norma iso 14000 u hrvatskim hotelima

Tanja Radi Lako, dipl. ing. Jasmina Sladoljev, dipl. oec.

Divna Gole, dipl. oec. Veleuilite u ibeniku E-mail: [email protected]

NORMA ISO 14000 U HRVATSKIM HOTELIMA

Hotelijerstvo, kao jedna od najzastupljenijih gospodarskih grana u Hrvatskoj treba kvalitetno

upravljanje kvalitetom i okoliem. Razna turistika poduzea pristupaju standardizaciji sustava, ali za sada iskljuivo na razini nabave robe, kvalitete i sigurnosti u preradi hrane, te informatizaciji sustava. Budui da implementacija ISO 14000 sustava ulijeva povjerenje raznim organizacijama za zatitu okolia, kupcima i zaposlenicima, poveava prodaju i otvara nova trita udi iznimno mali broj dobivenih certifikata u hotelskim kuama u odnosu na ukupan broj uspjeno primijenjenih standarda u hrvatskim tvrtkama. U radu e se pokuati prikazati u kojoj su mjeri hrvatski hoteli uveli normu ISO 14000.

Kljune rijei: turistika privreda, norma ISO 14000, kvaliteta

1. UVOD

Turizam postaje jedan od vodeih gospodarskih sektora svijeta1, a hotelijerstvo je jedna od najjaih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj. Ponuda proizvoda sunce i more pri tome je kontinuirano najjai hrvatski proizvod dananjice. Meutim, sve vie kupaca turistikih proizvoda, pogotovo onih iz nama bliih emitivnih trita (zapadna europa) smatra ovakvu vrstu ponude zastarjelom. Upravo iz tog razloga hrvatski turizam mora se etablirati kao drugaiji i posjetitelju koji je u poziciji moi ponuditi vie: bolji, drugaiji i kvalitetniji proizvod.

Vano je naglasiti da nema mogunosti ravnopravnog sudjelovanja na meunarodnom tritu ako proizvodi i usluge nisu u skladu s meunarodnim normama. Poslovne organizacije koje usvoje normu ISO 14000 osiguravaju smanjenje tetnih utjecaja na okoli te osiguravaju da su svi utjecaji identificirani, nadzirani i usklaeni sa zakonskim propisima. tetni utjecaji se vremenom ublaavaju ili uklanjaju koristei mehanizme kontrole. Prema novom pristupu standardizaciji, svaki proizvod mora udovoljiti temeljnim zahtjevima: mora zadovoljiti sigurnost,

zatitu potroaa i zatitu okolia. U odnosu na veinu europskih zemalja Hrvatska se istie raznolikou ekolokih sustava i stanita te visokim stupnjem ouvanosti prirode. Jedan od osnovnih ciljeva zatite prirode je ouvati okoli te kroz politiku odrivog razvoja iskoristiti kvalitetu okolia kao razvojnu ansu. Potreba zatite okolia mora biti jasan, cjelovit i dugoroan koncept. To se moe ostvariti na nain da se postojei sustav dogradi.

U RH prve norme iz niza 14000 donesene su 1998. godine, no do 2000. tek je 5 tvrtki

certificirano po zahtjevima te norme. No, zbog regulatornih pritisaka EU, tenji za

1 Boris Pirjevec, Ekonomska obiljeja turizma, Golden Marketing, Zagreb, 1998., str. 56.

meunarodnim poslovnim priznanjem i poveane ekoloke svijesti u iduim godinama broj certifikata poinje rasti pa ih u 2007. ima 265.

Hoteli su danas prepoznati kao jedni od najveih potroaa energije i vode te oneiivai zraka. Hrvatski hoteli su u velikoj mjeri loe tehniki opremljeni ili opremljeni po zastarjelim normama to im svakako ne ide u prilog u ostvarivanju primarnih ciljeva: zadovoljstvo gostiju i mogunost zarade.

