new urbanistiĈki plan ureĐenja jurasi · 2018. 2. 14. · more obalno more namijenjeno rekreaciji...

URBANISTIĈKI PLAN UREĐENJA JURASI

PRIJEDLOGA PLANA Listopad, 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA

ISTARSKA ŢUPANIJA

OPĆINA KRŠAN

URBANISTIĈKI PLAN UREĐENJA

JURASI

SAŢETAK

JURCON PROJEKT d.o.o. listopad, 2015.



NOSITELJ IZRADE PLANA OPĆINA KRŠAN

Naĉelnik Valdi Runko, ing.stroj

STRUĈNI IZRAĐIVAĈ PLANA JURCON PROJEKT d.o.o.

Direktor Zdravko Jurĉec, dipl.ing.graĊ.

Odgovorni voditelj Tito Kosty, dipl.ing.arh., ovl.arhitekt

Struĉni tim u izradi Plana Tito Kosty, dipl.ing.arh.

Zdravko Jurĉec, dipl.ing.graĊ.

Gordan Maĉek, dipl.ing.prom.

Renata Fakin, ing.graĊ.

Bojan Linardić, dipl.ing.arh.

Milan Puhar, dipl.ing.el.

Momir Pavletić SloboĊan, mag.ing.prosp.arh.

Suradnja Nevenka Mrĉelja, dipl.iur.



1. POLAZIŠTA

Osnovno polazište za izradu Urbanistiĉkog plana ureĊenja Jurasi (u daljnjem tekstu: UPU) je Izmjena i

dopuna Prostornog plana ureĊenja općine Kršan („Sluţbeno glasilo Općine Kršan“broj 14/12, u

daljnjem tekstu: PPUO) s njegovim odrednicama i grafiĉkim prikazima. UPU se izraĊuje na geodetskoj

podlozi u mjerilu 1:1000.

Površina obuhvata UPU-a iznosi 22,8 ha, a ukljuĉuje kopneni dio površine cca 20,6 ha i morski dio

površine cca 2,2 ha. Obuhvat UPU-a je cijeli unutar zaštićenog obalnog podruĉja mora (u daljnjem

tekstu: ZOP):

Jurasi su dio statistiĉkog naselja Zagorje, a smješteno je u obalnom prostoru općine Kršan, na

jugoistoĉnoj padini planine Uĉka. Podruĉje obuhvata UPU-a se prostire izmeĊu drţavne ceste Rijeka-

Pula (D66) i obale mora Velih vrata. Udaljeno je cca 4 km od povijesnog grada Plomina, a cca 1,5 km

morem od luke u Plominskom zaljevu. Krajnja toĉka naselja je na cca 160 m nad morem i udaljena je

cca 600 m od obalne crte mora. Nagib terena je u prosjeku 27%. S prostora naselja pruţa se pogled na

susjedni otok Cres i cijeli Kvarnerski zaljev.

PPUO planira naselje Jurasi s 220 stanovnik do 2105. godine. Postojeća izgraĊenost Jurasa je niske

gustoće, grupirane u dva odvojena dijela, podruĉje lokalnih naziva Zagorje i Viculina. GraĊevine na

podruĉju Zagorja ĉini nekadašnje ruralno naselje smješteno na višim kotama iznad mora. Obiljeţava ga

tradicionalni naĉin zbijene gradnje graĊevina manjih volumena. Neke od tih graĊevina su rekonstruirane

i ureĊene za turistiĉko korištenje. Veći dio postojećih graĊevina je zapušten i u ruševnom stanju.

GraĊevine na podruĉju Viculina su novije graĊevine i većinom su u dobrom stanju. IzgraĊene su na

najvišim kotama izmeĊu drţavne ceste D66 i nekadašnjeg ruralnog naselja Zagorja. To su preteţito

slobodnostojeće graĊevine, većinom višekatnice većih volumena. Manji dio ovih graĊevina koristi se za

stalno stanovanje, a velika većina sluţi za povremeno stanovanje i u funkciji je turistiĉkog korištenja.



