u tlocrtu

Plinski dimnjaci u tlocrtu

*—

—X—K—

Javna zelena površina

Objekt koji će • se ukloniti

I ••• . ••• I Park

l + + - t - | Groblje

I 11 l i j Trajni mali

Kamp i teren 1, 1 Sportski za izletnike I — I teren

Kupalište Dječje igralište

OSNOVNE NORME O Z N A K E Z A G R A Đ E V I N S K E N A C R T E

D I N 1 3 5 6 - » QP

( 4 ) Oznake u tlocrtima i presjecima

' Jednobojno 2) U bojama

svijetlozeleno

peceña siena

crno bijelo

smeđe crveno Ral 3016




smeđe crveno ^ Ral 3016

r / / / / . smeđe crveno Ral 3016

smeđe crveno 7/b Ral 3016

smeđe crveno V/k Ral 3016


smeđe crveno x Ral 3016

sepia

sivo crno • sdío'

cinčano žuto

V / / / / / / / / A oker

bijelo

ljubičasto RAL 4005

modrozeleno RAL 6000

<'<'///<'//,'//,•//, maslinasto " " / / / / '% ' • ' • ' / / • RAL 6013

TOC. smeđe

— RAL 8001

munmm S 0

crno i bijelo

sivo RAL 7001

3) Kratice

Bb. ZM

BI KZM

KL

SC H

FEG

svaki put dodati

sraslo tlo

nasipana zemlja

Zid od opeke u vapnenom mortu

Zid od opeke u cementrnom mortu

Zid od opeke u produženom mortu

Zid od porozne opeke u cementnom mortu

Zid od šuplje opeke u produženom mortu

Zid od klinkera u cementnom mortu

Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu

Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu

Zid od kamena u mortu

Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu

Šljunak

Šljaka

Pijesak

Košuljica (gips)

Žbuka

Betonski predgotovljeni elementi

Armirani beton

Nearmirani beton

Čelik u presjeku

Drvo u ravninama presjeka

Akustička izolacija

Hidro- i termo izolacija

Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje

[smede| cmo [smeđe] katransko ulje

|smede|crveno|smeđe] benzin

Stari dijelovi građevina

|smeđe| bijelo [smeđe] benzol

[ crno | katran

[ sivo [vakuum

10

DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME

Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta Vrste linija Najvažnija primjena

1:1 1:5 1:10

1:20 1:25 1:50

1:100 1:200

Vrste linija Najvažnija primjena

Širina linije u mm

Puna linija (debela)

Konture presječenih dijelova građevine 1,0 0,7 0,5

Puna linija (srednje debljine)

Vidljivi rubovi dijelova građevine, konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine

0,5 0,35 0,35

Puna linija (tanka)

Kotne linije, raster 0,25 0,25 0,25

Puna linija (tanka)

Linije s uputama 0,35 0.25") 0 25

Crtkana linija*) (srednje debljine)

Pokriveni rubovi dijelova građevine 0,5 0,35 0,35

Linija crta - točka (debela)

Oznaka za ravninu presjeka 1,0 0,7 0,5

Linija crta - točka (srednje debljine)

Osi 0,35 0,35 0,35

Točkasta linija*) (tanka)

Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0,35 0,35 0,35

*) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima

**) 0,35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100

Za građevinske nacrte treba upot-rijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem.

1 2 I 3 4 Mjerne jedinice

Mjere ispod 1 m

npr. iznad

1 m npr. 1 m 0,05 0,24 0,88 3,76 2 cm 5 24 88,5 376 3 m,cm 5 24 885 3,76 4 mm 50 24 885 3760

Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom, što treba na-vesti u sastavnici (npr. 1:50 cm).

Mjerne jedinice

pločice mort

— košuljica — parna brana — izolacija — konstrukcija stropa

Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem, te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm, mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.

Upute, linije s uputama

( T ) Vrste i debljine linija - 3.76

-188,

-236 -Jäf ' . 5 - 4 —

- 426 -

-437,5--674-

kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije

( 7 ) Nazivi u kotiranju

625 24

r

Kotiranje izvan crteža na pr. 1:100 cm

JU 24 188,5 11,5 426

UZ

266 236

62.5 113,5 "138,5

674 61,5 437,5

113,5 "138.5" -86,5-

24

( 3 ) Kotiranje stubaca i otvora npr. M: 1:50 cm

i l K mint- ® *" cjcjcm" ^

885

62s

-<j>0,00

polje

3E

1 1 b24,

1 1 1

1

1

i 1 1

1 1 1

1

1 i 1 1 1

C2

1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1 1

1 1 1 1

020B

0b,02, 1 1

1 1

1 —1—

1 1 1 1 u

Oc Ob 0b2 0b2

b b, b2

( ? ) Kotiranje koordinatama npr. M: 1:50 cm, m ( 8 ) Raster osi - polja

11

Glavn i vod Od

obor vo

i/od nske de

Materijal DIN - norma ili oznaka atesta

Pri

klju

čni

I sp

ojnl

vo

d

Vod

u p

adu

Sab

irn

i vo

d

Ned

ost

up

no

u o

bje

ktu

i D

|

U z

gra

di

Na

otv

ore

no

m

Vod

ovi

za k

on

den

zat

iz

inst

alac

ije g

rija

nja

Po

naš

anje

pri

po

žaru

Keramička cijev s kolčakom

DIN 1230-1 DIN E N 295 -1 -3 - + + + - + - + A1 nije

zapaljivo

Keramička cijev s glatkim krajevima

DIN 1 2 3 0 - 6 DIN EN 295 -1 -3 - + + + + - + - + A1

Keramička cijev s glatkim krajevima, tankostijena

DIN EN 2 9 5 - 1 - 3 odobrenje + + + + + + + - + A1

Betonska cije\ s pelešom

DIN 4 0 3 2 - - - + - - A1

Betonska cije\ s kolčakom

DIN 4 0 3 2 + + + - - - A1

Armiranobe-tonska cijev

DIN 4 0 3 5 - _ + + + - - - A1

Staklena cijev odobrenje + + + - - + + - + A1

Salonitna cijev

DIN 1 9 8 4 0 - 1 - 2 + + + + + + + + A1 nije zapaljivo

Salonitna cijev

D IN 1 9 8 5 0 - 1 - 2 - - + + + - - - - A2

Limene cijevi (cink, bakar, aluminij, po-cinčani čelik)

DIN 18461 + - A1

Ljevano želje-zna cijev bez kolčaka (SML)

DIN 1 9 5 2 2 - 1 + + + - + + + + - A1

Čelična cijev D IN 1 9 5 3 0 - 1 - 2 + + + + + + + + - A1

Cijev od-nehrđajućeg čelika

odobrenje + - + - + + + + + A1

PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 - 1 - 2 - -+ + - + B1 teško

zapaljivo

PVC-U-cijev s valovitom vanj skom cijevi

odobrenje - - + - - + -

PVC-U-cijev profilirana

-+ + - - - + -

PVC-U-cijev s izolacijom

odobrenje - -+ +

- - +

PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1

PE-cijev tvrda

D IN 19535-1 -2 + + + + - + + + + B2 normal

zapaljivo

D IN 19537-1 -2 - - -+ + - -

+ -

PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom

odobrenje

- - - - - - - -

PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + -

+ B1

PP-cijev pojačana

odobrenje

- + - - - - - - B2

ABS/ASA/PVC cijev

DIN 19561 + + + + -

+ + + B2

ABS/ASA/PVC s pojačanim vanjskim slojem

odobrenje

- - + - - - - - B2

UP-GF-cijev DIN 19565-1 - -+ +

- - - +

Značenje simbola: + može se upotrijebiti, - nije uporabiva, odnosno nije prikladna.

OSNOVNE NORME DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA

Minimalni pad za

DN Fekalna kanalizacija

unutar zgrada

Oborinska kanalizacija

unutar zgrada

Mješovita kanalizacija

unutar zgrada

Fekalna kanalizacija

izvan zgrada

Oborinska i mješovita

kanalizacija izvan zgrada

do 100 1:50 1:100 1:50 1 :DN 1: DN

125 1:66,7 1:100 1:66,7 1 :DN 1 .DN

150 1:66,7 1:100 1:66,7 1 .DN 1' DN

od 200 1 -BM 2

vm 2

! D N 2

1 . D N 1:DN

Stupanj ispa njenosti h/d (prema DIN 1986 dio 2)

0,5 0,7 0,7 0,5* 0,7**

* za glavne vodove od i preko D N 150 također i 0 ,7 ** za glavne vodove od i preko D N 150 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11,0

^ 2 ) Minimalni padovi kanalizacije

Kana l i zac i j ska c i jev j e i zvan z g r a d e i z ložena o p a s n o s t i o d s m r z a -

van ja . O v i s n o 0 t o p o g r a f s k o m po loža ju , dub ina j e 0 ,80 m, 1 ,00 m,

1 ,20 m .

Van j sk im v o d o m s m a t r a j u se u t o m sm is lu sve ci jevi i zvan gabar i t a

zg rade . C i jev i i spod p o d r u m s k o g p o d a sma t ra j u se unu ta rn j im vo -

d o v i m a .

P r o m j e n e sm je ra c i jevn ih v o d o v a m o r a j u se izvest i f a z o n s k i m ko-

m a d i m a - l ukov ima , pri č e m u svak i po jed in i luk smi je imat i na jv i še

45° . N e m o ž e li se s p a j a n j e sab i rn ih c i jevi izvest i f a z o n s k i m k o m a d i -

ma, t r eba izgradi t i kana l i zac i j sko okno .

U g l a v n e i sab i rne v o d o v e smi ju s e ugrad i t i račve s na jv iše 45° . U

pr ib l ižno ho r i zon ta l n im v o d o v i m a d v o s t r u k e račve n isu d o p u š t e n e .

G l e d a n o u s m j e r u t ečen ja v o d e , j e d a n se c j e v o v o d ne smi je uves t i u

d rug i m a n j e g a p res j eka ( i zn imka : o d v o d o b o r i n s k e v o d e izvan zg ra -

da) .

S l ika

t=a

S i m b o l N a z i v

) ( 3 ) Komad s kolčakom

1 • ( 4 ) Komad s pelešom

, (- Komad s kolčakom i v ^ / pelešom

Račva s pelešima

> L ~ ®

Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima

Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima

Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak - kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°, 70°, 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°, 70°, 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°, 70°, 90°

Jednostruki kosi pri-ključak - kolčak s pe-lešom 45°, 70°, 90° Koljeno s kolčakom

Račva s kolčacima

Paralelni priključak s kolčacima

IE—•

P = t J E = K

D = i Koljeno s pelešom

%

\ \_7

X.

X.

X.

S-komad (etažni luk)

®Luk s pelešima (razl. kutevi) Dvostruki luk s pelešima

Luk s kolčakom 15°, 30°, 45°, 60°, 70°

Luk s kolčakom i pelešom

Redukcijski luk s pelešom

I O J X Z H

<>-—-

t"" * —

t h- -

T - komad odn. križni komad s pelešima

Redukcijski komad s kolčakom, L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru

. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom

Komad za čiš-ćenje, L=300-550

i Cijevni zatvarač

Kapa

Slijepi peleš

Sifon

© Područje primjene kanalizacijskih cijevi Fazonski komadi za cjevovode

12

Naziv Simbol

u formuli Jedinica Objašnjenje (definicija)

Proračunska količina oborina

l / ( s h a ) Količina oborina za koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja za odvodnju, s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učesta-losti (n).

Slivno područje A m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju za odvodnju

Koeficijent otjecanja V 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju za odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. Vidjeti i DIN 4405:1985-12

Dotok vode V, l /s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti

Otjecanje oborinske vode

V, l /s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina

Otjecanje fekalne vode

V, l /s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priklju-čenih izljevnih mjesta, uzevši u obzir istovremenost

Otjecanje mješovite vode

Vm l / s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = Vs + V, vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Kapacitet toka v„ l /s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja, npr. pumpe. Iz: DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Karakteristika priključka

AW, 1 Proračunska veličina pripisana nekom izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l /s)

Koeficijent otjecanja

K l /s Veličina ovisna o vrsti građevine, proizlazi iz karakteristike otjecanja

Kapacitet otjecanja

Vv l /s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre- ili podtlaka

Otjecanje pri djelo-mičnom punjenju

VT l /s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. Vidjeti: D IN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Stupanj punjenja h/d, 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d, položene odvodne cijevi

Nagib 1 cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. Npr. 1: 50 i 2 c m / m Vidjeti: DIN 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7

Pogonska hrapavost

ki mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici pro-toka u odvodnim instalacijama. Vidjeti. DIN 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7

Nominalni promjer DN Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelo-ve koji pristaju jedni uz druge, npr. z a cijevi, spojne elemen-te za cijevi i fazonske komade. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru, vidjeti DIN 2402. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera samo ako se od pro-računatog minimalnog promjera razlikuje za manje od 2 ,5%, ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. Iz: DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi, fazonskih komada, poklopaca okana itd. s dopustivim tolerancijama* na pr. iz proizvođačkih podataka za pridržavanje traženih veličina presjeka (površina, opseg itd.) Iz DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Minimalni promjer DSmin mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuš-tene tolerancije traženog promjera na niže. Iz DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Minimalni unutarnji promjer

mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d,

Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči, pa ostaje na površini ili prodire u zgradu.

Iz: E DIN EN 752-1 1992 -08

Preopterećenje - Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom, ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. Iz: E DIN EN 752-1 1992 -08

Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok, promjer d, i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju

Ostale definicije pojmova vidjeti DIN 1986-1

* sada donja granica dimenzija

i ) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta

OSNOVNE NORME DIN 1 986, ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA

Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna ko-ličina otpadne vode koja se može očekivati Vs, Pri tome treba u ob-zir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja, pre-ma zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz st-varnog dotoka:

VS=K- + \/e

Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračuna-vanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od naj-većega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta, bit će mjerodavan taj instalirani dotok. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kana-lizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju spe-cifične namjene zgrade.

Vrsta građevine, način odvodnje K l/s

Stambene zgrade, gostionice, pensioni, upravne zgrade, škole 0,5

Bolnice, lječilišta, veliki ugostiteljski objekti, hoteli 0,7

Javna kupališta, tuševi u nizu 1,0*

Laboratoriji u industrijskim pogonima 1,2*

* ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve

Vrijednosti koeficijenata otjecanja

Predmet odvoda ili vrsta voda

Karakteristika priključka

AWS

Nominalni promjer pojedinog priključnog

voda

Umivaonik za ruke, sjedaća kada, umivaonik u nizu

0,5 50

Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper, dvostruki sudoper)

uključivo stroj za pranje posuđa kapaciteta do 12

kompleta stolnog pribora, izljev, kućna perilica kapaciteta

do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom 1 = 4 0

Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja 1.5* 70*

Profesionalni stroj za pranje posuđa, stroj za hlađenje 2* 100*

Podni izljev D N 5 0

DN 70

D N 100

1

1,5

2

5 0

7 0

100

W C školjka, trokadero 2,5 100

Tuškada, tuš na stalku, praonik za noge 1 50

Kada za kupanje s direktnim priključkom 1 50

Kada za kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda

duljine do 1m na odvodnu cijev > DN 70 1 4 0

Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom

(izljev), priključni vod od izljeva do 2m duljine 1 50

Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom

(izljev), priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 70

Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva _ k 40

Izljevno mjesto u laboratoriju 1 50

Odvod zubarske instalacije prema DIN 13937

odnosno uređaja za izdvajanje amalgama 0,5* 40 *

Pisoar (pojedinačna školjka)* 0,5 50

Nominalni promjer

sabirnog priključnog

voda D N

Broj pisoara do 2 do 4 do 6 preko 6

0,5

1

1,5

2

70

70

70

100

* Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo navedene vrijednosti uključiti u dimenzioniranje

©Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka)

13

Vrste jedinice T.AWS

a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija

5

b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija, ali bez kuhinje

4

Jednosobni stan za sve predmete odvodnje

4

Hotelska soba i si. za sve predmete odvodnje

4

© Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne, sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka

Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uze-ti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX.

Slučajevi opterećenja Proračunska količina otjecanja

Niz praonika i niz tuševa % dotok vode Laboratorij Ve dotok vode Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3, DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043

14 dotok vode

Kanalizacijske pumpe, uređaji za dizanje fekalne vode, veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju

l/p protoka pumpe

Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji l/r otjecanje oborinske vode

© Slučajevi opterećenja

Pojedinačni priključni vodovi

DN uz uzimanje u obzir kriterija za

polaganje

Predmeti kanalizacije Osnovni

DN Kriteriji za polaganje Neod-

zračeno Odzra-čeno Predmeti kanalizacije

Osnovni DN

Duljina L m1>

Visina H m1>

Broj lukova komada

2) DN DN

Umivaonik, umivaonik za ruke, sjedeća kada

40 do 3 do 1 do 3 40 40

Umivaonik, umivaonik za ruke, sjedeća kada

40 do 3 do 1 do 3 50 4 0 Umivaonik, umivaonik za

ruke, sjedeća kada

40 preko 3

i preko 1

do 3 preko 3 70 50

Kada za kupanje - priključak na vertikalu

preko FB - DN vertikale > 70

4 0 do 1 do 0,25 bez

ograni-čenja

40 40

Kada za kupanje s direktnim priključkom 50

do 3 do 0,25 bez

ograni-čenja

50 50

Kada za kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 preko1

i do 3

bez ograni-čenja 70 50

Kada za kupanje s priključkom na podni izljev > 4 0 do 3 do 0,25

bez ograni-čenja

4 0 4 0

Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70

do 5 do 1 bez

ograni-čenja

70 70 Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5

i do 10

preko 1

do 3

bez ograni-čenja 100 70

Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 1

do 3

bez ograni-čenja

70 50

Pojedinačni priključni vodovi 70 preko 5

i prekol

do 3 bez

ograni-čenja

100 70

Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100

do 10 do 1 bez

ograni-čenja

100 100 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10

i preko 1

i do 3

bez ograni-čenja

125 100

W C školjka 100 do 5 do 1

bez ograni-čanje

100 100

W C školjka, max. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale

100 do 5 preko 1 do 4

bez ograni-čanje

100 100

Pojedinačni priključni vodovi svi preko3

bez ograni-čanje

prisilno odzračivanje

H visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje

L razvijena duljina cjevovoda do sifona

Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2 ) broj lukova uključivo izlazni luk sifona

OSNOVNE NORME DIN 1986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA

Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti

toku oborinske vode V r. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijed-

nost - protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode, uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno Vs ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna je samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0,7. Ako je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan za-jednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod, može se ukupno pot-rebna energija za njihov pogon reducirati, npr. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0,4 Vp.

Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika, tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) može se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. Ima li više od tri promje-ne smjera, treba primijeniti DN 50.

Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smi-je biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m, uz DN 70 najviše 5 m i uz DN 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m; visinska razlika H mora biti manja od 1 m. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m, odnosno sa DN 70 dulji-ne do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije verti-kalnog dijela ugraditi sl jedeću veću DN ili cjevovod od zračiti. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odz-račiti.

Sabirni priključni vodovi DN uzevši u obzir kriterije polaganja maksimalne

DN

Kriteriji za polaganje DN uzevši u obzir kriterije polaganja

neodzra-čeno

odzra-čeno

DN Duljina L

m' l Visina H

m 1 ) neodzračeno

D N odzračeno

D N

1 - 50 do 3 do 1 50 -

1 1,5 50 do 6 preko 1

do 3 70

od vertikale 50

3 - 70 do 5 do 1 70 -

3 4,5 70 do 10 preko 1 do 3

100 od vertikale

70

16 100 do 10 do 1 100 "

16 bez WC-a

do 10 preko 1

do 3 - 100

- 1,5 50 preko 6 i preko 3

- 4,5 70 preko 10 i preko 3 prisilno odzračivanje

- 25 100 bez WC-a preko 10 i preko 3

16 -100

s a W C do 5 do 1 100 -

- 25 100 s a W C do 5 1 prisilno odzračivanje

- >16 svi prisilno odzračivanje

3 100 W C s jednim umivaonikom (WT) u EG - H maksimalno 4 m iznad položenog voda - razmak WC-a maksimalno 1 m od vertikale

iLst l A u m u 6 3

H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala, sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona

L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona

( 3 ) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi ( 4 ) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi

14

DN *)

d, min mm

maksim. dopust.

VS l/s

K = 0,5 l/s K = 0,7 l/s K = 1,0 l/s

DN *)

d, min mm

maksim. dopust.

VS l/s

maksim. broj

WC-a I,AWS

maksim. broj

WC-a I.AWS

maksim. broj

WC-a

70"> 68,2 1,5 9 - 5 - 2 -

100 97,5 4,0 64 13 33 8 16 4

125 115,0 5,3 112 22 57 14 28 7 125 121,9 6,2 154 31 78 20 38 10

150 146,3 10,1 408 82 208 52 102 25 *) vidjeti objašnjenja

**) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 © priključiti na zasebnu vertikalu (kuhinjska vertikala)

( J ) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem

DN d ¡mm mm

maksim. dopušt.

Vs l/s

K= 0,5 l/s K= 0,7 i/s K = 1,0 l/s

DN d ¡mm mm

maksim. dopušt.

Vs l/s

S AW%

maksim. broj

WC-a I.AWS

maksim. broj

WC-a I.AWS

maksim. broj

WC-a 70») 68,2 2,1 18 - 9 - 4 -

100 97,5 5,6 125 25 64 16 31 8

125 115,0 7,4 219 44 112 28 55 14 125 121,9 8,7 303 61 154 39 76 20

150 146,3 14,1 795 159 406 102 199 50 *> vidjeti objašnjenja

**' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 © priključiti na zasebnu vertikalu (kuhinjska vertikala)

Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim odzračivanjem

DN *>

d, m,n mm

maksim. dopušt.

Vs l/s

K= 0,5 l/s K= 0,7 l/s K = 1,0 l/s

DN *>

d, m,n mm

maksim. dopušt.

Vs l/s

I,AW%

maksim. broj

WC-a I.AWS

maksim. broj

WC-a

maksim. broj

WC-a 70") 68,2 2,6 27 - 14 - 7 -

100 97,5 6,8 185 37 94 24 46 12 125 115,0 9,0 324 65 165 41 81 20 125

121,9 10,5 441 88 225 56 110 28 150 146,3 17,2 1183 237 604 151 296 74

*> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . 13 © priključiti na zasebnu

vertikalu (kuhinjska vertikala)

( Z ) Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem

Vrsta površine Koeficijent otjecanja V

Vodonepropusne površine, npr. - krovne površine nagiba većeg od 3° i - betonske površine, rampe l - učvršćene površine s ispunom reški i - asfaltne površine - teraco sa zalijevanjem reški J - krovne površine nagiba < 3° - krov s kulirom - zasađene krovne površine1*

- za intenzivno ozelenjene - za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja - za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja

1,0

0,8 0,5

0,3 0,3 0,5

Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem, npr. - tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku

opločene površine - tarac s više od 15% reški, npr.

kocka 10 x 10 cm i manja - vodom vezane površine - dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina - športske površine s drenažom

- površine od sintetičkog materijala, sintetički travnjaci - gumna - travnjaci

0,7

0,6 0,5 0,3

0,6 0,4 0,3

Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom, npr.

- parkovi i površine pod vegetacijom - površine pošljunčane ili obrađene šljakom, djelomočno

učvršćene, npr. - vrtne staze s vodom vezanom površinom ili - prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova

0,0

'' Prema smjernicama za projektiranje, izvedbu i održavanje krovne vegetacije -Smjernice za ozelenjavanje krovova


Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije op-teretiti. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu, naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično kru-tog otpada) koji se smije priključiti. Osim toga, navedena je i količi-na otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. 13. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se op-teretiti sa 70% većim protokom. Dimenzioniranje prema © . Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba di-menzionirati prema (h/d-, = 0,5). Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d, = 0,7). Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema po-ložaju (unutar ili izvan zgrade - vidjeti i DIN 1986 - 1; 1988 - 6, tab.4.). Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniran-je primijeniti samo uz obrazloženje (v. DIN 1986 - 1; 1988 - 6).

Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniran-je otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi

© rT(n)

10000 u l/s

® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr

gdje znači: Vr otjecanje oborinske vode u l/s; A slivna površina u m2; rT(n) proračunska količina oborina u l/(s • ha); i// koeficijent otjecanja @

Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzio-nirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s. 16. Dopunjujući DIN 1986 - 1 :1988 - 6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova pred-vidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: - za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se, uz suglasnost

lokalnih vlasti, primijeniti i manja proračunska količina oborina, ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r^ Q 5y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05). Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama, može se proračun provesti s veličinama -> s. 16 © . Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju, prema DIN 1986 - 1 : 1988-06.

- glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina, npr. 200 l/(s • ha), ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0,5) uz odobrenje lokalnih vlasti.

- zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju od-vodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane, ja-vljaju se razlike u očekivanoj količini vode. One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na samom zemljištu (eventualno poniranje, plavljenje neugroženih površina, retencijskih bazena i si.)

- posebne izvedbe krova, npr. s planiranim plavljenjem. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja, a opterećenje vodom obuh-vatiti statičkim proračunom.

15

max. dop.

V, I/s

r = 300 l/(s • ha) r = 400 l/(s • ha)

DN max. dop.

V, I/s

V= 1,0 i//= 0,8 ¥= 0,5 V= 1.0 y/= 0,8 y/=0,5 DN

max. dop.

V, I/s

A m2

A m2

A m2

A m2

A m2

A m2

50 0,7 24 30 48 18 23 36 60*» 1,2 40 49 79 30 37 59 75 1,8 60 75 120 45 56 90 80*> 2,6 86 107 171 64 80 129

100 4,7 156 195 312 117 146 234 118**> 7,3 242 303 485 182 227 364 120**' 7,6 253 317 507 190 238 380 125 8,5 283 353 565 212 265 424 150 13,8 459 574 918 344 431 689 200 29,6 986 1233 1972 740 924 1479

*' Dimenizije prema DIN 18460; za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci)

**' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1, DIN 19538, DIN V19560 i DIN V19561

Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/mm= 1,0 cm/m, /i/d, = 0,7)

Sva u zemlji položena kanalizacija mora, bez obzira na -> 0 imati nomi-nalnu dimenziju najmanje DN 100.

Odvodnja s krova pod t lakom Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se pla-vljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizola-ciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statič-kom proračunu. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode, kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine us-porene vode. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se, odstupajući od odredaba u DIN 1986 - 1 : 1 9 8 8 - 6, ako je to dokazano hidrauličkim proračunom. Na izljevu, tj. na prije-lazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slo-bodnim vodnim licem, treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke ener-gije reduciranjem brzine tečenja na < 2,5 m/s.

Petominutna količina oborina, proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska, čija se količina na promatranom po-dručju, statistički gledano, prekorači jednom godišnje, jednom u dvije ili jednom u 20 godina, navode se podaci iz ATV - radnog lista A 118 u ta-blici 15. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skla-du s promijenjenim količinama oborina. Pri dimenzioniranju sustava od-vodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV - radnog li-sta A118. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r15(10) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV - radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vre-mena. fi5( i) petnaestominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, pre-

korači jednom godišnje. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV - radnom listu A 118. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimen-zioniranje sustava odvodnje zemljišta.

i~5(0,5) petominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, prekorači jednom u dvije godine.

f5(0,05) petominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, prekorači

jednom u 20 godina.

Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode, mjerodavna za dimenzioniranje ka-nalizacije, sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr.

Vm = V, + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1, cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).


Količina oborina Mjesto 'i 5(1) r5<0.5) r5(0,Q5)

l/(s • ha)

Alzey 114 254 540 Baden-Baden 120 267 569

Bitterfeld*) 95 212 450 Bonn 108 240 512

Braunlage 96 214 455 Bremen v 108 240 512 Bremerhaven 117 260 554

Bremervörde 102 227 367

Dieburg 132 294 625

Dortmund 120 267 569 Dresden*1 102 227 484

Essen 96 214 455 Flensburg 100 223 474

Frankfurt/Main 120 267 569 Garmisch-Partenkrichen 200 445 948

Gelsenkirchen 120 267 569

Gießen 120 267 569

Göttingen 98 218 464

Grambek/Holst. 117 260 554

Halle*) 84 187 398

Hamburg 99 220 469

Hannover 100 223 474

Hannover-Langenhagen 98 218 464

Homburg (Saarl.) 131 292 621

Idar-Oberstein 125 278 592

Ingolstadt 105 234 498

Jever 74 165 351

Köln 97 215 458

Konstanz 150 334 711

Krefeld 112 249 531

Lampertheim (Hessen) 129 287 611

Lingen (Ems) 130 289 616

Leipzig*) 97 216 460

Losheim (Saarl.) 139 309 659

Lübeck 106 236 502

Mainz 117 260 554

Mönchengladbach 105 234 498

Mühlhausen*' 87 194 412

München 135 301 640

Munster-Lager 100 223 474

Neumünster 111 247 526

Oldenburg 108 240 512

Osnabrück 150 334 711

Passau 123 274 583

Rüsselsheim 130 289 616

Saarland (allgem.) 135 301 640

Saarlouis 136 303 644

Sprendlingen 133 296 630

Stuttgart 126 280 596

Torfhaus/Solling 119 265 564 Trier 131 292 621

Tübingen 200 445 948

Ulm (Donau) 140 312 663 Wetzlar 122 272 578

Wilhemshaven 85 189 403

Wolsfburg 112 249 531

*'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940.

Količina oborina

16

1 Kućni priključak plina

2 Glavni ventil za plin 3 Izolacijski komad 4 Zatvarač 5 Mjerilo potrošnje

plina 6 Izjednačavanje

potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna

kanalizacija 9 Uzemljenje u

temeljima 10 Kutija kućnog

priključka struje 11 Kabel

telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode

( J ) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012

PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja

PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode

Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje

1 Rev. okno ij) 1,0 il. 2 Kanal fekalne vode 3 Kana! mješovite vode 4 Kanal oborinske vode 5 Priključak vode 6 Priključak plina 7 Priključak na

toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak

telekomunikacija

Svjetla širina (LW) za okna u m

Presjek za dubinu okna od okna

>0,4m do <0,8 > 0 , 8

O 0,8 1*1

• 0 , 9 x 0 , 9

' ' 0,6 X 0,8 0,8 x 1

bez penjalica bez penjalica

*' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0,8 m

® Mjere za okno -> ©

Primjer zglobni priKljučaK

©Izvedba okna sa zglobnim priključkom

OSNOVNE NORME DIN 1986,18012, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA

U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne pro-storije za kućne priključke. Prostorije za kućne priključke treba pro-jektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju, Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. stubište, po-drumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi - > © - © • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30; vrata naj-manje 65/195 cm. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jed-no zatvoreno krilo. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1,80 m, duljina 2,00 m, visina 2,00 m -> Q . Do 60 stambenih je-dinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1,80 m, duljina 3,50 m, visina 2,00 m.