Cilj rada je odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri su hrvatski hoteli uveli meunarodne norme za zatitu okolia ISO 14000.

2. UTJECAJ HOTELA NA OKOLI

Do prekomjernog negativnog utjecaja hotela na okoli dolazi kada je broj posjetitelja vei od mogunosti da okoli svojim kapacitetom prihvata podnese takvo optereenje. Nekontrolirani konvencionalni turizam ima potencijalnu opasnost na mnoga podruja poput: gubitka prirodnog zemljita, erozije zemljita, poveanog pritiska na ugroene vrste, poveane podlonosti umskim poarima, otputanja otpadnih tvari i voda u more te poveanje zagaenja. Tijekom posljednjeg desetljea panja posjetitelja sve vie se prebacivala s oneiivaa iz okolia na one u samom objektu. Najei oneiivai u hotelu su2:

oneienje vode i proizvodnja otpadnih voda,

proizvodnja krutog otpada,

oneienje zraka i

potronja energije.

U razdoblju od 2002. 2008. u organizaciji Hrvatskog centra za istiju proizvodnju provedeni su projekti istije proizvodnje. U projektima je sudjelovalo 17 hotelsko ugostiteljskih tvrtki s 19 hotela. Tijekom provedbe projekata predloeno je 93 razliite mjere, ijom primjenom se ostvaruju financijske utede od 6,2 milijuna kn. Investicije potrebne za provedbu svih mjera iznose 7,9 milijuna kn. Osim financijskih uinaka ostvaruju se i znatni pozitivni uinci na okoli, koji se oituju u smanjenju potronje svjee vode, smanjenju nastajanja otpada, te smanjenju emisija u zrak, kroz smanjenje potronje elektrine energije i ostalih energenata. 60% mjera su mjere bez ulaganja ili zahtijevaju ulaganje do 10.000 kn, dok je 69% mjera ostvarivo uz period

povrata investicije krai od 1 godine. Drugi projekt Edukacija hotela iz zatite okolia zapoeo je u sijenju 2006. godine. U

njemu je sudjelovalo 5 turistiko hotelijerskih tvrtki sa 7 hotela. Rezultati projekta pokazali su investicije od ukupno 4,690.837 kn, te godinjim utedama od 1,683.317 kn koje bi rezultirale s godinjim smanjenjem od:3

171 t neopasnog otpada,

18 557 m3 otpadnih voda,

1,6 t opasnog otpada,

1 022 t emisija u zrak,

2 Radi, T., Lambaa Belak, ., Uloga odjela odravanja hotela u sustavu upravljanja okoliem, Zbornik radova 12.

Meunarodnog savjetovanja Odravanje 2006., Rovinj, 2006, str. 247-254. 3 Edukacija hotela iz zatite okolia, www.cro-cpc.hr/projekti/projekt_hoteli/rezultati_hoteli.pdf.

te utedama od:

2 652 MWh energije,

25 550 m3 vode,

0,7 t deterdenata.

Turistiki subjekti moraju prihvatiti norme i standarde ekolokog ponaanja tj. racionalno ponaanje u svome gospodarenju resursima, prije svega energijom, vodom i otpadom. Veina boljih hotela u svijetu sustavno uvodi u svoje poslovanje tzv. 3R mjere tj. reuse, recycle, reduce.

4

2.1. Potronja pitke vode u hotelima

Pitka voda je postala neprocjenjiv resurs u mnogim dijelovima svijeta, a u nekim

turistikim mjestima moe znaajno utjecati na opskrbu. Hoteli su veliki potroai pitke vode to varira od manje od 60.000 do 230.000 litara po sobi gosta godinje, ovisno o opremljenosti sobe (kuhinja, jedna ili vie kupaonica, jakuzi i sl.) te da li je razvijena dobra praksa ouvanja vode. Povijesno gledajui hoteli su malo panje posvetili ouvanju vode te bi im u budunosti ovo mogao biti kljuan izazov. Politika ouvanja vode u hotelu i nabava kvalitetne opreme moe tvoriti bazu za efektivan program ouvanja ovog resursa jer mnogi ureaji mogu smanjiti potronju vode (Tablica 1).

