Zagreb, studeni 2015. 62. broj

Bilten Mađara ZagrebaINFORMATIVNI LIST MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

O prijateljstvu „Između Mađarske i Hrvatske

već skoro tisuću godina postoji bezprimjerno povjesno zajedništvo. Obitelji Zrinski, Frakopani, Feštetići, Nikola Jurišić i još brojni drugi tvore našu zajedničku prošlost. U europskoj povijesti nema sličnog primjera ovakvom miroljubivom i plodonosnom suživotu. Vladala je istinska personalna unija, Hrvatska je uživala stvarnu i punopravnu autonomiju u zajedničkom kraljevstvu. Sredinom XIX. stoljeća se prvi put pojavila napetost između naših naroda. Naši prijatelji Hrvati su u početku tražeći samo malo više samostalnosti a kasnije zahtjevali i potpunu neovisnost. Nakon trianonskog mirovnog sporazumu, niti u zajedničkoj kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca, a niti u kasnijoj Jugoslaviju nisu dobili ono na što su računali. Prebrodivši strahote XX. stoljeća, zajedno sa velikosrpskom Miloševićevom agresijom, konačno je u siječnju 1992. i svijet priznao neovisnost Hrvatske. Ovome je pomogao svakako Jozsef Antall i njegova vlada. Prvi mađarski premijer nakon demokratskih promjena nije samo prikrivenom dostavom oružja pomogao, već je i otvorenim istupima te zakulisnom diplomacijom i angažmanom uspio uvjeriti zapadne političare u potrebu priznavanja državnog suverenitata i Hrvatskoj i Sloveniji. Prva Orbanova vlada posebno je poticala mađarsko-hrvatske odnose, a druga Orbanova vlada je jednoznačno doprinjela pridruženju mađarskih južnih

susjeda u Europsku zajednicu. Sa Hrvatskom ponovo od 1. srpnja 2013. živimo u jednoj zajedničkoj uniji, sada više ne u personalnoj već u Europskoj uniji. Ova dva naroda osim zajedničke povijesti povezuji i isti vrijednosni sustav, ista vjeroispovjest, ali i kulturne sličnosti. Uviđajući sve to, već sam sredinom 2013. predlagao utemeljenje Dana hrvatsko-mađarskog prijateljstva po uzoru na Dan poljsko-mađarskog prijateljstva. Naravno, prije toga sam razgovarao sa predsjednikom partnerskog odbora Hrvatskog sabora i hrvatskim ministrom vanjskih poslova. Vanjskopolitički odbor Parlamenta jednoglasno je podržao prijedlog, ali smo sa iznošenjem prijedloga i početkom pregovara odlučili pričekati dok i hrvatski odbor isto predloži u Saboru. To se do danas nije dogodilo.

Zašto? Zato jer je rasprava oko INA-MOL-a zatrovala klimu. Koju sad dalje truje izbjeglička kriza. Zdravom pameću teško je shvatiti da ima odgovornih političara koji ne uviđaju upućenost jednih na druge i neograničene mogućnosti zajedničke suradnje dviju zemalja. Po mišljenju nekih razlog tome je lijeva orijentiranost vladajućih u Hrvatskoj. Ja ne dijelim to mišljenje. Po meni, radi se o neinformiranosti i kratkovidnosti pojedinih osoba. Što gubimo zamrzavanjem odnosa? Nabrojati bi bilo izuzetno teško. Navo bih samo nekoliko primjera iz sektora gospodarstva. Mogli bi naprimjer korištenjem financijskih

sredstava iz EU fondova obnoviti željezničku prugu Budimpešta-Rijeka, sukladno prijedlogu prve Orbanove vlade. Pralelno s time mogli bi pristupiti obnovi i modernizaciji luke Rijeka, što već dugo planiramo, čime bi Rijeka postala primarna južna izlazna morska luka Srednje Europe. Izgradio bi se i više desetljeća planirani plinovod koji povezuje jug i sjever, čiju izgradnju podupiremo s Poljskim prijateljima još od 2000. godine.