1 Mehaničko odzračivanje kupaonica /WC <l> 100

2 Otpadna voda <|> 100 3 Dovod grijanja DN 2 5 4 Odvod grijanja D N 2 5 5 Topla voda D N 2 0 6 Cirkulacija DN 15 7 Hladna voda D N 25

( 7 ) Sanduk sa crpkom

Tlačna ravnina •

Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije

tlačni vod

dno priključnog kanala

dno mjesne kanalizacije SZ.

Priključak na mjesnu kanalizaciju

Odzračivanje preko krova

W W W

- r

si otvor za čišćenje

I ID I ID Jr Iii LLU-JjJ 10-

Kapa-citet

Visin, 3

dizar 7

ja u m 14

Dim A

snzije u B

nm Z od do

DNZ u mm

Obiteljska zgrada m3/h 47 12 - 1000 1000 450-500 100

Zgrada za više obitelji

m3/h 64 22 - 1800 1300 700-850 125

Stambeni blok m3/h 144 100 18 2600 1950 800-900 150

( 8 ) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31

17

Simbo l i i oznake za kanalizacijske v o d o v e i p redmete DIN 1451, 1986, 18460

Tlocrt Nacrt

i i i i i g i • i i

O ovisno o vrsti vodova

0)

c) s

- a T

n n — n n —

-CD- "TlT

m r " n r

-CD-

(tD " E T

n n — H Sp

•o-

-e-

n n — H Sp

n

.u

Naziv

®Fekalna kanalizacija, ako je pod tlakom označava se s DS

©Kanalizacija oborinske vode, ako je pod tlakom označava se s DS

Mješovita kanalizacija

© Odzračnjvod, oznake za smjer kao -> (D , npr. počinje i nastavlja se prema gore

© Vertikala

Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore

( § ) Promjena materijala

( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi

©Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom

( ) Zatvarač cijevi za čišćenje

(IO) Promjena nominalnog promjera

( l j ) Sifon

(12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona

(13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom

@ Odvod s povratnim zatvaračem za vodu bez fekalija

(15) Separator masti

(16) Separator škroba

©Separator benzina (separator za lake tekućine)

^ 8 ) Taložnik za mulj

(19) Separator kiselina

Separator ložulja (separator za lake tekućine)

Brana za loživo ulje

Brana za ložulje s povratnim zatvaračem

Povratni zatvarač za vodu bez fekalija

Povratni zatvarač za fekalnu vodu

Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode)

Okno sa zatvorenim protokom

Tlocr t Nacrt

H ^

V

• / / / / / / / T—J

| q J / / ) / / / / ,

tr v 7777777/

m •

H l M

- ® - ®

-€> ®

Mali uređaj za pročišćavanje, dvoetažni sustav

Mali uređaj za pročišćavanje, višeetažni sustav

Mali uređaj za pročišćavanje, višeetažni sustav

Mali uređaj za 1 pročišćavanje, višeetažni sustav

Upojno okno, upojni bunar

Podzemni hidrant DIN 2425

Nadzemni hidrant DIN 2425

Vrtni hidrant DIN 2425

OSNOVNE NORME VODOVOD I KANALIZACIJA

Naziv

(27) Pumpa za odvodnju podruma

(2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode

(2^) Kada za kupanje

( ) Tuš kada

(31) Umivaonik, umivaonik za ruke

( | | ) Bide

(3|) Pisoar

(3^) Pisoar s automatskim ispiranjem

WC školjka, stojeća

(3^) WC školjka, zidna

(37) Izljevna školjka (trokadero)

(3^) Sudoper, jednostruki

(3S ) Sudoper, dvostruki

^ ^ Stroj za pranje posuđa

(41) Stroj za pranje rublja

^2 } Stroj za sušenje rublja

Klima uređaj

K

K

V

K

N

K l

|—/Vo

Slavina hladne vode

W (53) Slavina tople vode

Pomična slavina hladne vode

Slavina s navojem

Tlačni ispirač WC-a

Izljevni ventil s plovkom

Prskalica za tuš

Prskalica na cijevi

18

Simboli za plinske instalacije

25

— | r t

4 - r k

T

F

X X

X X

X X X X

Dumm] Tiiinim

OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI

© © © © © © © © © ® ©

® ® © ©

H T

m

Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru)

Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru)

Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru)

Ulaz plinovoda u zgradu

Izolacijski element

Instalacija u usponu

Nastavak instalacije u usponu

Instalacija u padu

Križanje dvaju vodova bez povezivanja

Križni spoj

Odvojak

T - komad za čišćenje

K - komad za čišćenje

Spoj s dugim navojem

Vijčani spoj

Spoj prirubnicom

Zavareni spoj

Zaporna slavina

Zaporni zasun

Zaporni ventil

Terrnostatski zatvarač

Kutna slavina

Redukcija tlaka

Plinsko brojilo

Plinski štednjak (4 plamenika)

Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika)

Plinski hladnjak

Plinska toplinska pumpa

Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru)

Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama); također i za dimnjak za otpadne plinove

Filtar

Plinska grijalica za prostorije

Plinski protočni bojler

Plinski kombinirani bojler

(3 plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo / T topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo

Plinski pričuvni bojler Plinski Termički Protoka aparati kapacitet plina

Plinska grijalica za prostorije s kW m3/h montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski

bojler 8,8-28,1 1,14-3,62

Plinski grijači kotao Cirkulacijski bojler

9,5-28,4 1,23-3,67

Fleksibilni vod Spremnik vruće vode

5,1-13,9 0,70-1,91

Plinska peć / 2,6-60,3 0,34-7,79 Boje za vodove: plinski kotao

Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju

pijesak

©Plinske vodove položiti u sraslo tlo; ne treba osigurati od smrzavanja

1

Kućni priključak okomito na frontu zgrade

Gradski plin I 1 m3

Produkti sagorijevanja plina

1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu

8 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura za priključak

aparata, terrnostatski zatvarač

9 Plinski aparat: štednjak, bojler

* \ Automatsk i . za k lo p a c z a

i , k l i n o v e

Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove

T P0=3-O 1

Yï

SÜF Plinsko brojilo u podrumu Plinska brojila na katovima

- c f e — H 2 -

Opskrba plinom

1 Opskrbni vod gradske mreže

2 Čelični vod - kućni Instalater priključak

3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 5 Glavni zatvarač (HAE)

s integriranim izolacijskim elementom

6 Granica između G V U i instalatera

7 Regulator tlaka

1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor za otpadne plinove kod

kapaciteta kotla do 50 k W 2 50 c m ' blizu poda

3 Otvor za otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 50 kW: presjek otvora 150 cm 2 + 2 cm2 z a svaki kW preko 50 kW Primjer kapacitet kotla 65 k W = 50 kW+ 15 kW 150 cm 2 + ( 1 5 x 2 = 30) cm2 = 180 cm 2

O l 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod; plinovodi

se mogu postaviti s vanjske strane zgrade, npr. ako je kotlovnica u tavanu. Plinovod ne zathije-va zaštitu od smrzavanja

2 Plinska cijev ispod žbuke 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se

moraju ventilirati. Otvori oko 10 cm 2 Kod spuš-tenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.

( 4 8 Polaganje plinskih cjevovoda

ra. É

Lri

Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0,30 m

Kotlovnica > 35 kW

19

Kupaonica Kuhinja s prozorom

nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda

0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom

Kupaonica

š 150 cm2 -

S 1,80

S 150 cm2.

Kuhinja s prozorom

nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera

( 2 ) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom

Kuhinja s prozorom

nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada

©Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom; dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW

Kuhinja s prozorom

Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi, ali iznad osigurača strujanja

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici; dovod zraka iz susjedne prostorije

OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0

Uređaji - potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj, veličina, građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost, te ako ih je atestirao DVGW. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umet-nute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregra-da ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem, ako su u zat-vorenom sandučastom okviru, moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm2. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. Obloga mora bočno i sprijeda uda-ljena ^ 10 cm od kućišta peći.

Ostale peći, osim onih na vanjskim zidovima, treba smjestiti što bliže dimnjaka. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termič-ko opterećenje, odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. Kod unutarnjih prostorija, ventiliranih prema DIN-u 18017, treba obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Građe-vinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora.

Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u oni-ma od 5 m3 do 12 m3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz ma-log bojlera. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. Pro-storije od 12 m3 do 20 m3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Za prostorije veće od 20 m3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova.

©Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova

Tlocrtna površina

Obujam, uz vis. 2,5m

kW koji će biti instalirani 140 W/m 110 W/m 80 W/m2 40 W/m2

6 m2 15 m3 3,75 kW 27 W/m2 34 W/m2 47 W/m2 94 W/m2

8 20 5 36 45 63 126 10 25 6,25 45 57 78 156 14 35 8,75 63 80 109 218 16 40 10 71 91 125 250 18 45 11,25 80 102 141 282 20 50 12,5 89 114 156 312 22 55 13,75 98 125 172 344 24 60 15 107 136 188 376 26 65 16,25 116 148 203 406 28 75 17,5 125 160 219 438

i 50/100 mm

( 5 ) Veličina i kapacitet toplinskih uređaja

0.75/1.00 m m ©

( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove

2 0

potrošači struje

© Električni uređaj općenito

Električni štednjak s

r®Ji ®

tri ploče

Kombinirani električni štednjak s dijelom za ugljen

® Električni štednjak s pećr pecnicom

© Peć Pećnica

( 6 ) Mikrovalna pećnica

( 7 ) Infracrveni grijač

Ploča za zagrijavanje 0 ^g^ Stroj za pranje

posuđa

^ (IO) Kuhinjski stroj

Uređaj za hlađenje,

®npr. uređaj za duboko hlađenje, broj zvjez-dica vidjeti DIN 8950 dio 2

®Zamrzivač, broj zvjezdica vidi gore

-(D)

0 +

o ®

(13) Klima uređaj

(14) Uređaj za toplu vodu

Spremnik za toplu vodu

(16) Protočni bojler

@ Friteza

Ventilator

- 0

ŒD

®

r r r m

l a r m i

a

-X

-x ®

(X © ©

© G D

Svjetiljka općenito

Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica, npr. 5 sijalica od po 60W

Pomična svjetiljka

Svjetiljka s prekidačem

Svjetiljka u nizu

Svjetiljka s prigušivačem

\ Svjetiljka za paniku

Svjetiljka za nuždu

Reflektor

36 W

58 W

Signaini uređaji

a

GH

Generator općenito

Motor općenito

—. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050

^ t Sušilo za ruke, sušilo za kosu

Stroj za pranje rublja

Stroj za sušenje rublja

Infracrvena grijalica

Grijanje prostorije općenito

Termoakumulacijska grijalica

Električno grijano staklo

U J

"¿T

©

>

e Svjetiljka s dodatnim

V i? svjetlom za nuždu

Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti

©Flourescentna svjetiljka s priborom

©Flourescentna svjetiljka s podacima

©Svjetiljka s metalnim parama, općenito

®Niz svjetiljki, npr. 3 svjetiljke po 36W

@Niz svjetiljki, npr. 2 svjetiljke po 58W

i komunikacijski

Stražarski automat, npr. s sigurnosnim prekidačem

Dojava vibracija (trezorsko klatno)

Dojava promjena svjetla, svjetlosna barijera

Dojava požara s tasterom

Automatska dojava požara

Dojava policiji

Dojava požara s mehanizmom za pokretanje

Dojava taljenjem metala

Automatski pokazivač temperature

Ü]

o

t> o en o • o a

-a I HVt I

m V z

V z Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara / j j

1T0

m ž i f t H i

Sigurnosna brava za prolaznike

Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara

Automatska dojava promjene osvjetljenja, npr. fotoćelija

C H EM

Interfon, npr. veza kuće i ulaza U h

Protusmjerni interfon, — n p r . kuća - ulaz

OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE

DIN 40711, 40 717

Sporedni sat

Glavni signalni sat

Pojačalo, šiljak strelice označava smjer pojačanja

Telefonski aparat, općenito prema DIN 40700, dio 10

Višestruki telefon, npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom

Telefon s djelomičnom vanjskom linijom

Telefon s internom linojom

Zvučnik

Radio aparat

Telefizor izmjenični

- g

- D

-D

-B-

Telefonska centrala, općenito

Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka, signalna sijalica, svjetlosni signal

Tipka za zvono

Pozivna tipka s imenima

Mikrofon

Slušalica

Glavni razdjelnik (signalni uređaj)

Preklopnik ispod žbuke

Preklopnik nad žbukom

Truba ili rog, općenito

Truba ili rog s naznakom vrste struje

Kućni interfonski aparat

Ulazni interfonski aparat

Fonograf

Uređaj za reprodukciju tona

Magnetofon

Pozivna i prekidna ploča

Brojilo

Ploča brojila, npr s jednim osiguračem

Uklopni sat, npr. za promjenu tarife za struju

Dojava temperature

Vremenski relej, npr. za stubišnu rasvjetu

Relej ili prekidač sa žmiganjem

Prekidač za strujni udar

i Obrtni relej za frekvenciju zvuka

I Barijera za frekvenciju zvuka

Budilica, općenito

©Budilica s naznakom vrste struje

(jOl) Udarna budilica, gong

©Budilica za sigurnosni prekidač

©Budilica s ograničenjem vremena zvonjave

O ^ (JIM) Motorna budilica

Budilica bez prekida zvonjave - 4 Í 1 - ®

Ç? ©

V © © ( Ć®) Sirena, općenito

& 50/270 ^

^ ©

110

(111

Budilica sa svjetlosnim signalom

Čegrtalka

Zujalo

Sirena s naznakom vrste struje

Sirena s naznakom visine frekvencije, npr. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom, npr. od 150 do 270 Hz

2 1

K Stru ja DIN 4 0 7 1 0

C D 'stosmjerna struja

2 k H z

• T

©Izmjenična struja općenito

©Izmjenična struja s naznakom frekvencije ® Tehnička izmjenična struja

©Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja)

( 6 ) Mješovita struja

®Niskofrekventna izmjenična struja

®Visokofrekventna izmjenična struja

©Izmjenična struja najviše frekvencije

Oslonci vanjskih vodova DIN 4 0 7 2 2

-e-

Vodovi i spojevi vodova

(29) Izvedeno

-FX-

m m

m- ffl-

m m

i U gradnji

i u projektu

\ pomični vod

! Podzemni vod, npr. uzemljenje

. Nadzemni vod, npr. slobodni vod Vod na porculanskim

l izolatorima (izolacijska zvona)

Vod nad žbukom

Vod u žbuki

Vod ispod žbuke

O

(k)

/ t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi

©Izolirani vod za suhe prostorije, npr. žica u cijevi

©Izolirani vod za vlažne prostorije

©Kabel za polaganje vani ili u zemlji

- 0 - m

H 2

Vodovi, oznake, namjena

©Zaštitni vod, npr. uzemljenje, nulovanje ili zaštitni prekidač (staro)

(44) Signalnivod

(45) Telefonski vod

(H^ Vod općenito

( i j ) Podzemni vod

( l ^ ) Oslonac, stup općenito

( i j ) Natezni stup

Drveni stup

©Krovni nosač, konzola, cijevni stup općenito

(16) Natezni stup

©Rešetkasti stup općnenito Natezni stup

Armiranobetonski stup v S ' općenito

Natezni stup

Stup sa stopom

Dvostruki stup

@ Poprečno postavljeni H - stup ili portalni stup

Portal od rešetkastih stupova

@ Uzdužno postavljeni A - stup

Oslonac s vlačnim usidrenjem

(2^) Oslonac s razuporom

(28) Stup sa svjetiljkom

4-C u 2 0 X 4

/ / / / / / / / / / / / / -+ + + + + +

X-X-X-X-X o-o-o-o-o - i - i - i - i - i -

- 0 -

/

1

H h

I Vod za radio

i Vod sa simbolima

i Pojednostavljeni prikaz

' Zaštitni vodič (PE)

PEN-vodič

N - vodič

Strujna traka

Strani vod

Daljni oblici prikazivanja, npr. telefonija, noćno uključivanje, vod za trepćuće svjetlo, vod za rasvjetu u nuždi

16A I

H

Uvijeni vod, npr. dvožilni

Koaksijalni vod jH

i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema

gore

, Vod usmjeren prema ' dolje

I Vod prolazi i gore i dolje

I Spoj vodova

Razvodna kutija, I prikaz ako je

potrebno

i Kutija

, Krajnji priključak, krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja

Razdjelnik

Uokvirenje aparata, npr. kućište, razvodni ormarić, razvodna ploča

Uzemljenje općenito

Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100

Y

(7 l ) Masa, tijelo

Element, akumulator ili baterija

Transformator, npr. transformator za zvono

c í

<xf

Kh<f

Pretvarač općenito

Ispravljač, npr. priključak na mrežu izmjenične struje

Pretvarač, npr. izmjene polova

Osigurač općenito

Navojni osigurač, npr. 10A i tip Dll, tropolni

Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH), npr. 50A veličina 00

Rastalni prekidač za osigurače, npr. 63A tropolni

31) Prekidač, zatvarač

! Zaštitni prekidač, četveropolni

Zaštitni prekidač i snage, npr. 16A,

tropolni

. Zaštitni prekidač za motore, tropolni

l Prekostrujni relej, npr. predprekidač

Prekidač za isključenje u nuždi

Zvjesdasti trokutni prekidač

Pokretač, upravljački otpornik, npr. s 5 stupnjeva pokretanja

Tipka - prekidač

Osvijetljena tipka -prekidač

Prekidač s kontrolnom sijalicom

Prekidač 1/1 (isključivanje, jednopolni)

Prekidač 1/2 (isključivanje, dvopolni)

Prekidač 1/3 (isključivanje, tropolni)

Prekidač 4/1 (grupni prekidač, jednopolni)

Prekidač 5/1 (serijski prekidač, jednopolni)

Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač, jednopolni)

Izmjenični prekidač, potezni

Prekidač 4/1 (križni prekidač, jednopolni)

^ Ž ) Vremenski prekidač

(Žl) Dimmer

^02) Senzorski prekidač

^03) Dodirni prekidač

OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA

DIN 40717 , 4 0 7 1 1 , 4 0 710

O

K>

^

A .

A

A 3/N/PE

M

0

IfdvI

V t

©Senzorski efekt, općenito

^05) Dodirni efekt, općenito

©Pasivni infracrveni senzor pokreta

©Vremenski relej, npr. za stubišnu rasvjetu

^08) Prekidač za strujni udar

^09) Prazna kutija

Višestruka utičnica

Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom

Kao gore, za trofaznu struju

Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom

© © ©

^ 4 ) Utičnica s prekidačem

^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem

Prikaz po potrebi za '—J okomito

" 0 ®

0

3/N/PE

BRI ©

- >

9 o

Utičnica za razdjelni 1 transformator

©Električni priključak općenito

^ 9 ) Priključak trofazne struje

(Si) RWA-tipka ventilatora

O © RWA - tipka dojave'

( S ) Dojava požara (tipka)

( S ) EDV - priključna kutija

Širokotračni komunikacijski uređaj

(125) Telefonski razdjelnik

( S ) Telefonska utičnica

(127) Utičnica za antenu

@ Antenski odvojak, npr dvostruki

/¡5q\ Antenski razdjelnik, npr. v f ^ dvostruki

(130) Antensko pojačalo

, Utičnica za antenu (prolazna kutija)

Antenska utičnica s priključnim otpornikom

2 2

Svjetlosni signalizatori D I H 4 0 7 0 8

Svjetlosni signalizator

0 0

općenito

©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera

©Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje

©Svjetlosni signalizator s tinjalicom

©Pokazivač s automats-kim vraćanjem

©Pokazivač s automats-kim vraćanjem svjetleći

Gromobranska instalacija DIN 48820

o

I L T

Kontura zgrade

i ) Oluk i olučna cijev

Armirani beton s y priključkom

OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708, 48820

Čelična konstrukcija

m - e -

a

] (2^) Metalni pokrov

( 2 ^ Dimnjak

6

©Pokazivač s automats-kim vraćanjem svjetleći ,— (2£ ili mašući

o o

©Pokazivač bez auto-matskog vraćanja

©Pokazivač bez auto-matskog vraćanja svjetleći

©Signalizator s uređajem za punjenje

( iT) Signalizator s pisačem

(12) Brojilo

Î

O

1 0 -

O fc Brojilo sa svjetlosnim signalizatorom

($) O 14) Višestruki signalizator

Signalizator obustave napajanja

4

J L

— } ( -

• H H -

Baterije

l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata

^ © S i r s k a b a t e n i a

—1| 1|- ( l8 ) Element, akumulator

Krovni nosač za električne vodove

Ekspanziona posuda, spremnik

Rešetka za snijeg

(2|j) Antena

(3^) Metalni cjevovodi

/ O Gromobranski v L / vod, otvoren

( 3 ^ Podzemni vodovi

/ O * Vodovi ispod krova i pod žbukom

©Prihvatna motka, motka za zastavu

/ O j Priključak na v i ? cjevovod

( 3 ^ Mjesto razdvajanja

@ Cijev i šipka za uzemljenje

( 3 ^ Uzemljenje

( 3 ^ Iskrište

(4^) Iskrište zatvoreno

(41) Stabilizator

( 4 ^ Prolaz kroz krov

( 4 ^ Dizalo

©Brojilo za vodu, brojilo za plin

Električni aparat Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja

Električni štednjak 8,0 14,0 Ugrađeni kotlić 6,0 8,5 Ugrađena pećnica 2,5 5,0 Mikrovalna pećnica 1,0 2,0 Roštilj 0,8 3,3 Toster / topla ploča 0,9-1,7 Ručni misker / sokovnik / mješalica 0,2 Ekspresna ploča 1,0 .2,0 Ploča za vafel slastice 1,0 2,0 Espresso kava 0,7 1,2 Friteza 1,6 2,0 Napa 0,3 Aparat za vrelu vodu 3 1/5 1 2,0 Bojler 51/101/15 1 2,0 Bojler 15 1/30 1 4,0 Bojler 501- 150 1 6,0 Protočni bojler 301- 1201 21,0 Protočna grijalica 18,0/21,0/24,0 Električni stojeći bojler 200 I - 1000 I 2,0 18,0 Glačalo 1,0 Stroj za glačanje 2,1 3,3 Centrifuga 0,4 Kombinirani stroj za pranje 3,2 Stroj za pranje rublja 3,3 7,5 Stroj za sušenje rublja 3,3 Sušilo za kosu 0,8 Sušilo za ruke 2,1 Sušilo za ručnike 0,6 Ovlaživač zraka 0,1 Infracrvena grijalica 0,2 2,2 Solarij 2,8 4,0 Sauna 3,5 4,5 18 Kupaonska grijalica 1,0 2,0 Hladnjak 0,2 Zamrzivač 0,2 Kombinacija hladnjak / zamrzivač 0,3 Stroj za pranje posuđa 3,5 4,5 Centar za pranje posuđa 3,5 5,0 Usisavač 1,0 Usisavač perkusioni 0,6 Uređaj za čišćenje cipela 0,2 Naprava za laštenje poda 0,5

Priključna snaga električnih aparata

Stambena Broj strujnih krugova za površina m2 rasvjetu i utičnice

do 50 2 od 50 do 75 3

od 75 do 100 4 od 100 do 125 5

preko 125 6

Stambena Broj strujnih krugova za površina m2 rasvjetu i utičnice

do 45 3 od 45 do 55 4 od 55 do 75 6

od 75 do 100 7 preko 100 8

Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema

— a

0 i m_

Po izboru

L_ - • n

Kućni priključak

* E

<

S Kuhinja

L16A8 raj * , 1 6 A 9 Prostorija

L 1 b A * — t [ | ] za kućanske poslove

< Stroj za glačanje L16A10

Kupaonica '

_ Í-16A14 Predsoblje / A 6 hodnik

. . 4 1 — j — | L 1 6 A ^ mm Kupaonica ;

" ~ L " 1 6 A 1 5 ~ T . Dnevni~šoba _ _ J 7 1 0 _blajjovaomca

Djeca^ J

' -(.18A1B " R e z e r v a \<

Razvodni plan

2 3

Tehnika dojave provale

JL 0 Kontakt na bravi

® ( D Kontakt pri otvaranju

• ( 3 ) Magnetni kontakt

^ ^ Dojava vibracija

^ C D Kontakt klatnom

0 Prekidač na vrpci

- J U I T © Folija

( 8 ) Dojava proboja

^ g ^ Dojava pritiska I

s A i © p - ^ - n ©

( > ©

nagazna hasura

Dojava loma stakla

Dojava tjelesnih zvukova

Pasivni infracrveni javljač kretanja <

< 0 — c > © Svjetlosna zapreka

< ^ 0 Dojava svjetla

© Dojava slike

Mikrovalni Dopplero J vi2/ javljač kretanja

^ 7 ) Mikrovalna zapreka

Dojava promjene VF - polja

Dojava promjene NF - polja

Dojava promjene kapacitetnog polja

H H (2 l ) VF - zapreka

ß1

b — a

&

T L J

L_' J O - 1

L J

V 1 L A J

H

£>>'71

i Û J r . p

y Optički signalizator

2 Uključni relej

l î y

Tehnika dojave požara

Uređaj za daljinsko uključivanje

Alarmni reflektor

Termo - maksimalni signalizator

Termo - diferencijalni signalizator

Optički signalizator dima

lonizacijski signalizator dima

A

V

( o )

IR signalizator plamena

®UV signalizator plamena

©Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica)

(42) Ručni signalizator

Uključni relej

K © Centrale / pribor

Ü E M © Centrala za dojavu prepada i provala

BM ©Centralazadojavu pozara

Z K (^7) Centrala za kontrolu

FU

, Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja

Ultrazvučna zapreka

Kontakt s novčanicom

Dojava prepada

Elektromehanička sklopka

Duhovna sklopka

Vremenska sklopka

Svjetlosna sklopka

i Akustički signalizator

LD

prilaza

Centrala za televizijsku kontrolu

Centrala za prijavu provale u lokalu

W S © radîocentra^a

TO

/ 7

X

OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA -» DP

L U

y * D l - H

Td1 L_ _J

r n

L J

V L J

Uključni relej

Digitalni priključak na provodnik

Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala

Ekran

Tipkovnica

1 Kućište

I Nadzirano kućište

I Nadzirani razdjelnik

Tehnika televizijske kontrole

r L o l /77\ Vatrogasno spremište ključeva

U®

rc? ° ° J

[_o o o_|

TV kamera

TV kamera s vario-optikom

TV kamera, zaštitno kućište

Zaštitno kućište s

©obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali

@TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali

@TV kamera sa signalizatorom pokreta

Monitor

Tipkovnica, uređaj za izbor slike

Monitor s videosignalnim uključenjem slike

Tehnika kontrole prilaza

À>

Centrala za otvaranje vratiju

Pretvarač

Prijenosni pretvarač

Analogno - digitalni pretvarač

Mrežni ispravljač

Akumulator, baterija

Automatski uređaj za biranje i najavljivanje

Aktivator I registratorskog

uređaja

m

Čitač isprava

Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda

Čitač sa stalnom vezom

Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda

Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem

koda

Terminal s podacima, tipkovnicom

H-

<jo>

i n i

Co

\L <?

+ H R

V

th «CD*

T T

ff

il -X—X—X—X-

+ + +

®

Kontrolni prolaz osoba

Obrtni križ

Okretna vrata

Vrata s električnim otključavanjem

Vrata s električnim otvaranjem

Nadsvjetlo

Zaštitna rešetka

Sigurnosna rozeta

Sigurnosni dugi štitnik

Okretno - otklopno krilo prozora, osiguranje krila

Križna ključanica

Ključanica sa zakretnim zasunom

Ključanica sa zasunom

(95) Stražnja kuka

Osiguranje rolo kapkom

©Osiguranje preklopnim kapcima

Istovremeno otključa-jmo) vanje/zaključavanje

dvjema osobama

(SS) Prozorska ručica na zaključavanje

©Sigurnosni preklopni lim brave

©Poprečni zasun, dvostruki zasun

©Osiguranje pdrumske rešetke

( © Cilindar brava

©Osiguranje podiznih vrata

© Ograda

©Ograda od bodljikave žice

©Masivna ograda, mreža

®Rolo - pregrada sa zatvaračem

©Čelična rolo - pregrada

© ) Rolo - ili kosa rešetka

© Sef

©Dvostruko sigurnosno staklo

2 4

I | 1 1 ?

X X i

1 V 250 250 0 250 250

1125 750 j>-1125 750 j>-A ? 1 T I I

Vođenje malim prstom duž ruba ravnala

Papir za skiciranje ( 2 j Skiciranje (građevisnki raster) ^ f 3 ) Dijeljenje papira

Konični oblik Previjanje spriječava deranje pravilno

( 4 ) Obrubljivanje nacrta

<Smm/ '.iiimimiii' pnmmmf* p'.

4176 "«7SO 5000 / \SOOO —

( 7 ) Specijalno kutno ravnalo

( § ) Naprava za crtanje

( 8 ) Crtaći pribor © Trokuti

CRTANJE Govor projektanta je crtež. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno, internacionalno čitljivo, objektivno geometrijskim crtežima, privlačno perspektivnim prikazima. Crtačka vještina olakšava mu iz-laganje svoje predodžbe i uvjera-vanje investitora.

Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe, a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike.

Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papi-ra (veličina kvadrata pola centi-metra), a za točnije skice milime-tarski papir s debljom centimetar-skom, nešto tanjom polacen-timetarskom i tankom milimetar-skom podjelom -» 0 . Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjera-ma DIN 4172) (2). Za skiciran-je mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. Za početak se sa smotka režu listovi priklad-ne veličine. Pojedinačni listovi ki-daju se duž kutnog ravnala -» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba -» (3). Građevinski crteži tvr-dom olovkom na jasno prozirnom, teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu -» s. 4, uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") -» @ i pohrane u ladicama. Za cr-tanje tušem prikladan je transpa-rentni papir, a za slikanje i gra-fičke prikaze vodootporni papiri. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate -» s. 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem -» © . Najprije se pre-savije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub -» s. 5, čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisan-ja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!).