Preporuke su: zamijeniti stare tueve i vodokotlie s novim, visokokvalitetnim i manje protonim, educirati goste o nainu tednje vode i sl.5 Osim velike potronje vode od strane gostiju hoteli troe velike koliine pitke vode u drugim odjelima hotela: u odjelu hrane i pia (npr. prilikom pranja i pripreme namirnica i ienja posua), u odjelu domainstva (za ienje soba i javnih dijelova hotela, u praonici rublja), a posebno se mnogo pitke vode troi za rekreativne sadraje poput bazena, jakuzija ili zalijevanja golf-terena te za odravanje zelenila oko i u hotelu.

Taktike koje mogu pomoi u ouvanju vode u hotelu prvenstveno ukljuuju implementaciju sustava preventivnog odravanja. On ukljuuje: odravanje vodovodnih instalacija, uz stalne provjere eventualnih prokapljivanja ili curenja, provjeru slavina, vodokotlia i tueva. Potrebno je izbjegavati upotrebu prevelikih bojlera i estu upotrebu air-condition-a, instalirati infracrvene aktivatore slavina i vodomjere za kontrolu visoke potronje vode od strane pojedinih ureaja. Rublje je potrebno prati samo kad je perilica puna, a pri tome se mora koristiti minimalna koliina deterdenata i smanjiti vrijeme ispiranja, a otpadnu vodu od ispiranja rublja i suenja koristiti za ponovnu upotrebu. Ukoliko je mogue potrebno je razdvojiti sustav tople vode u sobama gostiju i praonici. Uteda vode u odjelu hrane i pia moe se postii ve ako se namirnice peru u posudama, a ne ispod tekue vode, nije dobro koristiti toplu vodu za odmrzavanje namirnica jer se one mogu odmrznuti u hladnjaku, a perilicu sua je potrebno ukljuivati samo kada je puna.

4 Petri, L., Destinacijski menadment, Ekonomski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2006.

5 mitran, I., Emling, M., Hrvatin Baki, V., Zatita mora pravilnim zbrinjavanjem otpada i otpadnih voda iz

hotelskih kompleksa i ugostiteljskih objekata, Zbornik radova Znanstveno-strunog skupa Turizam, vodno gospodarstvo i zatita mora, Opatija, 2002., str. 149-156.

Tablica 1. Primjer racionalnog upravljanja vodom u nekim svjetskim hotelima.

HOTEL PRAKSA I UTEDA

Ramada

International

Koritenje netoksinog ionizirajueg procesa u bazenima umjesto do tada koritenog klora. Slana voda se koristi za punjenje vodokotlia, a kanalizacijska voda i voda od pranja se recikliraju za potrebe navodnjavanja.

London Hilton Postavljanjem opeke u vodokotli svakog WC-a hotel je ostvario utede od 1,34 l vode pri svakom putanju.

Apple Farm Inn

and Restaurant,

California

Koritenjem otpadnih voda maina za pranje u vodokotliima utedjelo se 15,900 l vode u danu, to godinje iznosi 5.000 $

Intercontinental,

Miami Recikliranjem otpadnih voda za navodnjavanje vrtova godinje se utedjelo 4.000 $.

Disney Word,

Florida

Reciklaa 15,2 milijuna l otpadnih voda dnevno za navodnjavanje zelenih povrina i golf terena.

Habitat Suites

Hotel, Austin,

Taxas

Programom ouvanja vode utedjelo se 9.000 $ godinje.

Regency Inter-

continental;

Bahrain

Vri se zamjena kloriranog bjelila s oksidacijskim bjelilom koji je bezopasan za okoli i ne utjee na ivot u moru. Koristi se potpuno razgradivi tekui deterdent umjesto deterdenta u prahu. Vri se zamjena starih maina za pranje koritenjem efikasnijih.

