o projektu - veze prirode

3DANJI LEPTIRI RISNJAKA

U prirodi koja nas okružuje sve je međusobno isprepleteno te je svako živo biće na mnoge načine povezano s velikim bro-jem drugih živih bića, kao i s neživom okolinom u kojoj živi. Te veze, često nevidljive i nama nesagledive, omogućuju život kakvog danas poznajemo. Veze u prirodi brojne su, kao npr. odnosi grabežljivac – plijen, zatim simbioze poputmikorize biljaka i mnogih gljiva ili para-zitiranje imele na granama dr-veća. Primjeri veza također su i hranidbeni lanci gdje, primje-rice, ptice jedu leptire, a leptiri svoja jajašca polažu na biljke hraniteljice.

Njihove se gusjenice tada hra-ne lišćem ili drugim dijelovima biljaka. S druge strane, same biljke za svoj rast i razvoj tre-baju poseban tip zemlje i polo-žaj na kojem će rasti, odnosno kvalitetno stanište koje će im omogućiti život.

Iako nevidljive, veze u prirodi vrlo su važne. Ponekad se do-godi da su iz različitih razloga narušene ili gotovo uništene. Ovim projektom cilj nam je obnoviti neke od tih veza, koje je svojom namjernom ili nena-mjernom aktivnošću narušio čovjek.

O PROJEKTU „VEZE PRIRODE“

Projektom “Veze prirode“ obnavljamo i gradimo nova sta-ništa za vidru, proučavamo eko-logiju vodozemca žutog muka-ča, pratimo populacije šumskog kornjaša jelenka te istražujemo i održavamo staništa leptira močvarne riđe. Obnavljanjem tih veza, omogućujemo dugo-ročni opstanak navedenih ciljnih vrsta, no i mnogih drugih biljnih i životinjskih vrsta iz različi-tih skupina, uključujući i danje leptire.

PARTNERIHRNacionalni park RisnjakGrad VrbovskoUdruga HylaJavna ustanova zaupravljanje zaštićenimdijelovima prirodeKrapinsko-zagorske županije

SLOOpćina GrosupljeOpćina Rogaška SlatinaZavod Republike Slovenijeza zaštitu prirode

Projekt se odvija u okviru programa Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014-2020, koji je podržan od strane Eu-ropske unije, te je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj.

Trajanje: 01.09.2018. – 28.02.2021.

Vrijednost: 2.553.908,00 €

PROJEKTIMPRESSUMIzdavač: Javna ustanova Nacionalni park Risnjak

Autor teksta:Toni Koren, Udruga Hyla

Način citiranja: Koren T., 2020. Dnevni leptiri Risnjaka Park prirode Risnjak

Broj stranica: 72

Lektura:Jasminka Lisac, prof.

Fotografije:Toni Koren Stjepan Grevinger

Ilustracije:Freepik

Grafičko oblikovanje i tisak:Foto studio i tiskara“Magdalena” Delnice

Naklada: 3000 primjeraka

Besplatan primjerak.Crni Lug, 2020.

[email protected]

5DANJI LEPTIRI RISNJAKADANJI LEPTIRI RISNJAKA4

KOME JE NAMIJENJENA OVA KNJIŽICAKnjižica otvara prozor u ču-desni svijet danjih leptira Na-cionalnog parka Risnjak. U njoj ćete moći upoznati neke od najljepših, najčešćih, ali i najrjeđih danjih leptira Ris-njaka. Knjižica je namijenjena svim ljubiteljima prirode, bez obzira na životnu dob, no na-damo se da će svoj put pronaći u dječje ruke, razrede i školske knjižnice.

Ljubav prema prirodi potreb-no je njegovati od malih nogu, a nadamo se da je ova knjižica pravi korak u tom smjeru.


LEPTIRI NACIONALNOG PARKA RISNJAKNacionalni park Risnjak u ve-ćoj je mjeri prekriven šumama i šumarcima. Šume nisu ideal-no stanište za leptire i posto-je tek rijetke vrste koje većinu svog života provode u njima. No šumski rubovi predstavljaju pogodno stanište te na njima nalazimo mnoštvo vrsta leptira, od kojih su neke isključivo ve-zane za šumski rub. No uz šume, područje Risnjaka ispresijecaju brojne livade koje su pred mno-go godina nastale utjecajem

čovjeka i danas predstavljaju dom mnogim vrstama danjih leptira. Neke od njih livade su u dolini Kupe u okolici sela Kupari te livade Leska, Lazac, Šegine i Btov laz. S druge strane, postoje livade prirodnog porijekla, po-put planinskih livada Guslice, Snježnika i Risnjaka koje nase-ljavaju mnoge visokoplaninske vrste danjih leptira.

