Zvani ni naziv d amije: D amija na Grmu, Vakif: d emat Godina izgradnje: 2002., Lokalitet: D amija se nalazi u selu Grm koje je udaljeno od Zenice oko 5 km. U sastav d emata spadaju etiri naselja i to: Grm, Visokovci, U toku je gradnja i mekteba u ajdra u. Historijat: D amija na Grmu koja je trenutno u izgradnji je u potpunosti funkcionalna. Njena izgradnja je po ela 2002 god. Prije nje na istom mjestu se je nalazila stara d amija izgra ena 1935 god. A prije, pouzdano se zna je bila jo starija d amija. O ovoj d amiji koja je bila do 1935 god. nemamo dovoljno podataka, osim kazivanja najstarijih d ematlija o njenom postojanju. Jedan od d ematlija, eho ef. erim nam je opisuje kao: Veoma skromnu d amiju, napravljena najvjerovatnije od sedre. Bila je pokrivena introm. Imala je drvenu munaru manjih dimenzija. Unutra se nalazio drveni mihrab, mimber, urs i najvjerovatnije i manji mahfil. D amija koja je postojala od 1935 god. pa do 2002 god. je bila manjih dimenzija oko 7 X 8 m. uklju uju i i trijem. Bila je veoma skromna, ali veoma vrsto gra ena od strane doma ih majstora: Osmana, Mehmeda, emse i h. Mustafe iz porodice Bura. Rukovodilac radova i koordinator gradnje je bio Omer ef. erim. Minaret je bio drveni i napravljen je na etverokutnom krovu d amije. Sada nja d amija je gra ena savremenim materijalima. Dimenzija je 10 X 12 m. Visina joj je oko 14 m. U sebi obuhvata prostor za klanjanje, prostrani mahfil, gasulhanu, abdesthanu, minaret, u ionicu, kotlanu i kutubhanu. Graditelj ove d amije je bio h. Osman Stranjana a vakifi su same d ematlije ovog d emata. Munaru je uvakufio Adnan amd i iz erim iz ajdra i Velika Broda. Pored d amije na Grmu, d emat ima i mekteb u Visokovcima koji je od strane mje tana napravljen 1975 god.

ovog d emata. Trenuta no se radi na zavr nim radovima do otvaranja d amije, a koji obuhvataju: vanjsko ure enje i pokrivanje kupola bakrom. Interesantno je da je ovaj, relativno mali, d emat imao mnogo svr enika i polaznika Medresa. Pored Mule, Saliha, Begana, Omera i ehe ef. erima, Medresu su poha ali i Rasim ef. erim, Ahmed ef. erim, Dervi aga ef. erim, Mustafa ef. erim, Salko ef. Bili , Sabir ef. Dizdarevi .

Imami d emata D emat Grm je imao mnogo imama. Neki od njih su: Mulo ef. ef. erim, Began ef. erim, Omer ef. erim, eho ef.

erim, Salih

erim, Asim ef. Ja arevi , Ibrahim ef.

Babi , Asim ef. Babi , Mirsad ef. Mahmutovi , Mahmut ef. Karali , Enver ef. Pa ali , Hasan ef. Bo njak, Ferhat ef. Feti , Fuad ef. eman, Osman ef. Dizdarevi , Ismet ef. Durakovi , Mujaga ef. Deli , Esmir ef. Halilovi i sada nji imam Re ad ef. Lendoar ijska d amija, poznata u narodu tako zbog svoje lokacije, je tipi na kvadrati na gra evina sa stranicama 8,5 x 8 ,5 pokrivena obi nim krovom , dok joj je strop izveden u osmougloj drvenoj kupoli. Munara joj je izgra ena od sedre. Po narodnoj predaji osniva ove d amije je izvjesni Junuz au , a kada je izgra ena to nije sasvim sigurno utvr eno. Zna se jedino da ju je obnovio izvjesni Ibrahim 1623/24. godine i da je kao spomen tom svom djelu dao isklesati na kamen plo u natpis koji se i sada nalazi nad ulaznim vratima d amije. Natpis je ispjevao neki pjesnik, mo da tada nji Konji ki kadija ili neko od drugih gradskih uglednika, koji je dobro poznavao arapski jezik. U na em prevodu ovaj natpis glasi:

Ibrahim je u ime Allaha Utro io imetak i o ivio d amiju a u tro enju je prednja io pred ostalim svijetom pa neka ga po ivi i zadovolji Stvoritelj svjetova Prilikom o ivljavanja njezina izrekoh joj kronogram: Ovo je svrha dobrih ljudi i dom onih koji ni ice padaju. (1033=1623-24)

Godina kronograma nije ispisana brojkama, nego je samo izra ena u ebd edu u posljednjem stihu, a zbir brojne vrijednosti slova tog stiha daje 1033 hid retsku godinu, koja odgovara 1623/24 godini nove ere. U ovom kronogramu, kako vidimo, spominje se neki Ibrahim, o kome nema drugih podataka, osim da je kao dobrotvor obnovio d amiju. M Poslije rata u ovoj d amiji imami su bili; Osman ef. Dedi , Mustafa ef. Be li , Smajil ef. Prevljak, Ahmed ef. Zatega, Mustafa ef. Prlja a, Razim ef. oli , Nazif ef. Garib i sada nji imam Mesud ef. D aji Posebno su zna ajni podaci o vakufima i vakifima konji kih d amija. O ar ijskoj d amiji u defteru je bilo ukupno pet zabilje ki od kojih se jedna odnosila na imenovanje mualima u d amijskom sibjan-mektebu, jedna na imenovanje vaiza, dvije na imenovanje mualima i imama i jedna na imenovanje imama: Mjesto mualima (u itelja) u d amijskom mektebu je ostalo upra njeno. Na zahtjev Ali ef. Kadje izdat je carski berat 1123. H (1711/12) godine, Ibrahimu, sinu Muhammedovom; Du nost vaiza obavljao je Mustafa ali za to mjesto nije izdat carski berat.