Izvor: Petri, L., Destinacijski menadment, Ekonomski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2006., str. 60-62.

Zalijevanje okolia hotela potrebno je opremiti senzorima vlage i instalirati sustav kao po kap koji tedi vodu, umjesto prskalica iz kojih se dio vode gubi evaporacijom, a ako je mogue moe se koristiti i kinica. Za vrt je uvijek bolje izabrati udomaene vrste bilja od egzotinih, ne koristiti previe gnojiva jer su gnojene biljke podlonije bolestima i ovisnije o zalijevanju i po mogunosti izbjegavati trave jer su najovisnije o zalijevanju.

2.2. Zbrinjavanje otpada u hotelu

Za redukciju proizvodnje otpada u hotelu najefikasnije je uvesti i provoditi program

minimaliziranja nastanka otpada. On prvenstveno ukljuuje racionalnu nabavu, koja izbjegava nabavku nepotrebne ambalae, ponovno koritenje iste opreme uz odravanje vijeka ve postojee opreme. Nepotrebnu staru, ali ispravnu opremu potrebno je donirati karitativnim organizacijama. Odvajati limenke, boce i staklo za recikliranje, instalirati ureaje za preanje kao bi se smanjio volumen otpada, omoguiti kompostiranje biorazgradivog otpada. Kad god je mogue izbjegavati upotrebu tetnih za okoli opasnih tvari, skupljati i reciklirati motorna ulja, posjedovati registar svih opasnih otpada i educirati djelatnike o njihovom zbrinjavanju. Takoer, u kotlovnici se koriste i velike koliine ulja i maziva. Njihova ambalaa spada u opasni otpad i mora se na adekvatan nain zbrinuti (Tablica. 2).

Tablica 2. Primjer upravljanja otpadom u nekim hotelima u svijetu


Inter-Continental,

New Orleans

Recikliranjem i upravljanjem otpadom (sortiranjem hrane, pia i sobnog otpada) smanjenjem prijevoza, prodajom recikliranog materijala i ponovnim koritenjem opreme utedjeli su 79.000 $.

Hyatt Regency,

Chicago

Sveobuhvatnim programom recikliranja i reduciranja otpada godinje je uteeno 120.000 $.

Intercontinental,

Miami

Programom recikliranja za 30 materijala godinje je uteeno 31.000 $. Stari elektrini aparati ponovno su prodani dobavljaima. Boina drvca su zasaena i ponovno koritena idue godine. Stari namjetaj doniran je lokalnim dobrotvornim ustanovama.

Omni Hotels

Vreice za kupovinu i papir za pakiranje rade se od ne preraenog papira. Pamune vreice za rublje koriste se umjesto plastinih. Pri kopiranju se koristi dvostruko kopiranje.

Sav bijeli i novinski papir se koristi za recikliranje.


Ekonomski trokovi odlaganja otpada rastu istovremeno dok se u okoliu gomilaju sve vee koliine otpada, a odlagalita zatvaraju. Na taj nain odreene koliine otpada raspadom postaju toksine ime tvore prijetnju okoliu. Nain na koji hoteli mogu rijeiti ovaj problem je u smanjivanju, ponovnom koritenju i recikliranju otpadnih tvari poput papira, stakla, plastike, metala, drva, vrtnog otpada, toksinih materijala i organskog otpada. Tako se na primjer u hotelskim sobama mogu ugraditi spremnici za ampone i sapune koji se mogu viekratno upotrebljavati, a na taj nain se iz okolia uklanja velika koliina otpada6.

