nl 1 14 - rijetke-bolesti.hr fileglavna tema konferencije bile su smjernice i metode za...
TRANSCRIPT
SADRŽAJDan rijetkih bolesti 2014.
3. nacionalna konferencija o rijetkim bolestima
Fontane Grada Zagreba u bojama Saveza
Medijska kampanja o rijetkim bolestima
EURORDIS-ove godišnje nagrade
EURORDIS - European Commission Expert Group on Rare Diseases
Orphanetov novi online alat
Narkolepsija - priča pacijenta
2
6
10
12
13
14
15
16
2
DAN RIJETKIH BOLESTI „UJEDINIMO SE ZAJEDNO ZA BOLJU SKRB!“
2014. godine u Hrvatskoj je po sedmi put za redom obilježen međunarodni Dan rijetkih bolesti pod
pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića, Ministarstva zdravlja
i Grada Zagreba. Pomoć i potporu u obilježavanju međunarodnog Dana rijetkih bolesti ove su nam
godine, osim udruga članica Saveza, ponovo pružili i studenti udruženi u Međunarodnu udrugu
studenata medicine, CroMSIC te učenici i profesori Škole za primalje iz Zagreba.
Slogan ovogodišnjeg obilježavanja bio je „Ujedinimo se zajedno za bolju skrb!“ koji naglašava
potrebu za zajedničkim radom i suradnjom svih relevantnih dionika – pacijenata, njihovih pred-
stavnika, liječnika, predstavnika institucija te farmaceutske industrije, kako na nacionalnoj tako i na
međunarodnoj razini. Ovogodišnji slogan također ističe različite aspekte skrbi za oboljele od rijetkih
bolesti, što je univerzalna potreba svih oboljelih diljem svijeta.
Međunarodni Dan rijetkih bolesti je ove godine obilježen u devet hrvatskih gradova (Zagreb,
Bjelovar, Križevci, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik i Sveti Ivan Zelina) a s ciljem senzibiliziranja
javnosti te ukazivanja na činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek nisu prepoznati problemi s kojima se
oboljeli i njihove obitelji susreću, počevši od dijagnostike pa do liječenja i rehabilitacije.
U svim gradovima održana su predavanja o rijetkim bolestima, u suradnji s Agencijom za lijekove i
medicinske proizvode. U pojedinim gradovima postavljeni su štandovi s informativnim materijalima,
a u nekima su održane i filmske večeri s filmovima na temu rijetkih bolestima, u suradnji s CroM-
SIC-om.
3. NACIONALNA KONFERENCIJA O RIJETKIM BOLESTIMAKljučno događanje ovogodišnjeg Dana rijetkih bolesti bila je 3. Nacionalna konferencija o rijetkim
bolestima, koja je 27. I 28. Veljače održana u hotelu Dubrovnik u zagrebu, zajedno s 3. Hrvatskim
simpozijem o rijetkim bolestima Hrvatskog društva za rijetke bolesti HLZ-a.
Ovom suradnjom i zajedničkom organizacijom podržan je slogan ovogodišnjeg obilježavanja
međunarodnog Dana rijetkih bolesti – „Ujedinimo se zajedno za bolju skrb!“.
Glavna tema Konferencije bile su smjernice i metode za implementaciju Nacionalnog programa za
rijetke bolesti. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvat-
ske, prof.dr.sc. Ive Josipovića, Ministra zdravlja, prof.dr.sc. Rajka Ostojića i Gradonačelnika grada
Zagreba, gosp. Milana Bandića te u suradnji s Europskom organizacijom za rijetke bolesti (EUROR-
DIS), Referentnim centrom za medicinsku genetiku i metaboličke bolesti djece, Referentnim
centrom za praćenje kongenitalnih anomalija te Referentnim centrom za rijetke metaboličke boles-
ti.
Na konferenciji je sudjelovalo preko 160 sudionika, od toga 33 člana Saveza, 28 predstavnika hrvat-
skih udruga pacijenata, medicinskih stručnjaka koji se bave rijetkim bolestima, predstavnika farma-
ceutske industrije, predstavnika institucija (Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje, Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Grad
Zagreb, Ured pravobraniteljice za djecu, ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom).
Konferenciji su se pridružili, osim sudionika iz Hrvatske, strani stručnjaci iz EURORDIS-a, Europske
komisije, Agrenska centra te talijanskog Visokog instituta za zdravstvo i DEBRE International.