IZVODI IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KRŠAN

Kartografski prikaz broj 1A KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA



GraĊevinska podruĉja naselja iskazana su u PPUO na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000, a u

UPU-u na geodetskoj podlozi u mjerilu 1:1000. Zbog neusklaĊenosti ovih podloga manje su

razlike u granicama obuhvata i granicama graĊevinskih podruĉja u ova dva plana.

Na podruĉju obuhvata UPU-a nema javnih razvrstanih prometnica. Drţavna cesta D66 [Pula

(D400) – Labin – Opatija – Matulji (D8)], prolazi iznad samog naselja Jurasi gdje se kod

motela Plomin odvojkom za naselje Naĉinovići ostvaruje postojeći pristup predmetnog

podruĉja na mreţu javnih razvrstanih prometnica. Sve ostale postojeće prometnice unutar

obuhvata UPU-a su nerazvrstane.

Prikaz 1 - ODLUKU O RAZVRSTAVANJU JAVNIH CESTA (NN br. 44/2012 i 130/2012)

Prometnice u naselju i prilazi su nerazvrstane ceste slabijih prometno-tehniĉkih karakteristika

(uski i trošni kolnici, nemaju riješenu horizontalnu signalizaciju), pa im je za zadovoljenje

standarda javnih cesta nuţna rekonstrukcija. Funkcija nerazvrstanih cesta je povezivanje i

dostupnost prometnoj mreţi svih ostalih dijelova naselja Jurasi i predmetnih graĊevinskih

podruĉja. Tehniĉki elementi, usponi, širine kolnika, raskriţja i odvodnja su razliĉiti i ograniĉeni

terenskim mogućnostima i već izgraĊenim graĊevinama i sadrţajima. Promet na ovim

prometnicama je iskljuĉivo lokalnog karaktera.

Pješaĉki se promet odvija uz postojeće prometnice, kao i po pješaĉkim putovima i stubištima,

koji su u lošem stanju.

Na podruĉju Jurasa nema jedinica poštanske mreţe. Telekomunikacije pretplatnika ostvaruju se

zraĉnim kabelom koji Jurase prikljuĉuje na podruĉnu centralu Naĉinovići.

Elektriĉna mreţa Jurasa se napaja preko trafostanice 10/0,4kV locirane u naselju Naĉinovići.

Od ove trafostanice postojeće graĊevine su povezane zraĉnim vodom.

Dio graĊevina u Jurasima povezano je privremenim prikljuĉkom na mreţu vodoopskrbnog

sustava poloţenog uz drţavnu cestu D66.

Na podruĉju Jurasi nije izgraĊena kanalizacijska mreţa. Odvodnja se rješava putem sabirnih jama.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Prostornim planom ureĊenja Općine Kršan utvrĊuju se temeljni ciljevi razvoja općinskog znaĉaja, od

kojih su sljedeći od posebne vaţnosti za podruĉje obuhvata UPU-a:

odreĊivanje korištenja i namjene površina,

utvrĊivanje naĉina i uvjeta graĊenja graĊevina,

planiranje prometne i druge komunalne infrastrukture,

planirati zelene, parkovne i rekreacijske površine

u plansko rješenje ugraditi mjere zaštite okoliša, oĉuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Glavni ciljevi prostornog razvoj i ureĊenja prostora Jurasi utvrĊeni su Odlukom o izradi

Urbanistiĉkog plana Jurasi koju je donijelo Općinsko vijeće Općine Kršan na sjednici odrţanoj

dana 17. srpnja 2015 godine („Sluţbeno glasilo Općine Kršan“ br 9/15). Podruĉje obuhvata

Plana namijenjeno je gradnji i ureĊenju sadrţaja stambene i turistiĉke namjene. Sagledavajući

stanje u prostoru, poštujući uvjete i smjernice odreĊene Zakonom o prostornom ureĊenju i

odredbama PPUO Kršan, odreĊuju se sljedeći ciljevi UPU-a:

- odreĊivanje korištenja i namjene površina, - racionalno korištenje i zaštita prostora, - osiguranje efikasnog prometnog sustava, - kvalitetno opremanje postojećih i novoplaniranih zona svom komunalnom mreţom, - podizanje standarda komunalne opremljenosti, - u plansko rješenje ugraditi mjere zaštite okoliša, oĉuvanje prirodn ih i kulturnih

vrijednosti,

- utvrĊivanje naĉina i uvjeta graĊenja graĊevina.