Na zahtjev naiba Ahmeda, to mu je mjesto potvr eno carskim beratom iz 1183. H (1769/70) godine; Du nost imama i mualima (u itelja) u mektebu je obavljao Abdullah, ali je te du nosti razrije en, pa je mjesto ostalo upra njeno. Na zahtjev naiba kadije Ali ef. na to mjesto je carskim beratom iz 1183. H (1769/70) godine imenovan njegov sin Ibrahim; Du nost imama i mualima (u itelja) obavljao je Osman halifa, koji je umro, pa je mjesto ostalo upra njeno. Na zahtjev naiba kadije Ali ef. na to mjesto je carskim beratom iz 1186. H (1772/73) godine imenovan Mehmed halifa; Du nost imama i mualima (u itelja) obavljao je Mehmed halifa, koji je ovu du nost samovoljno napustio, pa je to mjesto ostalo upra njeno. Na zahtjev naiba Ali ef. na to mjesto je carskim beratom iz 1187. H ( 1773/74) godine imenovan Husein halifa.

Vakuf ar ijske d amije sastojao se od sljede ih nepokretnosti: dvije brija nice, dvije pekare, dva du ana i jedne a inice koji su izdavani pod kiriju. Od prihoda koji je na ovaj na in dobijen podmirivane su plate imama d amije, muderisa, mualima, kao i naknade za u enje hatmi i mevluda, te ostali sitni tro kovi. U prora unu za 1913. godinu je navedeno da je to vakuf Husein- bega Had ihuseinovi a, ali je sastav nepokretnosti ostao isti. Godine 1917. austrougarska vojna vlast je skinula olovni krov sa d amije a svod je premazala katranom. D amija je temeljito obnovljena 1922. godine, kada je kameni pod zamijenjen drvenim, a krov ponovo pokriven limom.

Opis ar ijska d amija u Konjicu pripada tipu jednoprostornih d amija pokrivenih etvorovodnim krovom, sa unutra njom drvenom kupolom[4] i kamenom munarom prislonjenom uz objekat. Locirana je na parceli koja je ogra ena niskim kamenim zidom. Ulazi u harem d amije se nalaze na sjeveroisto noj i sjeverozapadnoj strani parcele. D amija ima dimenzije 10,50x14,90 metara. Sastoji se od jednoprostornog molitvenog prostora kvadratne osnove sa stranicama ije su dimenzije 8,50x 8,50 m, trijema sa sjeverozapadne strane i kamene munare sa jugozapadne strane. U enterijeru d amija je natkrivena osmougaonom drvenom kupolom, a sa spoljne strane je pokrivena kosim etvorostre nim krovom. Sa sjeverozapadne strane objekta nalazi se trijem sa sofama ije su dimenzije 10,65x4,35 metara, sa srednjim prolazom ija je irina 2,27 metara. Od nivoa terena sofe su podignute u prosjeku za 68 cm. Trostrani

krov trijema nosi ukupno 10 drvenih stubova od kojih osam ima osmostrani nu osnovicu, a dva, koja su prislonjena uz sjeverozapadni zid d amije, imaju est stranica. Dimenzije presjeka stubova iznose od 23x23 pa do 25x25 cm. irina svake stranice iznosi prosje no 10 cm. Karakteristi no je da pojedini stubovi trijema d amije imaju razli ite baze kod nekih su baze etvorostrani ne, kod nekih osmostrani ne, a pojedini uop te nemaju baza. Stubovi su me usobno povezani drvenom gredom. Izme u stubova su postavljeni prelomljeni (viti asti) lukovi sa ispunom od dijagonalno slo enih drvenih letvica sli nih drvenom mu epku. Centralnim dijelom prostora sofa dominira profilisani kameni portal izvu en iz ravni d amijskog zida 30 cm. irina ulaza u d amiju iznosi 1,23 metra. Kamene dovratnike, irine 25 i debljine 16 cm, povezuje nadvratnik sastavljen od pet kamenih blokova - pravilnih lu nih segmenata sa srednjim kamenom visine 34 i irine 30 cm sa gornje, odnosno 20 cm sa donje strane. Kameni prag d amije je visok 15 cm. Iznad ulaza u d amiju se nalazi natpis u stihovima na arapskom jeziku uklesan u kamenu plo u veli ine 70x40 cm. Tekst natpisa, mjestimi no vokalizovan, smje ten je u est elipsastih polja, pisan nesh-pismom.Tekst natpisa ve smo naveli u gornjem dijelu opisa. Centralni molitveni prostor predstavlja kubus dimenzija 8,50x8,50 metara. Visina zida do krovnog vijenca iznosi pribli no 5,90 metara. Uz cijeli sjeverozapadni zid postavljen je mahfil kome se pristupa preko stepeni ta munare. Dimenzije mahfila iznose 8,50x2,64 metra. Sastoji se od dva pravougaona dijela postavljena uz sjeverni i zapadni ugao d amije. Dimenzije svakog pravougaonog dijela mahfila iznose 3,37x2,64 metra. Ova dva dijela me usobno su povezana pasarelom dimenzija 2,00x0,86 metara. Ukupna povr ina mahfila iznosi 20,0 m. Drvena konstrukcija mahfila se oslanja na hatulu postavljenu u sjeverozapadnom zidu i na konstrukciju koju sa injavaju kamene grede, debljine 15 cm, oslonjene na est kamenih osmostrani nih stubova visine 2 metra. Stubovi su zavr eni jednostavnim kapitelom visine 14 cm. Ograda mahfila, visine 67 cm, tako e je od kamena, a njena debljina iznosi 7 cm. Gornja stranica ograde ima jednostavnu profilaciju. Pod mahfila je da ani. Konstrukcija mahfila (gledano sa donje strane) bila je sakrivena drvenim daskama, dekorisanim geometrijskim ukrasima sa injenim od niza drvenih letvica. Rubne daske su bile oslikane biljnim ornamentom. Prema na inu iscrtavanja, kao i vrsti ornamenta, dekoracija mo e da se datira u vrijeme izgradnje d amije. Dio mahfila smje ten uz sjeverni ugao d amije u nekom ranijem periodu je ura en od betona (stubovi, grede i ograda). Prostor mihraba ima irinu 2,00 m i visinu oko 3,20 metara. Izvu en je iz ravni zida za 15 cm. Profilisani okvir ima irinu od 56 cm, a sedmostrana mihrapska ni a je iroka 88 cm. Kameni minber ima dimenzije 2,90x0,77 m sa visinom od pribli no 4,50 m (mjereno do vrha krova). Sastavljen je od tri dijela: portala sa stepeni tem i kamenom ogradom, gornjeg dijela koji nose etiri stuba povezana viti astim lukom i bo nih trouglastih stranica.