Nakon što se smiri ova izbjeglička kriza (mada je trenutno stanje katastrofalno, ali ništa ne traje vječno) mogli bi ponuditi zajedničke turističke programe i to prvenstveno turistima iz prekomorskih zemalja. Prog-ram dviju spomenutih Dana prijateljstva ukazao bi da Mađarska ima dva povjesno ukorjenjena istinska strateška partnera u EU, Poljsku i Hrvatsku. Kako su tijekom protekla dva desetljeća Budimpšta i Varšava bili motor koji pokreće suradnju višegradske skupine, u budućnosti bi to mogli biti Varšava, Budimpešta i Zagreb, koji bi predvodili zajedničku suradnju na prostoru između Jadranskog i Baltičkog mora. (Navedene države spadaju među najstarije u Europi.) Uz povjesno nužni prometni koridor sjever-jug i energetske povezanosti, mogli bi zajednički nastupati unutar Europske Unije prigodom zstupanja zajedničkih interesa.

György Csóti, bivši veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj

Kao što smo već izvijestili, Zol-tán Balázs-Piri prihvatio je ponudu Róberta Jankovicsa, i kao njegov zamjenik kreće na predstojeće parlamentarne izbore. Za Zo-lija odluka jamačno nije bila jednostavna, naime s tim što će stati uz predstavnika DZMH-a, čak i kao privatna osoba, postoji opasnost da ta odluka bude pogrešno shvaćena.

Točnije tako, da to jednostavno znači kako su Vijeće mađarske manjine Grada Zagreba, odnosno zagrebački Mađari popustili i priklonili se DZMH-u. Koliko je to daleko od istine ne treba tumačiti niti zagrebačkim Mađarima, niti članovima Vijeća, no za vrijeme kampanje moći će se čuti još štošta, stoga smatramo da neće škoditi još jednom - u cilju jasnog sagledavanja - preispitati činjenice.

Na početku recimo nekoliko riječi o Zoltánu Balázs-Piriju. Nemamo običaj hvaliti ga, naglašavati njegove zasluge, a ako itko to zaslužuje to je onda Zoli, naš Zoli.

Štoviše, u tom smo pogledu do krajnosti nepravedni prema njemu, uzroci čemu su u prvom

redu vjerojatno tome da on to ne traži, a u drugom redu stoga što njegove zasluge i aktivnosti dobro poznaje svaki zagrebački Mađar (ili barem oni, koje i u najminimalnijem obliku zanima ovdašnja mađaska zajednica).

U konačnici, ljudi smo, stoga smatramo prirodnim, što postoji jedan „opsjednuti”, koji vlastitom voljom, bez ikakve materijalne ili neke druge naknade jurca u našem interesu. Već godinama vlastitim automobilom prevozi ljude i stvari, na vlastiti trošak, u vlastitom slobodnom vremenu. I opet u vlastitom slobodnom vremenu, i nerijetko na vlastiti trošak: posprema, instalira namještaj, recitira, nabavlja, prima goste, vodi Vijeće, brine o izviđačkom odredu, prisutan je na priredbama širom zemlje, razgovara, organizira... I mi sve to smatramo samo po sebi razumljivim, jer, eto, takav je naš Zoli. (Sve dok se jednom ne sruši od iscrpljenosti, pa se onda čudimo, a i za to je već bilo primjera.)

Pored Zolijeve neumorne spremnosti na djela, koja ponekad graniči s nemarom za samoga sebe, krasi ga i još jedna rijetka karakterna crta: instinktivno izbjegava svakovrsne konflikte, odnosno kada se s njima susretne, uvijek traži način kako ih riješiti.

Time koji puta može dovesti čovjeka do ludila, jer je u stanju nekoga s jednoznačno budalastom idejom satima uvjeravati, i na kraju uvijek nekako bude u pravu: dotični se izrazgovara, smiri se, budalaština se zaboravi, a život teče dalje. Ovaj stil rukovođenja je uvelike doprinjeo tomu, da nam već više od desetljeća u Zagrebu dani prolaze većma u ljubavi prema

bližnjemu, odnosno tomu da se stvorila jedna klica suradnje na nacionalnoj razini. U tom je znaku došlo do toga da Zoli na kraju prihvati kandidaturu za zamjenika zastupnika.

Možemo to shvatiti i na način da je jedna višegodišnja korektna suradnja puna uzajmnog poštovanja, rezultirala uzajamnim povjerenjem. Na tim se temeljima rodio današnji partnerski odnos između DZMH-a i zagrebačkog Vijeća. Dakle, ne radi se o sprezi protiv nekoga, nego o suradnji u svemu jednakih partnera za ostvarivanje zajedničkih ciljeva.

Nije tajna, da Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba traži suradnju i s drugom nacionalnom organizacijom, te da bi, povrh toga, rado vidjelo i suradnju između DZMH i SMU. Sve to u nadi, da ćemo jačanjem uzajamnog povjerenja svi moći zajedno raditi u interesu održavanja mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj, u okvirima buduće nacionalne mađarske koordinacije, i izvan njih.