Nakon donošenja UPU-a, za realizaciju planiranih sadrţaja predviĊa se neposredna

provedba, tj. ne predviĊa se daljnja obveza izrade detaljnog plana ureĊenja za neki od

budućih zahvata.

Osnovni planerski ciljevi su:

- osigurati površine za smještaj kvalitetne prometne i ostale komunalne infrastrukture te ureĊenih javnih zelenih i sportsko-rekreacijskih površina,

- funkcionalno organizirati prostor te osigurati preduvjete za racionalno ureĊenje i korištenje zemljišta i komunalne infrastrukture,

- stvaranje uvjeta za porast stambenog standarda, standarda urbane opremljenosti, socioloških i ekoloških uvjeta, stvaranje urbanog ozraĉja s elementima prepoznatljivosti,

- osigurati preduvjete za zaštitu, unapreĊenje i oĉuvanje okoliša, - stvaranje urbane strukture primjerena mjerila, - oblikovanje okoliša pojedinih kompleksa i graĊevina; - saĉuvati postojeće kontinuitete vizura i ekspozicije i unesti nove kvalitetne elemente, - ureĊenje obale mora za rekreaciju na kopnu i moru.

Za unapreĊenje stanja cestovnog prometa od vitalnog je znaĉaja planirana izgradnja

kvalitetne prometnice koja će povezivati naselja Naĉinovići, Jurasi i Stipani i njima

omogućiti pristup na dvije drţavne ceste, a to su D66 [Pula (D400) – Labin – Opatija –

Matulji (D8)] i D402 [D66 – Brestova (trajektna luka)].

Potrebno je rekonstruirati postojeće i odrediti nove ulice koje bi omogućile kvalitetan pristup

neizgraĊenom podruĉju. Kako je konfiguracija terena iznimno zahtjevna, prometnice treba

planirati na naĉin da nemaju velike usjeke i nasipe te omogućilo jednostavan pristup

graĊevnim ĉesticama.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

Prostorno ureĊenje i obnova Jurasa temelji se na ostvarenju maksimalno svrhovitog korištenja

ovog graĊevinskog podruĉja utvrĊenog u PPUO. Budući da je ovo jedno od rijetkih, samo

djelomiĉno izgraĊenih, graĊevinskih podruĉja naselja u zaštićenom obalnom podruĉju mora

(ZOP) neposredno povezanih s obalom mora, ono se podrobnije razgraniĉava ovisno o

postojećoj izgraĊenosti površina i poloţaju zona u odnosu na morsku obalu.

Prostor Jurasa namijenjen je za razvoj naselja, prvenstveno gradnju graĊevina stambene

namjene uz mogućnost prihvata turista. U stambenim graĊevinama, u njihovom manjem dijelu,

moguće je smjestiti i poslovne sadrţaje, koji opsluţuju naselje, a ne ometaju stanovanje kao

osnovnu namjenu.

UPU unutar svojeg obuhvata površine razgraniĉava ne sljedeće osnovne namjene:

Površine za razvoj i ureĊenje naselja;

- stambena namjena (S),

- zaštitne zelene površine (Z),

- rekreacijska namjena (R)

- površine infrastrukturnih sustava (IS)

- vodotok (povremena bujiĉna voda)

Površine za razvoj i ureĊenje površina izvan graĊevnog podruĉja naselja;

- šuma iskljuĉivo osnovne namjene (Š1),

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ),

- sportsko-rekreacijska namjena na moru (R7)