Iako su faunistička istraživanja Risnjaka započela već pred sto-tinjak godina, možemo reći da je fauna danjih leptira sustavno istražena tek u sklopu projekta „Veze prirode“.

Do danas je na području Risnja-ka zabilježeno nešto manje od 100 vrsta danjih leptira, a njih 30 predstavljamo u ovoj eduka-tivnoj knjižici.

UPOZNAJMO IH:01 LASTIN REP .........................................902 PRUGASTO JEDARCE ......................1103 CRNI APOLON .....................................1304 GLOGOV BIJELAC .............................1505 OBIČNI POŠTAR ..................................1706 ŽUĆAK ...................................................1907 ZORICA ..................................................2110 OBIČNI PLAVAC ..................................2711 ISTOČNI PLAVAC ................................2912 SMEĐI PIRGAVAC...............................3113 DANJE PAUNČE ..................................3314 KOPRIVINA RIĐA ...............................3515 LJEPOKRILI ADMIRAL ......................3716 ZELENA SEDEFICA ............................39

17 VELIKA PRELJEVALICA ...................4118 PLANINSKI PJEGAVAC .....................4319 ŠAHOVNICA ........................................4520 OBIČNI OKAŠ ......................................4721 PROLJETNI PLANINSKI OKAŠ .......4922 MOČVARNA RIĐA ..............................5123 SMEĐI ADMIRAL ................................5324 MRTVAČKI PLAŠT ..............................5525 PROLJETNI ŠARENAC ......................5726 MRKA RIĐA ..........................................5927 ŽUTOPJEGI DEBELOGLAVAC ..........6128 MOČVARNI DEBELOGLAVAC ..........6329 LIVADNI DEBELOGLAVAC ...............6530 ŠARENI DEBELOGLAVAC .................67


01 LASTIN REP(Papilio machaon)

Lastin rep spada među najve-će i lako prepoznatljive danje leptire naše zemlje. Krajeve njegovih stražnjih krila kra-se repići kojima duguje svoje ime, a služe mu kao mamac za grabežljivce koji ga žele pojesti. Naime, ptice najčešće hvataju leptire baš za te viseće repiće. Pritom ih vrlo lako otrgnu, a leptir najčešće preživi napad. Odrasli leptiri lete od ožujka pa sve do listopada, a godišnje imaju do tri generacije.

Gusjenice lastinog repa hrane se lišćem raznih štitarki, naj-češće divlje mrkve i koromača.

Na području Risnjaka najčešće ga možemo susresti u nižim predjelima poput livade Leska. Zakonom je zaštićena vrsta.


02 PRUGASTO JEDARCE (Ipichlides podalirius)

Vrlo je slično lastinom repu, no mnoštvo dugačkih crnih pru-ga po krilima razlikuje ga od navedene vrste. Ime je dobio zahvaljujući karakterističnoj ispruganosti krila, ali i načinu leta prilikom čega nakon ne-koliko brzih zamaha krilima, mirno lebdi zrakom. Odra-sli leptiri lete od ožujka pa do rujna u nekoliko generacija. Nastanjuje različita otvorena i poluotvorena staništa poput livada, šumskih rubova, ali i parkova i voćnjaka.

Gusjenice se hrane lišćem raznog grmolikog i drvenastog zimzelenog bilja.

Vrstu možemo susresti na po-dručju cijelog Risnjaka, no če-šća je u nizinskim područjima.


03 CRNI APOLON(Parnassius mnemosynae)

Crni apolon rođak je većeg i poznatijeg crvenog apolona, vladara planinskih vrhova. Crni apolon također pretežito živi na planinama, no u hladnijim predjelima Europe ponekad je moguće naići na nizinsku po-pulaciju, primjerice na rubo-vima poplavnih šuma. Odrasli leptiri lete od svibnja do srpnja, najprije u nizinama, a kasnije na planinskim vrhovima.

Gusjenice crnog apolona hrane se biljkama šupaljkama.

Susrećemo ga na čitavom po-dručju Risnjaka, a najčešći je na šumskim rubovima bogatima podrastom.


04 GLOGOV BIJELAC (Aporia crataegi)

Glogovog bijelca prepozna-jemo po bijeloj boji krila te crnim, jednoliko obojenim žilama. Ženke ove vrste na prednjem krilu imaju gotovo prozirno područje bez bijelih ljuskica. Mužjaci nemaju pro-ziran dio krila već su im krila potpuno bijele boje.

Gusjenice ove vrste hrane se pretežito lišćem gloga i crnog trna, no ponekada u prehranu uvrste i lišće voćaka. Iz tog se razloga u prošlosti smatralo

da je glogov bijelac štetna vr-sta, no u današnje se vrijeme u mnogim državama sma-tra ugroženom vrstom. Leti od svibnja do srpnja u jednoj generaciji.