Visina portala minbera iznosi 1,92 metra. Kamena ograda je profilisana, kao i dijelovi bo nih trouglastih ploha. Visina ograde iznosi 90 cm. U podno ju bo nih stranica se nalaze jedna ve a i dvije manje ni e zavr ene plitkim viti astim lukom. Ve a ni a, ija irina iznosi 50 cm, a visina 1,60 metara, predstavlja prolaz ispod minbera. Do 2004. godine ovaj prolaz je bio zatvoren drvenim mu epkom. Minber je bio bojen kao i ostali dijelovi d amije ura eni od kamena. Ispod etvorovodnog krova d amije se nalazi potkonstrukcija u vidu osmougaone kupole. Osmougaona osnova formirana je pomo u dijagonalnih greda. Iz svakog ugla takve osmougaone osnove izlaze remenate, koje su na vrhu konstrukcije upete u tjemeni prsten. Na taj na in je formirana kri kasta kupola koja je sa donje strane pokovana daskama. Prelaz iz ravne tavanice u kupolu je dodatno nagla en dekoracijom u vidu re me (dekorisana eona daska). Prozorski otvori na d amiji su postavljeni u dva pojasa osim sa sjeverozapadne (ulazne) strane, gdje su gornji prozorski otvori pri nekoj od intervencija zazidani, ali su ostala vidljiva njihova mjesta. U prvom horizontalnom pojasu na svakoj od fasada d amije su postavljena po dva pravougaona prozorska otvora

(dimenzija 90x146 cm/ irina x visina). Prozori na jugoisto nom mihrapskom zidu su druga iji od ostalih prozora, jer se na njima, iznad natprozornika, nalazi otvor svijetlih dimenzija 110x60 cm, iznad koga je izveden kameni prelomljeni luk. Tragovi tranzena nisu vidljivi. Kod ostalih prozorskih otvora do 2004. godine dio iznad prozora je bio zazidan i nagla en prelomljenim lukom izvedenim u malteru. U intervenciji koju su izvele d ematlije po uzoru na prozorske otvore mihrapskog zida dio iznad ostalih prozora je probijen i izveden je svojevrstan prelomljeni luk. Svijetle dimenzije ovog novog elementa iznose 112x62 cm. Prozorski okviri u enterijeru d amije su izvedeni od pje ara sa bogatijim i slo enijim profilacijama. Na njima su vidljiva mjesta za postavljanje demira. Iz ovoga mo e da se zaklju i da su ovi elementi prilikom neke od intervencija preba eni u enterijer objekta (mo da u vrijeme njene prve obnove) ili poti u sa neke druge d amije. Prozorski otvori na sofama su bogatije dekorisani od ostalih prozorskih otvora. Debljina kamenog okvira iznosi od 20 do 22 cm. Sa spoljne strane prozora su postavljeni demiri od kovanog gvo a, a sa unutra nje su bili postavljeni drveni kapci. Prozori drugog horizontalnog pojasa imaju dimenzije 88x178 cm (visina do tjemena luka), postavljeni su u istim vertikalnim osovinama kao i prozori prvog. Prozori imaju zavr etak, tako e, nagla en prelomljenim lukom. Sa obje strane prelomljeni luk je uvu en prosje no 5 cm u odnosu na ravan zida. Zidovi d amije su ura eni od kre njaka sa kre nim malterom kao vezivnim sredstvom i njihova debljina iznosi u prosjeku 75 cm. Sa spoljne strane zidovi su danas omalterisani produ no - cementnim malterom. U enterijeru zidovi su, tako e, omalterisani i okre eni. D amija je pokrivena etvorovodnim krovom. Pokrov je od pocin anog lima, a krovna konstrukcija ispod pokriva a drvena. Izvorno d amija je bila pokrivena olovnim limom. Visina kamene munare bez alema iznosi 30 metara (Muli , str. 178). Munara je izvedena od kamena, a sastoji se od postolja, poligonalnog (dvanaestostrani nog) tijela munare, erefe, kace i zavr ne kupe sa metalnim alemom. erefa nije dekorisana. U unutra njosti munare je postavljeno kameno stepeni te. Pojedini blokovi su ura eni od sedre. Ulaz u munaru se nalazi u zapadnom uglu d amije.