Dakle, nema razloga za zabrinutost, za proizvodnju teorija zavjere, nitko nikome ništa nije obećao, nitko ništa neće dobiti. Točka.

Ponekad je najbolja politika da nema politike, kada je sve onako kako se kaže, kada je sve onako kako izgleda.

Vraćajući se na Zoltána Balázs-Pirija, mogao bi nam naš Zoli pasti na pamet i onda kada nisu izbori. Pozovimo ga na jedno piće, recimo mu da dobro radi to što radi, da iznimno cijenimo to što radi za nas. I onda kada on to ne traži od nas i kada se skromno povuče.

Vjerujte, prijat će mu. KALAPIS Rókus

Zoltán Balázs-Piri

Naš Zoli

Parlamentarni izbori 2015.

Mađarski kandidati za zastupnika

Šandor Juhas

Róbert Jankovics Tridesetpet godišnjak, oženjen, živi u Belom Manastiru, diplomirani inženjer informatike. Izvršni predsjednik Demokratske zajednice Mađara Hrvatske (DZMH). Savršeno govori i hrvatski i mađarski, a slično se može reći i za engleski (položio je jezični ispit na Sveučilištu u Cambridge). 1997. jedan je od osnivača mađarskog kulturnog društva u Belom Manastiru i do 1999. član je njena predsjedništva. 1999. osniva mjesnu organizaciju DZMH u Belom Manastiru, gdje je do danas njen dopredsjednik. Od 2002. godine voditelj je Ureda za izdavanje mađarskih iskaznica. Od 2003. predaje informatiku u OŠ Lug i postaje tajnik DZMH saveza, a 2010. postaje izvršni predsjednik DZMH. U razdoblju od 2003. do 2006. tajnik je Vijeća mađarske nacionalne manjine Osiječko-baranjske županije, a od 2006 do 2008. godine predsjednik je toga Vijeća. Od 2003 do 2006. član je Vijeća mađarske nacionalne manjine grada Beli Manastir. Od 2008. zastupa Vijeće mađarske nacionalne manjine Osiječko-baranjske županije u Koordinaciji vijeća i predstavnika mađarske nacionalne manjine. Od 2005. član je gradskog vijeća grada Beli Manastir. Od 2010. predsjednik je Nadzormog odbora trgovačkog društva Baranjski vodovod.

Šandor Juhas rođen 1954. u Belom Manastiru, potječe is mađarske obrtničke obitelji. Osnovnu šolu pohađao je 60-ih godinama u Belom Manastiru, a nakon završetka gimnazije upisuje Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, gdje je diplomirao 1979. na odsjeku za geografiju. Zapošljava se kao službenik u osiječkom gradskom poglavarstvu, od 1988 suradnik je Narodnog sveučilišta u Osijeku, a od 1996. postaje nastavnik zemljopisa u Srednjoj ekonomskoj školi u Belom Manastiru gdje ostaje do proljeća 2014. godine, kada kao zamjenik postaje zastupnik mađarske manjine u Saboru. Oženjen, otac dvoje djece. 1997. jedan je od osnivača mađarskog kulturnog društva u Belom Manastiru, u kojem je predsjednik od 1999. godine. Od 2002. u više mandata bez prekida predsjednik je Saveza mađarskih udruga (SMU). U razdoblju nakon domovinskog rata kroz tri mandata član je gradskog vijeća grada Beli Manastir. Kao predsjednik SMU član je mješovitog hrvatsko-mađarskog odbora za manjine, kao i Mađarskog stalnog savjeta /Magyar Állandó Értekezelt/, te Foruma mađarskih zastupnika Karpatskog bazena. Pored ostalog od 2014. zastupnik je mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Član je Vijeća mađarske nacionalne manjine grada Beli Manastir i Vijeća mađarske nacionalne manjine Osiječko-baranjske županije od njihova osnivanja 2003. u svim dosadašnjim mandatima.

Vijeće mađarske manjine Grada Zagreba pridružuje se apelu Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske i poziva sve građane mađarske nacionalnosti da provjere da li su ispravno upisani u popise birač, odnosno biračke spiskove. Provjeru je moguće obaviti putem interneta na web stranici Ministarstva uprave (https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/). Upisom JMBG broja na UPIT U REGISTRU BIRAČA mogu je vidjeti nacionalnu pripadnost.