Na području Risnjaka ovu vrstu možemo susresti u nižim di-jelovima, poput livada u dolini Kupe ili livadi Leska.


05 OBIČNI POŠTAR(Colias croceus)

Obični poštar jedna je od najče-šćih vrsta bijelaca u našoj zem-lji. Mužjaci su žuto-narančasti, a boja ženki može biti i žuta i plava. Naime, četvrtina ženki u svakoj populaciji bijelo-pla-ve je boje, što često dovodi do konfuzije prilikom identifika-cije vrste. Poštari uvijek miruju zatvorenih krila, tako da na-rančasta boja unutrašnje stra-ne krila dolazi do izražaja tek prilikom leta.

Odrasli leptiri lete od travnja do listopada u nekoliko uza-stopnih generacija.

Nastanjuje različita otvorena travnjačka staništa poput liva-da, pašnjaka, šumskih rubova, vrtova i parkova. Gusjenice se hrane lišćem mahunarki poput lucerne.

Na području Risnjaka susre-ćemo ga na svim otvorenijim travnjačkim staništima.


06 ŽUĆAK(Gonepteryx rhamni)

Žućak je prvi leptir kojega mo-žemo opaziti u rano proljeće kako leti livadama i šumskim rubovima. On spada u danje leptire koji zimu preživljavaju u odraslome obliku, skrivajući se po tavanima, spiljama ili du-pljama drveća. U proljeće, a po-nekad i zimi, kada sunce zagrije prirodu, probude se i žućci te počinju letjeti u potrazi za hra-nom i suprotnim spolom. Muž-jaci žućka su zelenkasti dok su ženke bjelkasto-žute boje.

Gusjenice se najčešće hrane listovima krkavina i trušljika. Odrasle leptire možemo sresti kroz čitavu godinu, no najčešći su u rano proljeće i jesen.

Nastanjuje područje čitavog Risnjaka.


07 ZORICA(Anthocaris cardamines)

Zorica je jedna od ranoproljet-nih letećih vrsta leptira. Muž-jaci tada mahnito lete u potrazi za ženkama, koje su uglavnom vezane uz staništa s biljkama hraniteljicama. Iako u nizi-nama prestaje letjeti krajem proljeća, u višim planinskim predjelima možemo je pone-kada sresti i sredinom ljeta. Mužjaci imaju narančastu mr-lju na gornjoj strani prednjeg krila zbog čega ih je nemoguće zamijeniti s nekom drugom vr-stom na području Hrvatske.

Ženke nemaju tu mrlju te ih je moguće zamijeniti s drugim sličnim vrstama.

Odrasli leptiri lete u jednoj ge-neraciji, od ožujka do lipnja. Nastanjuje šume, šumske či-stine, šumske rubove, riječne doline, livade, pašnjake i par-kove.

Gusjenice se hrane raznim zeljastim biljkama.

Zoricu susrećemo na području čitavog Risnjaka.


08 KISELIČIN

(Lycaena dispar)

Kiseličin vatreni plavac jedan je od naših najvećih plavaca. Iako spada u plavce, temeljna boja krila je crvena, baš kao i kod većine drugih vrsta ovoga roda. Unutrašnjost krila mužjaka gotovo je čitava crvenkasta dok su stražnja krila ženki tamnije obojana. Leti od svibnja do ruj-na u tri generacije.

Nastanjuje vlažne livade i šum-ske rubove, najčešće u dolina-ma potoka i rijeka. Gusjenice se hrane lišćem kiselica. Na području Risnjaka pronađe-na je samo na livadama u selu Kupari.

Do sada je zabilježeno manje od deset jedinki te još uvijek nije jasno ima li vrsta stalnu popu-laciju na tom području.

VATRENI PLAVAC


09 OBIČNI

(Lycaena virgaurae)

Obični vatreni plavac lako se razlikuje od svih ostalih crven-kastih plavaca po prisutnosti bijelih mrlja na vanjskoj stra-ni stražnjega krila. Unutraš-njost krila mužjaka vatreno je narančasta dok su krila ženki prošarana tamnijim mrljama. Leti od lipnja do kolovoza u jednoj generaciji.

Nastanjuje vlažnije livade, ru-bove šikara i šumske rubove. Najčešći je u planinskim pre-djelima.

Gusjenice se hrane lišćem kiselica.

Na području Risnjaka najče-šći je na livadnim staništima Leske, Lazca i Šegina.

VATRENI PLAVAC


10 OBIČNI PLAVAC(Polyommatus icarus)

Obični plavac je, kao što mu samo ime govori, jedna od najčešćih vrsta danjih leptira i najčešća vrsta plavaca u Hr-vatskoj. Ipak, potreban je oprez prilikom identifikacije budući da postoji još veliki broj sličnih vrsta plavaca. Mužjacima obič-nog plavca unutrašnja stra-na krila su plavo, a ženkama smeđe obojana. Leti od svibnja do rujna u tri uzastopne gene-racije.