Harem

U haremu d amije Mujezinovi je prona ao dvadesetak ni ana. Me u njima se nalaze i ni ani nad navodnim mezarom Junuz- au a, za koga se pretpostavlja da je osniva konji ke d amije. Na ni anima nema nikakvog natpisa. Ura eni su od mermera. Uzglavni ni an sa turbanom na prevoj visok je 1,25 metara, ima osnovu dimenzija 18x18 cm. No ni ni an je izra en u obliku stele visine 1,18 metara sa osnovom ije su dimenzije 32x10 cm. Na ovom ni anu je uklesana rozeta. Ovaj spomenik je najstariji u haremu. Natpise imaju sljede i ni ani: Ni an Ferhat-bega: Na uzglavnom ni anu, koji ima formu ulemanskih ni ana, uklesan je sljede i natpis smje ten sa dvije strane ni ana. 1255 (1839/40). (Bo e) koji pra ta grijehe i pokriva ljudske mane, oprosti mi grijehe i pokrij moje mane tvojom milo u. Umrli i upokojeni Ferhat-beg, sin Ahmed-bega. Za njegovu du u (prou i) Fatihu. Kada mu je stigao poziv 'Vrati se' odazvao se sudiji svih robova (ljudi). Predao je du u Ni an Dervi -pa e (Dedage) engi a[5]

Nad grobom engi a je masivan i ukra en kameni sarkofag na koji su postavljena dva ni ana. Uzglavni ni an je zavr en plitkim fesom i ki ankom, a no ni je ukra en lozom sa grozdovima. I na vrhu no nog spomenika se nalazi ukra eno ispup enje. Spomenik se nalazi u posebnoj gvozdenoj ogradi. Na uzglavnom ni anu na dvije strane je uklesan sljede i hronogram u pjesmi na turskom jeziku sa talik-pismom:

On (Allah), Ugledna li nost, e raf I hanedan live Gacka, Njegova ekselencija, junak, engi Dede Pa a, Volio je potomstvo vjerovjesnika Mustafe (Muhameda) i pomagao vjeru. Ovaj borac za vjeru u Hercegovini, Najiskrenije se zalagao za unapre enje vjere. Da bi pomogao u borbi, odlu io se i krenuo Prema Nik i u gdje se razbolio. I ne izlije iv i se predao je du u, A na smrtnom asu preporu i dvojici svojih sinova strpljivost Taj iskreni i juna ni borac.

Drugu polovinu kronograma itaj na drugoj strani:

On (Allah) Pogledaj moje stanje i iz njeg crpi pouku, Pa nemoj imati pouzdanja u ovaj svijet, Jer je on bez ikakve stalnosti i milosti, Zato neka te ivot ne zavede i iskoristi ga na putu istine, A na tom putu najbolje djelo je borba (na bo jem putu). Borbu je preporu ivao i Allahov vjerovjesnik, Djeco i prijatelji ne zanemarujte borbu, Jer je borba... Nakon ove preporuke izgovori Hu (Allah) i predade du u vje nosti, .. Bo e neka je Dedo-pa i mjesto u d enetu Meva. Godina 1292. (1874) Ispod ovog natpisa je i sljede i tekst u latinici: Dervi -pa a engi Otomanski zborni zapovjednik umro godine 1874.

Ostali datirani ni ani u groblju uz ar ijsku d amiju pokazuju da su u haremu sahranjeni:

- Omer, sin Mula Mehmeda, umro 1252. hid retske (1836/37) godine; - Abdulah, sin had i Mustafe Prohe, 1278. hid retske (1861/62) godine; - Almasa, k i had i Jusuf-age, 1278.hid retske (1861/62) godine; - Fatima, k i Avdage Prohe, supruga Kadi a Ned ib-efendije, umrla 1285. hid retske (1868/69) godine. Kao prate e objekte ove d amije eli i ostali autori navode medresu i mekteb. Medresa je bila smje tena ju no od d amije, van ograde harema, na mjestu dana nje zgrade Med lisa. U haremu d amije uz isto ni dvori ni zid d amije se nalazi nova esma izvedena od kamena. Sastoji se od korita i tijela zavr enog atorastim krovom. Na zidu esme se nalazi plo a sa upisanom godinom njene izgradnje (1987). D amija je, prema Muli evom mi ljenju, obnavljana 1633. godine. D amija je i poslije toga vi e puta obnavljana. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) d amija je vi e puta pogo ena artiljerijskim granatama. Tom prilikom su bili o te eni krovna konstrukcija i zidovi objekta, a munara je pogo ena vi e puta direktnim hicima. Kasnije su rekonstruisani gornji dio munare i erefe, objekat je omalterisan i okre en, te pokriven. Radove je finansirala IGASA Svjetska islamska humanitarna organizacija iz Saudijske Arabije. POPRAVCI I RESTAURATORSKI RADOVI U periodu od 2004. do 2006. godine na objektu je izvr eno mnogo intervencija od kojih su neke naru ile njegovu izvornost. U prvom redu to se odnosi na intervencije u enterijeru. Od posljednjeg obilaska lokacije i objekta (2004. godine) izvr eno je sljede e: - demontiran mahfil i skinuti dekorisani elementi; mahfil je kasnije vra en ali bez dekoracija; - u enterijeru je izbetonirana greda iznad samog ulaza u objekat koja podupire mahfil; - iz nepoznatih razloga dodata je betonska greda na donji kameni okvir prozora koji se nalazi uz ulaz na munaru (jugozapadni zid d amije); - sa svih kamenih elemenata mihraba je skinuta boja; mihrab je prekre en; - sa svih kamenih elemenata minbera je skinuta boja; - sa svih kamenih elemenata mahfila (horizontalne grede, stubovi, kapiteli, baze, ograda) je skinuta boja; - dio iznad natprozornika je probijen, izvedena konstrukcija luka sa druga ijom geometrijom od geometrije luka iz 2004. godine; - sva stolarija, osim ulaznih spoljnih vrata, zamijenjena je; - d amija je omalterisana u enterijeru i prekre ena.

[1]

Jedan ni an bez natpisa koji se nalazi u haremu d amije tradicija pripisuje Junuz- au u. Ibrahim sin had i Abdijin i bratu ed hair sahibije Tekijske d amije Mehmed-bega, carskog au a.