U slučaju potrebe, ako vam je upisan netočan podatak, osobno možete podnjeti zahtjev za upis, dopunu ili ispravak najkasnije do 28. listopada 2015. u nadležnom uredu za opću uprave. Redakcija moli Mađare, da ne žale truda i provjere upis u birački spisak, posebice ako su nedavno navršili 18 godina ili su se nakon 2007. godine doselili u Zagreb.

Ujedno pozivamo sve građane mađarske nacionalnosti da ako je to ikako moguće u što većem broji izađu

na izbore i da svoj glas daju jednom od kandidata na manjinskoj listi (XII. izborna jedinica), odnosno glasuju na manjinskoj listi a ne na stranačkoj.

ZA GRAD ZAGREB, nadležni GRADSKI URED ZA OPĆU UPRAVU, Trg Francuske Republike 15.

Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 8

do 15:30, utorak i četvrtak od 8:00 do 18:00 sati, u subotu 24. listopada od 8:00 do 14:00 sati.

Izdavač: Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada ZagrebaUređuje: Rokuš Kalapiš, prijevod na hrvatski: Peter Sekereš

Uredništvo: Odbor za informiranje Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada ZagrebaAdresa: Vodovodna 15, Zagreb tel: 098/484974 fax: 3777-164 mail: iroda@zg-magyar.hr OIB:37946763892

FACEBOOK: Magyarok Zágrábban - Mađari u Zagrebu Izlazi jednom mjesečno u 800 primjeraka

S obzirom na predstojeće izbore za zastupnike u Hrvatskom saboru Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, organizira Okrugli stol i informiranje građana u MKD „Ady Endre“ u nedjelju, 25. listopada s početkom u 10.00 sati

Na ovom okruglom stolu pripadnici mađarske nacionalne manjine mogu se upoznati s redosljedom izbornih radnji, mogućnosti dopune ili ispravke podataka u biračkim spiskovima i svim ostali relevantnim informacijama vezanih uz izbore.

Skrećemo pozornost svim rimokatoličkim vjernicima, da se od jeseni u crkvi Sv. Marka misa na mađarskom jeziku služi svake prve i treće nedjelje u mjesecu s početkom u 8:30 sati.

Prvu nedjelju u studenom, 1. na Sisvete neće biti mise, a slijedeća mađarska misa bit će 15. studenog u spomen na preminule članove MKD „Ady Ender“ i članove njihovih obitelji.

S radošću izvješćujemo zagrebačke Mađare da je riješeno pitanje njegovanja materinjeg jezika i nastava mađarskog jezika za učenike srednjih škola. Od 19. listopada počela je nastava mađarskog jezika po modelu C u 1. gimnaziji (Avenija Dubrovnik 36). Nastava se održava u trajanju od dva, odnosno tri školska sata tjedno, a ocijena se na kraju šk. godine unosi u svjedodžbu.

Pozivamo sve srednjoškolce i njihove roditelje da iskoriste navedenu mogućnost i prijave se za pohađanje nastave kod tajnika Vijeća (098/484974) ili nastavnice Hajnalke Molnár (091/5490605).

Poziv

U petak, 30. listopada s početkom u 18 sati, u Češkom domu u Zagrebu (Šubićeva 20.)

U programu nastupaju plesne grupe kulturnih društava iz Baranje i Istočne slavonije, članica DZMH i zagrebačka djeca iz vrtića Potočnica.

6. ZAGREBAČKA VEČER MAĐARSKOG FOLKLORA

Njegovanje materinjeg jezika i nastava mađarskog za učenike

srednjih škola

Obavijest

Studijsko putovanje u Baranju i SlavonijuVijeće mađarske nacionalne manjine Grada

Zagreba dva puta godišnje organizira studijska putovanja.

Peter Sekereš tajnik Vijeća priopćio nam je, da nakon što su saznali da se u isto vrijeme za kada se planirao put, u Batini održavaju i berbene svečanosti, odlučeno je da i zagrebčani sudjeluju na toj manifestaciji. Zagrebački mađari nisu samo bili pasivni sudionici te priredbe, već je mješoviti zbor MKD „Ady Endre” i nastupio u kulturnom programu.

Tajnik nas je izvijestio i da je prva destinacija ovog putovanja bila Retfala, predgrađe Osijeka, i susret sa članovima tamošnjeg mađarskog društva „Nepkör”. Posjetili su i staru evangelističku crkvu, te razgledali Osijek i njezinu Tvrđu. Tijekom putovanja posjetili su Park prirode Kopački rit i Tikveš, a na povratku i Đakovo.

(preuzeto iz ÚMKÚ - MICHELI T.)