- površine infrastrukturnih sustava (IS) ,

- obalno more namijenjeno rekreaciji

- ostalo more,

GraĊevinsko podruĉje naselja Jurasi odredio je PPUO u površini od cca 17 ha. Sukladno

kriterijima, utvrĊenim prostornim planovima Istarske ţupanije i Općine Krašan, na prostoru

Jurasi moguće je smjestiti sve sadrţaje stambene namjene te sadrţaje primjerene stambenoj

namjeni. Planska pretpostavka gustoće naseljenosti ovog podruĉja od 20 osoba na 1 ha površine

ukazuje da je njegov kapacitet cca 375 stanovnika. Ovom broju treba pridodati i mogući prihvat

turista. Ukupni kapacitet u vršnim razdobljima ljetne sezone, koji moţe bit podloga za

dimenzioniranje prometne i komunalne infrastrukture te svih pratećih sadrţaja na podruĉju

Jurasa, treba raĉunati s cca 500 korisnika.

NeizgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja naselja djelomiĉno izgraĊenog novim graĊevinama

(Viculina) razvijat će se izgradnjom novih graĊevina stambene namjene. GraĊevine će biti

slobodnostojećeg tipa izgradnje. Parcele u ovom dijelu naselja biti će veĉih površina.

NeizgraĊeni središnji dio graĊevinskog podruĉja naselja Jurasi, koji je najbliţe obali mora,

izgraĊivat će se na naĉin da se ostvari njegova što manja gustoća izgraĊenosti. GraĊevine će

biti slobodnostojeće visokokomforne ville. Na ovim površinama maksimalno će se štititi

postojeće visoko zelenilo i rekultivirati sada degradirana makija.

Urbanistiĉkim planom ureĊenja graĊevinskog podruĉja naselja Jurasi predviĊa se izgradnja svih

tipova graĊevina, što znaĉi kao slobodnostojećih, poluugraĊenih (dvojnih) i ugraĊenih (nizovi)

graĊevina. Oĉekuje se da će najviše novih graĊevina biti slobodnostojeće ili kao grozdovi, a

ugraĊene unutar tradicijskih dijelova naselja, kao nizovi ili interpolacije. Stambene graĊevine

će se biti jednoobiteljske ili višeobiteljske kuće.



Unutar svojeg obuhvata UPU razgraniĉava površine za razvoj i ureĊenje naselja na graĊevinsko

podruĉje naselja i na površine izvan graĊevinskog podruĉja naselja Jurasi.

Osnovna namjena površina, a uvjetovano prirodnom vegetacijom i morfologijom terena,

zateĉenom izgradnjom te postojećom prometnom i ostalom komunalnom infrastrukturom, UPU

razgraniĉuje namjenu površina na površine graĊevinskog podruĉja naselja i na površine izvan

graĊevinskog podruĉja naselja.

o Površine graĊevinskog podruĉja naselja su sljedećih namjena; - stambena namjena (planska oznaka S), - zaštitne zelene površine (planska oznaka Z), - površine infrastrukturnih sustava (bez boje), - vodotok (oznaĉeno plavom boja). o Površine izvan graĊevinskog podruĉja naselja su sljedećih namjena: - šuma iskljuĉivo osnovne namjene, gospodarske šume (planska oznaka Š1), - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (planska oznaka PŠ), - sportsko rekreacijska namjena (planska oznaka R), - površine infrastrukturnih sustava (bez boje), - obalno more (plave vodoravne crte), - ostalo more (plave uspravne crte), - vodotok (oznaĉeno plavom boja).

U Tablici 1. iskazane su prostorni pokazatelji za površine po namjeni i njihov udio u UPU-u.

Tablica 1.