[2]

[3] (5) Ovi podaci se uvaju u Arhivu Generalne direkcije vakufa u Ankari (Vakuflar Umum Mdrlg Ar ivi VUMA). Za potrebe Orijentalne zbirke ANUBiH deftere je fotografski snimio Adem Hand i . Prije izvjesnog vremena ova ustanova ustupila ih je OIS-u i nalaze se pod ifrom 46 (ima ukupno 620 listova). [4]

Ove d amije predstavljaju poseban tip d amija. Ovom tipu pripadaju ari a, Roznamed ijina i Taba ica d amija u Mostaru. Najljep u d amiju u ovoj grupi predstavlja Roznamed ijina d amija u Mostaru sa izuzetno lijepom munarom (Pa i , 1989, str. 32).

Dervi -pa a, zvani Dedaga engi , turski zborni zapovjednik, umro je u Konjicu na putu iz Gacka u Sarajevo 1272. hid retske godine (1874). U borbama sa Crnogorcima te ko je ranjen.

[5]

JO

NEKOLIKO PODATAKA O VAKIFIMA TEKIJSKE I

AR IJSKE D AMIJE

Na osnovu memoara Mehmedi Faika Alagi a iz Konjica pod naslovom Povijest jedne porodice1] nalazimo jo nekoliko podataka o vakifima dvije konji ke d amije. Budu i da je gra a njegovih memoara dosta zanimljiva donosimo jedan manji dio iz njih zadr avaju i donekle jezi ki oblik u kom su pisani: ...Najprvi je bio Salih koji jest do ao sa sultan Mehmedom kada je zaposjedao Bosnu iza hid retske 867.g. (1463) te se naselio u konji kom kotaru u selu Bijeloj gdje imao lijep posjed i gdje sebi kulu na inio...Salih je iza sebe ostavio sina Abdulaha koji je ivio u Bijeloj i umro 962.g. (po hid ri) te je ostavio dva sina. Jednom je bilo ime Mehmed a drugome Junuz. Mehmed je stupio u slu bu carsku 985.g.... Kad je odslu io, povratio se ku i 1010.g. i jednu d amiju na inio pod kur umom (olovom) i kod iste d amije jednu medresu i tekiju. Da se sve izdr ava ostavio je gotova novca 700.000 ak a i od tih novaca podjelio je polovicu za uzdr avanje u d amiji imama, hatiba, va iju, mujezina i u tekiji ejhu i njegovim muridima (u enicima) ...a drugu polovicu novca je ostavio da se ukoliko bi se d amija ubudu e obarala ili ru ila ponovo mo e obnoviti...I jest pokraj iste d amije sebi namjestio kulu u kojoj je stanovao te se ista danas nalazi u rukama Mula Osmana Alagi a. I jest u istu d amiju dobavio imama iz Carigrada Ali efendiju te mu dao svoju robinju te ga o enio i na selu D epima petest ku a kmeta dao i otalen je porodica D umhurova u konjicu od gori re enog Ali efendije. Isti Mehmed au , kad je zapo eo d amiju graditi, najprvo je na inio prema d amiji jednu ku u za mutvaka, tj. za kuhinje, danas zvanu Skenderovu ku u. I u onom vremenu nije bilo ku a do stare uprije nego je varo bila na Pomolu i Vardi blizu grada, te se je odatle pro irila varo uz Neretvu. Kako je Mehmed au na inio d amiju tako je isto na inio d amiju i njegov brat Junuz au u ar iji prema staroj upriji. Od istog Junuz au a nije ostalo porodice ... I jest Mehmed au umro u 1033.g. iza hid reta i ukopan je pred svojom d amijom. Ostavio je sina Aliju kojeg jest za svoga ivota o enio iz Skoplja tj. iz Gornjeg Vakufa i to sasvim bogatom curom... Isti Alija veoma je junak bio i za o eva ivota po vojskama se nalazio. Kako je od junaka bio te imao glas, otalen se mi (tj. Alagi i) zovemo danas od njega Alagi i. I jest Alija umro 1058.g. i ostavio iza sebe dva sina: Ibrahima i D afera i jednu k er. I koliko sam uvidio za Mehmeda i Junuz au a i to prona ao u Naima Tarihu, tj. u povijesti turskoj kada je bila bitka sa sultan Mehmedom tre im u ma arskoj zemlji na Muha u, u istoj

istoriji se ka e da je bio kod njega Mehmed i Junuz au Bo njaci 1005 2].g. te se otalen i svjedo i da su oni veliki novac zadobili i d amije pogradili. -------------------------------------1Dr avni arhiv HP BiH u Sarajevu