Crteži se mogu pričvrstiti i ljeplji-vim vrpcama od kreppapira -» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cel-lon ili neki slični glatki materijal]).

Takozvani crtaći strojevi uobičaje-ni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne, postoji i speci-jalna "šina" kojom se mogu posta-vljati različiti kutovi (patentirani autorov izum). Ona je opremljena podjelom na oktometre i centime-tre -» © . Lepezasto mjerilo, pa-ralelni razmjernik za šrafiranje, podjela dužine -» Jednako-kračni pravokutni trokuti s podje-lom na milimetre i grade -> (9). Improvizirana crtačka poma-gala - » © . Krivuljari —>

Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju

2 5

( 4 ) Minu okretanjem držati šiljaton

ABC, ABCDE

A l B C f W I I

( l ^ Samoljepljiva slova i preslikači ( 8 ) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje

Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive

Rub crtaće daske

Očište

CRTANJE

Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta, najčešće uvjerljivije nego riječi. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. Izo-metrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjeri-lu š 1:500 -> (§). Perspek-tivni raster je u uobičajenim odno-sima kutova prikladan i za per-spektivni prikaz interijera (§). Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom", bez kutnika -> s. 25. Ispravno držanje "šine" je, uz mnogo vježbe, mjerodavno za uspjeh. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjeri-la -> s. 25. Razna crtačka poma-gala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Za brisanje tuša: stakleni brisač, nož za brisanje, također nožić za brijanje; brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava, a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim peri-ma, grafos, izograf itd. ili je po-godno upotrijebiti kistić (g). Dobro za loše pisatelje. Među-narodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. Upotrijebiti ša-blone s kurzivnim i uspravnim slo-vima -> (Ž) - (3).

(13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^ 5 ) Reilesehov pribor za crtanje ' perspektive Raster za crtanje perspektive

2 6

UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ

Čovjek stvara predmete da bi mu služili. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. Tako su nekad bili ljudski udovi prirod-na osnova svih mjernih jedinica.

Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: vi-soka je poput čovjeka, duga je toliko lakata, toliko je stopa širo-ka ili za toliko glava viša.

To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. Međutim, metarska mjera to je dokinula. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. To čine investitori kad mjere pro-storije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje di-menzija na nacrtima. Tko uči graditi, trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima, te da to neprekidno uvježbava, tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja, prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima.

O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka, bilo u stvarnosti ili na slici. Karakteri-stično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto pri-kazuju bez ljudi.

O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo po-grešan dojam o veličini, i čudimo se kako posve drugačije izgle-daju u naravi, najčešće znatno manje. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusob-no, jer projektanti polaze od različitih, slučajno odabranih mjeri-la, a ne od jedino ispravne mjere - čovjeka. Želi li se to promijeniti, treba projektantu pokazati iz čega su se, najčešće bez razmišljanja prihvaćene, mjere razvile. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dije-lovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. On mora znati dimenzije predmeta, odjeće itd. kojima je čovjek okružen, kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimen-zije spremišta, namještaja itd.

Projektant mora znati koliko mjesta čovjek treba između namještaja, u kuhinji, blagovaonici, knjižnici itd., kako bi se namještaj mogao udobno koristiti bez rasipanja prostora. Projektant mora znati na koji će način namještaj biti pravi lno razmješten, kako bi čovjek u svojemu domu, pos lovnom pro-storu, u radionici mogao udobno obavljati poslove ili se odma-rati.

Na kraju, on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće, kao na primjer u vlaku, tramva-ju, automobilu itd.

O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. Iz njih izvodi, često nesvjesno, dimenzije ostalih prostorija. Međutim, čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. Emotivna strana nije manje važna. Kako se neka prostorija di-menzionira, podijeli, oboji, osvijetli, namjesti i kakav joj je pri-stup, najznačajnije je u smislu kako se to doživljava, osjeća. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godi-ne 1926. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prak-se i nastave.

Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (raz-vijena) i međusobno odmjerena.

Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri, uzevši u obzir njemačke norme. Opisi su ograničeni na naj-nužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim cr-težima.

Time projektant - stvaralac dobiva u planski sređenom, saže-tom i suvislom obliku potrebne podloge, koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno priba-vljati mjerenjem izvedenih građevina. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak, osnovni podaci i iskustva, a izvedene se građe-vine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. Sve u svemu je ipak, izuzevši određene norme, svaki zadatak drugačiji, pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti, koncipirati i oblikovati.

Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena.

Izvedeni objekti, naprotiv, i suviše lako navode na oponašanje, ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti.

Dobije li arhitekt - stvaralac u ruke samo dijelove, što je namjera ove knjige, bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo.

Na kraju, navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popa-birčeni iz raznih časopisa, nego su prikupljeni iz literature, su-stavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični pro-jektni zadatak. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste, i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa, uvijek s ciljem da se projektantu - praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka, kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvar-alačkom dijelu posla.

2 7

UVOD MJERA SVIH STVARI

Odnosi čovječjih mjera

određeni oslanjajući se na spoznaje A. Zeisinga QD

Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. 3000. pr. Krista). Dakle, najmanje su se otada, znanstvenici i umjetnici trudili ot-kriti odnose čovječjih mjera. Poznat nam je kanon iz doba faraona, iz vremena Ptolomeja, Grka i Rimljana, kanon Polikleta koji je dugo smatran normom, zatim navodi koje su dali Alberti, Leonardo da Vinci, Michelan-gelo i ljudi srednjega vijeka, te prije svega poznato djelo A. Du-rera. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave, lica i stopala. Kasnije su te veličine dalje dijel-jene i dovođene u međusobni odnos, tako da su općenito u ži-votu postale mjerodavne. Sve do našeg doba bili su stopa i la-kat uobičajene mjerne jedinice.

Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. On je pola-zeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi:

1/2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa, 1/4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do

pupka, Vq h = duljina stopala, Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade, razmak

bradavica na prsima, 1/io h = visina i širina lica (uključivo uši), duljina šake do

zglavka, 1/i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa, širina noge

(iznad gležnja) itd. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. Zeising, istražujući od-nose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mje-renjima i uspoređivanjem, uveo u ovu problematiku veću jas-noću. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena duž-na pažnja, sve dok značajni istraživač na tom polju E. Moesel —> QP nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem vlastitom metodom. Od godine 1945. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» CP . Njegove su mjere: visi-na čovjeka 1,829 m; visina do pupka 1,130 m itd. s. 43.

2 8

MJERE LJUDSKOG TIJELA

LJUDI DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR

prema normiranim mjerama i utrošku snage

© I 625 1 h 3 0 0 - i I 875

® ® ® ®

1 V 8 //1 <*> 8 00 V ih/-—\

' / 1 < 11 _ r 1 °

s \ \ i r \ 1 00 1

1 Jn \l 1 i ° 1 ^V M L i J L

Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici

Mjere na naslonjaču

I 710 1

(17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći

2 9

POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA

za ljude u pokretu dodati ž 10 %

LJUDI DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR

prema normiranim mjerama —» QQ i utrošku snage

POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM

30

ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA

Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba

^ 1.54 H 1.62 Vagon putničkog vlaka. Tlocrt, 68 sjedišta, 0,45 m po sjedištu. Ukupna duljina odjeljaka 12,75 m. Duljina vagona za prtljagu 12,62 m, visina stupa 28 - 32 cm.

t- 1,20 -i

2,80

Presjek uz (?)

u u

- 26 - - -1 \ O '

I o ff^

- f j —)

60 75 / c* *

SD -s U

T T T 7 -

® Vagon brzog vlaka, tlocrt, 48 sjedišta, ukupna duljina 20,42 m, vagon za prtljagu 18,38 m.

1. razred i - 1.97 —i y— 2.10

2. razred uzdužni presjek uz © 1 r a z r e d

Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom, blagovaonicom i prostorom za prtljagu, 28 sjedišta 2. razreda

31

ČOVJEK I STAN

21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka

oko 0,02 m3/sat kisika

40g/sat_vodene pare

21° srednja temperatura "•'•:•:;:;:;:;.;.. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?;

oko 0,015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare

. .-^>7,4° srednja temperatura '

81% srednja relativna vlažnost zraka :

oko 0,03 m3/sat kisika

0,015 m3/sat ugljičnog dioksid^

( J ) Spavanje

( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H. VVolperta)

58 g/sat vodene pai

kod niže vlažnosti zraka osjetno više

© Rad

,043g/sat ugljičnog dioksida

15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu

Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju, a time utječe i na radnu sposobnost. U to spada zrak bogat kisikom, bez propuha a u laganom kretanju, ugodna toplina, ugodna vlažnost zraka i odgo-varajuća rasvjeta. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku, raz-mještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s. 271. Os-novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo-lacija, dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema namještaju, dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra-vanje (bez pojave propuha).

Potrebna količina zraka Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diok-sid i vodenu paru. Količinski je to kod ljudi različito, a ovi-si o tjelesnoj težini, prehrani, djelatnosti i okolini 0 - @ U prosjeku se po osobi računa na 0,020 m3/sat ugljičnog dioksida i 40 g/sat vodene pare Q - (3). lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dub-lje disanje, zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o CO2. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 m3 prostora za svaku odraslu osobu i 15 m 3 za svako di-jete. Međutim, i uz zatvorene prozore kod slobodno sto-jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do dva puta u satu, pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8-12 m3, za dijete. Uz visinu prostorija 2,5 m 1 to znači za odrasle 6,4-9,6 m2 i za djecu 3,2-4,8 m2 stambene po-vršine po osobi. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor, izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7,5 m3, a u spavaonicama na 10 m3 po krevetu. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka, neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama, u zatvorenim pro-storima (npr. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka, tj. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.

Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°, pri mirovanju, a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1,5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine. Prema tome, odrasla osoba težine 70 kg 0 - 0 proizvodi na sat 105, a u danu 2520 toplinskih jedinica, što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 - 0 . i raste s opadanjem temperature u prostoriji i po-rastom tjelesne aktivnosti.

Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladni-jim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Pri tempera-turama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci na-dražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade.

Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u

25 1—#H prostoriji pri relativnoj vlažnosti od 50 do

20 — 6 0 % , a granične su vrijednosti od 40 do 70%. Previsoka vlaž-nost pogoduje mikro-organizmima, gljivica-ma plijesni, izaziva pojačan osjećaj hlad-noće, stvaranje truleži i znojenje -> (5).

Stvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je prema uvjetima -> 0 - 0 Ono je važno za proces hlađen-ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature prostorije, naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura krvi).

I / I M

// 1 o\<

Podnošljivo više sati

%0

Podnošljivo pola sata do

sat %o

Neposredno opasno

%0

Jodne pare 0,0005 0,003 -

Klorne pare 0,001 0,004 0,05 Bromne pare 0,001 0,004 0,05 Soina kiselina 0,01 0,05 1,5 Sumporna kiselina - 0,05 0,5 Sumporovodik - 0,2 0,6 Amonijak 0,1 0,3 3,5 Ugljični monoksid 0,2 0,5 2,0 Ugljični disulfid - 1,5* 10,0* Ugljični dioksid 10 80 300

( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu QP mg po litri, ostalo cm3 po litri

Dojenče oko 15 1,9% Dijete od 2,5 godina oko 40 1,5% Odrasli u mirovanju oko 96 Odr. pri sred. radu oko 118 20,7 %

Odr. pri teškom radu oko 140 1,3% Odrasli u starosti oko 90 30,8%

43,7 %

75,8 %

Tempe- Max. ratura sadržaj

u vode u m3

"Celzija zraka u g 50 82,63 49 78,86 48 75,22 47 71,73 46 68,36 45 65,14 44 62,05 43 59,09 42 56,25 41 53,52 40 50,91 39 48,40 38 46,00 37 43,71 36 41,51 35 39,41 34 37,40 33 35,48 32 33,64 31 31,89 30 30,21 29 28,62 28 27,09 27 25,64 26 24,24 25 22,93 24 21,68 23 20,48 22 19,33 21 18,25 20 17,22 19 16,25 18 15,31 17 14,43 16 13,59 15 12,82 14 12,03 13 11,32 12 10,64 11 10,01 10 9,39 9 8,82 8 8,28 7 7,76 6 7,28

A 5 6,82 T 4 6,39 i 3 5,98 1 2 5,60 + 1 5,23

0 4,89 - 1 4,55 u 2 4,22

T 3 3,92 4 3,64

i 5 3,37 6 3,13 7 2,90 8 2,69 9 2,49

10 2,31 11 2,14 12 1,98 13 1,83 14 1,70 15 1,58 16 1,46 17 1,35 18 1,25 19 1,15 20 1,05 21 0,95 22 0,86 23 0,76 24 0,71 25 0,64

© Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP

Maksimalni sadržaj vode u m3

zraka u g

32

| "1 primarni i dominantni utjecaji [ ^ J dodatni faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i naslućeni faktori

© 30 °C

28 r a 26

1 24 Q.

£ 22

I 20 o

2? 18 3 S 16 Q.

§ 14

N V /

\ s „ /

/ orema \ Roedleru

prema -Franku

\ V \ < \

• \ c

• \ &

• \

12 14 16 18 20 22 24 26°C 28 Temperatura prostorije 9 L

(^3) Polje ugodnosti

Neugodno

Ugodno Neu-godno

12 14 16 18 20 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C ->

(Jf) Polje ugodnosti

41)

38

36 t

o 34

« 32

a o 30

Z 28

£5 26 a b 24

22

70

y Neu god no top 0

\ Još ug Ddno

\ j

\ 1 \

odno \ odno

\ Neu- l

hladno *

12 14 16 18 20 22 24 26 28 Temper, zraka u prostoriji SL u °C -»

Polje ugodnosti f

( 2 ) Utjecaj topline zidova

12 14 16 18 20 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C ->

( 4 ) Polje ugodnosti

12 14 16 18 20 22 24 26°C 28 Temper, zraka u prostoriji 8 L ->

Polje ugodnosti

Sadržaj vode u zraku g/kg

Prikladnost za disanje

Osjet pri disanju

Odo 5 vrlo dobro lagano svježe 5 do 8 dobro normalno 8 do 10 zadovoljavajuće još podnošljivo

10 do 20 sve lošije teško, sparno 20 do 25 već opasno vlažno vruće preko 25 nepodesno nepodnošljivo 41 Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) preko 41 Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima

Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3,4853+0,0144(XcO2-0^] "r

IO"3 ¿ j (1-0,378 Xe). Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0,041 (Xco^0,04)]

( 9 ) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // - ,

KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima, postoji i klima u prostoriji, s izmjerivim vrijednosti-ma za tlak zraka, njegovu temperaturu i brzinu, te "osunčanje unutarnjeg pro-stora", tj. temperaturom zračenja. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj spo-sobnosti. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži, tj. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energi-je. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. Tok topline usmjeren je od tople pre-ma hladnoj površini. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože, povećanje brzine krvotoka, proširenje krvnih žila, podrhtavanje mišića; hlađenje: znojenje. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži, ovisno o prokrvljenosti tijela. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu; kon-vekcija (brzina zraka, količina zraka u prostoriji, razlika temperature između od-jevenih i neodjevenih površina tijela); isijavanje topline (razlika temperature iz-među površine tijela i okoline); isparavanje, disanje (površina tijela, razlika tla-ka vodene pare između kože i okoline). Pojmovi u svezi s izmjenom topl ine Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka, zraka niska (porozni izolacijski materijali!); konvekcija: prijenos topline. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. grijalicom), diže se, hladi se na stropu i onda spušta. Zrak cirkulira i pre-nosi prašinu i lebdeće djeliće. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. vode u radijatoru), brža je i cirkulacija zraka. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Isijavanje je proporcional-no 4. potenciji apsolutne temperature površine, primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračen-ja. Ona je to kraća što je viša temperatura. Iznad 500°C toplina postaje vidlji-va svjetlost. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinsk-im. Ono se širi u svim smjerovima, prodire kroz zrak ali ga ne zagrije, a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorp-cije zagrijavaju (toplina zračenjem). Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija to-pline za čovjeka najugodnija, a i najzdravija (kaljeva peć). Ugodna klima vel-jača/ožujak, visina 2000 m, 5°C, suh zrak bez prašine, duboko modro nebo, blistavo sunce na zasnježenom polju, visoka temperatura zračenjem. Neu-godna klima . sredina ljeta (tropski krajevi), oblačno nebo, temperatura zraka + 30°C prašni velegrad, visoka vlažnost i sparina.

Niska temperatura zračenjem. Preporuke za obl ikovanje klime u prosto-riji. Temperatura zraka i okolnih površina. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. Promje-na temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom tem-perature površina (pad temperature zraka - porast temperature površina). Di-jagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenziv-no) kretanje zraka. Kritične su površine prije svega prozori. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). To-ple i hladne noge subjektivan su osjet, a nije obilježje poda. Bosonog, čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja, a obu-ven to osjeća, preko podne obloge i temperature uz pod. Temperatura površi-ne stropa ovisi o visini prostorije. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. Zrak i kretanje zraka. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Temperatura i relativna vlažnost zraka. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. Svježi zrak i izmjena zraka. Kontrolirano provjetravanje je povoljno, a sluča-jno ili stalno provjetravanje nije. Količina C0 2 u zraku mora se nadomjestiti ki-sikom. Količina C0 2 od 0,1 vol.% ne smije se prekoračiti, prema tome u stam-benim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Pot-rebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32,0 m3/sat. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0,4 - 0,8 puta obujma prostorije na sat po osobi.

Apsolutni Relativna Tempera- Opis sadržaj vode vlažn. zraka tura

2 g/kg 50% 0°C lijep zimski dan, klima za 2 g/kg liječenje pluća (Davos)

5 g/kg 100% 4°C lijepa kasna jesen 5 g/kg 40% 18°C vrlo dobra klima u prostoriji 8 g/kg 50% 21 °C dobra klima u prostoriji

10 g/kg 70% 20 °C suviše vlažna klima u prost. ,2S^/kg 100% 30 °C tropska kišna šuma

^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu

33

Sje er

2,50 —

1 2,00

©Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja

Mreža globalne biologije Istok

©Lijevi krevet je naročito ugrožen jer se križaju globalne mreže i vodena žila, čime se štetno djelovanje pojačava

©Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba, premješta-njem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova

Granit

Zrak

Granit

Zrak

©

© " " T ^ - Vodič prema sjeveru

H t t t H M Magnetno polje Zemlje

Modelsko ispitivanje R. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju

Lijevi krevet stoji u točki križanja, desni je presiječen rubnom zonom, šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja

®Zona bez smetnji između traka globalne mreže 1,80 x 2,30 m

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16

1 -i- - - f * "I H- H- / \ —

I i

rt- / t • r i \ — I i

T / -» L s 1 ->- \ I i V •- i -J -1 -h * - - + - -

1 Î 1 : 1 1 1

14

i \ •1- -r / s t •h

1 Î 1 : 1 1 1

14

_L 't •h S } r \ —

1 Î 1 : 1 1 1

14

h f •j S / -i-•H T \ — 1 Î 1 : 1 1 1

14

-H > / 4. / T — 1 Î 1 : 1 1 1

14

->-i -> • L. / * •H S 1 Î 1 : 1 1 1

14

£ -t-7 •f j . V -u Slf — -1- 4-

1 Î 1 : 1 1 1

14

T * \ -L / r \ 4--1 1

1 Î 1 : 1 1 1

14 } -r (- S •f It - L H > 1 -I-i

1 Î 1 : 1 1 1

14 k 1 -r + * l T J_ 1 % i

©Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2,50 m-> (?)

Silnice električnih polja vodenog toka, koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone

0 M 5 10 15 20

1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I Reakcije rašlji

Površina terena v ' f - - j f - j r ? \ P*—' v 7 ; . : : ~ v "

---."-.J*' ^ — lKnnr nori7emne vode Uspor podzemne vode

Tok podzemne vode

Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode

GRAĐEVNA BIOLOGIJA - > Q P

Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hart-manna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach - VVoIdbrunn -Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka, posebno utjecaj tla, građevina, prostorija, gradiva i instalacija. Geološki utjecaji

Prema navedenim autorima, oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. glo-balna rešetka -> © od stacionarnih valova, vjerojatno uzrokovanih Sun-cem. No njihova pravilnost može, prema Hartmannu dovesti do zaključka kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. Rešetka je magnetski orijentirana, u trakama širine oko 20 cm, od magnets-kog sjevernog prema južnom polu. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2,50 m, a okomito na njih u smjeru istok - zapad oko 2 m

Te su trake, prema iskustvu, fiziološki štetne, a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti). Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže, čini se bez patogenih utjecaja -» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se po-klope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi, rasjedi ili diskonti-nuiteti, pri čemu prednjače vodene žile -» ©

Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Povoljna je, dakle, zona ili površina od 1,80 x 2,30 m bez smetnji, između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartman-nu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji, prije svega od sjecišta traka - > © . Prema Palmu, -> QJ globalna je rešetka od približno 2,0 x 2,5 m linija polovičnih razmaka. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje, s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever - jug i 5 do 6 m u smjeru istok - zapad.

Svaka sedma traka je kao tzv. drugi red mnogostruko jača u djelovanju, dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m -» © . Svaka sedma traka tog drugog reda, dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka.

Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka, na visini od više tisuća metara, pomoću posebno osjetljivih filmova. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sje-veroistok - jugozapad i sjeverozapad - jugoistok -» © , također u perioda-ma sedmice, ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. S druge strane, postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle, jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rub-ne zone naročito patogene. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole), jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. Međutim, kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo - zrak, tj. na površini zemlje, dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim ploča-ma višekatnih zgrada, što je Endros CD dokazao na modelu -» © . Zor-nu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz-mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile - > ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija, tj. slabljenje životne energije, smetnje na srcu, bubrezima, krvotoku, disanju, želucu i iz-mjeni tvari, sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak. U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji -» © . Djelovanje tzv. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno; neki su se pokazali izvorima smetnji. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m, širina 4 m, duljina 5 m. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto, b) tekuće i c) plinovito. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led, normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pret-vorbu. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena, oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže -»

© Zagrijavanje ubrzava kretanje do pre-

laska u tekuće stanje -> ( | ) . Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju je-

dan od drugoga do prelaska u plinovito stanje —> (,3). 34

( T ) Atomi metala u čvrstom stanju ( ? ) Atomi metala u tekućem stanju

O

o O o o

o o

o o

o

o o

o

o o

molekula vodene pare

¿ o « o « o o « o « o * • o * o « o o » o • o # -• o * o * o o « omom-• o « o * o o i o » o m-momomo omomom-• o « o # o o * o * o * • o « o * o

unutra toplo vanjski

molekula zraka

ohmomo O t O O O I o o o t o o O I O O O O • o o o o • oomooo o o o i o t o o i o i o O O O i O l o i o o o o O O I O I O o o o • o o • O O o • o

vani hladno

( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju ©Molekule vodene pare kreću se iz tople unutrašnjosti prostorije, za-kočene vanjskim zidom, u smanje-nom broju prema hladnijem vanjs-kom zraku. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra.

SU zrake iz tla i materijala i f « f } « f « f « ; Armiranobetonska strop na ploča

/ / / / / /

/ / / /

t * : | / / / / ' / ' / / / / \ / /si/zra'ke iz tla / /

/ / / ' /

i:J / / / / / , / /

' ' / 1 ' ' ' / Prirodno tlo <

©Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. 34 @)

Atomska rešetka vapnenca

Asfaltna hasura 2 - 2,5 mm f - 4 4 - 4 ^ - 4 4 j l « 4 *

• ' / / / / / / / / / '././.i...v.„/. ,,••.,/,• • ,,•,/,.•,,.•. 17 / / ' Amiiranobetonski strop'

/ / / / r / / / ' ' / / / / / / ?4/ / / ./ / / / / / / / / i / / / / / / / / / / / / , / / , , / / / / / / / M / / / ¿ ' / / / / SU zrake ^ tla / / | / / / / / /

' / / / / / / W / / / / / / / ' ' / / a / /

/ / / / Prirodno tlo

/ / s _ fmsMss/s im^^fm^mm MS/A*/, ©Asfaltna hasura na masivnom stropu otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla, tako

da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj

4 - H — j -

* f-Mljeveno pluto

i I 1 i / / / /

/ ' i . 1 i , 11 i / i i i / ; / / / / / /

/ ' SU zrake iz tla / / ' / ' . < 1 1 /

/ / / 1 1 1 /

' ' / /

f f $ H / / / / 1 1 / 1

r\ — ' ^Armiranobetonski strop

^ w / w / A

Prirodno tlo

. i M W

f g j Mljeveno pluto, također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane), debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje

GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP

S druge strane, pri apsolutnoj ništici (°K = 273,15°C)prestaje svako gi-banje atoma ili molekula, kao i u zrakopraznom prostoru. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. Primje-rice kad je riječ o staklu, toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okoli-ni manje ili više osjetno prikazuje (4). Masa molekula pare opet ovisi o toplini, pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak, jednako svladavajući difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . Dugogodišnji pokusi prema Schröder - Specku -> Qp pokazuju da zračen-ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma, odnosno promje-ne smjera prethodno prodrlog zračenja © . Uslijed toga je u susjednu prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje (?). Pokus s mljevenim plutom, suprotno tomu, pokazao je apsorpciju zračen-ja. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 25 -30 mm, ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). Glina se smatra zdravim materijalom, pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora, a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari, gdje zrenjem nastaje masno vapno. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. Poznato je da je vapno baktericidno, pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom.

Gips je cijenjen kao prirodni gips, pečen na što nižoj temperaturi, ^ 200"C, ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil, koža svila itd. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira, ali se od nje-ga ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva, kao drveni ocat, drveno ulje ili katran. Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unu-tarnje obloge, ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivi-ma. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi, kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo).

Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto, mlje-veno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane), hasure od kokosovih vlakana, sva biljna vlakna kao na primjer morska trava, ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. Ne preporučuju se sintetični materijali, mine-ralna vuna, staklena vuna, vuna od šljake, pjenobeton, plinobeton, navor-ana alufolija itd.

Staklo. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim, kao i višeslojno staklo. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u sta-klani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. Postoji skepsa prema staklu u boji. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 - 80% ultraljubičaste svjetlosti. Metal. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina, čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. Djelomič-no se tolerira bakar, željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzroku-ju smetnje u polumjeru od 4 m). Kositar se cijeni, pa i olovo. Bronca (5 75% bakra), zaslužuje pohvalu. Aluminij ima velike izglede. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. Za razne namaze preporučuje se pažl-jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje.

Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal, tj. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. Beton, a naročito armirani beton, odbija se izričito Dopušta se ipak u po-dručju temeljenja i podruma. Kao posebni zagovornik građenja drvom na-vodi se dr. Steiner, utemeljitelj antropozofskog društva, u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu, ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea-num posebno masivna građevina od armiranog betona. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP.

3 5

Otvoreni kabel

Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je sm-etnje. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravl-jenja (prema Hartmannu)

©Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostori-je smetnje su nestale (prema Hart-mannu)

©Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući, od masivnih stropova još i pojačane. Zračenja do 2,9 SU nisu dovela do smetnji. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama, reumatskim bolestima, oboljenjima mjehura itd. Od 6 SU vrlo jake smetnje, djelovanje prema tjelesnoj konstituciji.

( 4 ) Srednja godišnja koncentracija um-^ ^ jereno pokretnih pozitivnih i negativ-

nih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Fila-delfije, ovisno o dobu dana (prema R. Endrosu)

1 - 6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi

9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije

oboljenja 14 os sjever - jug kroz zonu

smetnji

Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. E. Lotzu QP ;

GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP

Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visok-im vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom), kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje, ali i na biljke. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja, npr. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. Prema tome, instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade, uz kuhinje i kupaoni-ce, po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom, dakle i kad nema protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem, a to se još pojačava kad struja poteče. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdra-vstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ( D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel, koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta, premješ-ten na suprotni zid (2)

Posebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. Električni uređaji kao grijalice, perilice, bojleri, i naročito mikrovalne pećni-ce s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice, najčešće emitiraju patoge-no zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove, tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove, prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove, podove i stropove, stalno trošeći struju. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izo-lacijom vodiča. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. Hladnjaci, zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u po-gonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. Nadalje, transformatorske sta-nice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m pre-ma jugu), a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati pato-geno zračenje. Utjecaj iona . Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Izmjenu tvari ugla-vnom uzrokuju ioni. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V, ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona, ovisno o geo-grafskom položaju i lokalnim okolnostima. Postoje mali, srednji i veliki ioni. Biološki djeluju srednji i mali ioni. Prema američkim mjerenjima, u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 - 600 iona/cm3 gotovo konstantna, a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm3 veća ->(4) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. Dakle, što je više negativnih aeroiona u zraku, čovjek sporije stari. Istraživanja pos-ljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak, astmu, krvotok, reumu. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju po-zitivni ioni; samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. Takvi aero-ioni nastaju u slobodnoj atmosferi, a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka, ovisno o području i klimatskim okolnostima. Novi-ja su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani, čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje; otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama.

Visinsko zračenje, vjerojatno najučinkovitije, prodire do 300 m u tlo, a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zra-ka. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo, jača je redukcija kozmičkog zračenja. Polarizacija, tj. orijentacija plusa prema minusu, odnosno primanje i otpuštanje na-boja rezultira redom. Depolarizacija, tj. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uz-rokuju nered. Ukopani kabeli, plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione, tj. stvaraju poželjnu rav-notežu. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda, kli-matske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. Kombinacija generatora i elek-troda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 - 3 m. (SU = mjerna jedinica; prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder - Specka).

36

crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga

( J ) Crne površine i tijela izgledaju man-je od bijelih iste veličine, crno odje-veni ljudi izgledaju vitkiji, bijelo od-jeveni deblji nego što zaista jesu. To vrijedi i za sve elemente građevine.

U f !

f 1 V', ^ I

> OKO

— C

Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina, moraju bijele biti odgovarajuće manje. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija.

o o

o © o

o

C 0 3 cgo ( ¿ ) Krugovi A u objema skupinama iz-

gledaju oku različito veliki, iako im je promjer jednak (relativna veličina).

( 3 ) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crti-ca djeluju koso.

ft

© Dužine a i b djeluju zbog beznačaj-nih dodataka, a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površi-ne, kao različito duge, iako su jed-nake duljine.