2.3. Upravljanje energijom u hotelu

Specifinost turizma Republike Hrvatske je izraen sezonski karakter, srednjoroni uzlazni trend potranje i, posljedino, poveanje prihvatnih kapaciteta, to se onda odraava i na potronju energije tog sektora. Koritenjem mjera energetske uinkovitosti u turizmu mogue je smanjiti potronju energije i pripadne trokove bez naruavanja kvalitete usluge, dok obnovljivi izvori mogu doprinijeti opskrbi energijom.

7 Mogunost primjene pojedinih obnovljivih izvora

energije u hotelu znaajno ovisi o lokaciji i vremenu, jer su ti izvori, kao i turizam, prostorno i vremenski uvjetovani.

Upravljanje energijom u prihvatnoj industriji posjeduje specijalne zahtjeve koji nisu

poznati niti u jednoj drugoj grani poslovanja. I veliki i mali hoteli posluju danonono, rutinski izvravaju niz razliitih usluga i to kroz niz odjela koji su esto raspodijeljeni u vie zgrada. Na primjer, uz sobe hoteli imaju restorane i sale za posluivanje hrane, barove, centre za rekreaciju i salone ljepote, konferencijske sale i suvenirnice, a kako bi mogli pruiti potporu ovim uslugama hoteli imaju i administrativne urede, kuhinje, praonice i sobe za odravanje. Sve ove djelatnosti

6 Tuker, B., Vodovod i kanalizacija u hotelima, Zbornik radova Znanstveno-strunog skupa Turizam, vodno

gospodarstvo i zatita mora, Opatija, 2002., str. 189-194. 7 Jelavi, B., Energetska uinkovitost, obnovljivi izvori energije i turizam u RH, Struni skup Turizam i klimatske

promjene, Zagreb, 2008.

esto zakompliciraju upravljanje energijom u hotelu, a da se uope nije spomenuo faktor koji u hotelu najvie troi energiju gosti. Bez obzira to cijene opreme za pojedine sustave hotela stalno rastu mnogi hotelijeri i upravitelji ne ele troiti sredstva i vrijeme za zamjenu takve opreme koja se jo uvijek moe servisirati. Sreom, postoje mnoge taktike koje se lakoom mogu inkorporirati u dnevne poslove, a koje ne zahtijevaju kapitalna sredstva;

Mjere bez trokova ukljuuju: optimizaciju temperature za grijanje prostorija i vode, kontrolu i prilagodbu operabilnog vremena sve opreme energetskog sustava, kontrolu i

prilagodbu osvjetljenja, gaenje opreme kada nije potrebna, izbjegavanje simultanog grijanja i hlaenja prostorija, gaenje sustava grijanja, hlaenje i osvjetljavanja u nezauzetim prostorijama i dr.

Mjere s malim do umjerenim trokovima su: instalacija boljih kontrolnih ureaja (termostatina rebra radijatora, taimeri, fotoelije), instaliranje prozirnih zaslona ili sjenila u sobama, instaliranje tedljivih arulja u sobama i drutvenim prostorijama, brtvljenje starijih vrata i prozora, poboljavanje oporabe topline u praonici i bazenu, zamjena stare opreme s efikasnijim alternativama i kao god je mogue koristiti obnovljive izvore energije.

Kako bi se potronja energije svela na najmanju moguu mjeru (Tablica. 3) uprava hotela i osoblje moraju razviti preventivni program odravanja opreme, nabaviti i koristiti samo environmentally friendly ureaje, stalno kontrolirati HVAC sustav (heating, ventilation, air condition), smanjiti koliinu grijane vode, limitirati koliinu tople vode za ienje, instalirati energetski efikasnije ureaje (arulje ili fluorescentne lampe, senzore kretanje usklaene s rasvjetom, koristiti grijae bazena samo kada je to potrebno), koristiti prirodno osvjetljenje kada god je to mogue, koristiti obnovljive izvore energije, biti aktivan u programu tednje energije.

Tablica 3. Primjer racionalnog upravljanja energijom u nekim svjetskim hotelima.


