obrada pridjeva u engleskom

7/22/2019 Obrada Pridjeva u Engleskom

1/12

229

Odgojne znanosti

Vol. 12, br. 1, 2010, str. 229-240

Struni lanak

KONTRASTIVNI PRISTUP U NASTAVI ENGLESKOGA

JEZIKA: SUSTAV OBRADE PRIDJEVA U NASTAVI

ENGLESKOGA JEZIKA PREMA DOBI

Ivana Carevi

Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Hrvatska

[email protected]

Saetak - Vanost uporabe materinjeg jezika u nastavi stranoga jezika nije

uvijek bila jednaka. Povijesno gledano, dok su s jedne strane metode poput di-

rektne ili audio-vizualne odbacivale uporabu materinjeg jezika, s druge strane,

metode poput Community Language Learning (CLL) postupno su ukljuivale

materinji jezik u proces uenja stranoga jezika. Pojavom kontrastivne analize

dolazi do sustavnijeg prouavanja utjecaja materinjeg jezika u procesu uenja

stranoga jezika (Vilke, 1975.).

U ovom radu raspravlja se o uporabi materinjeg jezika u procesu uenjastranoga jezika te o primjeni kontrastivnog pristupa u tom procesu. On podra-

zumijeva uporabu materinjeg jezika u smislu koritenja pozitivnog transfera

i reduciranja negativnog transfera putem odgovarajuih nastavnih tehnika.

Prvi dio rada opisuje vanost uporabe materinjeg jezika u nastavi strano-

ga jezika te prikazuje kontrastivnu analizu gramatike kategorije pridjeva u

engleskom i hrvatskom jeziku s oekivanim interferencijama. Drugi dio rada

razrauje sustav obrade pridjeva u nastavi engleskoga jezika prema dobi, od

poetnog do naprednog stupnja.

Kljune rijei:materinji jezik, kontrastivna analiza, kontrastivna analiza

pridjeva, proces pouavanja stranoga jezika

Uvod

Uloga materinjeg jezika u procesu uenja/usvajanja stranog/drugoga je-zika usko je vezana uz podruje bilingvizma i kontaktne lingvistike. Vanostupotrebe materinjeg jezika u procesu uenja stranoga jezika nije uvijek bila

jednaka. Dobar primjer tomu su direktna i audiovizualna/audiolingvalna me-toda koje odbacuju upotrebu materinjeg jezika, dok druge npr. alternativne

metode poput Community Language Learning (CLL) postupno ukljuuju ma-


2/12

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 229-240

230

terinji jezik u taj proces. Meutim, tek s pojavom kontrastivne analize dolazido sustavnog prouavanja utjecaja materinjeg jezika u procesu uenja stranoga

jezika.Zaeci kontrastivnog pristupa seu u 19. st. kada pojmovi jezino mi-

jeanje i mijeani jezici (Filipovi, 1986.) zaokupljaju panju tadanjihlingvista. Miljenja su podijeljena; jedni prihvaaju mogunost jezinog po-suivanja i mijeanja, a drugi ne. Ameriki lingvist W.D.Witney (1881.) po-kuao je dokazati na primjeru engleskoga jezika, tonije vokabulara, da jemijeanje jezika prirodna pojava. Uoio je da prilikom jezinog kontakta oba

jezika zadravaju svoj identitet, tj. ne stvara se neki novi jezik, ali dolazi dodjelominog meujezinog utjecaja. To znai da e svaki jezik preuzeti nekeelemente iz onog drugog (Filipovi, 1986.). U 20. stoljeu termini jezinomijeanje i mijeani jezici postaju neprikladni, tako da ve Einar Haugen

(1950.) predlae termin posuivanje umjesto mijeanja. O jezinom po-suivanju, posebice kulturnom posuivanju govore Edward Sapir u svojojknjiziLanguage(1921.), te Leonard Bloomeld u knjiziLanguage(1933.). R.Filipovi govori o tri razdoblja u razvoju teorije jezika u kontaktu, a dijeli ih

prema upotrebi tri termina; jezinog mijeanja, jezinog posuivanja i jezi-nog kontakta. Prva, ve spomenuta dva razdoblja pedesetih godina prologastoljea vode k ideji jezinih dodira ili kontakata. Uriel Weinreich (1953.) usvojem djelu Jezici u kontaktuizdvaja tri osnovna pojma: za jezike kae dasu u kontaktu kada ih isti govornik ili govornici naizmjenino upotrebljavaju;

tog govornika/govornike naziva bilingvima tj. dvojeziarima, a tu pojavu bi-lingvizmom; interferencija je za njega posljedica tih jezinih dodira.