GraĊevinsko podruĉje za razvoj i ureĊenje naselja

Namjena oznaka površina

(ha)

kopno

%)

more

(%)

stanovanje S 1300 63,15 57,03

rekreacija R 0,07 0,34 0,31

zaštitno zelenilo Z 1,58 7,68 6,93

prometna, uliĉna i komunalna infrastruktura 3,28 15,93 14,39

GraĊevinsko podruĉje naselja ukupno: 17,93 87,10 78,66

Izdvojena graĊevinska podruĉja za razvoj i ureĊenje površina izvan naselja

sport i rekreacija na moru - ureĊena plaţa,

kupalište

R7 1,16 5,64 5,09

UreĊena plaţa ukupn:o R7 1,16 5,64 5,09

Ostale površine izvan graĊevinskog podruĉja naselja- kopno 1,16 5,64 5,09

Kopno

šuma iskljuĉivo osnovne namjene, gospodarske

šume

Š1 0,02 0,07 0,07

ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko

zemljište

PŠ 1,35 6,56 5,92

prometna, uliĉna i komunalna infrastruktura 0,13 0,63 0,57

Ostale površine na kopnu ukupno: 1,50 7,26 6,56

Ukupno kopno 20,59 100,00

More

obalno more namijenjeno rekreaciji 1,83 8,03

ostalo more 0,38 1,67

Površine na moru ukupno: 2,21 9,70

Ukupno kopno i more: 22,80 100,00



PROMETNA MREŢA

Javna cestovna prometna mreţa

Podjela prometnih površina prema funkciji i znaĉaju je u sljedećim kategorijama na:

- glavne mjesne ulice, - sabirne ulice, - ostale ulice, - kolno-pješaĉke površine, - pješaĉki prolazi, stubišta i šetnice.

Javni autobusni promet i stajališta

Za javni autobusni promet predviĊa se mogućnost korištenje prometnica u rangu glavne mjesne

ulice uz koje se omogućava izgradnju stajališta.

Promet u mirovanju

Na svakoj graĊevnoj ĉestici treba osigurati odgovarajući broj parkirališnih/garaţnih mjesta.

Minimalni broj parkirališnih/garaţnih mjesta utvrĊuje se prema graĊevinskoj bruto površini ili

broju stanovnika odnosno korisnika (mjesta/zaposlenika) graĊevine,a prikazan je u Tablici 2.

Tablica 2. Normativ za promet u mirovanju

djelatnost / sadrţaj 1 parking/garaţno mjesto za

stambene graĊevine (obiteljske kuće) 1 stan

uredi, zdravstvo, trgovina i sl. 30m2 brutto površine graĊevine

proizvodnja, zanatstvo i sl. 100 - 120m2 brutto površine graĊevine

restoran, zdravljak, slastiĉarnica i sl. 4 sjedećih mjesta

ugostiteljstvo, osim restorana, zdravljaka,

slastiĉarnice i sl. 10m

2 brutto površine graĊevine

Pješaĉke površine

Sustavom pješaĉkih površina na podruĉju Jurasa utvrĊuju se trase pješaĉkih putova kao i

pješaĉkih stubišta te obalna šetnica. Širina pješaĉkih komunikacija utvrĊuje se s 2,70 m, a

iznimno najmanje širine od 1,60 m na površinama s prostornim ograniĉenjima. Pješaĉke

površine uz kolnike ulica naselja, a gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, trebaju biti

minimalne širine 1,50 m.

Biciklistiĉki promet

Biciklistiĉki promet odvijat će se u sklopu popreĉnog profila javnih prometnih površina na

prostoru kolnika, budući da prostorna ograniĉenja ne omogućavaju formiranje zasebne

biciklistiĉke staze u većoj kontinuiranoj duţini.

TELEKOMUNIKACIJSKA MREŢA

Svaka postojeća i novoplanirana graĊevina na podruĉju Jurasa mora imati osiguran prikljuĉak

na javnu telekomunikacijsku mreţu (TK) koju ĉine kabeli uvuĉeni u kabelsku kanalizaciju.

Kabelska mreţa se u pravilu izvodi podzemno unutar prometnica prema rasporedu komunalnih

instalacija u pješaĉkom nogostupu.