Nastanjuje travnjake i pašnja-ke, a uglavnom izbjegava šume i šumske rubove.

Gusjenice se hrane lišćem svinđuša.

Na području Risnjaka možemo ga susresti u nižim predjelima, a najčešći je u dolini rijeke Kupe te na Leski.


11 ISTOČNI PLAVAC(Pseudophilotes vicrama)

Istočnog plavca prepoznajemo po prisutnosti pet naranča-stih, jasno odvojenih mrlja na vanjskoj strani stražnjega kri-la. To je mala, brza i nemirna vrsta, najaktivnija za vrijeme najvećih dnevnih vrućina. Na-stanjuje tople i suhe travnjake, uglavnom siromašne hranji-vim tvarima. Leti od travnja do kolovoza u dvije generacije.

Gusjenice se hrane lišćem majčine dušice i drugih biljaka.

Na Risnjaku je zabilježen samo na području Leske što ovaj na-laz čini vrlo interesantnim. Vr-sta u većini slučajeva preferira toplija staništa, dok je područje Leske relativno hladno i vlažno.


12 SMEĐI PIRGAVAC(Hamearis lucina)

Smeđi pirgavac rasponom kri-la nalikuje plavcima, a bojama šarencima, no ustvari pripada jedinstvenoj porodici - pirgav-cima. Jedini je pripadnik svoje porodice u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Nastanjuje cva-tuće šumske rubove, šumske čistine, grmovite travnjake i golosjeke. Odrasli leptiri lete u dvije generacije, od travnja do kolovoza.

Gusjenice se hrane lišćem ljubičica.

Na području Risnjaka najčešći je na šumskim rubovima koji vode prema planinskim vrho-vima Snježnik i Risnjak.


13 DANJE PAUNČE(Aglais io)

Danje paunče je među najpre-poznatljivijim leptirima u Eu-ropi. Na svakom krilu ima po jedno lažno oko koje mu daje prednost prilikom susreta s grabežljivcima. Naime, „oči“ na leptirovim krilima često zbune ptice, koje radi njih na-kratko zastanu, što ponekad omogućava leptiru siguran bi-jeg. Odrasli leptiri zimu provo-de u spiljama ili na tavanima, a u prirodi ih možemo susresti već u rano proljeće.

Godišnje ima nekoliko genera-cija te je uz manje prekide akti-van sve do početka zime.

Nastanjuje šumske rubove i či-stine, grmovite livade, otvore-na staništa s pojedinačnim sta-blima te šumarke. Gusjenice se hrane pretežito lišćem kopriva.

Vrlo je česta vrsta na području čitavog Risnjaka, a najčešći je na šumskim rubovima gdje se hrani cvatućim biljkama.


14 KOPRIVINA RIĐA(Aglais urticae)

Koprivina riđa spada u ljepše šarence, šarenih krila i žarkih boja. Ovoj vrsti najviše sliče vrste roda Nymphalis. Od njih se razlikuje po jednolično žuto obojenoj polovici vanjske stra-ne prednjeg krila. Kod vrsta roda Nymphalis obojenje je ta-mnije i nije žućkasto. Godišnje ima do tri generacije, a odra-sle leptire možemo sresti već od veljače pa sve do prosinca. Odrasli leptiri prezimljavaju u skloništima poput spilja ili ta-vana.

Nastanjuje otvorena travnjačka staništa, grmovite livade, cvi-jećem bogate šumske rubove i šumske čistine.

Gusjenice ove vrste hrane se lišćem koprive, a ponekad i lišćem hmelja.

Na području Risnjaka ovu vrstu možemo pronaći svugdje, no najčešće se opažaju tek pojedinačne jedinke.


15 LJEPOKRILI ADMIRAL(Vanessa atalanta)

Ljepokrili admiral vrlo je karakteristična i lako prepo-znatljiva vrsta danjeg leptira. Crvena pruga na unutrašnjoj strani prednjih krila, okružena crnom pozadinom jedinstvena je u naših danjih leptira. Ovo je migratorna vrsta koja na pod-ručje Hrvatske dolazi iz južne Europe, prelazeći vrlo velike udaljenosti. Migracije ove vr-ste najlakše je opaziti na jesen, kada se odrasle jedinke hra-ne cvijećem bršljana i drugim dostupnim cvjetovima.

Odrasli leptiri aktivni su gotovo čitave godine, ovisno o vremenskim uvjetima. Nasta-njuje listopadne šume, šumar-ke, šumske rubove, parkove i vrtove. Čest je i u ljudskim naseljima.

Gusjenice se hrane lišćem različitih biljaka poput koprive i hmelja.