Dva jednaka lika osobe u perspek-tivnom crtežu izgledaju različito ve-liki, jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive.

@Boja i uzorak tkanina odjeće mijenjaju dojam osobe. Crno čini vitkim —» a jer crno apsorbira svjetlost. Bijelo čini punašnim —» b, jer bijelo dispergira svjetlost. Verti-kalne pruge povećavaju visinu —» c, a horizontalne širinu—»d, karirani uzorak po-većava širinu i visinu —» e.

Dinamičko djelovanje ( 9 ) Statičko djelovanje

Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju.

- o o

• • OD • • • • • • • • • • O D • • • • • • • •

^ 0 ) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali.

— n n

• O OO OO

( i l)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno, horizontalno ili mješovito) - > @ , mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di-— ' jelu površine zida, usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti).

o

a / <0

\ L

D O

Brojčani podaci u modularnim

12 </ jedinicama . I

M i / Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed raspo-reda prozora, vrata, namještaja -> djeluje kao "crijevo", -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgova-rajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim

Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. K tome dolazi i os-jećaj nesigurnosti pri pogledu pre-ma dolje, zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pog-ledu prema gore.

'12'H1216 1 5 0

Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno, a prema gore zakrivljene stube, vijenci i pojasnice horizontalno (horizontal-no zakrivljene).

37

©Kod niskih prostorija dojam pros-tora "na prvi pogled" (mirna slika) @Kod visokih prostorija dojam prosto-

ra "pipanjem" oka prema gore (opi-pana slika)

Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°, a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj vi-sini građevine iznad visine oka.

Vidno polje nepokretnog oka obuh-vaća vrh stošca od 1 što daje prib-ližno površinu nokta na palcu ispružene ruke

©

Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8,50 m

Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja; time je određena ogra-ničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. Ta udaljenost E može biti, u odnosu prema dimenzijama detalja,

dimenzije detalja _ tg0°1'0 ""0,000291

odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T

Treba li neki natpis biti čitljiv na uda-ljenosti od npr. 700 m, mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0,000291 = 0,204 m; visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debl-jina, = 5 x 0,204 = 1,02 m.

® Veličina još raspoznatljivijih eleme-nata građevine može se lako iz-računati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka

Cjelina objekta i okolice

Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgleda-vanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka

Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka, a trebaju biti vidljivi, moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a); pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c)

OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA DO

Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. Gledanje ponaj-

prije služi našoj t jelesnoj sigurnosti, a promatranje počinje tamo

gdje gledanje završava; ono dovodi do uživanja gledanjem pro-

nađenih "slika".

Ovisno o tome je li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž

objekta, razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika.

Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječ-

ka čiji je polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Unutar tog "vid-

nog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). Idealna

stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže.

Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote.

(Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu, tj. o osjetilu ra-

vnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje-

potu koju osjećamo u simetričnim, harmoničnim predmetima i od-

nosima - » s. 4 0 - 4 3 ili u uravnoteženim predmetima). Izvan ovog

okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku.

Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po du-

bini i širini.

Takve zapreke u jednakim ili ponovljenim razmacima oko osjeća

kao takt ili ritam, što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima

od glazbe ("Arhitektura - zamrznuta glazba", - » Neufert, BOL).

U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna"

slika —>(T) —(2).

Prostorija, čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sli-

ku, izaziva osjećaj zaštićenosti, ali ako je prostorija vrlo duga, os-

jećaj potištenosti.

Ako je strop visok, pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis, čini

se prostorija slobodnom i uzvišenom, uz pretpostavku da su raz-

maci zidova i cjelokupne proporcije s t ime usklađeni.

Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu da je oko podložno op-

tičkim varkama. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine, a

visina se uvijek čini većom. Poznato je da se toranj gledan odozgo

čini mnogo višim nego odozdo - » s. 37 @ i (§).

Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju,

a horizontalni savijeni u sredini -> s. 37 (§), uz to i ->s .37-» (T) - (9 ) .

Imajući na umu te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost

(barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavlje-

nim prozorima i vijencima (crkva Sv. Petra u Rimu) ili čak perspek-

tivno naslikanim vijencima, svodovima i si. Odlučujuće za određi-

vanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3), u nekim slučajevima

"polja preciznog gledanja" —»@ a za točno raspoznavanje detalja

veličina "polja čitanja" —>(5) i © .

Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udal-

jenosti.

Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje is-

pod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7)

ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP

dokazao; uz ovo crteži —»(3) - (9)) konstruirani prema njegovu

djelu).

Iz ovoga proizlaze i jednake ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja

(različita u skladu s vel ičinom slova), sjedala gledatelja od izvođača

itd.

3 8

toplo

lagano

umirujuće

©Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno - plavo- žuto = osnovne boje, od kojih se teoretski miješan-jem mogu dobiti sve boje. Suprotni trokut: zeleno - narančasto - ljubiča-sto = miješane boje koje nastaju mi-ješanjem osnovnih boja

<D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo-vanje na čovjeka

jarkocrvena

narančasta

žuta

svjetloplava^ i i - zelena plavozelena

© Lake i teške boje (nisu istog znače-nja kao tamne i svijetle boje -» © , jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje)

©Tamne boje opterećuju. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi nag-lašeni jakom bojom.

© Krug boja u dvanaest dijelova

Svijetle boje uzdižu. Prostorije iz-gledaju više ako su zidovi naglaše-no tamni nasuprot svijetlom stropu

ČOVJEK I BOJA

Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili ne-raspoloženja, aktivnost ili pasivnost.

Izbor boja u pogonima, uredima ili školama može radni učinak po-jačati ili oslabiti, a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fi-ziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti, pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slo-bode — > © - © . Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2), (3). Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja; slijede žuta, crvena, zelena i purpurna. Najmanju impulzivnu snagu ima plava, zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i pasivne boje).

U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male po-vršine, dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. Tople boje djeluju aktivno, poticajno, katkada uznemirujuće. Hladne boje djeluju pasivno, umirujuće uili introvertno. Zelena boja opušta živce. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjet-la i odakle djeluje.

Tople i svijetle boje odozgo potiču duh; sa strane ga griju i prib-ližavaju; odozdo ga olakšavaju i uzdižu.

Tople i tamne boje djeluju odozgo završno, dostojanstveno; sa strane obuhvatno; odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće; sa strane udaljavajuće; odozdo glatko, potičući kretanje. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći; sa strane hladno i tuž-no; odozdo otežavajuće i potišteno.

Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. U kolorističkom obliko-vanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji, pa time ih čini svjetlijim, življim i raščlanjenim.

Kao boja reda, bijela se boja koristi za označavanje površina za sk-ladištenje i postavljanje, za crte usmjeravanja i prometnu signaliza-ciju. —» © .

J

y © Duge prostorije izgledaju kraće ako

se završni poprečni zidovi jako nag-lase bojom.

© Bijelo kao boja za vođenje pri kre-tanju, npr. u pogonima, laboratoriji-ma itd.

© Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu.

© Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše, na-ročito kod prividnog predimenzioni-ranja.

Stupanj svjetlosti površina

Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje

Bijeli papir 84 svijetlosmeđe oko 25 Vapneno bijelo 80 čisto-bež oko 25 Limun žuto 70 srednje smeđe oko 15 Slonova kost oko 70 losos-ružičasta oko 40 Krem oko 70 zasićeno šarlah crveno 16 Zlatno žuto, čisto 60 cinober crveno 20 Žuto kao slama 60 karmin crveno 10 Svijetlooker oko 60 duboko ljubičasto oko 5 Čisto-krom žuto 50 svijetloplavo 40-50 Čisto-narančasto 25-30 duboko nebesko plavo 30

čisto tirkiz plavo 15 Solnhof-ploča oko 50 zeleno poput trave oko 20 prosječna boja kamena 35 zeleno kao lipa, pastelno oko 50 asfalt, suh oko 20 srebrno sivo oko 35 asfalt, mokar oko 5 siva vapnena žbuka oko 42 hrastovina, tamna oko 18 sivi sirovi beton oko 32 hrastovina, svijetla oko 33 šperploča oko 38 orah oko 18 žuta opeka oko 32 svijetla smreka oko 50 crvena opeka oko 18 aluminijska folija 83 tamni klinker oko 10 pocinčani željezni lim 16

39

kvarta 3/4

oktava 1/2 terca 4/5

seksta :

m = 3 \ 5

6 m = 2 \ 5

^ 3 m = r y '

M j Pitagorin pravokutnik, uključuje sve ( j 2 j Pitagorin trokut intervalne proporcije a isključuje disharmonične, sekundu i septimu

ODNOSI MJERA OSNOVE tH

Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Važniji kon-kretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. Pitagora je polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. Iz toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve har-monične intervalne proporcije, a iskuljučuje disharmonične interva-le - sekunde i septime.

Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. Pita-gorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4),koje treba primjenjivati na širine, visine i duljine prostorija. S for-mulom a2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati:

a a b c P m x y 36°87' 3 4 5 53° 13' 1 1 2

22°62' 5 12 13 67°38' 1 2 3 16°26' 7 24 25 73°74' 1 3 4

28°07' 8 15 17 61°93' 0,5 3 5

12°68' 9 40 41 77°32' 1 4 5

18°92' 12 35 37 71°08' 0,5 5 7

43°60' 20 21 29 46°40' 0,5 3 7

31°89' 28 45 53 58°11' 0,5 5 9

Brojčani odnosi iz pitagorejskih jed-nadžbi (izbor)

Tetiva = r

Raspolovljenje polumjera £ B, kružni luk oko B s AB i C, A-C ž stranica peterokuta

® Peterokut

I M f—m—1 ( l i ) Peterokut i zlatni rez

( 4 ) Primjer

( 5 ) Istostranični trokut, šesterokut

® Petnaesterokut BC 2 _ _ 1 _ = ±

5 3 15

a2 + b 2 = c 2

a = m (y2 - x2) b = m 2 x y c = m (y2 + x2 )

Pri tome su: x, y: svi cijeli brojevi

x je manji od y

i : faktor povećanja odnosno smanjenja. m:

Vrlo su značajni i geometri jski oblici koje su Platon i Vitruvius naz-vali krug, trokut -> ( D i kvadrat -> © , iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. Drugi mnogokuti (npr. sedmerokut (§), deveterokut - y ® ) mogu se oblikovati samo približno ili preklapanjem. Tako se primjerice petnaesterokut © može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta.

Peterokut -> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu - » s. 43 © - ( ! ) . Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotreb-ljivi.

Za projektiranje i konstruiranje tzv. "okruglih" građevina potrebni su mnogokuti. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r, tetiva s i visi-na trokuta h pokazano je - » -» s. 42.

(9) Približni sedmerokut, pravac BC raspolavlja AM u D, BD je približno 1/7 opsega kruga

® Približni deveterokut, kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d

(i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. 63

h = r • cosp

S = r sin B 2

S = 2 • r sin p

h = S . cotang p

(14) Formula

4 0

) n/A trokut prema A. v. Drachu

D

) ) 1 V 2 - pravokutnik

©Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © - ®

© ->®

^ g ^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena

10

f ) Povezanost kvadratnih korijena "Puž"

Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s. 56 MERO-prostorne rešetke: konstru-irane na V2 i V3 -» s.90-92

ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP

Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina od-govaraju stranicama kvadrata uspješno je primije-nio graditelj katedrale Knauth pri određivanju od-nosa dimenzija katedrale u Strassburgu. Jednakokračni pravokutni trokut - > © od A. v.

Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga, jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. Njegov pronalazač ga je ta-kođer uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. Osim svih ovih li-kova, mogu se, prema istraživanjima L. R. Spitzenpfeila, dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. Kao podloga je pri tome služio tzv. dijagonalni trokut. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze - > @ ® ® Tako oblikovani pravokutnik - » © ima odnos stranica 1 : VZ. To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. Zahvaljujući dr. Porstmannu, taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata - > © --> s. 4 d. Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmeroku-ta - > © - ® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§)

Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje - > ® . Po-stupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korije-na za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. Na osnovi približ-nih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen pro-stornu rešetku MERO prema načelu tzv. "puža" - > ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima šta-pova na čvorove. Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih kori-jena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju ver-ižni razlomci (-» s. 43) u obliku G = Vn = 1 + n - 1

1 + G

V~2 =

®

{ i + A—Uizi V+—/ { 1+/+

• • • 3 7 17 41 99 239

12 29 70 1C

i n i i 1 1 V 2 = 1,4142135

! > 1 1

0,5 1,5

0,6 5 7 1,4

0,58333 . . . 12 17 1.41667. . .

0,58621 . . . 9«

i 41 1.41379 . . .

0,5857143. . . 7 0 | 99 1,4142857 . . .

0,5857989 . . . 169 239 1,4142011 . . .

0,5857865 . . . V 2 1,4142135 . . .

® V3 Verižni razlomci V2

4 1

/M \ VÀ7 / 3 V 1 V I 1 / 1

- L J _

0 Rimsko kazalište prema Vitruviju ( 2 ) Grčko kazalište prema Vitruviju

6 Potporni zid

©Proporcije zabatnog ugla dorskog ( 4 ) Kazalište u Epidaurusu hrama na osnovi zlatnog reza. v—' Prema Moesselu Qp

X X y/x(V2 = 1,4142. . .) 1 1 1 2 3 1,b 5 7 1.4 12 17 1,4166. . . 24 41 1,4137. . .

ODNOSI MJERA PRIMJENA QD

Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa, koji su prethodno nave-deni, opisao je Vitruvius. Prema njegovim je istraživanjima primjeri-ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu —»©, a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). Obje konstruk-cije daju dvanaesterokut, što se može prepoznati na stubištima. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza, ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište, čiji se tlocrt zasniva na peterokutu, nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia, staroj luci grada Rima, upoznato je načelo Svetog reza. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata, dobije se rešetka s devet polja. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovlje-nog osnovnog kvadrata, uz odstupanje od samo 0,6%. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks, od situacijskog plana do detalja opreme, sagrađen prema tim odnosima mjera. Palladio u svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasni-va na Pitagorinim radovima. On koristi iste prostorne odnose (krug, trokut, kvadrat itd.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). Tako su Indijci u svojoj "Mans-ara", Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou", ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" - metodom -» BOL, stvorili gradi-teljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti.

( 5 ) Sveti rez, građevine u Antica Ostia Geometrijski princip

( 7 ) Tlocrt cjelokupne gradnje ^ g ^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia

® Geometrijski k.juč za PaHadijeve @ P a l l a d i o . v j l a P i s a n i u B a g n o l u

\ \ j i

/

t ft- Y \ i

\ /

• /.—. i.

\ \

S! -

^ l ) Japanska riznica

g

B ^

/ È m

Cehovska kuća Rügen u Zürichu Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu

Osmerokutni sustav stupove formi-ran od četverokuta podijeljen u po 6

© f a s a d n i h elemenata. 48-kut razvijen iz t : trokuta -

4 2

© Geometrijska konstrukcija zlatnog reza ©Međuzavisnost kvadrata, kruga i

trokuta

m = 0,382 •

- 2 dijela - 3 dijela - S dijelova - 8 dijelova - 13 dijelova - 21 dio - 34 dijela _ 55 dijelova ~ 89 dijelova -144 dijela

Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre"

Verižni razlomak: zlatni rez

G - 1 + ¿

G = 1 + -—-1+1

1 + 1

1 + 1

( 4 ) Figura proporcija

Vrijednosti izražene u metarskom sustavu

Crveni niz:Ro Plavi niz: BI

Centimetara Metara Centimetara Metara

95280,7 952,80 58886,7 588,86 117773,5 1177,73 36394,0 363,94 72788,0 727,88 22492,7 224,92 44985,5 449,85 13901,3 139,01 27802,5 278,02 8591,4 85,91 17182,9 171,83 5309,8 53,10 10619,6 106,19 3281,6 32,81 6563,3 65,63 2028,2 20,28 4056,3 40,56 1253,5 12,53 2506,9 25,07

774,7 7,74 1549,4 15,49 478,8 4,79 957,6 9,57 295,9 2,96 591,8 5,92 182,9 1,83 365,8 3,66 113,0 1.13 226,0 2,26 69,8 0,70 139,7 1,40 43,2 0,43 86,3 0,86 26,7 0,26 53,4 0,53 16,5 0,16 33,0 0,33 10,2 0,10 20,4 0,20 6.8 0,06 7,8 0,08 2,4 0,02 4,8 0,04 1,5 0,01 3,0 0,03 0,9 1,8 0,01 0,6 1,1 itd. itd.

( ó ) Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru

ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA - » Q0

U 18. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome -» s. 59 d. Tek se uvođenjem modu-larnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcional-ne odnose mjera -» s. 40 @ - Podaci o koordinacijskim susta-vima i mjerama -> s. 6 2 - 6 3

Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu ods-ječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu

L _ Major To znači:

Major Minor cija između kvadrata, kruga i trokuta

pokazuje povezanost odnosa propor-

(D-

Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razlo-G

mak. ->(3)

Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji, prema Fibo-nacciju, stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo, solarni pleksus, glava, prsti podignute ruke (-»vidjet i i temeljni lik u BEL). Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina, a to je 1,75 m -» s. 2 9 - 3 0 , koju je prema zlatnom rezu podijelio na mje-re: 108,2 - 66,8 - 41,45 - 25,4. - > ®

Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca, ovdje nalazi vezu s engleskim colima, što kod većih mjera nije mo-guće. Zbog toga je 1947.g. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828,8 mm kao visine tijela. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže

Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu, pa je uspostavio uz to i plavi red, polazeći od 2,26 m (vrhovi prstiju uz-dignute ruke), koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda - > © . Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere. ->(§)

A =108 B = 216 ( 7 J Modulor

( 8 ) Neograničene brojčane vrijednosti

4 3

© Izvorna drvena konstrukcija, osnova oblikovanja grčkih hramova

Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^

©Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje

® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena

Razvijena površina 33 cm

©Čavlana drvena skeletna konstruk-cija, svrsishodna, jeftina, ali bez vla-stitog izraza. Bolje ju je sakriti opla-tom ili žbukom

© Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. Polo-vica debljine parapeta nalazi se ispred stupova, oslonjena na kon-zolni istak stropne ploče

©Armiranobetonska konstrukcija s ( q \

uvučenim stupovima sa statički po- •' voljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem

Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u vanjskom zidu između prozora —> s. 46.

DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA

U početku ljudskih kultura vezovi, čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike.

Kasnije se pojavilo građenje drvom, koje je u gotovo svim kultu-

rama osnova arhitektonskih oblika, čak i u grčkim hramovima

¡

Ove su spoznaje razmjerno nove, ali je sve veći broj primjera koji

dokazuju njihovu vjerodostojnost.

Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad -» QQ , u kojem je

posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture,

prije svega Alhambre u Granadi, temelji na tehnici građenja drvom.

Obrada interijera maurskih građevina, suprotno tome, proizlazi iz

tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama),

bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azu-

lejos" (glazirana glinena keramika). U nekim prostorijama Alcazara

u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu, toč-

no kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora.

Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen

u gips. Oblici koji su proizašli iz gradiva, tehnike i potrebe, uz iste

uvjete, u svim su zemljama i vremenima slični, ako nisu čak i jed-

naki.

Te "vječne oblike" dokazao je V. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjeri-

ma. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi, oni iz godine 3000

pr. Kr. i u današnje doba, slični su kao jaje jajetu.

Pri primjeni drugog gradiva, druge tehnike i drugačije uporabe na-

meće se i drugačiji oblik, iako povremeno isključivo ukrasni oblici,

koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik, skrivaju to oku, taje ili

čak prikazuju nešto drugo (barok). Za oblikovanje građevina od-

lučujući je dakle na kraju ipak duh vremena.

Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastan-

ka umjetničkog oblika nego rezultat. Svaki način građenja jednom

pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja, a dalje se

samo kultivira i usavršava. Danas se još zalažemo za odgovarajuće

izražavanje u betonu, čeliku i staklu; kod tvorničkih i drugih velikih

zgrada već su uspjela nova, uvjerljiva ostvarenja, jer za njih potre-

ba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> ©

Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine, prema njenoj određenoj

tehničkoj zadaći, daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte.

Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zada-tak razraditi čiste konstrukcije, kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). Daleko je važnija zadaća svih ar-hitekata da, uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vre-mena, ostvare njegove umjetničke predodžbe, kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. 47. Za to treba: osjećaj mjere, suzdržanost, prilagodba okolini, or-ganska povezanost gradnje, prostora i konstrukcije i dobro us-klađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko, organizacijsko i gospodarst-veno ispunjenje svrhe.

Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje,

"koji imaju što reći", podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem

"duha vremena".

Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor, zrelije će, sa-držajnije i trajnije biti njegovo djelo. Takvo je djelo - zvuči paradok-salno - lijepo za sva vremena, kao i svaka prava umjetnost.

4 4

SVODOVI

GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE

Blokovi od snijega L e d k a 0 P r o z o r

©Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta, kamena, drve-nih motki i pletera od lijana, oblože-ne lišćem, slamom, trskom, krznom ili sličnim materijalom

©Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom, s prozorima od morževih crijeva, što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. Slična je i zimska kuća "iglu"

©Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. Na Pantenonu je to izvede-no u najčišćem obliku, nad kružnim tlocrtom.

U Perziji su Sasanidi (6. st.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazi-li od kvadratičnog tlocrta. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trom-pama"

Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. Njena je kon-strukcija izvana jasno vidljiva, ali iz-nutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija).

Lučni vezač od trske

Hasura od trske

/ X \

¡Tlinf A

Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod, od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji)

... od kamena najprije u doba Rim-ljana, a kasnije u graditeljstvu ro-manike (primjer: katedrala u Šibeni-ku)

Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi, čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lu-kovi i kontrafori)

DRVO

Podnožje od lomljenog kamena

®U svim zemljama svijeta koje su bo-gate drvom su brvnare slično obli-kovane, kao posljedica konstrukci-jskog rješenja

KAMEN

J • " , A

U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstruk-cija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parape-tima

© Suprotno prethodnoj, razvila se ka-natna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućen-jem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline

Panelna građevina dobiva svoj ob-lik panelima koji se izrađuju u radio-nici i brzo i jeftino sklapaju na gradi-lištu

Od neobrađenog prirodnog kame-na bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja), stoga se prva kamena kuća takoreći sasto-jala samo od krova s niskim ulazom

Obrađeni lomljeni kamen omoguću-je izvedbu viših zidova, a uz upotre-bu morta, čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora

U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađe-nim kamenom. Preostali dijelovi zi-dova izvode se od nepravilnog lom-Ijenog kamena i žbukaju

Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupo-vima, slična skeletnim drvenim kućama -» uQ)

Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja, a kasnije iz toga nastaje čisti, ali često i besmisleni oblik, koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri, od Likijskih kamenih grobnica, na kojima svaki

laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija, do auto-mobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič).

4 5

ČELIK NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI - » tU

Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jed-va vidljivim stupovima - > 0 , ali nisu svugdje dopustive. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi -»(§). U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito

ARMIRANI BETON

( 5 ) Arh. L. Mies van der Rohe s ( ? ) 1 ^

lagani, a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima, skoro bez granica -> (3) Lagane, otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čeli-kom ili aluminijem ->

( ß ) Arh. F L. Wright ( 7 ) Arh. F L. Wright ( § ) Arh. F L. Wright

Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootpo-rne ili čak nezapaljive konstrukcije, pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič-

LJUSKE

no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> (D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§), jezgru zgrade-» @ ili ob-likovan poput gljivaste ploče-» (§).

Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primje-njuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima -» (9),

Arh. O. Niemeyer

uzdužne ljuske -» ® , ritmički nastavljenih poprečnih Ijuski-nizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?).

Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§).-» Armiranobetonske viseće plohe u

Arh. M. Novicki s M. Deitrich

kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka

Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije, ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike, nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja, tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije, suprotno vre-

menu cara VVilhelma, kada su se primjenjivali postojeći oblici i upot-rebljavali se u svakoj konstrukciji, bez obzira na to je li od kamena, drva ili gipsa, tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija".

4 6

VANJSKI PRETPROSTORI

®Oko 1500. g. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima

ULAZI

© Oko 1700. g. zid i vrata služe samo kao ograda, omogućujući pogled koji mnogo obećava

®Okog. 1000. su na brvnarama vrata bila niska, s visokim pragom (nije bilo prozora, svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu)

VEZE PROSTORIJA

( & ) na, postoji zvekir, prozori s rešetka-ma i malim okruglim ispupćenim staklima

( 9 ) Oko 1500. g. niska teška vrata, će-lije s oskudnim dnevnim svjetlom, pod od širokih kratkih dasaka

®Oko 1700. g. široka dvokrilna vrata, prostorije u nizu, pod od parketa

ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA

© U 19. stoljeću je kuća još zatvorena, ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom

© U 20. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi), kuća stoji u velikom, zajednički njegova-nom perivoju, nenametljivo među drvećem

©Oko 1700. g. ulazna vrata imaju ukrasne prečke, prozirno staklo i potezno zvono

®U 20. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog ar-miranog stakla. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja

V

1 i ] — [ 1 1 i i

f j J l I-4 1

j 1 1 c « ' i i

®Oko 1900. g. klizna vrata za spa-janje prostorija, obloga poda lin-oleumom, klizni prozori i potezne zavjese

Pomična stijenka klizni prozor

U 20. stoljeću promjenljive prostori-je, klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon, markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca

Zahod i Spavaća bide soba

Drvena kuća oko 1500. g. je odraz kraja, načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori)

Kamena kuća oko 1500. g. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije

Strana prema vrtu

Kuća oko g. 2000. s vitkim nosivim čeličnim stupovima, neovisno o njima tanki ne-nosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku, termičku i klimatsku izolaciju. Između predsoblja, dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata, samo prostorno razdvajanje

Arh.. Mies v d. Robe

U razdoblju između otprilike godine 1500. - vremena spaljivanja vještica, praznovjerja, sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave, čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju - i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. Na građevinama i njihovim dijelovima, a i na drugim stvarima i nači-nu života, jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slo-bodniji i samosvjesniji, a građevine svjetlije i lakše. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja, razbojnika ili de-mona, nego nenametljivi, lijepi i oslobađajući okvir za život, otvoren

prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. Pod time, doduše, svatko zamišlja nešto drugo; o stvaralačkoj sna-zi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati, i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. 44. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. stoljeću, a ma-lobrojni su već stigli u 20. stoljeće. Poklapanje stoljeća ovdje pred-stavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta.

4 7

- M . 1:2000"

( T ) Četiri prijedloga položaja zgrade na /o*} Kod ove varijante je pad terena gradilištu od 3000 m2 s padom tere- ¡Spred zgrade povoljan, gospodar-na prema sjeveroistoku. Investitor ski dio objekta je na zapadu, izlaz i je predvidio varijantu.4, a prihvaće- kolni prilaz s ulice na sjeveru, na je varijanta 1 (2)

©Idejni projekt zgrade ima nedostat-ke! Garderoba i vjetrobran preveliki, kupaonica i prostorija za priprema-nje preuske, opasne stube u hodni-ku, iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3)

Definitivni projekt zgrade s uklonje-nim nedostacima. Bolje su obliko-vane prostorije. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2,5 m iznad terena, garaža ispod njih u ra-zini terena (3)

Projektni program

Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. 49 i 50. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. Položaj i veličina zemljišta, visinske razlike u njemu i u odnosu

prema cesti. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije, građevinski propisi, urbanistički uvjeti itd. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog in-ženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski ela-borat.

2. Zahtijevane prostorije glede površine, visine, položaja i među-sobnih funkcionalnih veza.

3. Dimenzije postojećeg namještaja. 4. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zem-

ljišta, uređenje gradilišta, građenje itd. -» s. 51-58. 5. Način građenja koji treba primijeniti; kad zgrada ima pokrov

crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom.

PROJEKT POSTUPAK IZRADE

Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno

s. 271 i prema stranama svijeta. Tijekom ovog rada projek-tantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom.

Sada slijedi, na temelju opisanog postupka definiranja površi-ne zgrade, konačna lokacija zgrade na zemljištu. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta, smjerova vjetra, mogućnosti prilaza, položaja zemljišta, postojeće vegetacije i susjedstva. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv, ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući po-ložaj zgrade.

Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo, pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade, ponajprije u duhu, pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja, te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu, kod jednoga je ishod ono-ga "rađanja" slobodna skica ugljenom, a kod drugoga filigrans-ka crtarija. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice.

S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. Stariji, zreli arhitekti, često su u stanju projekt neposredno pro-storučno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konač-no rješenje. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi, ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana, jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštri-je zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjan-je. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i ko-risne dogovore sa suradnicima i investitorom. Sad počinje razrada projekta, dogovor sa statičarom i projek-tantima grijanja, vodoopskrbe i elektroinstalacija - ukratko, ut-vrđuje se konstrukcija i instalacije.

Nakon toga, ali često i u tijeku rada, podastiru se nacrti nad-ležnim organima vlasti. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pri-stignu i ponude, pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. Za opisane radove arhitektu, ovisno 0 okolnostima, treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću, a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si.).

Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti, jer se valja-na priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. Važna pomoć pri tome su upitnici s. 49 i 50 i građevne knjige s. 59.

4 8

PROJEKT PREDRADNJE - SURADNJA INVESTITORA - » QP

Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" cr-teži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru; pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci, koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci, ubrzavaju napredovanje. Sigurno su odstupanja potrebna, ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju kori-stiti, makar samo kao poticaj. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada, a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima, primjerice ob-rascima za predračun troškova.

Upitnik za izvještaj o narudžbi

Izvještaj za narudžbu br.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za:

I. Podaci o investitoru 1. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? 1 Pov-

Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? r jerlji-Odakle potječu podaci? J vo!

2. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je pos-

ljednja instancija? 4. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom

pogledu? 5. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A

posebno u svezi s našim načinom rada? 6. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti

pozornost? 7. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće

posljedice? 8. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Moraju li crteži biti razumljivi za laike?

10. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje ve-

ličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da do-bijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom?

11. Pogodba cijene 1. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih

radova? 3. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati

cijenu? 4. Kolika je investicijska svota? 5. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor?

III. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 - S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Tko kontrolira račune? 4. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do

koje svote? Postoji li za to pismena ovlast?

6. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv, adresa, telefon) 7. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa

osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog

statusa rukovoditelja gradnje? 9. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema

za to - telefon, pisaći stroj?