6
Hrvatski savez za rijetke bolesti izradio je prve promotivne video spotove o rijetkim boles-
tima. U izradi su sudjelovali članovi Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, slučajni prolazni-
ci, snimatelj Goran kojem se od srca zahvaljujemo, te tvrtke koje su nam omogućile
snimanje u njihovim prostorima. Kada spominjemo zahvale ne smijemo zaboraviti I Aljošu
Šerića i Mars Music koji su nam ustupili prava za korištenje pjesme „Zbog tebe“.
Od 1. ožujka spotovi se emitiraju na HRT-u i lokalnim televizijama.
Uz video spotove snimljen je i radio spot koji se emitira na preko 20 radijskih postaja
diljem Hrvatske.
Dva video spota dostupna su na Youtube kanalu Saveza:
http://www.youtube.com/watch?v=1865TMx5uCY&feature=youtu.be
http://www.youtube.com/watch?v=XM8LVs33bXA
Nadamo se kako ćemo s vremenom izraditi i druge spotove…
12
MEDIJSKA KAMPANJAO RIJETKIM BOLESTIMA
I ove je godine, EURORDIS, na svojoj Gala večeri, održanoj u Bruxellesu 25. veljače 2014.,
dodijelio priznanja organizacijama pacijenata, volonterima, istraživačima, tvrtkama,
medijima i političarima koji su ostvarili značajna postignuća u smanjivanju utjecaja koji
rijetke bolesti imaju na život oboljelih i članova njihovih obitelji.
„Svaki od 11 dobitnika EURORDIS-ovog priznanja pruža značajan i jedinstven doprinos
poboljšanju dostupnosti mnogih oblika skrbi koju oboljeli trebaju i zaslužuju. Radeći
zajedno, počinjemo stvarati stvarne promjene za milijune oboljelih i obitelji koji žive s
rijetkom bolešću diljem Europe,“ rekao je Yann Le Cam, glavni izvršni direktor EURORD-
IS-a.
Dobitnike u pojedinačnim kategorijama, kao i galeriju fotografija možete pogledati na
sljedećem linku:
h t t p : / / w w w . e u r o r d i s . o r g / n e w s / e u r o r d i s - a w a r d s - 2 0 1 4 - r e c o g -
nise-excellence-rare-disease-community
Za odabir pobjednika bio je zadužen Upravni odbor EURORDIS-a, a izbor im nije bio
jednostavan obzirom na 130 kandidata nominiranih od strane šire javnosti, članica
EURORDIS-a (organizacija pacijenata diljem Europe) i EURORDIS-ovih volontera i zapos-
lenika.
Čestitamo ovogodišnjim dobitnicima i počinjemo razmišljati o potencijalnim kandidatima
za EURORDIS-ova priznanja 2015.
13
EURORDIS-ove NAGRADE
OSNOVANA STRUČNASKUPINA ZA RB PRIEUROPSKOJ KOMISIJI11. i 12. veljače u Luksemburgu je održan osnivački sastanak Stručne skupine za rijetke bolesti pri
Europskoj komisiji (Commission Expert Group on Rare Diseases).
Ova stručna skupina preuzela je odgovornosti EUCERD-a (European Union Committee of Experts
on Rare Diseases) vezane za podršku implementaciji preporuke „Rare Diseases: Europe's challeng-
es“ is studenog 2008. godine i preporuke Vijeća Europske unije o aktivnostima u području rijetkih
bolesti, od 8. lipnja 2009. godine.
Glavna promjena je da je ovom stručnom skupinom predsjedava sama Komisija. Na osnivačkom
sastanku sudjelovali su predstavnici različitih direkcija Europske komisije.
Ova novoosnovana stručna skupina za rijetke bolesti okuplja predstavnike 28 zemalja članica
Europske unije te Islanda, Norveške i Švicarske, kao i predstavnike sljedećih skupina: krovnih
organizacija pacijenata, europskih udruga proizvođača i pružatelja usluga, europskih profesionalnih
udruga ili znanstvenih zajednica koje djeluju na području rijetkih bolesti, pojedinaca koji imaju
znanstvenog ili zdravstvenog iskustva u području rijetkih bolesti na europskom nivou.