Na području Risnjaka možemo ga susresti svugdje, uglavnom na šumskim rubovima.


16 ZELENA SEDEFICA(Argynnis paphia)

Zelena sedefica jedna je od ne-koliko sličnih vrsta, no ona je najčešća i najšire rasprostra-njena sedefica u našoj zemlji. Spada u veće šarence, naran-častih krila. Dobar je letač te može prevaliti velike udalje-nosti u jednom danu. Odrasli leptiri lete u jednoj generaciji, između lipnja i rujna. Nasta-njuje šumske rubove, šumske čistine, grmovita područja te rubove šikara.

Gusjenice se hrane lišćem kupina i ljubičica.

Na području Risnjaka najče-šće ga nalazimo na cvijećem bogatim šumskim rubovima, primjerice na rubovima livada Leska, Šegine i Lazac.


17 VELIKA PRELJEVALICA(Apatura iris)

Velika preljevalica jedan je od najljepših i najvećih danjih leptira naše zemlje. Unutraš-njost krila oba spola predivne je plave boje, a krila mužjaka dodatno se presijavaju te daju dojam da vrsta naočigled mije-nja boju, ovisno o kutu gleda-nja. Odrasli leptiri lete između lipnja i kolovoza u jednoj gene-raciji. Nastanjuje razne tipove šuma od razine mora do preko 1200 m n/v.

Tipično dolazi u starim listo-padnim šumama, ali može se naći i u hladnim crnogoričnim.

Leti na čistinama, rubovima šume i šumskim putevima. Ve-liku preljevalicu često možemo opaziti na šumskim putevima kako iz zemlje, vode, izmeta ili mrtvih životinja siše vodu i hranjive minerale potrebne za razvitak njenih gusjenica.

Gusjenice se hrane pretežito lišćem vrba i topola.

Vrsta dolazi na čitavom šumovitom području Risnjaka, no svugdje je relativno rijetka i malobrojna.


18 PLANINSKI PJEGAVAC(Lasiommata petropolitana)

Planinski pjegavac spada u visokoplaninske leptire koje nikada ne nalazimo izvan pla-nina. Ovoj vrsti najsličniji je veliki pjegavac, no planinski pjegavac ima tamnu prugu na unutrašnjosti stražnjeg krila koja kod velikog pjegavca ne-dostaje. Odrasli leptiri lete u jednoj generaciji od svibnja do početka srpnja. Nastanjuje za-rasle stjenovite padine, šumske čistine i prosjeke.

Gusjenice se hrane travama.

Planinski pjegavac jedna je od najrjeđih danjih leptira naše zemlje.

Do sada je pronađen isključivo na vršnim dijelovima Risnjaka, na vrhovima Guslici, Snježniku i Risnjaku. Ipak, na pogodnim staništima vrlo je čest i najvje-rojatnije nije ugrožen.


19 ŠAHOVNICA (Melanargia galathea)

Šahovnica je lako prepoznatljiv danji leptir čija su krila pre-krivena crno-bijelim šarama. Spada među najčešće danje leptire naše zemlje te je vrlo česta, a ponekad i najbrojnija vrsta na livadama. Dio jedinki u gotovo svim populacijama ima vanjsku stranu stražnjeg krila bijele boje, a takvu for-mu nazivamo „leucomelas“. Odrasli leptiri lete od lipnja do kolovoza u jednoj generaciji.

Nastanjuje travnjake, pašnja-ke, ruderalne površine, šumske rubove i čistine.

Gusjenice se hrane različitim travama.

Na području Risnjaka nalazi-mo je u nižim dijelovima, dok na vrhovima planina još nije zabilježena.


20 OBIČNI OKAŠ(Maniola jurtina)

Obični okaš spada u najče-šće livadne vrste naše zemlje, gotovo svugdje je vrlo brojan i sveprisutan. Spada u manje šarence koji se od ostalih vrsta malih okaša razlikuje po izni-mno sitnim mrljama u obliku očiju na vanjskoj strani stra-žnjih krila, koje ponekad u pot-punosti nedostaju. Odrasli lep-tiri lete od travnja do listopada u tri uzastopne generacije.

Nastanjuje travnjake, pašnja-ke, zarasle površine, parkove i druga otvorena staništa.

Gusjenice se hrane raznim travama.

Na području Risnjaka susre-ćemo ga na svim travnjačkim površinama nižih dijelova, dok nedostaje na travnjacima planinskih vrhova.


21 PROLJETNI

(Erebia medusa)

Proljetni planinski okaš jed-na je od nekoliko planinskih okaša (rod Erebia) koje mo-žemo susresti na području Risnjaka. Sve vrste toga roda imaju tamna, gotovo crna kri-la s oznakama u obliku sitnih očiju. Baš kao što mu ime govori, javlja se u proljeće, i to mnogo ranije od drugih sličnih vrsta, a leti do sredine srpnja.