IV. Općenito 1. Ako nema ograde, treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može

li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpis-nu ploču za gradilište? Natpis na njoj?

2. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Radno vrijeme građevinskih radnika?

V. Projektni zadatak 1. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga

mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka pro-jektiranja ponovno potvrditi?

2. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII, 9.

3. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan?

4. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji?

5. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno?

VI. Osnove oblikovanja 1. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svi-

jeta? Smjer vjetra? 2. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? ->

VIII, 9. 3. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta

snimatelja)? Naručeno? 4. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija?

Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta, ve-ličina)?

6. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novog-

radnji za ovo gradilište? 9. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne

dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta?

10. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije?

4 9

VII. Tehničke podloge 1. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje?

S kojim rezultatima? 3. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši

vodostaj? 5. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koli-

ko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Na koji način treba izvoditi građevinu?

Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra?

8. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Verti-kalno?

9. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta sta-

kla? Način otvaranja? Jednostruki, krilo na krilo, s kutijom? 12. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S

gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loži-

vim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava?

14. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na ko-jem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje?

15. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Od-stranjivanje plinova? Odvlaživanje?

16. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatro-

gasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilaci-je tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m3? Slavine vani?

18. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta Si se to? Vla-stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicio-niranje?

19. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m3? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavl-janje instalacije? Odzračivanje?

20. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noć-na tarifa od - do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat, parna turbina, vjetrenjača?

21. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili pa-

rapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cije-

vna pošta?

PROJEKT UPITNIK

25. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vr-stu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira?

26. Ostalo.

VIII. Podloge za projektiranje 1. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li

u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o pro-

metu? 3. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektra-

ne? Kabliranje ili zračni vod? 9. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način

građenja? 10. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potre-

ban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? For-mati nacrta? Kopije u plavoj, crvenoj boji? Kaširano na

\ platnu? 13. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je

ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?)

IX. Podaci za izvedbu 1. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolod-

vora? 2. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolo-

sijek? Mogućnosti istovara? 3. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor - eventualno ob-

lice, talpe? 4. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih

površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano ra-diti jedan pored drugoga?

5. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi?

6. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su roko-vi i načini isplate primjereni?

7. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena?

X. Rokovi 1. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Skice za dogovor s investitorom? 3. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Projekt (mjerilo)? 5. Predračun? 6. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu, sa statičkim proračunom

i ostalim potrebnim prilozima? 7. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole?

Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Izvedbeni nacrti? 9. Datum raspisa natječaja?

10. Rok predaje ponuda? 11. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Početak građenja? 13. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Završni obračun?

50

SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova

1.0 Građevina - projekt 2.0 Građevina - izvedba

B Aktivnosti pri izvedbi građevine

1.0 Plan izvođenja 1.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 1.2 Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja 1.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe

* izvedbeni nacrti * nacrti detalja, nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga

2.0 Ugovaranje radova 2.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova

* BGB * VOB (dijelovi A/B/C, uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti, programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV - uzori * podloge namijenjene izvođaču

3.0 Nadzor 3.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3.2 Ciljevi / rizici nadzora 3.3 Sredstva / instrumenti nadzora

* podloge za AVA, sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži, podaci iz ugovora o građenju)

* tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjevi-ti dijagrami, linijski dijagrami, mrežno planiranje)

C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP

A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adek-vatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Archi-tekten und Ingenieure - propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inže-njera i arhitekata) [poglavlje 1.] 1.0 Projekt građevine HOAI, članak 15., faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%), idejni projekt (7%), glavni projekt (11%), ishođenje dozvola (6%); "projektantske aktivnosti" - 27% od ukup-nog honorara [poglavlje 2.] 2.0 Izvedba građevine HOAI, članak 15., faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%), pripreme ugovora (10%), suradnja oko ugovaranja (4%), nadzor (31 %), briga oko objekta i dokumentaci-ja (3%); "aktivnosti oko izvedbe" - 73% cjelokupnog honorara s. 55 (2). HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi, tj. temeljne aktiv-nosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi.

B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1.0 Plan izvođenja 1.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Ovu materiju propisuje HOAI, članak 15., faza izrade 5. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješe-nja), uzevši u obzir urbanističke, oblikovne, funkcionalne, tehničke, građevno - fizičke, gospodarske, energetske (npr. u smislu racio-nalne upotrebe energije), biološke i ekološke zahtjeve, koristeći pri-loge drugih stručnjaka, tako da se postigne rješenje pripravno za iz-vedbu. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima, primjeri-ce definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih ele-menata u mjerilu 1:50 do 1:1, s potrebnim tekstualnim napo-menama.

IZVEDBA GRAĐEVINE - » r o

Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1, s potrebnim tekstualnim objašnjen-jem; određivanje materijala. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi, kao podlo-ge opisa i programa izvedbe radova *). Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija, kao podlo-ge opisa i programa izvedbe radova *). Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opi-sa i programa izvedbe radova, te usporedba s projektantskim pla-novima*). Razrada detalja. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba, koje nisu surađivale na izradi projekata, glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. radionički nacrti izvođača, isporučiteljevi nacrti rasporeda stro-jeva i njihovih temelja), ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe rado-va u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. U tom slučaju ot-padaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova, ako se primijeni opis i program izvođenja radova. 1.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i po-grešaka. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne, pravne, teh-ničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski pro-pisi, uredbe, npr. izvršne odredbe, smjernice, npr. smjernice za mje-sta okupljanja; tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja, npr. DIN-norme, konzultacije s ekspertima; ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova, npr. procjena / obračun troškova usp. DIN 276, i prema potrebi konzultacije s ekspertima). Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka, propadanje), gubitaka radnog vremena (prazan hod, udvostručenje rada), stalnog smanjenja vri-jednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi.). 1.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti, sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kota-ma; uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja, pojedinačni nacrti), dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine; uo-bičajena mjerila 1 :20 ,1 :10 ,1 :5 ,1 :1 -» s. 55 * Posebni nacrti, - izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. armi-ranobetonske, čelične, drvene itd.) - prikazuju druge dijelove građe-vine / uređaje prema potrebi; uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o kon-strukciji. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356, mogu se ri-ješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. niže) (odgovarajući software na raspola-ganju). * Građevne knjige (= knjige prostorija) - sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. duljina, širina, visina, površina, volumen prostorije ili dijela prostorije itd.), o materijalima (npr. obloge zidova, podne obloge itd.), o opremi (npr. instalacije grijanja, ventilacije, sa-nitarija, elektroinstalacija itd.), pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova, posebno aktivnost HOAI, članak 15. LPH 5, suprotno od opisa i programa izvedbe, os-novna aktivnost, HOAI, čl.15. LPH 6; usp. VOB/Ačl.9.).

51

2.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju)

2.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Ovu materiju propisuje HOAI, čl. 15., faza izrade 6+7

* Osnovne aktivnosti: - iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opi-

sa radova, uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na pro-jektu;

- sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama; - usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na

projektu; - sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova; - prikupljanje ponuda; - kontrola i vrednovanje ponuda, uključujući sastavljanje pregleda

cijena po vrstama radova, uz suradnju svih sudionika faza aktiv-nosti 6 i 7;

- usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudje-luju u ugovaranju;

- pregovori s ponuđačima; - rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili

paušalnih cijena iz ponuda; - suradnja pri dodjeli posla. * Posebne aktivnosti: - sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građev-

nom knjigom *); - sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja ak-

tivnosti; - sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih

stručnih suradnika na projektiranju; - kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova,

uključujući pregled cijena *); - sastavljanje, kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema po-

sebnim zahtjevima.

2.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi plano-ve izvedbe u okviru građanskog prava, utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. Građanski zakonik, BGB - Bürgerliches Gesetz-buch, članci 631 .-651., odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova, VOB - Verdingungsordnung für Bauleistungen, dijelovi A/B/C ) s. 55 © . Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. 55 © za defini-rane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugova-ranje radova, kao npr. opis radova / uvjeti ugovora itd. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja ra-dova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd.). Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom po-nuđača, odnosno njegova ovlaštenog zastupnika, postaju ponuda -a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja; npr. vrsta / op-seg radova, cijene, rokovi, odgovornost itd.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana - međusobne obveze jasno utvrditi. Nejasne, nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove.

2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugo-voru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naruči-telja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. Članci 631 .-651. Sadrže prave norme za ugovore o radu. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl.631. suština ugovora o radu, čl.632. naknade, čl.633. jamstvene obveze izvođača, otklanjanje nedostataka, čl.634. postavljanje rokova i mogućnost promjene, smanjenja i prekida,

IZVEDBA GRAĐEVINE - > & )

čl.635. naknada štete zbog neizvršenja. ČI.636. kašnjenje izvedbe, čl.637. prestanak jamstva, čl.638. kratka zastara, čl.639. prekid i obustava zastare, čl.640. obveze prihvaćanja naručitelja, čl.641. dospjelost plaćanja, čl.642. suradnja naručitelja, čl.643. otkaz od strane izvoditelja, čl.644. nositelj rizika, čl.645. jamstva naručitelja, čl.646. dovršetak preuzimanja, či.647. založno pravo izvoditelja, čl.648. hipoteka na građevinsko zemljište, čl.649. otkaz od strane naručitelja, čl.650. predračun, čl.651. ugovor o isporuci djela -» s. 5 5 © - © * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima pose-ban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp. AGB - zakon). VOB nije zakon ni pravni propis, pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C, moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta, usp. AGB - zakon, čl. 23.5.).

Podjela VOB-a u tri dijela: - VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja, izdavanje radova, ugovaranje. Odredbe VOB/A imaju obilježje pre-poruke (za privatne investitore) - a obavezujuće su za javnopravne investitore. - VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore, koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. 1. vrsta / opseg rada, čl. 2. naknade, čl. 3. podloge za izvedbu, čl. 4. izvođenje, čl. 5. rokovi izvedbe, čl. 6. ometanje i prekid izvođenja, čl. 7. podjela rizi-ka, čl. 8. otkaz od strane naručitelja, čl. 9. otkaz od strane izvodite-lja, čl. 10. odgovornost ugovornih strana, čl. 11. kaznene odredbe, čl. 12. preuzimanje, čl. 13. jamstva, čl. 14. obračun, čl. 15. rad u akordu, čl. 16. isplata, čl. 17. osiguranje, čl. 18. sporovi. - VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugova-ranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. zemljani radovi, zidarski radovi itd.) prema jedinstvenoj sistema-tizaciji s. 55 © 0. Upute za opis radova - pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih, iscrpnih raspisa (br.01 opći neophodni podaci, br.02 potrebni dopunski podaci, usp. VOB/A, članak 9.1. 1. Važeće područje, - upućivanje na postojeće DIN-norme (teh-ničke odredbe za izvođenje); generalna klauzula: "Gradiva i građe-vinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku, istovar i skladištenje". 2. Gradiva / građevinski elementi, - uvjeti kvalitete, "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme, službena odobrenja). 3. Izvođenje, - propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DIN-norme) usmjereno na "standardno izvođenje". 4. Pomoćni radovi / posebni radovi, - utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez po-sebne naplate. 5. Obračun - propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvede-nim količinama (odnosi se na obračunske jedinice, razgraničenje di-jelova građevine koji se međusobno isprepleću, ponovljena izmjera odnosno odbici). Opći sastavni dijelovi ugovora, najčešće nedovoljni za jedno-značno, zaključno reguliranje, dopunjuju se "prethodnim napo-menama" (dodatni ugovorni uvjeti, posebni ugovorni uvjeti, ne smi-ju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje, uz potpunu

52

primjenu odredaba AGB - zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"), _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB

"može se - odredbe", npr. Postupak prijama itd. - mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe

definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a), npr. izvještaji u građevnom dnevniku, način izražavanja itd.

s. 56 * Opis aktivnosti, kao jednoznačna, iscrpna definicija aktivnosti, postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju —> s. 56 Treba razlikovati: - opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A, čl.9,/3-9); - opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti, FLP; VOB/A,

ČI.9./10-12). Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju po-pise radova tako da postaju opisi radova. popisi aktivnosti, rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti, kakvoći, količini, dimenziji, obil-ježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. 56 @ mogu se raščla-niti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. 56 Programi aktivnosti, opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikov-no, funkcionalno, tehnički, ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama; moguć je standardizi-rani popis aktivnosti bez naznake količina). Opisi aktivnosti - kao dio podloga za pogodbu radova - unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugo-vora o građenju. Ima li proturječnih dijelova ugovora, vrijede redom (usp. VOB/B čl. 1.1): Opis aktivnosti, posebne ugovorne odredbe, eventualne dodatne ugovorne odredbe, eventualni dodatni tehnički uvjeti, opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove, tehnički besprijekorne, potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktiv-nosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C). Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 od-jeljaka. Svako poglavlje ima svoj broj. Tako se pojedini tekstovi (po-vezani u poglavlje, prema potrebi iz 5 odjeljaka; skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka, tj. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. 56

Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionaliza-ciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu, GEAB; cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: - katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju

(StLK), područja aktivnosti 100-199; - katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK), područja akti-

vnosti 200-299; - knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB), pod-

ručja aktivnosti 400-499; - regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika, pod-

ručja aktivnosti 800-999. * LV - obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem), pa zbog toga u

IZVEDBA GRAĐEVINE

kompletu postaju vrlo opsežni. Ponuđači: različiti izdavači ->• s. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije, pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijs-kih detalja. Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (teksto-vi, proračuni). Kombinacija podataka za izdavanje radova i plani-ranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Com-puter Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) -softvvareom. 3.0 Nadzor (nadzor na građevini, objektu / dokumentacija) 3.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI, čl.

15. faze aktivnosti 8 i 9.

* Osnovne aktivnosti: - nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom

dozvolom, planovima izvođenja i opisima aktivnosti, kao i s opće-nito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima;

- koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru; - kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata; - sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram); - vođenje građevnog dnevnika; - zajednička izmjera radova s izvođačima; - prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključe-

nih u projektiranje i nadzor; utvrđivanje nedostataka; - kontrola računa; - utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisi-

ma za obračun u stanogradnji; - zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima; - predaja objekta, uključujući sastavljanje i predaju potrebnih pod-

loga, npr. upute za rukovanje, atesti; - popis jamstvenih rokova; - nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom

primanja radova; - kontrola troškova; - obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamst-

venog roka izvođača; - nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamst-

venog roka, ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih ra-dova;

- suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja; - sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta.

* Posebne aktivnosti: - sastavljanje, nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata; - sastavljanje, nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova

vremena, troškova ili kapaciteta; - djelatnost odgovornog voditelja gradnje, ako ta djelatnost prema

zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktiv-nosti iz faze aktivnosti 8;

- sastavljanje plana zaliha; - sastavljanje popisa opreme i inventara; - izrada uputa za čuvanje i održavanje; - promatranje objekta; - upravljanje objektom; - obilazak građevine nakon predaje; - kontrola radova na čuvanju i održavanju; - priprema brojčanih podataka za datoteku objekta; - iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokaza-

telja; - preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje.

53

3.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: - kontrola, izmjere, obračun kao dopuna AVA (raspis, izdava-nje,

obračun; usp. poglavlje izdavanje posla) -> s. 57 - planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog

menadžmenta (raspoloživost ljudi, mehanizacije, materijala u pravo vrijeme, u potrebnoj količini, na pravom mjestu).

Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građe-nja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. Loš nadzor, manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja, nedostataka (vidljivi / skriveni), pogrešaka u obračunu, povećanja troškova, opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i mate-rijal. Nezadovoljavajući projektantski menadžment, odsutnost koor-dinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. 3.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA, kao i sredstva / instrumenti za planiranje iz-vedbe objašnjeni su pod 1.3.12.3. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti, nacrti detalja, posebni crteži), te eventu-alnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o gra-đenju. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: - Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese, a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskust-venih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovara-juće horizontalne crte. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripo-mažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno -ostvareno. Prednosti gantograma: preglednost, očiglednost, čitljivost (prikaz proporcija vremena). Nedostaci gantograma: paušalnost, neraš-članjenost dijelova procesa, teškoće u prikazu kombinacija / ovis-nosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena traja-nja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa, ne može se ustanoviti). Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez po-sebnog smjera dovršavanja, planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti), planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) -» s. 57 @ .

- Linijski dijagrami (dijagrami brzine, puta [količina], vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane), a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). Iz toga se raspoznaje brzina iz-vođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i pro-storni razmaci između aktivnosti. Prednost: očigledna predstava br-zina i kritičnih razmaka. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno, vremenski kad tijeku građenja ne-dostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina, visina, npr. ce-ste, potkopi i si., tornjevi, dimnjaci i si.) - « 5 7

- Mrežni planovi, rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraži-vačke oblasti Operation Research) [si.22], služe analizi, prikazu, planiranju, upravljanju, kontroli odvijanja radova. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme, troškovi, sredstva za izvedbu itd.) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor, pojmovi vidjeti DIN 69900, list 1), pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka, FAZ / najraniji termin završetka, FEZ) za nastupanje svih događaja / pro-cesa (D = trajanje, vrijeme između početka i završetka procesa). Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). Uključene prethodno procijenjene vremenske

IZVEDBA GRAĐEVINE CD

rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n), najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka, SAZ / najkasnije rokove završetka, SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag), najkasniji projektni rok početka SZ, odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . najkasniji početni, završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok - najraniji početni, završni rok FAZ/FEZ) -» s. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical - Path -Method, CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. Temeljni pore-dak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvan-tificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja; završni događaj pro-cesa A = početni događaj procesa B). Vremenski model je determi-niran (tj. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno, međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze, Dummy, odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. 58 @ -Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama proce-sa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra - Potential -Method, MPM) prikazuju procese čvorovima. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. Temeljni odnos organizacije (def.v.g.) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti; početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). Vremenski model je determiniran (v. CPM). Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. CPM) -» s. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique, PERT) prikazu-ju događaje čvorovima. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu, događaje kao čvor). Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja, ali nema primjenjivane metode. Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vre-menskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim ak-tivnostima). Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena), pri-kazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM; ali CPM je rašireniji u praksi; stariji, razvijeniji, organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivno-sti u 70-80% slučajeva).

Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani, ali nedovoljno ilustrativ-ni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma, v.g.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih po-dataka iz liste procesa). Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM).

54

L P H 1 Prikupljanje podloga

l p h 2 Idejni projekti

LPH 3 Glavni projekti

l p h i. Planovi z a građ. dozvolu

l p h 5 Izvedbeni projekti

l p h 6 Pr iprema z a ustupanje radova

l p h 7 Suradnja pri ustupanju

Izolacija

Podloga za pad 8 cm, arm. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm

( 3 ) Nacrt detalja

[Ugovor 0 građenju)

" r Dodatak

Cijena +

(4^) Ugovor o građenju

I Podloga za ustupanje

Dopisi + [Pogodbene podloge

Ugovorni uvjeti + I Opis aktivnosti

B G B

Pravni propisi 0 ugovaranju radova §§ 631 ff B G B I §§ 631 ff B G B

i Odnos investitor / izvođač

Dio A, B + C

ORGANIZACIJA GRAĐENJA - > Q Q

Pravila VOB/B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB B G B ugovo r o radu VOB/B § 6 3 2 Naknade

§ 6 3 3 Nedostaci

§ 634 Postavljanje rokova, promjene, smanjenje

§ 635 Naknada štete

§ 636 Zakašnjenje izrade § 637 Prestanak jamstva § 638 Zastara (kratka) § 639 Zastara (prekid, obustave) § 6 4 0 Prijam § 641 Dospjelost plaćanja § 642 Suradnja naručitelja § 643 Otkaz od strane izvođača § 644 Rizik § 645 Odgovornost naručitelja § 646 Dovršenje umjesto prijama § 647 Pravo izvođača na hipoteku § 648 Hipotekarno osiguranje građevine § 649 Pravo otkaza naručitelja § 650 Predračun troškova § 651 Ugovor 0 isporuci

§ 2 Naknade I |§ 14 Obračun | § 15 Rad u akordu § 4 Izvođenje (br 7) § 13 Jamstvo (br. 3, 5, 6) |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br. 3, 6)

§ 4 Izvođenje (br. 7) § 8 Otkaz putem AG (br 5) § 13 Jamstvo (br. 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br. 3) |§ 13 Jamstvo (br. 3, 7) |§ 13 Jamstvo I |§ 12 Prijam | |§ 16 Plaćanje | § 4 Izvođenje § 9 Otkaz putem AN § - uputa § 12 br. 6 § 7 Podjela rizika § 12 Prijam

- ne postoji - ne postoji

8 Otkaz putem AG - uputa § 2 - nije predmet VOB

© lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre", dio 1, Werner Verlag, Düsseldorf, 1985. s. 49

VOB/B

Opseg ugovora i prijevremeni raskid

Izvođenje

Plaćanje

( 8 ) Opći uvjeti ugovaranja

1. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i

kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju

vodotoka, nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s

potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom

( 9 ) Iz: VOB dio C

Izvođenje, smetnje, preuzimanje

Podnošenje rizika, odgovornost, garancija

2. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. bet. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod, kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton, blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. konst. (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo-- izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi

3. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram. radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi

A2 Oznaka prostorije B2 Veličina prostorije B4 Kućanski tehnički priključci za B5 Mjerne veličine 1 2 3 1 2 3 1 2 3 4 5 6 1 3 ti Privr. broj prostorije Korištenje Korisnik <2 Površina S Visina •e Sadržai Grija- Venti- Sani- ELT/js ELT/ss Transp

Temp LW Svjetlo Primjedbe

A B c (ABT) > m2 > m <61 m3 nje lacija tarije tek. °c FCH LUX (adrese)

W 104 Hodnik N 6,92 1 2,47 N 14,87 _ _ _ SCH TAD - 20 1 AAD - utičnica za antenu 6,92 DB SPA DB - stropno grijaće tijelo WVT GAD - utičnica za kuć. aparat

W 204 Kup./WC N 3,47 1 2,475 N 8.588 W W H ZWE WA WB - - 24 7 PA - izjednačavanje potencijala Kup./WC 3,47 2,475 WB STD SCH - prekidač wc PA SP - sudoper

SPA - interfon W 304 Kuhinja N 6,09 1 2,47 N 15,04 W W H ZWE SP SCH - - - 20 4 STD - utičnica Kuhinja 6,09 2,47

STD TAD - utičnica za telefon WBS W A - kada GAD WB - umivaonik (B.4.3) DB Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.4.4)

W 404 Lođa N 1,69 1 2,363 N 4,000 WBS - zidno. grij. tijelo s SCH W 504 st.-b(.-sp. N 19,77 1 2,47 N 48,63 W W H - - SCH AAD - 22 1 w c - wc st.-b(.-sp. 19,77 2,47

STD VWT - razdjelnik stana DB W W H - grijanje vode

W 604 Vent. • inst. F 0,36 L 2,475 N 0,891 ZWE - prisilna ventilacija

Knjige prostorija (skraćeni oblik - primjer)

55

( j l ) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti

IZVEDBA GRAĐEVINE 0 )

Redni broj (OZ)

Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti

Količina Jedinica mjere

EP GP

3,01 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm 25 m

Kratki tekst: "si. čist., beton, B5"

Primjer 1. Količina i EP izvan teksta

Poz. Količ. Opis EP GP

jedinična ukupna cijena cijena

2.02 105,0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10, 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.

za 1 m2 35,70 3748,50

Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima

Primjer 2. EP u tekstu

105,0 2.02 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. - rad DM 24,60 -materijal DM11,10 - ostalo DM - , - za 1 m2

EP i. W.. tridesetpet 70/100 35,70 3748,50

Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku

Primjer 3. EP i količine u tekstu i u jednom retku

2.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. 105 m2

UM/S: DM 24,60/DM 11,10/DM - , -EP i. W.: tridesetpet 70/100

Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku

Popis djelatnosti

35,70 3748,50

Popis djelatnosti (LVZ)

Prethodne napomene i pozicije

®

- Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi

• beton na licu mjesta sloja čistoće - podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5

• debljina 8 cm

81013 013 11 11 10 U T„T2 ,T3.T4 ,T5

(16) Standardni tipski tekstualni opis

Izvod: StLB, LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi)

T1 T2 T3 Jed. Dugi tekst K.-br. Kratki tekst

3.2. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0.1 str. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053

037 Beton na licu mjesta za zid zid 038 — zid okna zid okna 039 — zid kanala zid kanala 040 — zid između čelične konstrukcije zid 041 — parapet parapet 042 — stubišni parapet stubišni

parapet 043 — atika Attika 044 — potporni zid potporni zid 045 — krilni zid krilni zid 046 — zid potpornja potporanj 047 — zid ležaja ležaj 048

Q 1 jedna bočna površina u nagibu

11 beton na licu mjesta

2 , nagih 21 3 obje strane nagnute

21

® Izvod: standardna knjiga radova

Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br. 1 odsj. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda

Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br. 1-3; VOB/B § 1 br. 2)

(VOB/A § 17 br. 4) Tehnički sadržaj Pravni sadržaj

+ Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. 4. odsj. 2)

(1) Opis radova (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB

+ Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. 4. odsj. 2) (4) Dodatni tehnički

propisi ZTV (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB

(5) Opći tehnički propisi VOB/C

(6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B

Ugovor o građenju

Zidovi 1. m2/m3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto), u

betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostra-noj oplati, sa / bez armature Č ... koja se doprema / postoji na gradilištu, bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° betonski čelik kg po m2/m3

oplata m2 po m2/m3

2. m3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi, KG, u armiranom betonu debljine 30 cm od B15, u dvostranoj oplati, bez bet. čelika, bez oplate

••3 po m2

(15) Podloge za ustupanje radova Popis radova

56

Raspis

Ustupanje

Obračun

HOAI, § 15, LPH 6 -i 7

HOAI, § 15, LPH 8

( 1 9 ) N a d z o r na o b j e k t u

Program gradnje

radna Teška-

—

radna_ reška

L T D

W W Veliača Ožuiak Travani

21 20 fc

p = 19 lb f CS

18 b j B

17 E

16 fc ê o

15 fc <=

K IE

13 E ^ S3

1? S a tt 10

8

_ Â J 3 tt 10

8

S S r « = tt 10

8 3

1 $W a

i i a

t, e g e

3 t 3T o

i 1

nm uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C3 betonski radovi

w77t oplate i radovi u čeliku i— i postavljanje skele

uklanjanje skele

Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa

Program mehanizacije

Broj radnih mjesta

1 - smjenski pogon /

f

2 - smjenski pogon 1 - smjenski pogon

Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai

Red br.

Ele-ment građe vine

Radni proces

Jedin. mjere

Količina Utrošak h/E

Xh Trajanje h/jedin. vre-mena (dan mjes., god.)

Usporedba

treba

jest

treba

jest

treba

jest

IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP

493 m

Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka

Terminski plan građenja

Operativna istraživanja-

Elementi mreže

• Linearno programiranje

-Simulacija

¡/^Tehnika mrežnog planiranja

Ostalo

Najkasniji termin Najkasniji termini: -početka r SAZ = najkas. termin početka

projektiranja | SEZ = najkas. termin zavržtetka

SZo 4 — S Z , 4 — S Z , <

Rezerva £5 =

= vz(n)

n Termin poč. Kritični put | Zadani termin 5 o. projektiranja Najraniji termini ' Termin završetka ra c Startni čvor IFAZ = najraniji termin početka završetka projektiranja

° FEZ = najraniji termin završetka projektiranja

Proračun mreže

Elementi mreža —

Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže

Aktivnost Strelica Aktivnost Strelica

Orjentacija Prikaz

Događaj *

Čvor Događaj Čvor

57

Odnosi završetak-- početak (prividna aktivnost)

0, 0, Normalni slijed Normalni slijed s

prividnom aktiv-nošću

Vremenski uvjetovana prividna aktivnost

od j 1

Završni događaj od j

i Završ. Zavri — f r događ. • događ.

od i od j

Čvor

S A F A S E F E VN ». G P N P V D

VN VD NP FA FE SA SE GP

broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. Dummy kritični put

8 8

0 13

\ \

16 16 16 16

0 4 Uft

0 21 32 32

0 22

I I . I i

I /

10 2 0 i \ i \

4 4 302

4

6

0

8

12

I 8 8 402 16 16

0 11

302

4

6

0

8

12 I 0 19 8 0 20

36 32 501 48 44 4 27 12 4 28

i 0 0 103 2 2 X 28 19 0 2 2 0 3 •f 9 10

20 26 303 32 30 1 32 32 403 40 40 i 2 17 4 2 18 0 23 8 0 24

— X 1 7

13 B 104 18 13 5 B 5" 5 9

18 16 304 28 26 40 40 404 60 60 2 15 10 2 16 0 25 28 0 26

60 60

0 31

72 72

0 32

Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti

Metoda mjerila

Linijski dijagram Gredni dijagram

m

Q3

C Q . 2 vizi

h E ^ n o t

Metoda mrežnog planiranja

s O <? u

•£= u <D,—. •Su.

•c CM :i-cf

CPM orijentacija prema rubu

C H - t ]

•Mota

T-^o

Or*ÇN3

Ç h H D

« » C H - a

D k ^ c t ó

MPM orijentacija prema čvoru

, Z = D , - Í D — K Z h -

Z = D, + 1 - M U — « ü h

Z = D, + 2

IZVEDBA GRAĐEVINE

Dio procesa Termin Dummy Najranije Najkasnije 1

Br. poz

Skraćeni opis

Tra-janje

od I do br. događ.

od I do br. događ.

poč. zavr-šetak

poč. zavr-šetak

* 1

ž 103 Iskop P2 2 2 3 1 2 0 2 0 2 0 102 Iskop P1 2 4 5 1 3 4 2 4 2 4 0

101 Iskop W1 4 6 7 1 5 6 4 8 4 8 0 104 Iskop W2 5 8 9 1 7 8 8 13 13 18 5 203 Piloti 17 3 10 2 19 11 28 9

302 Temelji P1 4 11 12 5 11 4 8 4 8 0

301 Temelji W1 8 13 14 7 12 13 8 16 8 16 0 304 Temelji W2 10 15 16 9 14 15 16 26 18 28 2

303 Temelji P2 4 17 18 10 16 17 26 30 28 32 2

402 Beton, stup P1 8 19 20 12 19 8 16 8 16 0

401 Beton, stup W1 16 21 22 14 20 21 16 32 16 32 0 403 Beton, stup P2 8 23 24 18 22 23 32 40 32 40 0

1> = lančana igra

Procesna lista (CPM) usp.