Renaissance

International hoteli i

resorti

Solarna energija koristi se za rasvjetu i stropne ventilatore.

Klizni prozori i vrata su povezani s konektorima tako da se pri otvaranju klimatski ureaji iskljuuju. Zamjenom postojeih grijaa bojlera efikasnijima ostvarene su prosjene utede od 300 mjeseno po gostu. Na hodnicima se koriste svjetla sa prekidaima, a vanjska rasvjeta koristi foto-elektrine elije.

Intercontinantal

Sydney

Jednaka kvaliteta istoe moe se postii pranjem na 60C umjesto na 96C to je rezultiralo prosjenom godinjom utedom plina od oko 24.000 $.

Intercontinental,

Miami Energetska uteda procjenjuje se na 400.000 kWh godinje to iznosi 2.400 $.

Boston Park Plaza Instalirano je 1.686 termo izolacijskih prozora, a svaki prozor godinje utedi hotelu 75 $ u trokovima energije.


Takve aktivnosti zahtijevaju intenzivnu suradnju svih dionika, naroito projektanata i investitora, dok za njihovu realizaciju ve postoje brojni financijski poticaji. Koritenjem obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti se postie dodana vrijednost destinacije kroz senzibilnost za okoli i ekologiju ekoloki osvijetenu destinaciju.

3. UPRAVLJANJE OKOLIEM U HOTELIMA

Uvoenje sustava za upravljanje okoliem u hotele po standardu iz niza ISO 14000 znatno bi utjecalo na smanjenje i/ili potpuno uklanjanje tetnih utjecaja na okoli, uz znatne utede, a samim time i poveanje ekonominosti. Pri tome je od izuzetnog znaaja uloga ekolokog menadmenta. Ekoloki menadment je primjena sustavnog i holistikog pristupa u zatiti, upravljanju i obnavljanju okolia i ekosustava. Podrazumijeva brigu za zatitu i odrivost ekosustava, a ne fokusiranje na produktivnost i konkurentnost prirodnih resursa. Ekoloki menader mora posjedovati znanja iz prirodnih i drutvenih znanosti i mora djelovati kao koordinator procesa izmeu ekonomije i ekologije, mora djelovati na smanjenje potronje prirodnih resursa, na smanjenje oneienja okolia i stvaranje pozitivne ekoloke klime.

Zahtjevi zainteresiranih strana, meu kojima kupac ima sredinje mjesto, polazite su sustava upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima ISO normi. Bez obzira eli li hotel svoj sustav upravljanja urediti sukladno zahtjevima ovih normi, zahtjeve zainteresiranih strana,

osobito gosta, treba moi egzaktno prepoznati. Prepoznavanje tih zahtjeva poetak je upravljanja sustavom kvalitete u hotelu. Da bi se zahtjevi i oekivanja gosta mogli ispuniti sustav upravljanja u hotelu mora biti izgraen, dokumentiran, implementiran i upravljan tako da osigurava ispunjenje njegovih stvarnih i pretpostavljenih zahtjeva.

8

Jedna od najznaajnijih promjena koja se pojavila u poslovnom svijetu je pozitivan pristup kvaliteti. Vodee meunarodne hotelske korporacije i hotelski lanci, prvi su implementirali standarde kvalitete jer je gosti oekuju. Primjena sustava kvalitete temeljena na ISO standardima ne samo to omoguuje poveanje efikasnosti poslovanja, ve samo posjedovanje ISO certifikata znai reklamu za svaki ugostiteljski objekt. Gost koji vidi da je hotel uskladio svoj proizvod ili uslugu sa ISO standardima, ima povjerenja u proizvode i usluge koje

mu taj hotel tijekom njegovog boravka nudi.9 Da bi se dostigla odreena razina kvalitete, treba se

pridravati hotelskih standarda kao odreenog propisa o sadraju, nainima i svojstvima hotelskih usluga.