2 Mehmed au je stupio u carsku slu bu 985.g., tj. 1577, za vrijeme Sultana Murata III, pa je jo uvijek mogao da ratuje i za sultana Mehmeda III koji je vladao 1595-1603, a kojega Alagi ovdje spominje. Sultan Mehmed III je tako er sa uspjehom ratovao u Ma arskoj. Stoga Moha ka bitka (1526), a pogotovo bitka kod Siska (1566) ne dolaze uop te u obzirD amija u Goranima (Had i- ahmanova d amija) Konjic Zemlji na parcela na kojoj se nalazi objekat d amije u Goranima je k. broj 2140. Stara d amija koja se nalazila na ovoj parceli poru ena je 1979. godine, a na njenim temeljima je 1983. godine sgara en dana nji objekat za koji ovom odlukom nije predvi en re im za tite. Ova d amija pripada tipu jednoprostornih d amija sa etvorovodnim krovom i kamenom munarom. Sastoji se od glavnog molitvenog prostora, ulaznog dijela koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani i kamene munare koja se nalazi uz jugozapadni zid. Glavni molitveni prostor i ulazni dio su natkriveni zajedni kim krovom. Objekat d amije ima pravougaonu osnovu ije vanjske dimenzije(19) iznose cca 13,0 x 9,85 m. D amija je natkrivena etvorovodnim krovom ispod kojeg se nalazi kupola koja je izra ena od drvene konstrukcije, a njena unutra nja strana je malterisana i bojena bijelom bojom. Krov je etvorovodni blagog nagiba sa drvenom krovnom konstrukcijom i pokrovom od crijepa. Kamena munara sa dva erefeta je sagra ena na zapadnoj strani d amije. Osnovnu nosivu konstrukciju objekta ine temlji i masivni kameni zidovi, ija debljina iznosi od 55 do 59 cm. Zidovi su malterisani sa vanjske i unutra nje strane i bojeni bijelom bojom. Visina objekta d amije od kote terena do po etka krova iznosi cca 6,0 m, a visina od kote terena do sljemena krova iznosi cca 8,5 m. Visina munare od kote terena do po etka alema iznosi cca 35,0 m. Centralni molitveni prostor d amije je pravougaonog oblika ije dimenzije iznose cca 8,7X9,0 m i zauzima povr inu od cca 78,3 m. Ovaj prostor je natkriven unutra njom kupolom iji pre nik iznosi cca 7,0 m. Sa vanjske strane kupola je sakrivena etvorovodnim krovom ija je drvena konstrukcija oslonjena na zidove objekta. Svi zidovi molitvenog prostora su malterisani i bojeni bijelom bojom. Pod je izra en od drvenih dasaka. Dvokrakim stepeni tem se iz prizemlja dolazi na sprat objekta gdje se nalazi u ionica i mahvil. Mahvil se nalazi na sjeverozapadnom zidu glavnog molitvenog prostora d amije. Dimenzije mahvila iznose cca 8,7x2,7 m. D amija u Goranima ima ukupno 17 prozorskih otvora. Svi prozorski otvori su izra eni od aluminijskih profila i podijeljeni su podu no na tri segmenta. Dvori te d amije je ogra eno ogradom od kovanog eljeza. U dvori tu d amije se nalazi gasulhana, manji prizemni objekat ije dimenzije iznose cca 4,1X3,75 m koji je prekriven etvorovodnim krovom i dva stara ni ana bez natpisa i dekoracije. Na istoj katastarskoj estici, izvan ogra enog d amijskog dvori ta, nalazi se objekat koji je nekada kori ten kao osnovna kola (mekteb). Objekat je u ru evnom stanju, ima prizemlje i sprat a njegove dimenzije iznose cca 13,0X7,1 m. Za objekte gasulhane i mekteba, koji se nalaze na istoj parceli kao i objekat d amije (k. . br. 2140), ovom odlukom nije predvi en re im za tite. Mezaristan u selu Gorani kod Konjica Nedaleko od Konjica nalazi se selo Gorani poznato po nekropoli ste aka na koju se nadovezuje prostrano aktivno muslimansko groblje sa nekoliko stotina ni ana od kojih je vi e od stotinu i pedeset koji se mogu nazvati starim. Samo jedan od njih nosi godinu 1280 (1863/64), a svi ostali su bez ikakvog natpisa na sebi. Forma pojedinih ni ana i njihov izgled, iako su bez natpisa te injenica da se groblje logi ki nastavlja na nekropolu ste aka, ukazuju na to da se groblje na ovom mjestu po elo razvijati mnogo prije jedinog datiranog ni ana, mo da u 17. ili ak 16. vijeku. Za ovaj izvje taj odabrano je trideset ni ana koji bi svojom formom, veli inom i izgledom mogli ukazivati na to. 1. Ni an pravougaone osnovice 24x20 cm i visine od 84 cm sa ravnim zavr etkom sa poluloptastom izbo inom. 2. enski ni an karakteristi an za ove krajeve, dimenzija 25x8x85 cm sa o te enim vrhom.

3. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 22x18 cm, a visina 75 cm. Obim turbana je 115 cm. 4. Mu ki ni an sa turbanom u gu ve dimenzija osnovice 20x19 cm i visine 63 cm. Obim turbana je 92 cm. 5. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 22x24 cm, a visina 76 cm. 6. Ukra en enski ni an dimenzija 23x11x73 cm. 7. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 20x18 cm, a visina 83 cm. 8. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 20x19 cm, a visina 61 cm. 9. Ukra en enski ni an dimenzija 25x10x97 cm. Na jednoj strani ni ana je u trouglastom udubljenju isklesan polumjesec a na drugoj strani ni ana su isklesane dvije vrpce koje bi mogle ozna avati pletenice kod ene. 10. Osmougaoni uzglavni ni an visine 141 cm i obima 117 cm. I no ni ni an je osmougaone osnove visine 143 cm i obima 76 cm. 11. Osmougaoni uzglavni ni an visine 87 cm i obima 64 cm. 12. Osmougaoni uzglavni ni an visine 123 cm i obima 113 cm. 13. Naget osmougaoni uzglavni ni an visine 117 cm i obima 93 cm. 14. Osmougaoni uzglavni ni an visine 100 cm i obima 96 cm. 15. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 25x24 cm, a visina 113 cm. 16. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 19x18 cm, a visina 109 cm. 17. Mu ki ni an sa turbanom u gu ve dimenzija osnovice 17x17 cm i visine 113 cm. 18. Mu ki ni an sa turbanom u gu ve sa jednim prevojem dimenzija osnovice 23x23 cm i visine 62 cm. Obim turbana je 139 cm. 19. enski ni an dimenzija 19x9x81 cm. 20. Mu ki ni an sa atal turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 19x12 cm, a visina 127 cm. Na ni anu je uklesana mala ni a sa godinom 1280 (1863/64). 21. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 22x11 cm, a visina 69 cm. 22. Mu ki ni an sa atal turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 17x17 cm, a visina 45 cm. 23. Ukra en enski ni an dimenzija 25x11,5x78 cm. 24. enski ni an dimenzija 18x13x85 cm, neobi nog izgleda sa polumjesecom i zvijezdom. 25. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 16x16 cm, a visina 94 cm. 26. Ni an u obliku stele dimenzija 27x11x97 cm. 27. Ni an u obliku stele dimenzija 47x8x77 cm. 28. Ni an u obliku stele dimenzija 18x12x114 cm. 29. Mu ki ni an sa atal turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 17x19 cm, a visina 98 cm. U isklesanoj ni i na ni anu je broj 76. Ni an se pripisuje osniva u d amije u Goranima koja je izgra ena krajem 16. vijeka. Ako ovo jeste mezar osniva a d amije, godina njegove smrti bila bi 1076 (1665/66). 30. Mu ki ni an sa glatkim turbanom ije su dimenzije osnovice ni ana 17,5x17 cm, a visina 91 cm. Na ni anu je latini ni natpis: Cokoja Be ir 1876 1954. ----------------U Seonici se nalaze dvije d amije, od toga je jedna u Donjoj, a druga u Gornjoj mahali. Postojali su i mekteb i tekija nak ibendijskog reda. Mekteb se nalazio pri vrhu Donje mahale. Ne zna se ta no kada je izgra en, niti kada je napu ten. Tekija je sagra ena oko 1833. godine i koristila se sve do 1912. godine. To je zadu bina ejha Osman Nuri Begete(4).Tekija se sastojala od dviju prostorija od kojih je ve a imala mihrab. Svako uo i petka i uo i ponedjeljka klanjala se d ematile jacija u tekiji i iza jacije bi se prou io zikr na koji su dolazile i ene (Baji , 41). Esad Baji , koji je u Monografiji Konjica prikupio podatke o istorijatu i stanju vjerskih objekata i drugih spomenika islamske kulture na podru ju Med lisa IZ Konjic, o Seonici pi e: Kada je u ljeto 1936. godine sru ena stara d amija u Donjoj mahali na ena je u zidu iznad ulaznih vrata jedna velika plo a sa natpisom : 'Ja fettah sene 1073', to zna i: 'O veliki osvaja u 1073 H (1662/63) godine.' Ova je d amija bila malih dimenzija, gra ena od ste aka i

lomljenog kamena, pokrivena etverostre nim krovom pod plo om i imala je malu drvenu munaru. Na njenim temeljima d ematlije su 1936 godine sagradile novu, ve u d amiju sa 15 metara visokom munarom koja je do d amijskog krova gra ena od kamena a odatle do alema od drveta. Od stare d amije je ostao samo prednji zid dok su ostala tri poru ena. Godine 1961, d ematlije su ponovo poru ile staru munaru i podigle novu od kamena. Dijelom je ova nova munara ozidana od kamena munare u Ostro cu koja je akumulacijom Jablani kog jezera potopljena. Pri a se da je staru d amiju sagradio, uz pomo mje tana, aban Numan ef. Malko i da su oni bili prva muslimanska porodica koja se doselila nakon islamizacije ovih krajeva. On, tako e, navodi: Dervi Buturovi , ro eni Seoni anin napisao je na temelju turskih izvora nekoliko radova o Seonici i njenim porodicama. On je na temelju berata (dekreta) sultana Mehmeda IV od 7 Muharrema 1066 (6. novembra 1655) godine utvrdio da su Donjomahalsku d amiju pravili neki Malko evi i. Berat je izdan povodom smrti Mehmeda, imama i hatiba ove d amije i postavljanja na njegovo mjesto sina mu Ahmeda. U drugom beratu stoji da je ovu d amiju podigao neki Ferhat hod a Buturovi zvani Malko evi i da je on bio njen prvi imam . (5) Za razliku od Donjomahalske, pisanih podataka o vremenu gradnje Stare d amije u Seonici nema. Prema mi ljenju Hivzije Hasandedi a, d amija je podignuta oko 1880. godine. D amija je zadu bina izvjesne Bege (Begajete) Begeta, k eri Omer-begove a udove Muharema Buturovi a, koja je za izdr avanje d amije uvakufila iftluk Bjelov ine kod Konjica i Podine u Seonici. Za ovo uvakufljenje napisala je vakufnamu koja se nije sa uvala. Prvi mutevelija njenog vakufa bio je njen brat Osman Nuri, a prvi imam d amije brati , Muhammed efendija. Poslije njega imami su bili: Osmanbeg Buturovi i njegov sin ejh Ahmed-beg (Baji , 42). D amija je zatvorena 1920. godine i danas je u ru evnom stanju. 2. Opis dobra D amija u Seonici pripada tipu d amija sa etvorovodnim krovom i drvenom munarom. Sastoji se od jednoprostornog molitvenog dijela kvadratne osnove, dimenzija 9,37x6,50 metara, i trijema koji se nalazi sa sjeverozapadne strane. D amija je podignuta na vrlo strmom terenu, tako da visinska razlika njene jugoisto ne i sjeverozapadne strane iznosi vi e od 3 metra. Zidani dio objekta i trijem pokriveni su jedinstvenom krovnom konstrukcijom sa kamenom plo om. Lokalitet sa koga je va ena plo a nalazi se u neposrednoj blizini Buturovi Polja (Gorica), oko 3 km ju no od Seonice. Trijem sa sofama ima dimenzije 6,63 x 2,25 metara sa srednjim prolazom irine 1,51 metar. Krovnu konstrukciju objekta nose drvena podvlaka i etiri drvena stuba pravougaone osnovice. Dimenzije stubova u prosjeku iznose 18/16 cm. Stubovi le e na jednostavnim etvorostrani nim kamenim bazama. Sofe se trenutno, zbog velike koli ine nasutog materijala, nalaze u ravni terena i nije poznato da li su i ime bile poplo ane. Drvo koje je kori eno za izgradnju d amije je, uglavnom, hrastovina (drvene hatule), odnosno pitomi kesten (stubovi) i poti e iz ume koja se nalazi u neposrednoj blizini sela. Ulaz u d amiju se nalazi sa sjeverozapadne strane. Njegova irina iznosi 1,25 metara, a visina 2,50 metara. Zavr en je ravnom hrastovom gredom i na njemu nema nikakvih dekorativnih elemenata. Na d amiji nema tariha, niti nekog drugog natpisa koji bi ukazivao na vrijeme njene gradnje ili na graditelja. Unutra nji molitveni prostor, pribli no kvadratne osnove, ima dimenzije: jugozapadni zid 5,75 metara, sjeverozapadni zid - 5,56 metara, sjeveroisto ni zid - 5,78 metara i jugoisto ni zid - 5,42 metara. Prostor je zatvoren ravnom drvenom tavanicom sa vidljivom krovnom konstrukcijom. Drvenih i eta nema. Korisna visina unutra njeg prostora, mjereno od poda d amije do greda, iznosi oko 5,50 m. Nosiva konstrukcija krova je oslonjena na spoljni jugozapadni i sjeveroisto ni zid. Zbog velike te ine krovnog pokriva a od kamenih plo a, upotrijebljen je veliki broj rogova razli itih presjeka i dimenzija. Cjelokupan enterijer d amije je omalterisan kre nim malterom i okre en u bijelo. Na sondama, koje su uzete prilikom istra ivanja vrste i kvaliteta veziva, uo en je vrlo mali procenat biljnih vlakana. Pijesak koji je kori en prilikom malterisanja d amije je vrlo sitne granulacije i razli itog je mineralo kog sastava. Pod d amije je ura en od drvenih dasaka i velikim dijelom je propao usljed velike koli ine vlage. Uz sjeverozapadni zid d amije se nalazi prednji drveni mahfil kom se pristupa preko drvenog stepeni ta smje tenog u sjevernom uglu d amije. irina stepeni ta iznosi 75 cm. Dimenzije drvenog mahfila iznose 5,56 x 2,30 metara, tako da njegova ukupna povr ina iznosi oko 13 m. Konstrukcija mahfila, koju sa injavaju grede dimenzija presjeka 8 x 8 cm, oslanja se na drvenu hatulu koja se