Čvor Odnos redosljeda '

Redni broj Odnos Opis aktivnosti Odnos Opis aktivnosti redosljeda

F A 1 0 I S A redosljeda

F A F E S A SE

V N

N P V D G P

VN broj aktivnosti VD trajanje aktivnosti NP broj mrežnog plana FA najraniji početak FE najraniji završetak SA najkasniji početak SE najkasniji završetak GP ukupno rezervirano vrijeme

= lančana igra ovisnost

• > kritični put

nm

3 I2 I 6

w mu

m

MOMS 302

TTTTT

n t u r n

^ 26Bgj^8I3?

m i n 2

Ï W T W L« 104

5 15 1 5

16132116132 401

¡11618 116 1.02

U N I 6

32|44 3 6 p

15 12 l 4

Lgzemm 403

131 8 1 0

44¡56|48)60;

16112 1 4

m

T W T 141201

60|72|6O|72

17 112 I 0

72(72

Mrežni plan

Br. poz

Opis aktivnosti

Traja-nje

Preth. aktivnost

Najrani poč. završ.

Najkasr poč.

liji završ.

Ukup. rez. vrijeme"

103 Iskop P2 2 0 2 0 2 0 102 Iskop P1 2 103 2 4 2 4 0 101 Iskop W1 4 102 4 8 4 8 0 104 Iskop W2 5 101 8 13 13 18 5 203 Piloti 17 103 2 19 11 28 9 302 Temelji P1 4 102 4 8 4 8 0 301 Temelji W1 8 103, 302 8 16 8 16 0 304 Temelji W2 10 104, 301 16 26 18 18 2 303 Temelji P2 4 203, 304 26 30 28 32 2 402 Beton, stup P1 8 302 8 16 8 16 0 401 Beton, stup W1 16 301,402 16 32 16 32 0 403 Beton, stup P2 8 303, 403 40 60 40 60 0 501 Gornji ustroj

W1-P1 12 401,402 32 44 36 48 4

502 Gornji ustroj P1-P2

12 403, 501 4 4 56 48 60 4

503 Gornji ustroj P2-VV2

12 404, 502 60 72 60 72 0

Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti

1> = lančana igra

( § } Procesna lista (MPM) usp.

58

Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju.

Ovakvi - ispunjeni obrasci daju podrobniju, pregledniju i jasniju in-formaciju o građevini nego bilo kakav opis, a njima se mogu koristi-ti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje, a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sasta-vljanje građevne knjige = knjige prostorija.

Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatra-ne prostorije na način da ih je lako provjeriti.

Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju, tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst; listovi odgovaraju tijeku rado-va te se na kraju uvezuju.

Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun ra-dova, uz korištenje mjera u glavi obrasca.

Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja ob-jekta.

Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu.

Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. Stu-pac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. Tu se primjerice unose visina parapeta, visina do vijenca, širina pro-zorske klupčice itd.

OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL, Neufert

Normni brojevi (NZ)

Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jed-noobrazno provesti i međusobno prilagoditi, stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323), koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere - metar, a u Americi 40 palaca (cola) = 1,00 m, točno 1,016 m.

Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem, pa je utvrđena dvojna struktura re-dova NZ u okviru decimalnog sustava, nastala od polovičnog dijel-jenja broja 1000 = 500, 250, 125 i udvostručenja broja 1 = 2, 4, 8, 16; sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31,25, broj n = 3,14 i VlO = 3,16 zaokružen na 3,15 odnosno 31,5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj), te u skladu s tim polovica od 125 = 62,5 zaokružena na 63. Geometrijski deseterodijelni NZ - red dakle je: 1; 2; 4; 8; 16; 31,5; 63; 125; 250; 500; 1000 -» ©(Već i petodijelni i precizniji dvadese-tero- i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijedno-stima interpolirati).

< = Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 1 0 "

Približne n vrijednosti J I

X £ n .

© m < g > ( D m<%>cD m O ® o a

r w i < ^ > ( S Š Q ) H i l l < % > ( 5 g o ) \ m } <

Mantise

0 .1 2 3 .4 J5 A I .8 .9 .0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m - 2 5 d n i - 2 S 0 c i i i - 2SOO mm

Keinzle T. H. Berlin Normni brojni red K 4444

1941 R 10 (DIN 323)

V 2 ) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. dr. Kienzle

VOĐENJE GRADNJE - OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. (?).

k*m l^m PLANUHGS AG mW • • NEUFERT HTTUANN GRAF • m . 4 p a r t n e r Weyeretr. 48 - 52 - 50676 Kfitn

KNJIGA PROSTORIJA

Str- 2 Broj projekta : 455.02 Broj prostorija : 9 Kat: : prizemlje . . . .

Obrazac 21 8/98 Projekt terasasta zgrada Projektant: Meier

Građe Prataat Dubina Širina Površina m1 Opseg

m' Visina

prostorije m Obujam

m1 Odtei Rezultat Primjedbe

Kuća Staub, kuta 6 5 30 22 2.5 75

ha. Kofičma Maci itšespi Promd braäs Bojs Pntnjaiibe 1. 30 m2

* * vBfjnflbäon pisfoo cöfafefio,

dsps&vna bop bijela

2 40 m2 zaJe gspsena ztaäa prpeirtjena za tepös, srednje gnjfto

poizbcfu strtftožtatoje

3. 30 m2 pod (podna cto ) sveärih cesn eäräi sva

4 30 m2 pol hrsstowna paritet (imz&psl&l Hase) prcodna 5 19 m kuli£ letače 6 cm hisäovma zsQbertepow&e plodna 6. 1 pfoz i/ffsta

vrela 85/201 3,5/2,5 m ämiij säo proS feaaiRžhi odwfeni,

wate Ö&H& bnwa bfefa (zdaqsko stakb

LZR 12mm 7. 1 grbače ljeto 2,50/69 m Müfcr pcsfaufjen ra stremeits bijda powš.ičeftja17.1 rn 8 4 ušasce normira žne sfiK&ka BusdKteeger

UP Busch Duro 2000a

podzbiäu kremboja prema jeqäsltöioin prqektu

9 3 sseoji požara na z&oveita i prozoru

preiiis spec'štakom prefektu

10 1 išćrecazaaifeitsi s M a Buscb-Jaeger UP Busch Duro 2tcoa

kreni boja prenta realističkom pfqektu

^ ^ Knjiga prostorija

Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ; 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ; 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ.

Građevinske mjere

Suprotno strojogradnji, u graditeljstvu teško da postoji potreba geo-metrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritme-tičkih redova za jednake dijelove građevine, npr.: kamen, grede, podvlake, vezovi, stupovi, prozori i tome slično. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve, ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom, moraju biti usklađeni i sa NZ.

DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi, kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu.

DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi)

Uvodna napomena

Razvoj graditeljstva, posebno u visokogradnji, zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja.

1 Pojmovi

1.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne, grube građevinske i izvedbene mjere.

1.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere iz-vedene ponajprije u teoretske mjere; one su podloga za pojedi-načne, grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine plans-ki povezali. Primjer:

modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm mod. mjera za debljinu nabijenog beton, zida = 25 cm.

1.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova, npr. širina reški, debljina žbuke, mjere prijevoja, tolerancije itd.

59

1.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove, npr. zidarske mjere (bez debljine žbuke), de-bljina međukatne ploče, mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore.

1.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građe-vinu, npr. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina, tlocrtne mjere postolja, visine katova.

1.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modu-larnih uz odbitak reški. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm

- nazivna mjera za duljinu opeke = 24 cm - modul, mjera za debljinu zida od nabijenog betona = 25 cm - naziv, mjera za debljinu zida od nabijenog betona = 25 cm.

2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno Redovi prvenst. Redovi prvenstveno

za grube radove za detaljne za interijer mjere

a b c d e f g h i

25 25 2£ 2£ 25 = 5 5 2 x 5 4 x 5 5 x 5 2 3 4 10 2 4 x 5 5 x 5

2,5 5 5

6V4 7,5 8V, 10 10 10

12 y2 12,5 12 1/2 15 15

162/3 17,5 18 3/4 20 20 20 20

22,5 25 25 25 25 25 25 25

27,5 31 1/4 30 30 30

33 V3 32,5 35 35

37 1/2 37 V2 37,5 41 2/3 40 40 40 40

43 3/4 42,5 45 45

50 50 50 50 50 50 50 50

52,5 56 v4 55 55

58 1/3 57,5 60 60 60 60

62 y2 62 V2 62,5 65 65

66 2/3 68 3/4 67,5 70 70 70 72,5

75 75 75 75 75 75 75

77,5 81 V4 80 80 80 80

83 % 82,5 85 85

87 1/2 87 1/2 87,5 91 2/3 90 90 90

93 3/4 92,5 95 95 97,5

100 100 100 100 100 100 100 100 100

OSNOVNE MJERE

4.3. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz gradi-teljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade.

Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm; modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost. =300+1=301 cm.

Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine, kao npr opeke, s građevinskim normnim brojevima, sveden je nemetarski sta-ri normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama). To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62,5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62,5 = 4:2:1, što opeci daje odlučujuće prednosti, kako je u BOL-u opširno prikazano CD i (1) Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a, b, c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betons-ki blokovi s. 73, otvori prozora i vrata -» s. 181-187, visine etaža itd. normirane prema DIN-u 4172, tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju.

Uz dio 1.2 i 1.6 DIN 4172

mod. mjera 250x125x62,5 mm nom. mjera 240x115x52 mm

Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama

Vt H

3. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2,5 cm i manje. Prema DIN-u 323, red R10, treba ih odabirati u veličinama:

2,5 cm; 2 cm; 1,6 cm; 1,25 cm; 1 cm; 8 mm; 6,3 mm; 5 mm; 3,2 mm; 2,5 mm; 2 mm; 1,6 mm; 1,25 mm; 1 mm.

4. Primjena građevinskih normnih mjera 4.1 Graditeljske modularne mjere, izvedbene mjere i pojedinačne

mjere treba uzeti iz tablice. 4.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod

dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake gra-diteljskim modularnim mjerama. Također ih treba uzeti iz tablice

© Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2,5 mm Za stupce; NM = RR - 2 x V? reške = RR - 2,5 mm

60

Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan, gdje su na-kon velikog požara godine 1657. u Tokiju određeni stil i veličina zg-rada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1,818 m. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena, pa su prozori i vrata, čak i podne hasure, dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. To je značajno pojednostavnilo, pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. Primjeri -> BOL.

U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima ka-natnog građenja postojala slična sustavnost. Mjerodavna je veliči-na bila pruska stopa, koja je najšire rasprostranjena i odgovara ra-jnskoj i danskoj stopi.

Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 . Pruska, rajnska i danska stopa, koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi, prevodi se u metarski sustav kao 31,25 cm, lakat 62,5 cm i pregradak kao 1,25 m. Istu osnovnu mje-ru od 1,25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje, naročito ako se upotrebljavalo drvo.

Engleski i američki sustav mjera, koji se također zasniva na 4 sto-pe, vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1,219 m) duljini 1,25 m. Zbog toga su građevne ploče, proizvedene na američkim strojevima, u zemljama s metarskim sustavom široke 1,25 m, npr. iverice i si. Nje-mačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1,25 = 2,50 m, a isto tako i gipsane ploče. Najzad, brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. Red mjera koji proizlazi iz 1,25 m preuzet je 1942.g. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tips-kih građevina. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropo-va, prema tome, i danas najčešće 125/2 = 62,5 cm = duljina kora-ka odraslog čovjeka -> s. 27.

Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske, industrijske i sk-ladišne građevine

1. Osovinski razmaci a) Općenito

Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. Kao mjerna crta uvi-jek služi os statičkog sustava konstrukcije. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta, čime se određuje po-ložaj stupova, nosača, sredine zidova itd. Za okvirne su kon-strukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikal-nu ravninu projekcije presjeka, što vrijedi i kad se prikazuje na-gnuta ploha.

b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi teme-ljna mjera od 2,5 m. Višekratnik od toga daje osovinske razma-ke od 5,0; 7,5 i 10,0 m, itd. U posebnim slučajevima (nastambe

OSOVINSKE MJERE

ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2,50/2 = 1,25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1,25; 3,75; 6,25; 8,75 m. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12,50 m, 15,00 m, 20,00 m, 25,00 m, 30,00 m, 40,00 m, 50,00 m, 60,00 m (62,50 m), 80,00 m, 100,00 m.

2. 2. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armira-

nobetonskih konstrukcija, uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske, šed - krovovi itd.;

1:12,5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstruk-ciji;

1: 4 za pokrov od valovitog salonita, pocinčanog lima s ukruće-njem, valovitog lima, pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati, pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastam-be (barake);

1:2 za pokrov ravnim pločama, itd.

Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.

Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove, zidove, stropne konstrukcije, vezače, rogove, letve, krovni pokrov, prozore, zastakljene površine, vrata, kranske staze i ostale elemente. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako skla-panje. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. Kod zidnih blokova, staklenih ploča, armiranobetonskih ploča itd. tre-ba uračunati i širinu reški.

Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standar-dizirati razmake ležaja kranskih staza.

Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti, mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. Serijska proizvodnja, mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage, materijala, troško-va i vremena. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojed-nostavnjuje izvedbu građevine. Pobliže -> BOL.

O 3.125 - 1125%] / | Šiljati krov za određena

područja i namjene

2500 -)100%) \ Nagib krova za biber

crijep i sve ostale vrste crijepa

U 1 8 7 5 - p75%1 I Nagib krova za škriljevac

i obične žljebnjake

1 250 - | 5 0 % 1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov

625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte

200 -125 -

-15L 5Vo

Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm. bet. kontrsrukcije

Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova

61

© Građevni elementi u koordinatnom sustavu ®Koordinatni prostor (ograničen sa

še šest ravnina)

Koordinatna ravnina

( 2 ) Koordinatni sustav Granični

odnos

© Granični odnos, osovinski odnos

ipa ©Koordinatni pravac

(sjecište dviju ravnina)

©Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) ©Superponirani djelomični

koordinatni sustav

© Nemodulama zona

9 "

• n a /\

1 H 1

©Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju

©Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju

Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala

MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000

DIN- normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o pro-jektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. Mo-dularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinaci-je radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevi-ne. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske de-finicije. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava, kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. Koor-dinacijski je sustav uvijek objektno specifičan.

i . Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priklju-čaka. 0 - © , ® . Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijen-tiranih ravnina, čiji su razmaci koordinacijske mjere. Ti razmaci mogu, ovisno o projektu, biti u sve tri dimenzije različiti. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvi-je paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinaci-jsku mjeru, uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položa-jem. To se naziva graničnim odnosom. - > © - > © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine, već se njegova središn-ja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. - > © - > ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. nosiva struktura, elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.) raščla-niti na djelomične sustave. - > © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. stube, prozori, vrata itd.) ne moraju biti modularni, nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta, fasadni ili pregradni zidni elementi itd.). ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno pro-laze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična su-stava. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava, jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom. - > © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. sre-dišnji i rubni položaji u modularnim zonama. -

12.12. J i . 30 - 7 2 M -

Dsoblj«

ilagajna/ kiosk

V\

121 30 18 12 12

Kafeterija /jelo

3 3 M — I — o 3 6 M

3 0 i—o

9 6 M 114M

Idejni projekt objekta za odmor na autocesti ©Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak

30 M = 300:19 = 15,8 16

- > h = 322=18,75 cm 16

16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M

-> b= = 26,2 cm 16

(pretpostavljene fuge 1 cm)

6 2

Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno:

12M Multimodul: m x M 6M i 3M m = 3, 6, 12 20, 3M = 300 mm 1M-6M = 600 mm 30 12M =

1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi n x m x M 3M- red n = 1, 2, 3, 4, 16 struko,

5, 6, ... 1M- red 30 struko

Preferentni brojevi

5 E

ci

|f| 4 • n • M Uli 4 • n • m • M

4 • n • U ||| 4 • n • m • M U U

( 2 ) Primjer za primjenu, kosi krov ( 3 ) Dopunske mjere u vertikalama

11 ! 0 ffi

5

29 „ 39 , ?? 34 34 , ?7 - 24 _ 39 71 2 9 34

" 2 7 T3

41 2 9

22 22 7 , ? ? 46 f2r* v ¿1 51*

51 39 56 34

68 22 -, ?? 6 5 ' ?7 63 1 90 I

I

24 M

£

• • c 3 i

1 "" -

]•[• no bi l 0 • 1 "

bi l 0 •

© Dopunske mjere u horizontalama

Z = ( 1 2 - 1 ) • ( 5 - 1 ) = 44 W t OM Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora

r j \ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija)

KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE

PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU

(U izvodu)

Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm, 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. Po-glavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere - teoretske baždarne mjere. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih, kon-strukcijskih i ekonomskih razloga. 0

Osim toga, postoje i normirane nemodularne dopunske mjere, I = 25 mm, 50 mm i 75 mm, npr. za umetke i priključke s preklo-pom. —>• (3)

Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi raz-ličitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav ©

Proračunom brojčanih skupina (npr. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklo-piti u modularni koordinacijski sustav. (2) + (D

Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. trokut, četverokut, pe-terokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. "okrugle" građevine. ©

Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. graditeljstvo, elektrotehnika, transport). (9) Također DIN 30798

Najmanja moguća mjera, od koje na dalje nastupa kontinuirani sli-jed, izračunava se pomoću kritič-nog broja (Krit Z). Krit Z = (a -1) (b -1)

( § ) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu

Namještaj

Zgrada

Građevinski radovi za elektroničku opremu

Modularni niz mnogokuta

Transportna N — / Utovame jedinice sredstva | Domena transporta |

( 9 ) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova

6 3

Površina terena

3-

( T ) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava

Postojeća z g r a d g ^ >

Površina terena

( ? ) Mjere osiguranja pri građenju

4

Kota berme ne ispod kote poda podruma

Stopa t e m e l j , — S 2 , 0 — ,

1 v Podzemna voda Al

©Osiguranje postojećih susjednih zgrada

Postojeća zgrada

Predviđena zgrada

Povgpina terena

Granica iskopa

1 prarna slici ®

Izvedba građ. "p ^ Podgrađivanje jame prema DIN 4124 (zid, beton ili

armirani beton)

i Ali t Stopa t e m e l i a : > y ^ f

Postojeća zgrada

1 0 w Podzemna voda Ali 2 0,5

I- H

( 4 ) Podgrađivanje u presjeku -> © Temeljenje u presjeku -» (7)

r VI T

7,1 1. kampada

r ~ r

Sljedeća kampada

1. kampada_ i '

1 r " I 1. kampada

r

( 6 ) Tlocrt - * (4) ©

Sljedeća kampada

••I / 1. kampada

Tlocrt -> (5)

"1

TEMELJNO TLO TEMELJENJA, GRAĐEVNE JAME, ROVOVI

DIN 1 054, 4022, 4030, 4123, 4124, 4125 ->QQ

Prikupljanje informacija: istraživanje, prosuđivanje. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode, kao i po-našanja odabranog načina temeljenja, dovode najčešće do teh-ničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta.

Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opte-rećenjem, tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Posljedi-ca: potpuni slom temelja.

Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. Posljedica: defor-macije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu, rasprosti-ranju, položaju i debljini slojeva tla, norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / tra-kasti temelji; temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilo-tima). Ako takva iskustva nedostaju, potrebno je : pravodobno ispi-tati tlo, savjetujući se po mogućnosti, sa stručnjacima za geotehni-ku, imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom), bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i son-diranje; DIN 4094. Broj i dubina ovise o topografiji, vrsti građevine i podacima koji se traže.

Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovi-to mjerenje (promjene razine).

Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav, vlažnost, konzistencija, specifična masa, stišljivost, posmična čvrstoća, vo-dopropusnost. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gu-stoći do dubine do koje su provedena. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (nes-kraćeno dostaviti izvođaču).

Opis tla (stijene) DIN 4022, klasifikacija za zemljane radove DIN 18300,18196, podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slo-jeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom, stanja pod-zemne vode.

Dubine temeljenja / iskopa, količine iskopa.

Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124.

Fali prijevod do kraja

Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti slje-deći kutovi nagiba kosine:

a) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla p = 45°, b) kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla p= 60°, c) kod stijene /?=80°.

|-aO,6H

1-2:0,6 H (-2 0.6H

> 0 , 0 5

( 8 ) Jarak sa zakošenim rubovima ( 9 ) Djelomično razuprti jarak

vi VI

1 . .

® Jarak s rubnim gredama

Poklopac od oblica min.<t> 10 cm

Podložna gredica 16x16 cm ili 4> 16 cm (ako je

— ~ potrebno)

Pojasna gredica 16x16 cm

Ukrućenje razuporom

s Viseći čelični štap <J> 16 mm ili 10x30 mm

Ovjes (rak)

Osiguranje ugradnjom vertikalnih

kanalskih platica

64

® Osiguranje kosine mlaznim betonom

f?, -Geosidro

Čelični stup

( 7 ) Osiguranje stijenke obl icama

©Osiguranje nosačima i ispunom od betona

©Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama

GRAĐEVNA JAMA DIN 4124, ZAŠTITA, JAME,

ZEMLJIŠTE

Protiv prodora vode sa strane po-maže ograđivanje građevne jame. Mlazni beton na pokosima

0 , Ugradnje nosača i betons-ke ispune (D Čelično žmurje

0 uvijek osigurano geosi-drima. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz udulj-benja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§). Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame, što ugrožava nosi-vost temeljnog tla, potrebno je sni-ziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pa-sti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame. Jarci također moraju biti osigurani iz-vedbom kosih stijenki ili razupi-ranjem 0 Kao pravilna dubi-na pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.

Građevina se naginje

Povišeni tlak tla

Razina pod-zemne vode

Plavljenje temeljne stope

^ 7 ) Građevna jama ispod razine podzemne vode - uzgon djeluje na građevinu

Normalna dubina polaganja do 0,70 m

preko 0,70 m do 0,90 m



Svijetla širina jarka 0,30 m 0,40 m 0,50 m 0,60 m

Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora

Vanjski promjer cijevi odnosno

kolčaka i peleša d

u m

Minimalna svijetla širina b u m Vanjski promjer cijevi odnosno


u m

Jarak s podgradom stijenki Jarak bez podgrade stijenki

Vanjski promjer cijevi odnosno


u m Normalno S razupiranjem (3 < 60° | b > 60°

do 0,40 b = d + 0,40 b = d + 0,70 b = d + 0,40

preko 0,40 do 0,80 b = d + 0,70

b = d + 0,40 b = d + 0,70 preko 0,80 do 1,40 b = d + 0.85 b = d + 0,40 b = d + 0,70

preko 1,40 b = d + 1,00

b = d + 0,40 b = d + 0,70

^ B ) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124

osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem

( 8 ^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci

Nanosna_ skela

CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim

prostorom i osiguranjem stijenke

65

0 © Izvod iz katastarskog plana

Geodetska oznaka

( ? ) Situacija s ucrtanom zgradom ©Projektirana kuća razmjerena na terenu

50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena

® Građevna jama

Dno građ. jame

Radni - 50 prostor

( 5 ) Kuća u građevnoj jami

Konopac

C '

\ 5 m 4 m

_ \ Konopac

^ \ I b 3 m a

© Nanosna skela tako se iskolčava zgrada -

Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori

Drvena Ukrućenje daska Podravnjača

Križevi ®

4 ^ Utisak

Uglovna skela -> ©

Ravnjača je najčešće duga 3 m. Visine se mjere gradiranom letvom.

GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE

DIN 18196, 18300, 18303 Ako zemljište još nije razmjere-no, treba uključiti geodeta. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © - © To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole. Nakon izdane građevne dozvo-le bit će zgrada na zemljištu is-k o l č e n a - > © - © . Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © - © . Građevna jama mora biti veća od kuće. Prostor za rad > 50 cm -X© - © . Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. Što je tlo pjeskoviti-je, blaži je nagib -> © . Nakon iskopa zemlje napinju se žice, polazeći od nanosnih skela -> © , koje označavaju vanjsku konturu zgrade. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . Izmjeriti treba i visine-» © . Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. Ravnjača -> (§), najčešće drvena ili alumini-jska letva duljine 3 m s ugrađe-nom ili nasađenom libelom, ho-rizontira se i podupre na slobod-nom kraju. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Razulja je prožima, savitljiva ci-jev punjena vodom, duljine 20-30 mm, na čijim krajevima verti-kalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omo-gućuju pogled na površinu vode. Nakon provjere, kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge, mogu se prenositi vi-sine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne mor-aju međusobno vidjeti, npr. u različitim prostorijama.

® Ravnjača

Susjedna zgrada Visina

H nazidka 5ÄÜ Reper Visina ceste

(poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu

( 7 ) Određivanje visina za zgradu

Kota dna iskopa -4,05

T • 7777777Z

66

Pretpostavka prakse da se o p ^ e - f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 45° nije točna. Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije jednakog tlaka ( izobare) približno kružnog oblika

Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim.

® Preklapanje utjecaja sus-jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade.

( 5 } Temeljenje na nasipu ( 5 ) Temeljenje na od pijeska visine 0,80 padini. Linije -1,20 m. Pijesak se rasprostiranja nasipa u slojevima opterećenja - kut debljine 15 cm i sabija nagiba padine, uz viaženje. Optere-ćenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla.

Temelji samci za lagane zgrade bez podruma ( 8 ) Najčešće se izvode trakasti temelji

( 9 ) Armiranobetonska temeljna ploča ^ 0 )

ZEMLJANI RADOVI, RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054,1055, 4014 - > DD

Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevi-na. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (te-meljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). Na osnovi stručne ocje-ne 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd.). I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © , tra-kasti temelji -» ® , temeljna ploča ® . Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opte-rećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°,a u betonskima 60°. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. Nearmirani betons-ki temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opte-rećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokograd-nje. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura - > © - © • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim beto-nom postiže ušteda u visini, količini betona i dubini iskopa temelja. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosi-vosti tla, kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećen-je. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0,80 m kod inženjerskih konstrukcija 1,0-1,5 m.

Poboljšanje nosivosti temeljnog tla.

a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator), sabijanje u okrugu od 2,3 do 3 m; razmak vibratorskih jezgri oko 1,5 m. Tlo se do-sipava. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju.

b) Piloti za zbijanje tla, šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije, bez veziva.

c) Učvršćivanje i zbijanje tla. Stabilizacija cementom; ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. .Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline, kalcijev klorid). Trenutno i trajno oka-menjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šlju-nak, pijesak, drobljenac).

a) Temelji razdvojeni (pogrešno)

b) Temelj nije razdvo en

a) Ploča konstantne debljine

S z z z z J I b) Ploča ojačana gredama

Z Z Z Z Z Z Z Z 8

.r c) Ploča ojačana gredama

(A

Duboko temeljenje na pilotima i bunarima

c) Izvedba pri razdvo- d ) T e m e | j k ra j jenoj temeljnoj stopi s t o j e ć e 2 g r a d e

Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. dilatacijskim reškama

0= d) Pojačanje ispod stupova

^ 4 ) Presjeci temeljnih ploča

©Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona

Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona

Skošeni temelj od nearmiranog betona

Još širi temelj kao armirano betonska ploča

67

a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili b) usidrena stijenka od žmurja ili c) stijenka od žmurja ili betona betonirana in situ betonirana in situ uključena u građevinu

d) građevina betonirana l stijenku građevne jame

e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid

( j f ) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055, T2)

[i n u

(J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054

» 3d

1,10 m f -

( 3 ) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014, T1)

• ' v U, • I f i - T i -

- e --I ' . .s2dF, I •

( Î ) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026)

I U W Á V / /

Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014,

ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054, 1 055, 4014 —» [JJ

Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu, sa-stav, prostiranje, položaj i debljinu slojeva tla, ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. Kad se temelji na pilotima, treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Dubi-na istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1,0 B ili 2x promjer pilota, ali š 6,0 m). Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota; oni se izvode kontinuira-no. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom, Brechtelov sustav 0 .

Temeljenje na pilotima, osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju, pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko sto-pe pilota na nosivo tlo, te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći pilo-ti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oploš-ju. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pri-tiskom stope; trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. Dopušte-no opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu - piloti koji su čitavom duljinom u tlu. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a go-rnji im je dio slobodan, pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo, čelik, beton, armirani beton, prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju, utisnuti pi-loti se utiskuju, bušeni piloti - piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvi-jeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju, istiskuju ili razrahljuju

Vrsta opterećenja, osno opterećeni piloti, vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. Piloti izloženi savijanju, npr horizontalno opte-rećeni bušeni piloti velikog presjeka. Izrada i ugradba. Predgotovljeni piloti, dopremljeni na gradilište u di-jelovima ili u potpunoj duljini, ugrađuju se u tlo zabijanjem, ispira-njem tla, vibriranjem, utiskivanjem, uvijanjem ili postavljanjem u pri-premljene bušotine. Piloti izvedeni in situ, tj. ugrađeni u šupljinu iz-vedenu u tlu bušenjem, zabijanjem itd. Mješoviti piloti, izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tije-kom građenja, na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja.

T1)

Ulazna vilica

V

% ? y Cijev za / bušenje

5Z

Gumeni . prsten

Ispust v o d e " Ulaz Lijevak za ulije-

©Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel)

— Ulaz z raka

Kapa za pritisak

68

j| ©Podrum treba horizontalno i verti-

kalno zaštititi od vlage iz tla -> (7)

, Kota poda

Kota terena!

\w ••o .o-Q .-Q-.Q

\ \ \ \ \ \ \ \

©Izolacija zgrade bez podruma, sa skromnim zahtjevima glede koriš-tenja prostorija: nasip na visini zid-ne izolacije

Nosivi pod

Kota terena ' i Kota poda

Zračni prostor A\'

k /Avy /A \y /AW

\ \

( 5 ) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom

©Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi, a brdske vode odvesti drenažom ->

Kota terena m Kota poda

1.-Q a'cP. •o. Q,n° . 'o . 0

//A^áVkVV/A\y/.

k w \ | \ \ \ \

© Izolacija zgrade bez podruma, sa skromnim zahtjevima glede koriš-tenja prostorija: nasip na visini okol-nog terena

Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko, u razini površine okolnog terena

IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195, 4095 —> tU

Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor, naprotiv, češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. U skladu s tim javlja se želja za većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal-nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage - > © - © . Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © - @. Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvid-jeti najmanje dvije horizontalne izolacije - > © - © • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka, izolacijske trake za krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. U skladu s vr-stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ - Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad, drobljenac ili šljunak.

Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv Vrsta izolacije

vlaga iz tla kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade

izolacijski sloj protiv vlage

oborinska voda procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade

izolacija protiv procjedne vode

podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom

Izolacija zgrade s podrumom, sa skromnim zahtjevima glede koriš-tenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima)

V./

( 8 ) Izolacija zgrade s podrumom; zidovi — od opeke na trakastim temeljima

^g^ Izolacija zgrade s podrumom; zidovi od betona ®

Temeljna ploča

Izolacija zgrade s podrumom; zido-vi od opeke na temeljnoj ploči

Zaštita

t valoviti tekstil C e m e n t n a žbuka ili slična izolacija

Izmjena slo-jeva, filtarska obloga, drenažnat cijev 0 100 mm 50 Kapilarna voda

@ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^ g j Zaštitni sloj od azbest-cementnih

ploča ili slično

69

• 0 o : 0 O ' - O ; o • • ° . ° 0

( T ) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla ©Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu

IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA

DIN 4095, 18195 -»CD

Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cije-vima, kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža). Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje, kontrolu, ispiranje i odvoda. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenaž-ne slojeve. Je li drenaža iza zida potrebna, proizlazi iz slučajeva (?) - (3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti, tako da ne nastaje hidrostatički tlak. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom, redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće.

— Š l j u n a k 4 / 3 2

Pijesak 0 /4

Voda pod tlakom u tlu s podzem-nom vodom

^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem

Položaj Materijal Debljina u m

Ispred zidova

šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 >0,50

Ispred zidova

filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32

>0,10 >0,20

Ispred zidova

šljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,20

Na stropovima šljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,50

Ispod podnih ploča filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil

>0.10

Oko drenažnih cijevi

šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil

>0,15 >0,10

>0,10

Šljunak 4 / 3 2

= 0 .3 | D N 100

( 5 ) Drenaža s drenažnim elementima

D N 3on s _ 0 , 5 %

( d ) Drenaža oko podzemne građevine

Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva. Drenaža nominalni promjer DN 100, pad 0,5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje, kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.

- 0 D N 1000 D N 100 " t r

r

Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže

Šljunak 4 / 3 2

Simbol Dio građevine Gradivo

Filtarski sloj

Pijesak, geotekstil (filtarska vuna)

h - . - . - . l Filtarski sloj


Filtarski sloj


Drenažni sloj

Šljunak pojedin. element (drenažni kamen, - ploča.) Spojni element (drenažna ploča)

Drenažni sloj

Šljunak pojedin. element (drenažni kamen, - ploča.) Spojni element (drenažna ploča) R»<X>34

Drenažni sloj

Šljunak pojedin. element (drenažni kamen, - ploča.) Spojni element (drenažna ploča)

Zaštitni sloj Razdvaj. sloj

Folija, premaz

Zaštitni sloj Razdvaj. sloj

Folija, premaz

Izolacija

Drenaža

- -

Cijev za ispiranje i kontrolu; sabirno okno za ispiranje...

2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 4 0 50

Otjecanje Q u l/s — . Betonske filtarske Sintetičke drenažne drenažne cijevi cijevi

^g^ Negativni bunar za male količine ot-jecanja ( 9 ) Simboli za drenažne elemente ^ 0 ) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava

70

' Betonska posteljica

( j ^ Z idove građevine na strani brda treba p o u z d a n o zaštititi od vode

18,80 0100

Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu

Kontrolni i j Taiožnik pumpe

otvor B Odvod u kanalizaciju

Površinska drenaža s procjednim vodom i prstenasta drenaža s umjetnim preljevom

/ / \ Šljunkoviti pijesak

Prema kanalizaciji

• Kontrolni otvor

, - Beton / V / V / /

^•• o• qi 'o- i 'VoT•°o • ' • ? . o . ' • ^ ^ K o Hf.Jl.oo -A^O . ^ - ^ T r T ^ V ^

Drenažna cijev 0 150 - Površinski filtar

( ¿ ) Presjek A - B - > @

Vodonepropusna obloga

Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šlju-nak 4 - 32mm

15 cm šljunkoviti pijesak

IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095,18195 ->QP

Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljiš-te, voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode; zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 - © ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) - ©

Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu, mora se iz-vesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba pozna-vati vrstu temeljnog tla, najvišu razinu podzemne vode i moguće ke-mijske tvari u njoj. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke, metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. Izvedba. Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote pod-rumskoga poda, treba izvesti zaštitni zid, ožbukan radi prihvata obodne izolacije, nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma, koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7). Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. Ona na-jčešće leži uz vodu © - (D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.-»

Kolnik od Ispuna razdjelnice lijevanog asfalta

Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka, 2 sloja po 2mm položena bez lijepljenja

Izolacija

Armiranobetonski

a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara

J strop Debljina prirubnice > 1,5 cm Širina prirubnice > 12 cm Razmak vijaka < 15 cm, vijci M20

©Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama

2 sloja bakrene trake, IsDuna razdielnice valovite s kalotama,

b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica

( 9 ) Detalji: izolacija i zmeđu dva z ida

Masa za zalijevanje

Sitna kocka reški Staklene prizme

__ Podložni beton pjeskoviti šljunak roaiuzni Deion fj|(a

( 4 ) Ci jevna drenaža s mješovitim filtrom ( 5 ) Cijevna drenaža s stupnjevanim

Konkretno Y/ tlo

Teren

filtrom Prijelaz izolacije preko dilatacijske

© razdjelnice stropne arm. bet. ploče. Termoizolaci ja nasipom.

®Brtveni sloj uz priključak na prozor-ski otvor ili podrumsko okno

Sidrena Razdjelni sloj od bitu-- ploča menizirane Ijepenke

kao ležaj tipa 500, bez premaza

I 1 J ^ R V - i - i

laobljenje

Izolacijsko korito za vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito za vodu pod tlakom ©N a k n a d n o izvedena izolacija protiv p o d z e m n e vode

Izolacija na rubnom ležaju kod zi-dova s fi ltarskom za logom

71

( T ) Suhozid ( 2 ) Ciklopski zid

ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053

Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena, ciklopski zid, slojeviti zid, zid od tesanaca, mješoviti zid - » © - © Slojeviti kamen, nastao talože-njem, mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kameno-lomu 0 , (3), što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije, jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja. Za ciklopski zid (2). prikladan je kamen eruptivnog podrijetla. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih vi-sina, niti manja od njegove visine. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri

reške, b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja, c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač, ili da se izmjenju-

ju slojevi dužnjaka i vezača, d) debljina (dubina) vezača je oko 1,5 puta veća od visine sloja, ali

najmanje 30 cm, e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja, f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a

kod zida od tesanaca = 15 cm © , © , © , g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje - » © - © ,

Vidljive plohe treba naknadno fugirati. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1,5 - 2,0 m (visina radne skele). Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © . Obloga kamenim pločama debljine 2,5 - 5 cm (travertin, vapnenac, granit itd.) ne ur-ačunava se u presjek. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.-» (10).

( 5 ) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od

poluobrađenog kamena

statički nosivi presjek

Zid od tesanaca ( Š ) Mješoviti zid

statički nosivi presjek

i—id S 4 c m

Grupa Vrste kamena Min. tlačna čvrstoća u KP/cm2 (MN/m2)

A vapnenci, travertin, vulkanski tuf 200 (20)

B meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) 300 (30)

c kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj. mramor), bazaltna lava i si.

500 (50)

D kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom), sive sedimentne stijene

800 (80)

E granit, sijenit, diorit, kvarcni porfirit, melafir, dijabaz i si. 1200 (120)

1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena

Vrsta Grupa Grupa prema tablici

ziđa morta A B C D E

1 Ziđe od lomljenog I 2(0,2) 2(0,2) 3(0,3) 4(0,4) 6(0,6) 2 kamena ll/lla 2(0,2) 3(0,3) 5(0,5) 7(0,7) 9(0,9) 3 III 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 10(1,0) 12(1,2)

4 Uslojeni zid od polu- I 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 6(0,8) 10(1,0) 5 obrađenog kamena ll/lla 5(0,5) 7(0,7) 9(0,9) 12(1,2) 16(1.6) 6 III 6(0,6) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2)

7 Nepravilno i pravilno I 4(0,4) 6(0,6) 8(0,8) 10(1,0) 16(1.6) 8 uslojeno ziđe ll/lla 7(0,7) 9(0,9) 12(1,2) 16(1,6) 22(2.2) 9 III 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0)

10 I 8(0.8) 10(1,0) 16(1.6) 22(2,2) 30(3,0) 11 Zid od klesanaca ll/lla 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4.0) 12 III 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0)

©Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2)

Vitkost odn. zamje-njujuća vitkost 8(0,8) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0)

1 10 8(0,8) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0)

2 12 6(0,6) 7(0,7) 8(0,8) 11(1,1) 15(1,5) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0)

3 14 4(0,4) 5(0,5) 6(0,6) 8(0,8) 10(1,0) 14(1,4) 22(2,2) 30(3,0)

4 16 3(0,3) 3(0,3) 4(0,4) 6(0,6) 7(0,7) 10(1,0) 14(1,4) 22(2,2)

5 18 3(0,3) 4(0,4) 5(0,5) 7(0,7) 10(1,0) 14(1,4)

6 20 3(0,3) 5(0,5) 7(0,7) 10(1,0)

® stegom''' ^ S a S t a t 'Č k i n 0 S ' V i m P f e " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2

72

Jednoslojni ožbukan

115 20 240

Dvoslojni s obloženim zidom

20-100 I—l 1

Jednoslojni s vidljivim licem

>175 (115)

^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS)

15

H 240^00

Vrste blokova:

DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka

DIN 106 blokovi od vapna i pijeska KS KSVm KSVb KSL

KSVmL KSVbl

: puni blokovi = KS-fasadni blokovi = KS-obložni blokovi = šuplji blokovi i blokovi

s otvorima = KSL-fasadni blokovi = KSL-obložni blokovi

ZIĐE O D U M J E T N O G K A M E N A

D I N 1 0 5 , 1 0 6 , 3 9 8 , 1 0 5 3 , 1 8 1 5 1 - 5 3

DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas. puni blok od zgure

DIN 4165 blokovi od plinobetona DIN 18149 blok. od plinobet. s otvorima DIN 18151 šuplji blokovi od plinobetona DIN 18152 puni blokovi od lakog

betona

V = puni blok malog formata VBI = puni blok velikog formata S = dodatno slovo za puni

blok s utorima

DIN 18153 šuplji betonski blokovi

Sve zidove treba izvoditi horizontalno, vertikalno i u pravcu, vodeći računa o pravilima veza. Kad je dvostruki zid, stropna se konstruk-cija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara, promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm, horizontalno 75 cm.

Duljina Širina Visina Oznaka u cm u cm u cm

Tanki format DF 24 11,5 5,2 Normalni format NF 24 11,5 7,1 11/2 normalni format 1 Vi NF 24 11,5 11,3 21/2 normalni format 2V2NF 24 17,5 11,3

© Formati blokova prema DIN 105

Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ e j an ° ^ n i S u n u t a m J ° m

® Međusobna ovisnost visina opeke. Preferentne mjere - > • ©

b - J l I

Dvoslojni sa zračnim međuslojem ( 8 ) Dvoslojni bez zračnog sloja

> 11^(175, 240)

Sa/bez zračnog sloja, ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke ter-

Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od > 50 kN/m < 50 kN/m

36,5 2,50 2,00 30 1,75 1,40 24 1,35 1,00

Minimalne debljine podrumskih zidova

Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm

Visina etaže u m

Zid za ukrućenje u 1. do 4. u 5. i 6. punoj etaži odozgo

Razmak u m

Duljina

11,5 < d < 17,5 17,5 < d < 24

<3,25 Debljina u

> 11.5

cm

>17,5

<4,50 <6,00

>1/5 visine

24 < d < 30 30 <d

<3,50 <5,00

Debljina u

> 11.5

cm

>17,5

<8,00

(14) Debljine, razmaci i duljine zidova za ukrućenje

Debljina zida u cm Vertikaln Širina x c

izved. pri zidanju

žljebovi ubina u cm naknad. izrezano

Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm

11,5 - 11,5x2,0 -

14,5 51,0 x 3,0 14,5 x 2,0 -

17,5 51,0 x 6,0 17,5x3,0 -

24 51,0 x 12,5 24,0 x 4,0 6 ,0x3,0

30 63,5 x 12,5 30,0 x 5,0 6,0 x 3,0

36,5 76,0 x 12,5 36,5 x 6,0 6,0x3,0

mičke izolacije Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi

73

Dvoslojni zid sa zračnim međuslo-jem ( 2 ) Priključak na podnožje

Križanje armiranih zidova od bloko-va od laganog betona ©Armirano ziđe, nadvoji nad prozori-

ma i vratima

©Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvo-jem od lakog betona

^ g ^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem

ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA

DIN 105, 106, 399, 1053, 18151, 18152, 18153, 4165

Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije). Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju preni-jeti više od svoje vlastite težine jedne etaže. Nenosivi zidovi su ploča-sti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s. 73 U sve vanjske i poprečne zidove, koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja, treba ug-raditi serklaže. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže, ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima, naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida, treba predvidjeti serklaže.

Redni Duljine Slojevi Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm broj u m

A O V 52 71 113 155 175 238

1 0,115 0,135 0,125 1 0.0625 0.0833 0,125 0,1666 0,1875 0,25 2 0,240 0,260 0,250 2 0,1250 0,1667 0,250 0,3334 0,3750 0.50 3 0,365 0,385 0,375 3 0,1875 0,2500 0,375 0,5000 0,5625 0,75 4 0,490 0.510 0,500 4 0.2500 0.3333 0,500 0,6666 0,7500 1.00 5 0,615 0,635 0,625 5 0,3125 0,4167 0,625 0,8334 0,9375 1,25 6 0,740 0,760 0,750 6 0,3750 0,5000 0,750 1,0000 1,1250 1,50 7 0,865 0.885 0,875 7 0,4375 0.5833 0,875 1,1666 1,3125 1.75 8 0,990 1,010 1,000 8 0,5000 0.6667 1,000 1,3334 1,5000 2,00 9 1,115 1,135 1,125 9 0,5625 0,7500 1.125 1,5000 1,6875 2,25

10 1,240 1,260 1,250 10 0,6240 0,8333 1,250 1,6666 1,8750 2,50 11 1,365 1,385 1,375 11 0,6875 0,9175 1,375 1,8334 2,0625 2,75 12 1,490 1,510 1,500 12 0,7500 1,0000 1,500 2,0000 2,2500 3,00 13 1,615 1,635 1,625 13 0,8125 1,0833 1,625 2,1666 2,4375 3,25 14 1.740 1,760 1.750 14 0,8750 1,1667 1,750 2,3334 2,6250 3,50 15 1,865 1,885 1,875 15 0,9375 1,2500 1,875 2,5000 2,8125 3,75 16 1.990 2,010 2,000 16 1,0000 1.3333 2.000 2,6666 3,0000 4.00 17 2,115 2,135 2,125 17 1,0625 1,4167 2,125 2,8334 3,1875 4,25 18 2.240 2,260 2,250 18 1,1250 1,5000 2,250 3,0000 3,3750 4.50 19 2,365 2,385 2,375 19 1.1875 1,5833 2,375 3.1666 3.5625 4.75 20 2,490 2,510 2,500 20 1,2500 1,6667 2,500 3,3334 3,7500 5,00

* A = vanjske mjere, O = mjere otvora, V = nominalne mjere

( j j ) Projektantske mjere za zidove

Blokovi od plinobetona, lijepljeni reške: 1 mm ®Zid od porozne opeke, zaliveno

mortom

Stiropor 5 cm

Format Oznakć Mjere u Broj Po m2 Po m3

bloka bloka cm slojeva Debljin; zida ziđa na zida 1 m blokova morta blokova morta

D Š V visine u cm kom lit kom lit

DF 24x11,5x5,2 16 11,5 66 29 573 242 132 68 550 284

E 36,5 198 109 541 300 0 E NF 24x11,5x7,1 12 11,5 50 26 428 225 0 24 99 64 412 265

n 36,5 148 101 406 276

2 DF 24x11,5x11,3 8 11,5 33 19 286 163 0 24 66 49 275 204 (U 36,5 99 80 271 220

5. 3 DF 24x17,5x11,3 8 17,5 33 28 188 160 0 24 45 42 185 175

o. 4 DF 24x24x11,3 8 24 33 39 137 164

8 DF 24x24x23,8 4 24 16 20 69 99

Blokovi Blokovi 49,5x17,5x23,8 4 17,5 8 16 46 84 i šuplji i šuplji 49,5x24x23,8 4 24 8 22 33 86 blokovi blokovi 49,5x30x23,8 4 30 8 26 27 88

37x24x23,8 4 24 12 26 50 110 37x30x23,8 4 30 12 32 42 105

24,5x36.5x23,8 4 36,5 16 36 45 100

©Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom ©Montažni zidni blokovi s izolacijom

kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove

74

Pločica od sintetike (samo za dvoslo-jno ziđe sa zračnim međuprostorom)

Međukatna ploča

L Dilatacijska razdjelnica

Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. 66-67

Debljina zida u cm 17,5 11,5 Visina etaže u m Š3.25 Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. dod. za lake razdjelne zidove i 2,75 Broj punih etaža iznad 41)2) 22)

Dopušteno samo kao međuoslonac kont. ploča sa svijetlim rasponima = 4,50 m, pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih popreč-nih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1,25 m.

Uklj. ev, etaže sa zidovima debljine 11,5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer, iz kojih proizlaze

manja opterećenja zidova, povećati za 2 m. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena

ako se centričnost dokaže. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11,5 cm biti = 30 kN, a za zidove od 17,5 cm = 50 kN.

© Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm; uvjeti primjene

Debljina zida u cm

Dopuštena veličina pov 0 do 8 m

ršine oblaganja u m2 pri v 8 do 20 m

sini iznad terena od 20 do 100 m

Debljina zida u cm

E = 1,0 E i 2,0 E i 1,0 E Š2,0 E i 1,0 E i 2,0 11,51) 12 8 5 5 6 4 17,5 20 14 13 9 9 6

i 24 36 25 23 16 16 12

( 7 ) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III)

DIN Prostorna Vanjski Zidovi između norma Oznaka masa zidovi stanova i

kg/m3 DIN 4108 stubišni zidovi

18151 šuplji blokovi od lakog 1000 300 300 betona s dvije ili tri šupljine 1200 365 240

1400 490 240

18152 puni blokovi od lakog betona 800 240 300 1000 300 300 1200 300 240 1400 385 240 1600 490 240

4165 blokovi od plinobetona 600 240 365 800 240 365

4223 parom stvrdnuti plinobeton 800 175 312,5

4226 građevinski elementi velikog 800 175 312,5 2 dio formata s ekspand. glinom, 1000 200 312,5

eks. škriljcem, prir. plovuč., 1200 275 250 pjenastom lavom bez 1400 350 250 kvarcnog pijeska

4226 laki beton s poroznom strukt. 1600 450 250 2 dio i neporoznim agregatom 1800 625 250

kao šljunak 2000 775 250

4226 kao naprijed, ali s poroznim 1200 275 250 2 dio agregatom 1400 325 250

1600 425 250

ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA

DIN 105,106, 399,1053, 18151, 18152 -3 , 4165

Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena, između kojih prolazi jedna kontinuira-na uzdužna reška smaknuta po slojevima, potpuno ispunjena mor-tom, debljine 2 cm. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. 73. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja, a za vitkosti i raz-make ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. Prazni prostor između slo-jeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odob-renje građevinske inspekcije. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11,5 cm, zračni međuprostor debljine 6 cm. Povezivanje slojeva sidrima -> © - (2). Vanjski sloj mora nalijega-ti punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. Zračni međuprostor, počevši od 10 cm iznad terena, vodi se nepre-kinuto do krova. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvo-rima presjeka 150 cm2. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjs-kom sloju najmanje na uglovima zgrade, horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . Armirani zid. Debljina zida ^ 11,5 cm, Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12, mort III. Reške s armaturom £ 2 cm. Čelik 0 ^ 8 mm, na križanjima ^ 5 mm. Vrste zidova, debljine zidova. Statički potrebnu debljinu zida tre-ba dokazati. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline, zvuka, požara i vlage. Ako zidni blokovi nisu ot-porni na smrzavanje, treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama, npr. opterećenjem među katnih konstrukcija, te hori-zontalnim silama, npr. opterećenje vjetrom.

Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje

2 13

Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja, npr. prema DIN 1045

11,5" 17,5

Kod svih ostalih stropova 24 24

1) Najviše dop. vertikalno korisno opterećenje uklj. dodatak za lake pregradne zidove p = 2,75 kN/m2

( 6 ) Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm, pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove

Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm

Visina etaže

m

Zid z u 1. do 4. punoj etaži odozgo debljina cm

a ukrućenje u 5. i 6. punoj etaži odozgo debljina cm

Razmak

m

111,5 <17,5 117,5 <24 = 3,25

i 11,5 š 17,5

14,50 16,00

124 <30 130

13,50 = 5,00

i 11,5 š 17,5

¿8,00

©Minimalne debljine vanjskih zidova, zidova između stanova i zidova stubišta, obo- , „, „ „_,,!,„,* strano ožbukanih \ D Debljine i razmaci zidova za ukrucenje

75

Žbuka od umj-etne smole

10*, 120-150

175+240

Q Ziđe s termoizolacijom

Vanjski sloj •

Termoizolacijski materijal

.Termoizolacijski materijal

Gipsana žbuka

175

( 4 ) Dvoslojno ziđe

Ploča od gipsa s vlaknima

OSB pločas

Drvena obloga

©Niskoenergetski zid (Heckmann ekokuća)

Drvena oplata

( 3 ) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina)

Obložni sloj.

0,11-0,19 W/(m2K)

VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN

GRAĐENJA

Važan element za štednju ener-gije grijanja jest termoizolacijs-ko svojstvo vanjskih zidova. To-plinska izolacija zgrada je u nis-koenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezi-vanju različitih elemenata građevine. U tim detaljima može

-doći do znatnih gubitaka topline. Standardni presjeci s navede-nim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoi-zolacije. U prodaji se nudi velik broj gra-diva kao što su beton, ziđe, drvo, izolacijski materijali, gips, pluto, trska i glina. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima. Ona je najraširenije i odavno us-vojeno gradivo cijelog svijeta. Biološki je i ekološki besprije-korno gradivo. Danas se može naći na tržištu u obliku predgo-tovljenih elemenata, prilagođe-nih današnjem stanju tehnike -> ® - ©

(fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom ( j9) Građenje drvenim pločama

18,6-28,6

^ g j Zid od drvenih elemenata (igno-trend)

Blokovi od lameliranih letava

76

©Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke

Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu

VEZOVI ZIDNIH OPEKA

®2. holandski vez: naizmjenično ume-tanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača

®Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično

Ižržža

^ ------- ^ y///A , « W//A U ...

5 6 :

w

i I M

" M "

^ ^ "

^ g ^ Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenič-no po slojevima

Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmje-nično po slojevima ®1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po

slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo

©Nasatični obložni zid ispred zrač-nog prostora, povezan sidrima s unutarnjim zidom

Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke, povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasa-tičnim sidrenim opekama

Zid od opeke koji djeluje kao orna-ment, sa smaknutim šupljinama

B ¡§ IP §P

B P P

/SM 1 m

m i w

m Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker)

kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije)

Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 ope-ke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke)

Jako izložena podna obloga od na-satičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa)

v/m vm v m

W//s — vm

W/A '////A

fe^ZE V////A ^ t o V//A ' / / / A

MM y m

1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima, preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo

zid od 1/2 opeke, armiran, s poljima od 4 opeke

i I

i i f l

i

1 1 i i

Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama

kao s četvrtinama opeke (uzor-ak pletiva)

kao (otvori 1x1/4 opeke)

77

w

©Kamin otvoren s jedne strane sa si-gurnosnim područjem

Kamin otvoren s jedne strane u od-vojenim prostorijama

g &

© Kamin otvoren jednostrano/dvo-strano u odvojenim prostorijama

¿ 4 *

Ö

© Kamin otvoren s dvije strane sa si-gurnosnim područjem

KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I - > DD

Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 - @. Pres-jek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskla-diti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 - ©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4,5 m.

Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® - Ot-vori za dovod zraka trebaju biti izvana. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane - > © , - > ©

Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova, bukovinu, hrastovinu, brezovinu, drvo voćaka, ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m2 površine poda. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © . Za-paljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo, odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © - ©

Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog ma-terijala klase A1 DIN 4102 dio 1. Pod, zidovi, prostor za pepeo i ko-lektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča. Zidne opeke ili blo-kovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. U obzir dolazi i va-trostalni beton ili sivi lijev, DIN 1691. Kolektor dima može biti od čeličnog, mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.

( 5 ) Oblici površina za zračenje topline

©Razmaci između otvora ložišta i građ. elemenata od zapaljivog ma-terijala ©Zaštita zapaljivih podova ispred ot-

vora ložišta / dovoda zraka

^ g ^ Kamin otvoren s jedne strane (si

Tip Otvoreno s jedne strane Dvostrano otvore noOtv. s tri strane

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Površina prostorije oko (m2)

male prost.

16-22

22-30

30-35

33-40

25-35

35-45

prekc 48

35-45

45-55

preko 55

Obujam prostorije oko (m3)

male prost.

40-60

60-90

90-105

105-120

90-105

10S-150

prekt 150

105-150

150-150 200

Veličina otvora ložišta (cm2)

2750 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500

Svijetle mjere otvora ložišta (cm)

60/ 46

70/ 52

80/ 58

90/ 64

100/ 71

0 (cm) odgovarajućeg dimnjaka

20 22 25 30 30 25 30 35 25 30 35

Mjere su A 22,5 24 25,5 28 30 30 30 30 30 30 30

u cm B 13,5 15 15 21 21 - - - - - -u cm

C 52 58 64 71 78 50 58 65 50 58 65 u cm

D 72 84 94 105 115 77 108 77 90 114

u cm

E 50 60 65 76 93 77 90 108 77 90 114

u cm

F 19,5 19,5 22,5 26 26 27,5 30 32,5 27,5 30 32,5

u cm

G 42 47 51 55 59 64 71 82 64 71 82

u cm

H 88 97 104,5 120 129 80 88 95 80 88 95

u cm

I 6 6 6 7 7 6,4 6,4 6,4 6,4 6,4

Težina (kg) 165 80 310 385 470 225 300 405 190 255 360

( § ) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina

stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane

f s O U

Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin

78

© © ® Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka

O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka

Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka

1,00

1,00

h

dogradnja na krovu

MJ 1,00

¡<1,5 x h > 1,5 x h

( ? ) Visine dimnjaka iznad krova

( T ) Montažni dimnjaci

( 9 ) Montažni dimnjaci

©Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> ©

( § ) Montažni dimnjaci s ventilacijom

(IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom

na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske, rešetka ili stube za kretanje-» (jj)

DIMNJACI DIN 18150,18160 —> CD

Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje, namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. Na je-dan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke sna-ge veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. Svako ložiš-te u zgradama s više od 5 etaža, svaki otvoreni kamin, kovačka va-tra, otvoreno ložište, ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili te-kuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek, po-vršine >100 cm2, duljina najmanje stranice 10 cm. Ako su zidani od opeke 2: 13,5 cm, dulja stranica ne smije biti veća od 1,5-struke kraće stranice. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. Za za-jedničke dimnjake k 5 m. Za plinovita goriva ž 4 m . Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje, mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm, smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo, mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradi-vo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150, zid-na puna opeka DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, puna opeka od šljake DIN 398. Troslojni dimnjaci s toplinskom izo-lacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski ko-madi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147; za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona, zidna puna opeka, šuplja opeka B DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, opeka od šljake DIN 398, blokovi od plinobetona DIN 4165. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. Slobodne vanjske površine dim-njaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati.

Oplati

Oplata

Letva 4 x 6

Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca

: dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju

1 -2 cm izolaciona hasura do koje se betonira

Prolaz kroz betonsku stropnu ploču

Zidana obloga

Razdjelna reška do obloge /

" ploča - Dimnjak

Razmak između drvenog grednika i dimnjaka

Razmak između krovne grede i dimnjaka

79

® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala

/ Zid od nezapaljivih materijala

® Bliski zidovi od zapaljivih odn. nezapaljivih materijala

Zaštita od toplinskog zračenja

T

Ev. laki beton

< Nezapaljivi zid >40

;: Orrrtšir;:::: g' Jj

( ? ) Zaštita ugrađenog namještaja

m

zmi EFpšr

i - ® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje

• Zapaljivi zid

riovodne cijev od zapaljivog materijala

^g^ Prolaz dimovodne cijevi kroz zid

2-31 Predvidjeti ventilaciju gore i dolje

. Izolacijska vrpca

Bliski zidovi od zapaljivih materijala ( g ) Vratašca za čišćenje u tavanu

DIMNJACI DSN 1 8 1 5 0 , 1 8 1 6 0 —» CD

Opšav glave dimnjaka treba iz-vesti od škriljčanih ploča, azbe-stcementnim pločama, pocinča-nim ili bakrenim limom, pričvrsti-ti za dimnjak čepovima (ne drvenim). Preporučuje se pred-gotovljeni opšav. ©-(J6)

Otvor za čišćenje H*"H dimnjaka s krova 1 1 1 1!

Okruglo željezo

Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom

Glava dimnjaka / obloga škriljcem

80

D N 80

Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm

N a g l a v a k ci jevi z a o d v o d z r a k a d u ž i n e D N 80 x 3 c m

l a v a k ci jevi z a d r u g u tori ju dul j ine D N

80 x 3 cm

Vent i la tor z a j e d n u prostori ju z a in-stalacije pod žbukom

Ventilator za dvije prostorije za in-

i t 1

^Ventilator I \

v i n II \

v i

\ I

V s r

i\ H ti

stalacije pod žbukom

SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 - 3

Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole, hoteli, gostionice i si. koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija, priključeni na jedan kanal -> 0 - (2). Ven-tilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zra-ka na sat. Količinskivza kupaonice, gdje je i zahod, zadovoljava ka-pacitet od 60 m3/satVsamo za zahode zadovoljava 30 m3/sat po školjci. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan ot-vor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. Veličina presjeka ka-nala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0,2 m/s. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu, a za pojedinačne ventila-cijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neisko-rištene tavanske prostore. Svaka pojedinačna ventilacijska instala-cija mora imati vlastiti glavni kanal - > © + © . Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + © .

Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © . Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog po-gona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm2 po prostoriji.

. , ... .. , . • • • - s Centralno ventilacijsko postrojenje Centralno ventilacijsko postrojenje ( 4 ) j e d n j m | a v n i m k a n a | o m i s e k u n d _ s odvođenjem zraka preko krova W

' ' '^-Venti lator

[| I - V v \ | r

| \ t

|| \ V [ tü H | |

Ventilator

Svijetli presjek glavnog kanala

cm2

Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera Svijetli presjek glavnog kanala

cm2

Dopušteni broj priključaka

glavni kanal cm

sekundarni kanal cm

Svijetli presjek glavnog kanala

cm2 do 10 m 1 0 - 1 5 m preko 15 m glavni kanal cm

sekundarni kanal cm

340 5 6 7 2 0 x 1 7 9 x 1 7 400 6 7 8 2 0 x 2 0 12x20 500 8 9 10 2 5 x 2 0 12x20 340 5 6 7 2 0 x 1 7 2 x 9 / 1 7 400 6 7 8 2 0 x 2 0 2 x 1 2 / 2 0 500 8 9 10 2 5 x 2 0 2 x 1 2 x 2 0 340 5 6 7 2 x 2 0 / 1 7 9 x 1 7 400 6 7 8 2 x 2 0 / 2 0 12x20 500 8 9 10 2 x 2 5 / 2 0 12x20

( 9 ) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33,3 cm)

] • ¡2x15/10 3x15/10

P O O P 4 X 1 5 / 1 0 O O O O Q >*15/10

Centralno ventilacijsko postrojenje • • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 • • • • • • • 8x15/10

( T \ Centralno ventilacijsko postrojenje / S \ ^ m i d i n u U G l e

s odvojenim glavnim kanalima s vise glavnih, bez sekundarnih ka-

uzdužno tanke stijenke; popr. pregrade 5 cm

® Ventilacija pojedinačnim kanalima, debljina vanjske stijenke 2,5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama

Prekrivanje. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e z b r o j u p r e s j e k a svih k a n a l a

Jednokanalno ventilacijsko postro-® j e n j e prema DIN 18017 1.1 sustav

Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija)

Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) ©Ventilacija pom. sabirnih kanala s

jednim glavnim i jednim sekundar-nim kanalom

Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala

81

Duljina rogova kod krovišta s rogovima

Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima

Nag

ib k

rova

u

stup

njev

ima

Ras

pon

L u

m

Visi

na

elem

enat

a h

15—40 10-20 "-i s

30-60 10-20 s

© Krovište s veznicima

KROVIŠTA

Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje.

Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji, ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta.

Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovi-šta s rogovima, dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija kon-strukcija.

Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevi-ne.

Krovovi su gornji završni dio građevina, štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar, hladnoća, toplina). Sastoje se od no-sive konstrukcije i pokrova.

Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo, čelik, armirani beton), nagibu krovišta, vrsti i težini pokrova, opterećenju itd. Za veličine opte-rećenja vidjeti propise (vlastiti teret, pokretno opterećenje, vjetar, snijeg).

Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od ro-gova i krovište s podrožnicama. Obje konstrukcije mogu se i kom-binirati. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata, način prijenosa sila, što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu.

© Krovište s podrožnicama bez kosnika ( ? ) Krovište s podrožnicama s kosnicima

Krovište s veznicima i izgrađenim

potkrovljem ( 9 ) Krovište s veznicima i podrožnicama

82

( j f ) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima

KROVIŠTA - > C P

Krov s podrožnicama. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi pre-sjeci, moguća i primjena oblica). Koncentracija opterećenja u pod-vlakama, prijenos sila na vezače. Potreban je niz podupora u unu-trašnjosti, što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. 80 @ prvobitni ob-lik^ krovišta; prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4,5 m. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4,5 m dvostruka je ili višestruka stolica.

Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4,5 m); inače ukrućenje veznikom -> s. 82 (§). Pravilan, snažno povezan, kon-strukcijski sustav, moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslona-ca. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda - lom plohe krova) -> s. 82 ®

Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. Ako je duljina rogova veća od 4,5 m, treba poduprijeti veznike -» s. 80.

Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m, duljina rogova do 8 m, duljina veznika do 4 m. Takva je krovna kon-strukcija trozglobni okvir sa zategom.

Krovište od drvenih rešetkastih rogova, Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja, s kosnicima pod 45°, raspon < 25 m

8 - 1 4 1 2 - 1 4 Sustav I nosača

A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. hrptom C =nosač sa sandučastim

hrptom

® ( 7 j Spoj na tupi sudar s obrazima Krovište od lijepljenih rogova I presjeka, odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 ^ ^

Nagibi krova na dvije vode 6°, 15° i 25' Gang-Nail čavlana ploča % Nagibi krova na jednu vodu 6°,10° i 15°

Gornji pojas a j Silazne dijagonale s ,, vertikalnim štapovima

Gornji pojas produženje

d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima

I i i | — Moguć i •

konzolní ¡ Donji pojas —

istak ' : b) Uzlazne dijagonale s

vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~

Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja

83

OBLICI KROVOVA

Šatorasti krov, mnogokutni tlocrt

KROVNI POKROVI —> CP

Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom, duljine 1,2 -1,4 m, na letvama razmaka 30 cm, s vrhom prema gore, debljine sloja 18-20 cm. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 - 70 godina, u vlažnima jed-va polovicu tog vremena -> ® . Krovni pokrov od šindre -> @ - hrast, ariš, bor, rjeđe smreka. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2,5 cm, debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. 200 kao zaštita od vjetra i prašine. Preklopi 8 cm, bolje 10 cm. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šablo-ni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber, užljebljeni ili koritasti -» © - Betonski crijep sa suhim sljemenom i grebenom -> Crjepovi posebnih formata nor-mirani su. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR - Zabatni jednovodni sljemeni OL - Dvovodni crijep lijevi

ugaoni desni crijep TOL - Okapni dvovodni crijep T - Crijep okapnice lijevi P - Jednovodni završni crijep FOL - Dvovodni crijep za priključak W - Crijep na spoju sa zidom sljemena lijevo TSR - Crijep za završetak okapnice, GR - Početni crijep za sljeme

desni uglovni i greben desni SR - crijep za bočni priključak FOR - Crijep za priključak dvovodnog

desno sljemena desni SL - crijep za bočni priključak F Priključni crijep sljemena

lijevo OR - Dvovodni crijep desni PSL - crijep za bočni priključak TOR - Uglovni crijep okapnice

jednovodnog krova lijevo dvovodnog krova desni GL - Završni crijep sljemena lijevo F Središnji crijep u polju G - Crijep za sljeme i greben GZ - Stakleni crijep

POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR

(čT) Mansardni krov, mnogokutni tlocrt ( jT) Fazonski crijepovi

® kN°m°d r a Ž 6 n e S ' a m e Hi t r S k 6 ' 0 , 7 0 © Krov od šindre 0,25 kN/m2 Engleski krov od škriljca, ili od eternit ploča, 0,45-0,55 kN/m2

©Dvostruko pokriven krov (biber crijep), težak pokrov, 0,60 kN/m2, 34-44 crijepa/m2

Betonski crijepovi 0,60-0,80 kN/m2, nagib 18° Valoviti crijep, laganiji, 0,50 kN/m2 (^7) Užljebljeni crijep, 0,55 I

84

®Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sl-jeme i strehu 0,20 kN/m2

= 10° nagiba s brtvenim užetom

{ 2 ) Minimalni nagibi krova 0 i pre-klopi po visini

I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51

Smjer vjetra

Duljina mm 2500 2000 1600 1250 debljine 6,5

Širina mm 920 920 920 920 tež. 16 -32 kg

-Smjer pokrivanj;

Profil 130/30 Duljina mm 2500 2000 1600 1250 debljina 6,0

Širina mm 1000 1000 1000 1000 tež 15,8-31,5

\ 3 j Valovite ploče od azbestcementa ( 7 ) Mogućnost pričvršćenja

Limeni krov s falcanim pokrovom 0,25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje

pocinčanim čeličnim limom

7,50 —i h - 7,50 ' l— 7,50

3° (5%) 11° (2%)

Duljina mm 9000 7500 4000 8,0

Širina mm 1000 1000 1000 19 kg/m

1 2 9 . . i * , Q O i i

( J ) Pokrov pločama od čeličnog lima

Odvodnja krova

W I |

Polukružni Pravokutni

Ležeći

Stojeći

( l i ) Oblik i položaj oluka

- Širina ploče 1 0 0

-Korisna širina 915

Pričvršćenje

Veliki elementi za krov i zid (Canaleta)

Pocinčani lim DIN 9721 min. 0,7 mm Kuka za oluk: pocinč. čelična traka Čelični lim DIN 1541 pocinčan i

obložen olovom Kuka za oluk: pocinč. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim DIN 1725 Kuka za oluk: pocinč. čelična traka

Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 ZN

0,75 mm; s kukama 333 St

(Zn) (St 2) (St 2)

(St 2) (Cu) (Cu) (AI)

(St 2)

Zn)

KROVNI POKROVI

Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 - 145 cm za ploče duljine 1,60 m i od 1,15 do 1,175 m za ploče od 2,50 m. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ - (2). Limeni krovovi od pocinčanog lima, titancinka, bakra, aluminija, cin-ka itd. -> © - 0 . Svi fazonski komadi za sljeme, oluk, opšav ruba itd. bakreni lim, trgovački formati -» (?). Bakar u odnosu na sve dru-ge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma, pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje, savijanje itd.). Pa-tina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. Treba izbjegavati kom-binaciju s aluminijem, titancinkom i pocinčanim čelikom; kombinaci-ja s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je. Bakreni su krovo-vi nepropusni za vodenu paru, zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s. 88-89. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom, bez težine rogova, podrožnica i vezača. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta, ali uračunate letve. Mort dodati kao 0,1 kN/m2. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116

jednostruki pokrov uklj. umeci 0,60 krunski ili dvostruki pokrov 0,80

Vučeni falcani crijep DIN 456 0,60 Falcani crijep, reform ploče, falcane ploče, ploče za ravni krov DIN 456 0,55 Falcani betonski crijep DIN 1117 0,55 Žljebljeni crijep DIN 456 0.50 Ploče DIN 1118 0,50 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) 0,50 Žljebnjaci bez polaganja u mort 0,7 0,90 Metalni pokrov aluminijem (alu. deb. 0,7 mm) uklj. oplata 0,25 Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0,6 mm) uklj. oplata 0,30 Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0,63 mm)

uklj. bitumen. Ijepenka i oplata 0,30 Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. bitumen. Ijepenka i oplata

s velikim pločama (360 X 280 mm) 0,50 s malim pločama (oko 200 X 150 mm) 0.45

Engleski pokrov škriljcem uklj. letve na letvama dvostruki pokrov 0,45 na oplati i bitumen. Ijepenci uklj. oplata 0,55

Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci 0,50 dvostruki pokrov 0,60

Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj. letve 0,15 na oplati uklj. Ijepenka i oplata 0,30

Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj. pričvrsni materijal 0,25 cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br. 13 uklj. oplata 0,30

Kornere, formati Trake Ploče

Duljina m 3 0 - 4 0 2,0

Širina m, max. 0,6 (0,66) 1,0

Debljina mm 0 ,1 -2 ,0 0 ,2 -2 ,0

Zapr. težina kg/dm3 8,93 8,93

'/2 vala normalno

1-1,00H

i H

Dubina krova streha/sljeme

Visina profila 1 8 - 2 5 mm 2 6 - 5 0 mm

do 6 m 6 - 1 0 m

1 0 - 1 5 m preko 15 m

10° (17 ,4%) 13° (22 ,5%) 15° (25 ,9%) 17° (29 ,2%)

5° (8 ,7%) 8° (13 ,9%)

10° (17 ,4%) 12° (20 ,8%)

8 - 1 0 ° 200 mm. s brtvljenjem preklopa

10—15 150 mm. bez brtvljenja preklopa

preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa

Oblici isporuke i kroja valjanog bak-renog materijala za pokrovne ploče i trake

^ ^ Pokrov valovitim limom, min. nagib krova, bočni preklop

Odvodnjavana Normirana Širina krovna površina veličina krojenja uz polukružni oluka za iimene oluk oluke m2 mm 0 mm

do 25 70 200 preko 2 5 - 4 0 80 200 (10-djelni) preko 4 0 - 6 0 90 250 (8-djelni) preko 6 0 - 9 0 125 285 (7-djelni) preko 9 0 - 1 2 5 150 333 (6-djelni) preko 1 2 5 - 1 7 5 180 400 (5-djelni) preko 1 7 5 - 2 7 5 200 500 (4-djelni)

Oluke principijelno postavljati u padu. Veća brzina tečenja protiv začepljenja, korozije i smrzavanja. Kuke za oluk su u pravilu po-cinčano plosno željezo širine 20-50 mm i de-bljine 4-6 mm.

Odvodnjavana Normirani Širina krovna površina promjer krojenja uz kruž. presjek olučne za limene olučne cijevi cijevi cijevi m2 mm 0 mm

do 20 50 167 (12-djelni) preko 2 0 - 5 0 60 200 (10-djelni) preko 5 0 - 9 0 70 250 (8-djelni) preko 6 0 - 1 0 0 80 285 (7-djelni) preko 9 0 - 1 2 0 100 333 (6-djelni) preko 1 0 0 - 1 8 0 125 400 (5-djelni) preko 1 8 0 - 2 5 0 150 500 (4-djelni) preko 2 5 0 - 3 7 5 175 preko 3 2 5 - 5 0 0 200

Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od koro-zije), čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi. Min. razmak olučne cijevi od zida 20 mm. Razmak obujmica 2 m.

Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u od-

nosu prema odvodnjavanoj površini

85

Čeona daska

^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama

Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom

Priključak roga svornjakom na pod-vlači

Vezica roga

Obloga

©Potporanj roga, preklop, veza ča-vlom © Rog sprepustom preko strehe © g ^ ^ 0 9 3 č e l i č n i m s p 0 j n i m

Sidreni vijak r R o g

/ / / /

/ / /y ' > 1,90

" V

Nazidnica ž 80

Presjek A - B Pogled

Mijena

A

Presjek C - D

®

Perspektivni prikaz

KROVNE KONSTRUKCIJE

DETALJI

Kod nosivih sustava kosog kro-va treba razlikovati krov s po-drožnicama od krova samo s ro-govima. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. Karakter-istika im je različitost funkcija nosivih elemenata. Način prije-nosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci, moguća i upotreba ob-lica). Koncentracija opterećenja u podvlakama, prijenos opte-rećenja u osi vezača, niz podu-pora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. Krov od rogova: (načelo nede-formabilnog trokuta) u jednosta-vnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4,5 m); inače treba ukrućenje vezačima. Pra-vilan, dobro povezan konstruk-cijski sustav, moguć unutarnji prostor bez stupova. Veza iz-među stope roga i stropne gre-de mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanj-ski izgled).

( 8 ) Povezivanje sidrenjem

Pnčavlani lim

Izdužena "gajba" krova s podrožni-cama Završetak roga, osiguranje vijkom ©Detalj veze kada je rog konzolno

prepušten izvan krovišta

86

0 Šiljata "gajba" 45° ( 2 ) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45°

USPRAVNI KROVNI PROZOR

Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje ta-vana, grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom kon-strukcijom. Veličina, oblik i ras-pored tih konstrukcija ovisi 0 ob-liku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova, 0 nji-hovu obliku, gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. Širina te prozorske kon-strukcije neka odgovara razma-ku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova.

( ? ) Trapezna "gajba" © k a o ® © kao @

( 7 ) Plosnata "gajba" s ravnim krovom ( 8 ^ kao ® © k a o ® ( l5 ) Izvučena "gajba"

® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ k a o ®

Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko)

87

Hladni zrak

I I

Usporena voda

Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem ( ? ) Shema stvaranja ledene barijere

( 3 ) Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski)

A) B^

H 2 ™ 5 5 ™ 5 ^ ČAJ—(5) Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski)

Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati ©

"Sljemenjak

© Betonski krov ( jT) Drvena krovna konstrukcija

• Sljemenjak

(10) Drveni krov s ovješenim stropom ©Dvoslojni hladni krov; ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci

IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108

Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno, slama i si.). Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan, pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije, topi se snijeg i nastaju le-dene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ven-tiliranog pokrova sprečava tu pojavu. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore, svaki veličine naj-manje 2% površine krova. Da bi se odvela vodena para, to znači pros-ječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi).

Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije

Proračun

Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom

Sljemenjak

Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL - ventilacijski presjek

2 AL streha =^qqq x 9,0 - 0,018 m2/m

- 180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. 200 cm2/m. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventila-cijskog proreza za kontinuirani ventilacijs-ki prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al - 200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A,

100 - (8 + 8) 200

L 1 0 0 - 1 6

Hu ž 2,4 cm

Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu

2 Au streha = jgoo x A1 A 2 c r r | J /m

Uvjet: S 0,5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au - ventilacijski presjek

0 5 Au sljeme = .T^pc (9,0+9,0) = 0,009 m2/m

= 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presje-kom i/ili ventilacijskim crijepovaima pre-ma podacima proizvođača.

Sastav krova: izolacija između ro-gova Razmatra se ventilacijski presjek iz-među termoizolacije i donjeg ruba oplate

Dokaz: Ostala krovna površina

Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimal-no 200 cm2

Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog p r 0 S t 0 r a = 100 -L(8 + 8)

200 1 0 0 - 1 6

= 2,4 cm

Pri tome treba računati na debljinu donje oplate, tj. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min. 4,4 cm.

Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja

Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd - n s (m) H - vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v. DIN 4108, dio 4) s - debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR)

(debljine 8 cm) s = 8 cm = 0,08 m ji - 30/100 (v. tablica 1 DIN 4108, dio 4, stranica 7) sd = 30 x 0,08= 2,4 m = sđ sd potrebno = 2 m

b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naru-čiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m

Uz pripremu odgov. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača.

® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108

88

Nagibi krova

Prohodni ravni krov Drvo-cementni krov Krovna Ijepenka sa šljunkom Dvostruka krovna Ijepenka Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. trake) Krovna Ijepenka, jednostruka Ravni krov od čeličnog l i m a ^ Krov od falcanog crijepa, 4-stPuki fale Krov od šindre (šindra 90°) Krov od falcanog crijepa, normalan Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima Krov od valovitih azbestcementnih ploča Krov od umjetnog škriljca Krov od škriljca, dvostruki pokrov Krov od škriljca, normalan Stakleni krov Pokrov crijepom, dvostruk pokrov krunskim crijepom Pokrov žljebnjacima Pokrov krovnim trakama Pokrov trskom ili slamom ,—\

Nagib krova -> s. 85

Razlika unutarnje i vanjske temperature I - ako t 20°/- 15°C

2° 2,5°

3° 4° 3° 8°

12° 18° 18° 20° 18° 5°

20° 25° 30° 30° 30° 35° 40° 45° 45°

• 4° obično • 4° obično • 30° obično • 50° obično - 90° obično -15° obično • 18° obično - 50° obično •21° obično • 33° obično • 35° obično • 90° obično • 90° obično • 90° obično - 90° obično •45° obično • 60° obično • 60° obično • 60° obično - 50° obično - 80° obično

3° - 4° 3° - 4° 4 ° - 10° 6 ° - 12° 5° - 30° 1 0 ° - 1 2 ° 15° 22° -45° 19° - 2 0 ° 22° 25° 30° 25° -45° 30° - 50° 45° 33° 45° 45° 45° 45° 60° -70°

sadržaj vlage (100%)

S m % relat. vlažnost zraka % relat. vlažnost zraka % relat. vlažnost zraka

- 2 0 - 1 0 ± 0 + 1 0 + 2 0 + 3 0 Temperatura

1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. Razlika između tem-perature zraka u prostoriji i točke rošenja - ovisno o sadržaju vlage u zraku -može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3).

2. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevins-kih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji.

3. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja - pa ne može doći do kon-denzacije.

Stambene prostorije Zatvorena plivališta 20°C, 60% relativne vlage 30°C, 70% relativne vlage

Vanjska temperatura - 1 2 - 15 - 18 - 12 - 15 - 18 (%) 25 23 21 15 14 13

®Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati, uključivši i granični sloj zraka, ako se želi spriječiti kon-denzacija

Primjer: Stambeni prostor, rel. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°, x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0,095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0.120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0,215 m2 KAA/ 0,215% £ 23%; 100% = 0,94 m2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0,94 - 0,215 i 0,725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat.

5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz

Staklena mreža, bit. Ijepenka 3 kg/m2

Staklena vuna br 5 s 3 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc. bit. krovna Ijepenka s 1,5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklo-pima)

Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura

Termoizolacija (20 kg/m31 više)

1,5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3,5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja)

• Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0.3 kg/m2

• Krovna ploća odn. beton u padu

Besprijekorna izvedba toplog krova

Težina krova Potrebni otpori prolazu topline 1/A

100 kg/m2

50 kg/m2

20 kg/m2

0,80 m2 • K/W 1,10 m2 • K/W 1,40 m2 • K/W

( ¿ ) Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108

RAVNI KROV DIN 52128-133, 52143,18338

Hladni krov s. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim po-krovom; ako je nagib manji od 10%, provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108, 3. dio.

Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s par-nom branom; redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija -parna brana - termoizolacija - hidroizolacija - zaštitni sloj.

Topli krov kao obrnuti krov: s. 90. Redoslijed sastava odozdo: krovna, konstrukcija,- hidroizolacija - termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj - zaštitni sloj kao balast.

Topli krov s betonskom izolacijom: s. 90. termoizolacija - be-tonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija - rizično! Nosi-va masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na kliz-ne ležaje; izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugra-diti trake od stiropora). To je preduvjet za funkcioniranje sustava. Nagib = 1,5%, bolje 3%, treba predvidjeti u konstrukciji, u protivnom nastaju lokve.

'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0,2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine); položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi konden-zacija -»(2), ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338, 3.10.2).

Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali); dimenzioniranje tablica (4); po-laganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s pre-vinutim rubom (na svim stranama).

Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (re-brasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. Između dva sloja staklene mreže do-lazi jedan sloj staklene vune, ili dva sloja debele bitumenizirane fo-lije (d § 5 mm), spojene postupkom zavarivanja. Jednoslojna izola-cija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (dru-gi sloj pruža dodatnu sigurnost!).

Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 - 3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom; sprečava stvaranje mjehura, temperaturne šokove, mehanička oš-tećenja, utjecaje ultraljubičastih zraka. Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove ob-vezatno).

Bitni detalji Slivnici s. 90 @ - @ moraju uvijek biti termički izolirani, priključ-ci u dvije razine, također priključak parne brane. Brtviti priključak na odvodnu cijev. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom

s. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. Bezuvjetno osigu-rati pad — 3% prema slivnicima. "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. 90 (5) -(§). Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. 90 (5) - (I); cinčani su priključ-ci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja, me-hanički pričvrstiti, ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potr-gati krovnu opnu; treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti laga-ne ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija, može i šljunčani nasip, te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju. Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja to-pline)!

89

Zaštitna rešetka

"izolacijsko tijelo", otporno na pritisak -Brtvena prirub. za pajriu branu

rtvena prirubnica ."Izolacijski prsten"

Krovna opna

RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA

Termoizolacija

Žbuka

© Odvodnja krova, min. 2 slivnika, na-gibi 3%

Slivnik na ravnom krovu od polies- & •-n. tera armiranog staklenim vlaknima r \ 3 ) s predgotovljenom termoizolacijom; bolje dvoetažno _>

Dvoetažni slivnik, brtvljen prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10

Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant

krovni odvod

Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev")

MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona

. Termoizolacija • Hidroizolacija

Beton

Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja

T

2bl - Klizni ležaj

-Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče

Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka)

Žbuka Zakitana rešetka Kuka KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija

Zaštita: dvostruki uložak šljunka, bolje šljunčani nasip

^ f 0 0 ) s a z'dom, kutnik od cinčanog

Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama

Skriveni završetak krova

• Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina . "Compi* traka - Stdrena šina

Betonski rubni profil (sustav Kaniš)

- Žbuka

Podne ploče polo-žene na predloške

lima i pokrovna letva Spoj sa zidom s prirubnom širinom

i 0 t o

Svomjak <

Spužvasta guma -

Brtveno uže 0 10

Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje)

Ovoslojna rasvjetna kupola

I Spoj sa zidom

Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima

V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu V®

Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran

Betonski predložak 15/15/18

- Betonska ploča I '— Termoizolacija

I ' — Hidroizolacija - Roče na podlošcima

Spoj sa zidom, bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak

- Pokrov razdjelnice

Pomoćna konstrukcija

Žbuka

©Postavljanje gromobrana na beton-ske podloške bez prodora kroz kro-vnu opnu

Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom

Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. 177

Humus 30 - 35 c m

Sloj slame ili staklene vune

Šljunak, granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm

— Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod

Beton

—Žbuka

Krovni vrt na toplom krovu, umjesto a muviii vn na lopiom Krovu, umj< Dilatacijska razdjelnica s pomoć- p? (2(3 zaštitnog estriha preporučuju nom konstrukcijom i pokrovom ^ ploče od granulirane gume

Priključak dimnjaka s obloženom pločom

90

Šljunak

Alu.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj

Termoizolacija Hidroizolaclja + folija

Žbuka Termoizolacija

— Betonski krov (vodonepropusan)

I ' * © oSmann-k ro t ) b e t 0 n S k í ^ t " © Ravni krov brtvljen folijom

5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima Položaj otvora za odvod

' zraka na suprotnoj strani

i ci i

( 5 ) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) Hladni krov teške konstrukcije nosača; podgled blanjane talpe

Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon

Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke

t < ®

Žbuka'""' Beton ^ Dodatni odzračnik kod hladnog kro-va za izuzetno velike krovne površi-ne i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine

Drvena oplata — Hidroizolaclja 3 sloja

Šljunak

Termoizolacija slivnika hladnog rav-nog krova u ventiliranom praznom prostoru

Žbuka armirana staklenom mrežom

( 8 ) Hladni krov lake konstrukcije

Jednostruka Ijepenka —

Pokrov limom

Stvaranje ledene barijere

Eternit Ventilacija (dvorane)

Termoizolacija Krovna letva

Nasatice postav gredica

Alu -parna brana

Bit Ijepenka

Žbuka Zid

Vijenac od predgotovljenih eleme-nata; preveliki istak; ventilacijski jh» /^TA prorez se može zamrznuti V - '

RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI

Obloga krovnih terasa: s. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu po-steljicu ili na podmetače. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča, nasipa ke-ramičke sačme ili šljunka, preko toga filtarsko predivo -> s. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si.: Ventilirati prostor iznad ob-ješenog stropa ili tu šupljinu grijati. Umjesto tablice -> s. 90 (2) pri-mijeniti tablicu (3) .Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13,5% otpora prolazu to-pline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče, ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio pre-visok. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje, dugog vijeka tra-janja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan - bolje je položiti ploče. Prednost: brza zaštita od oborina, lako je pronaći pogreške, nema ograničenja primjene. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata, koji se ljeti uvijek osuši; neprikladno za vlažne prostorije. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. Hladni krov - > © - ( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. 110 -120. unutarnjeg sloja > 10 cm, sloj zraka služi samo za izjednače-nje tlaka pare, analogno toplom krovu, jer može za ventiliranje služi-ti samo uz nagib iznad 10%. Redoslijed slojeva -> (§) i (§). Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. 90 Nagib > 1,5%,bolje 3%, važno za odvodnju. Termički izolirati i cije-vi koje prolaze kroz krov -» (§). Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove, naročito kod zatvorenih bazena; toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih osci-lacija, znači "klimu barake", ne može se poboljšati samo termoizo-lacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u nji-ma mora vladati podtlak, jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šu-pljinu krova.

ó bol ab-hsfr-

Pred premaz

Masa za lijepljenje po čita-voj površini

Masa za lijepljenje - u obli-ku traka ili točkasto Parna brana

Sloj za izjednačenje tlaka pare

' Zavarene bitumen trake

Termoizolacija

Krovna traka

hidroizolacijska Z & u m P a s t a za premaz

Masa za reške

Izolacijska traka s tekstil-nim uloškom Izolacijska traka s metal-nim uloškom

Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike

p Zaštita površine sitnim dro-. bljencem

Zaštita površine šljunkom

Ventilacija na sljemenu kosog hladnog krova (natkriveno kupalište)

Simboli za označavanje sastava krovne izolacije

91

® Krovni vrtovi na najamnim stambe-nim zgradama: "Programsko usmje-renje za novu arhitekturu" ©Krovni vrtovi kao skupina lončanica

na balkonima i krovnim terasama

OZELENJIVANJE KROVOVA —» QP

Povijest

Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. U Berlinu su oko 1890.g. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa, na koji su se naselile biljke. Go-tovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. stoljeću otkrio Le Cor-busier

Svojstva zelenog krova

1. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina)

2. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4. Poboljšava mikroklimu 5. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. Građevinsko - fizičke prednosti

ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje

7. Veže prašinu 8. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. Povećava ukupne zelene površine.

©Semiramidini viseći vrtovi u Babi-lonu (u 6. st. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu

se vratiti ozelenjivanjem krovova

Pri "uobičajenom" krovu

( 5 ) Pregrijani, suhi gradski zrak-> (6)

Pri "zelenom" krovu

©Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju

Raspodjela oborina - čvrste površi-

Pri "uobičajenom" krovu

( 7 ) Stvaranje i kovitlanje prašine-» (s)

Raspodjela oborina površine

neizgrađene

Pri "zelenom" krovu

( 8 ) Poboljšanje gradskog zraka •filtri— — ranjem i apsorbiranjem prašine i us-

lijed kisika što ga proizvode biljke

Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14)

@ Veliki dio izgubljenih slobodnih po-vršina mogao bi se nadoknaditi oze-lenjivanjem krovova

Površinski sloj humusa hranjive tvari

Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari

Psiho-fizička vrijednost zelenih površi-na (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti)

92

neufert - elementi arhitektonskog projektiranja

Documents