U 2006. provedeno je istraivanje meu hotelijerima u ibensko-kninskoj upaniji o upravljanju okoliem u hotelima (Tablica. 4). Rezultati istraivanja bili su poraavajui. Od 18 anketiranih hotelijera samo je jedna hotelska kua priznala da vodi rauna o utjecaju na okoli no niti oni nisu zapoeli s uvoenjem standarda. Neki hotelijeri ak su priznali da uope nisu upoznati s normom ISO 14000

10.

Na alost, u ovom trenutku moe se govoriti samo o nunosti uvoenja standarda za upravljanje okoliem u hotele, ali ne i o hotelskim kuama koje su dobile certifikat po normi ISO 14001:2004. Na dan 31. prosinca 2007. od ukupno 265 certifikata ISO 14001, samo je jedan

pripadao industrijskom sektoru Hotelijerstvo i ugostiteljstvo.

8 Miroslav Drljaa, Metodologija izgradnje poslovnih procesa u hotelu, 18th Biennial International Congress

Tourism & Hospitality Industry 2006, New Trends in Tourism and Hospitality Management, Fakultet za turistiki i hotelski menadment u Opatiji, Opatija, 2006. 9 Pirija D., Standardi u turistikom ugostiteljstvu, Visoka kola za turizam ibenik, ibenik, 2003.

10 Radi, T., Lambaa Belak, ., Uloga odjela odravanja hotela u sustavu upravljanja okoliem, Zbornik radova 12.

Meunarodnog savjetovanja Odravanje 2006., Rovinj, 2006, str. 247-254.

Tablica 4. Aspekti upravljanja okoliem u hotelu

1. Da li u Vaem hotelu postoji razvijen sustav upravljanja okoliem (EMS)?

2. Da li Va hotel ima certifikat ISO 14001?

3. Da li va hotel ima u planu uvoditi program upravljanja okoliem?

4. Da li Va hotel provodi edukaciju djelatnika o smanjivanju utjecaja na okoli?

5. Koja je funkcija osobe odgovorne za upravljanje okoliem u Vaem hotelu?

6. Na koji nain se u Vaem hotelu provodi legislativa o zatiti okolia?

7. Na koji nain se u Vaem hotelu vodi briga o:

7.1 Upravljanju energijom (HVAC sustav, environmently friendly ureaji, senzori kretanja, sustav kontrole grijanja ili hlaenja, energetski efikasniji ureaji, iskoritavanje prirodnog osvjetljenja...)

7.2 Upravljanju vodom (limitatori potronje vode, zamjena vodokotlia, slavina i tueva novim i manje protonim, poboljana efikasnost ureaja,instalacija vodomjer, infracrvenih aktivatora slavina, navodnjavanje zelenih povrina hotela, golf tereni, bazeni....).

7.3 Zbrinjavanju krutog i tekueg (otpadne vode) otpada (odvojeno prikupljanje otpada na mjestu nastanka, razvrstavanje otpada, smanjivanje volumena, proiavanje otpadnih voda....).

7.4 Opasnim kemikalijama i njihovom zbrinjavanju

7.5 Eko-nabavi i recikliranju tvari (nabava velikih pakiranja, robe u ambalai koja se moe reciklirati...).

7.6 Kontroli oneienja zraka (smanjivanje emisija iz kotlovnice i drugih ureaja, zabrana puenja, zamjena ureaja s freonima, ugradnja filtera ...)

7.7 Kontroli oneienja bukom.

Izvor: Anketni upitnik, vlastita konstrukcija.

U protekloj godini dvije hotelske kue dobile su certifikat. To su Jadranski luksuzni hoteli d.o.o. i Jadranka hoteli d.o.o. Jadranski luksuzni hoteli d.o.o. certifikat ISO 14001 dobili su kao

nadogradnju na ve postojei standard ISO 9001. Time su potvrdili da poslovanjem udovoljavaju najviim meunarodnim zahtjevima kvalitete i ouvanju okolia u poslovanju i odnosima s korisnicima, te da neprekidno prilagoavaju svoje poslovanje suvremenim ekolokim normama. Jadranka hoteli d.o.o. lanica je Jadranka Grupe iz Malog Loinja, i zajedno s ostalim lanicama Grupe, sredinom travnja 2008., dobila certifikat 14001:2004. zajedno s certifikatom 9001:2000.