14
ORPHANETOV NOVIONLINE ALAT
Kako bi se olakašala registracija korisnika Orphaneta te olakšalo ažuriranje podataka, napravljen je
novi online registracijski alat. Putem web stranice https://www.orpha.net/professor/htdocs/
možete se registrirati te kasnije dodavati i/ili mijenjati svoje informacije.
Putem vašeg korisničkog imena biti će Vam dostupno:
• Registracija novih aktivnosti u Orphanet bazi
• Provjera i ažuriranje postojećih aktivnosti u Orphanet bazi
• Lakša komunikacija s nacionalnim Orphanet timom
Online registracijski alat za sada je dostupan samo na engleskom jeziku.
Za sve dodatne informacije možete se obratiti mailom na [email protected]
15
NARKOLEPSIJA - PRIČA PACIJENTA"Poštovani,
želja mi je da objavite moje pismo i iskustva o jednoj rijetkoj bolesti od koje i sam bolujem.
Radi se o narkolepsiji.
Narkolepsija je poremećaj spavanja uzrokovan oštećenjem moždanih stanica koji reguliraju noćno
spavanje te općenito ritam budnost-spavanje, a sami uzroci i mehanizam nisu do danas potpuno
istraženi i razjašnjeni. Bolest je neizlječiva, a lijekovima se jedino mogu ublažiti simptomi. Očituje
se simptomima snažne dnevne pospanosti, a u težim slučajevima može se pojaviti i iznenadna
mišićna slabost te bolest znatno ograničava radnu sposobnost, ali i opću kvalitetu životu.
Zbog prekomjerne dnevne pospanosti, okolina takve bolesnike doživljava kao čudnu, nezainteresir-
anu pa čak i lijenu osobu, što uzrokuje ozbiljne probleme ne samo na radnom mjestu nego i privat-
nom životu te moraju uložiti znatni napor da bi koliko-toliko "normalno" funkcionirali, što ih dodatno
umara te se nađu u začaranom krugu sve većeg umora i na kraju psihofizičkog sloma.
Bolest je uglavnom nepoznata pa se rijetko, a uvijek tek nakon dugotrajnih lutanja kroz brojne
specijalističke ordinacije, postavi dijagnoza.
Prosječno vrijeme od prvih simptoma pa do konačne dijagnoze iznosi oko 16 godina, što znači kako
dugi niz godina takvi bolesnici proživljavaju svojevrsnu agoniju tijekom školovanja, na radnom
mjestu i u obiteljskom životu, o čemu is am svjedočim. Naime, okolina na tu bolest reagira
uglavnom sumnjičavo, uz nerazumijevanje i puno predrasuda. Bolesnike se doživljava kao simulan-
te ili nekoga "tko zna dobro iskoristiti svoju bolest i to kad njemu odgovara", jer nema prepoznatl-
jivih vanjskih znakova bolesti, osim što takve osobe pokazuju "lijenost".
16
Prema mišljenju struke pojavnost ove bolesti približno iznosi 1 na 2000 osobe, isto kao npr. kod
multiple skleroze ili Parkinsonove bolesti. Unatoč tome, nema mnogo registriranih bolesnika, prema
nekim neslužbenim podacima ima ih registrirano manje od stotinu, jer se bolest često pogrešno
dijagnosticira kao depresija, epilepsija, nuspojava lijekova ili kao posljedica loših navika spavanja,
zlouporabe droga ili jednostavno lijenost.
Dodatni problem je to što trenutno u hrvatskim institucijama nije navedena u pravilnicima, što znači
da na neki način ta bolest pravno ne postoji, radi čega se ne može niti ostvariti bilo kakav oblik
pozitivne diskriminacije na radnom mjestu, koja bi zaštitila radnika/zaposlenika, ali i druge osobe
koje bi takvi bolesnici lako mogli ugroziti ukoliko rade za strojevima, odnosno na takvom radnom
mjestu gdje se tijekom obavljanja radnih zadataka može ugroziti druge.
Osobno sam lutao preko 10 godina do svoje dijagnoze. Uz olakšanje što sada znam dijagnozu,
ostaje osjećaj nemoći pred nerazumijevanjem okoline koje se i nadalje očituje na isti način.
Želja mi je da okupim osobe sa istim problemima, a ovo moje pismo je prvi korak na tom putu. Sve
koji su u gore opisanom prepoznali dio svojih dnevnih teškoća pozivam da mi se jave na adresu
elektronske pošte:
17