Nova komunikacijska infrastruktura putem elektroniĉkih valova, bez korištenja vodova, odredit

će se ovisno o pokrivenosti podruĉja radijskim signalom i budućim potrebama. Postavljanje

baznih stanica i pripadajućih antena ne predviĊa se na podruĉju obuhvata ovog UPU-a.

Ocjenjuje se da je povoljnija lokacija u zoni vidikovca uz motel Plomin.

ELEKTOENERGETSKA MREŢA

Svaka postojeća i planirana graĊevina mora imati mogućnost prikljuĉka na javnu

elektroenergetsku mreţu. Niskonaponska mreţa će se, razvijati kao podzemna ugradnjom u

trase javne prometne površine, usklaĊeno s gradnjom tih prometnica i rasporedom ostalih

komunalnih instalacija.

Planirano je postavljenje transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV odgovarajuće nazivne snage s

prikljuĉnim 10(20) kV kabelskim vodom. Za trafostanicu se osigurava graĊevna ĉestica

površine 70 m2 smještena uz javnu prometnu površinu radi mogućnosti nesmetane izgradnje i

odrţavanja.Ova trafostanica spojit će se planiranim kabelom 10(20)kV poloţenim u trasi

glavne mjesne ulice, a koji dolazi iz smjera naselja Naĉinovići te nastavlja prema naselju

Stipani.

JAVNA RASJVETA

Prometnice na podruĉju Jurasa, kako kolne tako i pješaĉke, opremljene su javnom rasvjetom uz

pješaĉke i kolne komunikacije. Javna rasvjeta rješava se kao cjelonoćna i polunoćna (paljenje

regulirano automatski putem luxomata).

VODOOPKRBA

Snabdijevanje pitkom vodom Jurasa planira se preko izgraĊenog vodoopskrbnog sustava

Plomin – Brestova profila Ø150 mm poloţenog u prometnici na trasi izmeĊu naselja

Naĉinovići i naselja Stipani. Trase vodoopskrbnih cjevovoda planirane su uz prometnice

naselja i moraju se uskladiti s ostalim infrastrukturnim instalacijama, a prema posebnim

uvjetima nadleţnih javnopravnih tijela.

Uz javne prometnice izvodi se Hidrantska mreţa s nadzemnim hidrantima obvezno se izvodi uz

javne prometnice.

ODVODNJA OTPADNIH VODA

Odvodnju otpadnih voda Jurasa rješava se kao razdjelni kanalizacijski sustav, posebnim

cjevovodima prikupljaju se sanitarne otpadne vode i odvojeno otpadne oborinske vode.

Kanalizacijski sustav mora biti izveden kao vodonepropustan. Trase cjevovoda kanalizacijske

mreţe planirane su u trupu prometnica i moraju biti usklaĊene s ostalim komunalnim

instalacijama.

Sanitarne otpadne vode

Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s obuhvata UPU-a rješava se izgradnjom kanalizacijske

mreţe, u smjeru lokacije ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda na naĉin propisan od

nadleţnog javnopravnog tijela i u skladu sa Zakonom o vodama te drugim propisima i

dokumentima iz podruĉja vodnog gospodarstva. Sanitarne otpadne vode iz sustava odvodnje



otpadnih voda s podruĉja UPU gravitacijski se dovode do ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih

voda iz kojeg se nakon proĉišćavanja ispuštaju u more.

Sanitarne otpadne vode, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se na odnosnoj ĉestici

nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda sa krovova i ostalih površina u sustav

odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

Kod rekonstrukcije postojećih graĊevina, iskljuĉivo stambene namjene pojedinaĉnog kapaciteta

do 10 ES u zonama odreĊenim planskim oznakama S i S1 zbrinjavanje otpadnih voda moguće

je tretiranjem u sabirnih jamama, iskljuĉivo kao prijelazna faza do izgradnje sustava odvodnje.