4. ZAKLJUAK

Implementacija i certifikacija ISO 14000 standarda od strane ovlatenog tijela ulijeva povjerenje kupcima proizvoda i usluga, zaposlenicima, te lokalnoj samoupravi to u velikoj mjeri pozitivno utjee na sam hotel, poveava prodaju i otvara nova trita. Stoga udi iznimno mali broj dobivenih certifikata u hotelskom kuama u odnosu na ukupan broj standarda u hrvatskim tvrtkama, pogotovo jer je turizam strateka odrednica RH. Rjeenje koje se namee je poveana, organizirana, edukacija o prednostima uvoenja standarda ISO 14000 i podizanje ekoloke svijesti cjelokupnog drutva koju bi trebala poticati i provoditi drava preko nadlenog ministarstva i ostalih agencija, te tijela dravne uprave.

LITERTURA

1. Drljaa, M., Metodologija izgradnje poslovnih procesa u hotelu, 18th Biennial International Congress Tourism & Hospitality Industry 2006, New Trends in Tourism and Hospitality

Management, Fakultet za turistiki i hotelski menadment u Opatiji, Opatija, 2006. 2. Edukacija hotela o zatite okolia, www.cro-pc.hr/projekti/projekt_hoteli/rezultati_hoteli.pdf. 3. Jelavi, B., Energetska uinkovitost, obnovljivi izvori energije i turizam u RH, Struni skup

Turizam i klimatske promjene, Zagreb, 2008. 4. Petri, L., Destinacijski menadment, Ekonomski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2006. 5. Pirija D., Standardi u turistikom ugostiteljstvu, Visoka kola za turizam ibenik, ibenik,

2003.

6. Pirjevec, B., Ekonomska obiljeja turizma, Golden Marketing, Zagreb, 1998. 7. Radi, T., Lambaa Belak, ., Uloga odjela odravanja hotela u sustavu upravljanja okoliem,

Zbornik radova 12. Meunarodnog savjetovanja Odravanje 2006., Rovinj, 16. 18. svibnja 2006.

8. mitran, I., Emling, M., Hrvatin Baki, V., Zatita mora pravilnim zbrinjavanjem otpada i otpadnih voda iz hotelskih kompleksa i ugostiteljskih objekata, Zbornik radova Znanstveno-

strunog skupa Turizam, vodno gospodarstvo i zatita mora, Opatija, 19.-22. oujka 2002. 9. Tuker, B., Vodovod i kanalizacija u hotelima, Zbornik radova Znanstveno-strunog skupa

Turizam, vodno gospodarstvo i zatita mora, Opatija, 19.-22. oujka 2002.

Summary

ISO 14000 NORM IN CROATIAN HOTELS

Hotel industy, as one of the basic economic branches in Croatia needs qualitative management of

quality and environment, that is, implementation of integrated systems. The largest number of

tourist companies is now standardizing their systems, but mostly at the level of goods acquisition,

quality and safety in food processing, and the computerization of the system. Since the

implementation of ISO 14000 norm instills trust in various environmental protection

organizations, as well as their partners (especially buyers and employees); increases the sale and

opens up new markets, the number of hotel businesses that have implemented the system is

surprisingly small, especially when compared to the number of other businesses where the norm

has been successfully implemented. The paper shows in which degree Croatian hotels have

implemented ISO 14000 norm, that is, defines the advantages of implementing the system in

tourist economy.

Key words: tourist economy, ISO 14000 norm, quality.

norma iso 14000 u hrvatskim hotelima

Documents