Nastanjuje travnjake siro-mašne hranjivim tvarima, ek-stenzivne pašnjake, grmovite livade i šumske rubove.


Susrećemo ga u nižim dijelo-vima Risnjaka, primjerice u dolini rijeke Kupe, Leski, no i na višim staništima poput Lasca i Šegina.

PLANINSKI OKAŠ


22 MOČVARNA RIĐA(Euphydryas aurinia)

Močvarna riđa spada u zako-nom zaštićene vrste o čijim je populacijama potrebno brinuti, pratiti njihovu brojnost te iz-vještavati Europsku uniju. Ona je kvalifikacijska vrsta za pro-glašavanje posebnih zaštiće-nih područja, dijelova ekološke mreže Natura 2000. Močvarna se riđa od sličnih vrsta šarenaca razlikuje jedinstvenom kombi-nacijom šara. Za prepoznava-nje važan je niz crnih točkica u narančastome polju na sredini donje strane stražnjeg krila.

Odrasli leptiri lete od druge polovice travnja pa sve do po-četka srpnja u jednoj genera-ciji. Staništa močvarne riđe su vlažne livade i pašnjaci, no dio populacija živi i na toplim ka-menjarskim staništima.

Gusjenice se hrane zeljastim biljkama poput udovičica i prženica.

Na području Risnjaka močvar-nu riđu nalazimo u dolini rijeke Kupe, Lazcu, Šeginama i Lesci, no populacija u dolini rijeke

Kupe u današnje je vrijeme izni-mno ugožena i pred nestankom. Pretpostavlja se da je ostalo manje od 20 jedinki ove vrste na livada-ma oko Kupara, a ukoliko se ne poduzmu kon-kretne akcije očuvanja, vrsta bi u bližoj bu-dućnosti mogla u potpunosti nestati s izvo-rišnog dijela rijeke Kupe.


23 SMEĐI ADMIRAL(Limenitis camilla)

Smeđi admiral spada u tipične šumske vrste danjih leptira. Najsličniji je plavom admiralu od kojeg se najlakše razlikuje po dva reda crnih točaka u boč-nom dijelu vanjske strane stra-žnjih krila. Nastanjuje otvorene listopadne šume, šumske čisti-ne i šumske rubove. Najčešći je u riječnim dolinama okru-ženim šumama i šumarcima. Odrasli leptiri lete od lipnja do kolovoza u dvije generacije.

Gusjenice se hrane lišćem kozokrvina i biseraka.

Na području Risnjaka možemo ga susresti u većini šumovitih dijelova, najčešće na makada-mima ili šumskim rubovima. Odrasle smeđe admirale često možemo vidjeti na šumskim putevima i makadamima gdje s vlažnih dijelova sišu vodu i minerale.


24 MRTVAČKI PLAŠT(Nymphalis antiopa)

Mrtvački plašt svoje ime može zahvaliti obojenju krila, žutim rubom s crnom unutrašnjosti koja nalikuje na svečanu odjeću nekih davnih vremena. Ovo je jedinstvena, lako prepoznatlji-va i nezamjenjiva vrsta danjeg leptira u Hrvatskoj. Odrasle je-dinke zimu preživljavaju skri-vajući se u jamama i spiljama. Dolaskom proljeća izlaze iz svojih skloništa, pare se, po-lažu jajašaca te započinju novi životni ciklus.

Novu generaciju odraslih lepti-ra susrećemo u lipnju i srpnju, kada su uglavnom vrlo kratko aktivni te za vrijeme velikih vrućina ponovno odlaze u svo-ja skloništa gdje miruju. Iz njih ponovno izlaze tek na jesen kada se hrane i skupljaju zalihe energije za preživljavanje zime. Ovo je vrsta šumskih rubova i šumskih čistina.

Gusjenice se najviše hrane lišćem vrba i breza.

Na području Risnjaka do sada je pronađen u dolini rijeke Kupe te u okolici Leske, no najvje-rojatnije nastanjuje čitavo po-dručje.


25 PROLJETNI ŠARENAC(Boloria euphrosynae)

Proljetni šarenac tipična je livadna vrsta. Spada u srednje velike šarence koje nije lako razlikovati sve dok se leptir ne smiri i možemo ga dobro proučiti. Proljetnome šaren-cu najsličnija je bisernica. Dok bisernica u središnjem dijelu vanjske strane stražnjih krila ima nekoliko čisto bijelih po-lja, proljetni šarenac ima samo jedno. Odrasli leptiri lete od svibnja do kolovoza u jednoj generaciji.

Nastanjuje travnjake siromaš-ne hranjivim tvarima, zarasle travnjake, šumske rubove i či-stine.