nalazi na spoljnom sjeverozapadnom zidu i drvenu podvlaku dimenzija presjeka 20x18 cm, postavljenu u pravcu jugozapad-sjeveroistok (paralelno sa sjeverozapadnim zidom), koja se oslanja na spoljne zidove jugozapadni i sjeveroisto ni. Unutra njih stubova na koje bi se eventualno oslanjala ova konstrukcija nema. Cijelom du inom mahfila je polo ena niska drvena ograda sa ispunom od kestenovih daski debljine 1,25 cm. Gornja i donja ivica ograde imaju vrlo jednostavnu profilaciju. Sa prostora mahfila, uz jugozapadni zid, nalazile su se stepenice kojima se penje na munaru d amije. U istom uglu d amije se nalazi drveni stub dimenzija presjeka 20x20 cm, koji pridr ava horizontalnu konstrukciju drvene munare. Mihrab je ura en od sedre i sa unutra nje strane je omalterisan kre nim malterom. Njegova irina u donjem dijelu iznosi 0,87 metara. Na visini od oko 2 metra stranice mihraba iz vertikalnog pravca lome se jedna prema drugoj i zavr avaju formom prelomljenog luka. Okvir mihraba je irok 10 cm i iz ravni zida je izvu en za oko 5 cm. Minber je jednostavne izrade i u cjelini je izveden od drveta bez ikakvih posebnih dekoracija. On je djelo nekog od lokalnih majstora. Njegova irina iznosi 60-70 cm. D amija ima zidove debljine 0,50 m - jugozapadni i sjeveroisto ni zid i 0,61 metara jugoisto ni i sjeverozapadni. Zidovi d amije su ura eni od kamena crvene i plavo-zelene boje sa kre nim malterom kao vezivom. Crveni kamen najvjerovatnije predstavlja jednu od brojnih podvrsta konglomerata sa vidljivom sitnozrnom strukturom, a plavo-zeleni kamen je ujedna ene strukture i sjajnog presjeka. Prema rije ima mje tana, poti e sa lokaliteta Budi nja ravan. Karakteristi no je, tako e, da su mje tani skidali kamen sa pojedinih starijih objekata i ugra ivali u nove po to je cijelo selo nekada, prema kazivanju mje tana, bilo ogra eno kamenim zidom. Na uglovima objekta upotrijebljena je sedra iz majdana koji se nalazi u blizini sela. Sa spoljne strane zidovi su omalterisani i okre eni. Prozorski otvori su postavljeni u dva pojasa osim na jugoisto nom mihrapskom zidu, gdje postoje prozori samo u gornjoj zoni. Donji prozori su u enterijeru zavr eni polukubetom, a gornji imaju ravne zavr etke. U sjeverozapadnom zidu objekta prozorski otvori imaju dimenzije 0,70x1,22, na sjeveroisto nom zidu 0,79x1,20 i jugozapadnom 0,80 x 1,22 metara. Munara d amije ima osmougaonu osnovu. Izvorno je bila omalterisana. Potkonstrukcija je drvena gdje su preko da ane oplate pokovane drvene da ice koje slu e kao podloga za kre ni malter. Usljed dugogodi njeg neodr avanja, cjelokupan malter je otpao. Munara je zavr ena atorastim krovom koji je pokriven limom.