Oborinske otpadne vode

Oborinske vode se prikupljaju i upuštaju u kolektore planiranim unutar koridora svih postojećih

i planiranih ulica te gravitacijski usmjeravaju prema moru, gdje se nakon tretmana u ureĊaju za

proĉišćavanje oborinskih voda, upuštati u more. Trase cjevovoda odvodnje oborinskih otpadnih

voda planirane su u trupu prometnica i moraju biti usklaĊene s ostalim, postojećim i budućim,

komunalnim instalacijama, odnosno prema posebnim uvjetima nadleţnih javnopravnih tijela.

Dio oborinske vode moguće je koristiti kao tehnološku vodu tj. sakupljati nju u posebni

spremnik za tehnološke potrebe (poţar, polijevanje zelenih površina i ulica te sl.). Dio

proĉišćenih onorinskih voda moguće je upuštati u upojne bunare

UVJETI I NAĈIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Za graĊevine stambene namjene utvrĊuju se uvjeti kao za graĊevine namijenjene stanovanju u

obiteljskim kućama, a ovisno o njihovom smještaju unutar graĊevinskog podruĉja Jurasi, koje

UPU smješta unutar pojedinih zona oznaĉenih oznakama S, S1 i S2 i prikazanih u grafiĉkom

dijelu plana na kartografskom prikazu 4. „Oblici korištenja, naĉin i uvjeti gradnje i mjere

posebne zaštite“.

Oblik i veliĉina graĊevne ĉestice stambene graĊevine odreĊuju se imajući u vidu namjenu i

vrstu graĊevina ĉija se gradnja na toj ĉestici planira, javnu prometnu površinu s koje se

osigurava pristup na graĊevnu ĉesticu, susjedne graĊevne ĉestice, konfiguraciju i druga

obiljeţja zemljišta, katastarsko i zemljišno knjiţno stanje zemljišta, posebne uvjete graĊenja i

druge elemente od znaĉaja za odreĊivanje oblika graĊevne ĉestice. Unutar graĊevinskog

podruĉja naselja za sve površine stambene namjene obvezno je formirati graĊevnu ĉesticu

površine i oblika koji omogućuju njeno racionalno korištenje te gradnju sukladno ovim

Odredbama. Najmanja veliĉina graĊevne ĉestice ne odreĊuje se za gradnju unutar tradicijskog

dijela naselja, planska oznaka S. Najmanja veliĉina graĊevnih ĉestica za gradnju novih

obiteljskih graĊevina stambene namjene, planska oznaka S1 i S2, iskazana je u narednoj tablici.

Tablica 3. Najmanje veliĉine graĊevnih ĉestica

Naĉin gradnje graĊevine Veliĉina ĉestice u zoni graĊevinskog podruĉja naselja

S S1 S2

slobodnostojeće SS

postojeće

- najmanje 300m2 - najmanje 600m

2

poluugraĊene (dvojne) D - najmanje 200m2 - najmanje 300m

2

ugraĊene (u nizu) S - najmanje 150m2 - najmanje 150m

2

Kod veliĉine graĊevne ĉestice za obiteljske graĊevine moţe se dozvoliti odstupanje do 10% od

propisane veliĉine graĊevne ĉestice, ako je graĊevna ĉestica smanjena radi formiranja ĉestice

za površinu javne prometnice. Najveća površina graĊevne ĉestice se ne utvrĊuje.



Kod utvrĊivanja graĊevne ĉestice za redovitu uporabu postojeće graĊevine, ne primjenjuju se

udaljenosti od susjedne ĉestice utvrĊene ovim planom, već nadleţno tijelo utvrĊuje graĊevnu

ĉesticu prema pravilima struke, vodeći raĉuna da se graĊevna ĉestica utvrdi tako da oblikom i

veliĉinom omogućava redovnu uporabu graĊevine.

Najveća dozvoljena izgraĊenost graĊevne ĉestice (kig) za graĊevine stambene namjene -

obiteljske graĊevine utvrĊuje se kako slijedi:

- slobodnostojeće graĊevine - najveći koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice iznosi 0,35, gdje ukupna tlocrtna površina osnovne graĊevine ne moţe biti veća od 300m

2

- poluugraĊene graĊevine - najveći koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice iznosi 0,4, gdje ukupna tlocrtna površina osnovne graĊevine ne moţe biti veća od 200m

2

- ugraĊene graĊevine - najveći koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice iznosi 0,5, gdje ukupna tlocrtna površina osnovne graĊevine ne moţe biti veća od 150m

2.