Dolazi i na suhim planinskim livadama. Gusjenice se hrane lišćem ljubičica.

Najčešći je u dolini rijeke Kupe, a na području Risnjaka popu-lacije su još uvijek relativno brojne.


26 MRKA RIĐA(Melitaea diamina)

Mrka riđa tipična je vrsta vlaž-nih staništa. Od ostalih riđa istoga roda prepoznajemo je po jedinstvenoj obojanosti vanj-ske strane donjih krila. Vanjska linija donjih krila kod močvar-ne je riđe izrazito žute boje, nakon čega slijedi pojas bijelih mrlja, koji se nastavlja na izra-zito tamno polje s nepravilno iscrtanim krugovima, odnosno šarama. Osim toga, unutrašnja strana krila kod većine je pri-mjeraka mnogo tamnija nego kod ostalih srodnih vrsta.

Odrasli leptiri lete od svibnja do početka kolovoza u jednoj generaciji. Nastanjuje vlažne livade i travnjake te šumske rubove.

Gusjenice se hrane lišćem li-vadnih biljaka poput trputca, valerijane te livadnog dvornika.

Na području Risnjaka najčešće je možemo susresti u dolini ri-jeke Kupe te na području livade Leska.


27 ŽUTOPJEGI

(Carterocephalus palaemon)

Žutopjegog debeloglavca pre-poznajemo po jedinstvenoj kombinaciji žutih i smeđih šara na krilima. Iako je većinu vrsta debeloglavaca relativno teško raspoznati u prirodi, ova vrsta lako prepoznatljiva. Odrasli leptiri lete od svibnja do srpnja u jednoj generaciji. Nastanjuje zarasle livade, šumske rubove i vlažne šumske čistine.

Češći je na brdovitim i planin-skim staništima, dok je u nizi-nama rijedak i vezan uz hlad-nija staništa.


Na području Risnjaka zabilje-žen je u dolini rijeke Kupe te na području Leske.

DEBELOGLAVAC


28 MOČVARNI

(Heteropterus morpheus)

Močvarni debeloglavac lako je prepoznatljiva vrsta te na po-dručju Europe ne postoji niti jedna slična vrsta debeloglav-ca. Crna unutrašnjost krila u velikom je kontrastu sa šareno obojanom vanjskom stranom donjeg krila. Vrsta ima vrlo ka-rakterističan let pri kojem za-mahne krilima, poleti u zrak i ponovno se naglo spusti prema dolje kao da pada.

Odrasli leptiri lete u lipnju i srpnju u jednoj generaciji.

Nastanjuje vlažne travnjake, ekstenzivne vlažne pašnja-ke, vlažne rubove šuma i veće šumske čistine. Za vrijeme parenja u potrazi za ženkama mužjake možemo susresti i na drugim tipovima staništa. Gu-sjenice se hrane raznim trava-ma.

DEBELOGLAVAC

Na području Risnjaka za-bilježen je samo u dolini rijeke Kupe, i to u vrlo malim brojevima.


29 LIVADNI

(Hesperia comma)

Livadni debeloglavac jedna je od vrsta danjih leptira koja najkasnije počinje letjeti u godini. Prve jedinke viđamo uglavnom u kolovozu, u vrije-me kada većina drugih danjih leptira polako prestaje letjeti. Srebrne šare na vanjskoj strani stražnjega krila jedinstveno su obilježje ove vrste. Mužjaci na unutrašnjoj strani prednjega krila imaju tamnu šaru u obliku

zareza dok ta oznaka kod ženki u potpunosti nedostaje.

Odrasli leptiri lete u jednoj ge-neraciji, najčešće od kolovoza do rujna. Nastanjuje livade i pašnjake te grmovita područ-ja. Gusjenice se hrane raznim travama.

Iako je u većem dijelu Hrvat-ske uglavnom rijetka vrsta, na području Risnjaka, pogotovo

DEBELOGLAVAC

na livadama Lazac i Šegine, spada u najčešće danje leptire tijekom kolovoza.


30 ŠARENI

(Ochlodes sylvanus)

Šareni debeloglavac spada u najčešće danje leptire naše zemlje. Od slične vrste, livad-nog debeloglavca, razlikuje se po nedostatku srebrnih, jasno izraženih polja na vanjskoj strani stražnjih krila. Ta su po-lja kod šarenog debeloglavca nešto tamnija od ostatka krila. Ticala šarenog debeloglavca završavaju kukicama, što ga razlikuje od drugih sličnih vr-

sta. Često slijeće na grmaste i zeljaste biljke te otvorenih krila upija zrake sunca. Teritorija-lan je i druge mužjake tjera sa svoga teritorija. Odrasli lepti-ri lete od svibnja do kolovoza. Nastanjuje različita travnjačka staništa poput livada, pašnja-ka, kamenjara i vriština. Čest je i na šumskim čistinama, obra-slim površinama, vrtovima, parkovima i vrištinama.