Visine graĊevina UPU odreĊuje vodeći raĉuna o prirodnom okolišu i morfologiji terena te

tradicionalnoj izgradnji u Jurasima. Najmanja visina i najmanji broj etaţa graĊevine se ne

propisuju. Sve graĊevine stambene namjene mogu imati 1 ili više podzemnih etaţa.

Dozvoljena visina te najveći broj nadzemnih etaţa graĊevina stambene namjene iskazani su u

Tablici 4.

Tablica 4. Visine stambenih graĊevina

dozvoljena visina najveći broj nadzemnih etaţa

- za stambenu graĊevinu 10m 3 nadzemne etaţe

Iznad dozvoljene visine moţe se izgraditi tehnološka konstrukcija (dimnjaci, strojarska

instalacija, antena i sl.) visoka najviše 3,5 m do najviše toĉke krova sljemena. Na krovu je

moguća izvedba konstrukcija za iskorištavanje energije sunca i sliĉnih izvora energije, a sve u

okviru gradivog dijela graĊevne ĉestice, bez obzira na njihov nagib.

Stambena graĊevina u pravilu ima kose krovne plohe, a mogu biti ravni ili kombinirani - kosi i

ravni. Krovovi graĊevina, ukoliko se izvode kao kosi, nagiba su krovnih ploha 18-22° (33-

40%) i u pravilu moraju imati pokrov kanalicama ili sliĉnim pokrovom.

Pomoćne graĊevine

Pomoćnom graĊevinom smatraju se garaţe, cisterna, spremnik, septiĉka jama i sliĉna graĊevina

u skladu s posebnim propisom. Pomoćnom graĊevinom smatra se i poljoprivredna graĊevina

kada se gradi na graĊevnoj ĉestici namijenjenoj gradnji stambene graĊevine. Pomoćne

graĊevine mogu se izgraditi i na susjednoj ĉestici ukoliko je ona u vlasništvu investitora ili

investitor na istoj ima pravo graĊenja.

Na površinama stambene namjene na zasebnoj graĊevnoj ĉestici, moguća je izgradnja samo

pomoćnih graĊevina za smještaj vozila - garaţa uz uvjet da je moguć smještaj najviše 3 osobna

vozila. Iznimno, moguć je smještaj i više osobnih vozila u sluĉajevima izgradnje garaţe u

podzemnoj etaţi. Garaţe na zasebnim ĉesticama se grade prema sljedećim uvjetima:

Oblikovanje graĊevina i površina

Oblikovanje graĊevina mora uvaţavati obiljeţja kvalitetne tradicijske gradnje ovog podruĉju te

upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristiĉni za klimu i tradiciju



lokalnih naselja. GraĊevine moraju biti izgraĊene od ĉvrstoga graĊevnoga materijala otpornog

na atmosferilije i poţar. Arhitektonsko oblikovanje zgrada moţe se izvoditi korištenjem

suvremenih i tradicionalnih autohtonih materijala i boja te korištenjem elemenata izvorne

tradicijske arhitekture. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama.

Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti graĊevne ĉestice. Prilikom planiranja i projektiranja

potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno kvalitetno zelenilo.

Ne dozvoljava se znatnija preoblikovanja terena, kao što su zatrpavanje vrtaĉa, izvoĊenje

usjeka i nasipa te gradnja podzida viših od 1,5 m. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja

prirodnog izgleda ambijenta, mogu se utvrditi drugi naĉini izvoĊenja i gradnje za pojedine

lokacije.

new urbanistiĈki plan ureĐenja jurasi · 2018. 2. 14. · more obalno more namijenjeno rekreaciji...

Documents