DEBELOGLAVAC


Jedna je od češćih vrsta danjih leptira i najčešći debeloglavac na Risnjaku.


OBOJI ME!Za klince i odrasle koji se tako osjećaju.

ŽELITE LI SAZNATI VIŠE O LEPTIRIMA?Postoji veliki broj knjiga na stranim jezicima, u kojima su klasificirane sve vrste danjih leptira Europe, pa tako i Hr-vatske. U njima možete proči-tati mnogo više detalja o našim leptirima te ih naučiti raspoz-navati i tražiti.

Najopsežnija knjiga je Butter-flies of Britain and Europe iz-davača Collins. Na hrvatskom jeziku postoji knjižica Leptiri oko nas u izdanju Školske knji-

ge, koja pokriva dio naše faune. Podatci o rasprostranjeno-sti, vremenu leta te osnova-ma iz biologije vrste dostupni su i na internetu na portalu www.biologer.hr - rastućem portalu o fauni naše zemlje.

Ukoliko se želite uključiti u pri-kupljanje podataka o leptirima Risnjaka i Hrvatske svakako koristite mobilnu aplikaciju Biologer, dostupnu u Google trgovini.


ZAKLJUČAK

PORUKA ZA SUTRALeptiri su, baš poput osta-lih biljnih i životinjskih vrsta i, naravno, gljiva, dio prirode koja nas okružuje. Priroda je dio naše prirodne baštine te bi kao takva trebala imati barem jed-naku vrijednost kao kulturna ili povijesna baština, no u najve-ćem broju slučajeva, nažalost, nije tako. Priroda se uglavnom gleda kao resurs, kao nešto što je potrebno ukrotiti, promijeni-ti, iskoristiti i na tomu zaraditi. No priroda je mnogo više i može pružiti mnogo više. Zamisli-te koji je osjećaj udisati svježi

planinski zrak na vrhu Risnjaka ili Snježnika i biti okružen sto-ljetnom šumom i njenim tajna-ma. Promatrati zelenilo vitkih smreka i čisto plavo nebo…Kako je čudesno kročiti dolinom Kupe i piti ledeno hladnu i bistru vodu izravno s izvora!

Ili boraviti na planinskim liva-dama Lazac ili Šegina, okruže-ni cvatućim biljkama i morem šarenih leptira i drugih kukaca. Disati, mirisati, slušati priro-du. Neprocjenjivi su to trenutci, kako za nas, tako i za generacije koje tek dolaze.

Iz tog je razloga važno sačuvati prirodu i pravilno se o njoj bri-nuti.

Livade košenice i pašnjaci naj-važnija su staništa danjih lep-tira te o njima ovise i leptiri i njihove biljke hraniteljice. Iz tog ih je razloga nužno pravil-no održavati što, prije svega, podrazumijeva pravovremenu košnju i primjeren broj košnji. Primjerice, ukoliko čitavu liva-du pokosimo u trenutku kada ženke neke vrste leptira pola-žu jajašca na biljku hranitelji-cu, onemogućit ćemo razvoj

čitave generacije te vrste lepti-ra na pokošenom staništu.

Iz tog je razloga uvijek važno ostaviti barem četvrtinu liva-de nepokošenom (mozaična košnja) kako bi leptiri koji na njoj žive mogli završiti razvojni ciklus. Isto vrijedi i za mnoge druge vrste kukaca, kao i za li-vadno cvijeće. S druge strane, livade ne bismo smjeli prestati kositi. U tom slučaju one zara-staju, a cvijeće i druge zeljaste biljke postupno se zamjenjuju travama i grmljem te, na kraju, šumom.

Šumske vrste leptira za svoje preživljavanje trebaju šumske rubove bogate cvijećem i dru-gim biljkama te je i njih po-trebno pravilno održavati i ne prečesto kositi.

Priroda kakvu danas poznaje-mo u velikoj mjeri ovisi o nama. U prirodi sve je povezano i baš su ljudi svojevrsni čuvari veza prirode koje nas okružuju i po-vezuju.

Boravite u prirodi što češće i upoznajte se oprezno, ali bez straha s njenim stanovnicima i ljepotama.

Učite, promatrajte i fotografirajte leptire i druge kukce. Razvijenu ljubav i stečeno znanje prenesite na svoje roditelje, prijatelje i djecu jer jedino na taj način možemo dugoročno sačuvati i vredno-vati našu prirodnu baštinu.

www.np-risnjak.hr

www.vezeprirode.hr

Toni Koren, Udruga Hyla

Močvarna riđa(Euphydryas aurinia), str. 51

NASLOVNICA

www.hhdhyla.hr

o projektu - veze prirode

Documents