Na naim prostorima veliki doprinos u podruju istraivanja jezika u kon-taktu dao je prof. Rudolf Filipovi. Prema njegovom shvaanju, jezici dolazeu kontakt iz dvaju razloga, zbog jezinog posuivanja i kod uenja/usvajanjadrugog jezika.

Kako u oba sluaja neminovno dolazi do jezinog transfera, ezdesetih isedamdesetih godina prologa stoljea dolazi do razvoja kontrastivne lingvi-stike kojoj je cilj dvojaki; s jedne strane trebala bi olakati uenje stranoga

jezika, a s druge, opis svakog od jezika bio bi upotpunjen i obogaen, i to svena temelju prouavanja slinosti i razlika tih jezika. Pogreke koje proizlazeiz tih slinosti i razlika mogu potjecati od negativnog transfera tj. interferen-cije materinjeg jezika. Prema Filipoviu, cilj je kontrastivne analize utvrditite pogreke kako bi se olakalo uenje stranoga jezika. Taj sustav pogreakaon naziva kompromisnim sustavom, W. Nemser (1971.) aproksimativnimsustavom, dok L. Selinker (1972.) za isti sustav koristi termin meujezik.

U okviru kontrastivne analize meu zapaenijim engleskim projektimakontrastivne analize je Yugoslav Serbo-Croatian-English Contrastive Project(YSCEP) koji se odvijao u tri faze;


3/12

Carevi, I.: Kontrastivni pristup u nastavi engleskoga jezika

231

1. faza 1967. 1970.2. faza 1971. 1975.3. faza 1975. 1980.U svakoj fazi objavljivane su publikacije Studies, Reports i Pedagogi-

cal Materials. Studies sadre teorijske lanke o kontrastivnoj analizi,Reportslanke u kojima su lingvistiki opisane odreene gramatike kategorije u hr-vatskom i engleskom jeziku i potom kontrastirane. Na temelju saznanja iznevedenog metodiki su konstruirane vjebe objavljivane u publikacijiPeda-

gogical Materials. Te vjebe su u osnovi prijevodne vjebe iji je cilj izbjega-vanje negativnog transfera materinjeg jezika. Kontrastivna analiza provoena

je na tri razine: fonolokoj, morfolokoj i sintaktikoj. Paralelno s kontrastiv-nom analizom radila se i analiza pogreaka.

Cilj Projekta bio je stvaranje kontrastivne englesko-hrvatske gramatike,

kompromisnog sustava tj. sustava greaka s opisom prirode tih greaka injihovim uzrocima. Tu su takoer bili predvieni i nastavni materijali koji bi

pomogli nastavniku da prepozna i eliminira pogreke uzrokovane negativnimtransferom iz materinjeg jezika (Filipovi, 1975.).

Pogreke koje su bile predviene od strane lingvista u okviru kontrastivneanalize te kasnije pronaene u analizi pogreaka sistematizirale su se premaSelinkerovoj podjeli izvora pogreaka; jezini transfer, transfer pouavanja,strategije uenja stranoga jezika, strategije komunikacije na stranom jeziku,generalizacije proizile iz materinjeg jezika (Vilke, 1975.). Vano je napome-

nuti da se pogreke uzrokovane jezinim transferom lako prepoznaju za razli-ku od ostalih, ali se zato vrlo teko iskorijenjuju. Tako npr., pogreke u redurijei u reenici ili u neupravnom govoru postaju ne samo teko iskorijenjive,ve i tzv. fosilizirane strukture (Vilke, 1975.).

S obzirom na dob, ispravljanju pogreaka pristupalo se na osnovi petodi-jelne sheme, u kojoj se u prve tri faze koristio princip automatizacije strukturaputem drilova, a u druge dvije kognitivni pristup. Sukladno tome, prve tri fazeodnose se na poetne stupnjeve tj. osnovnu kolu te prva dva razreda srednjekole, dok se druge dvije faze odnose na napredne stupnjeve tj. druge dvijegodine srednje kole i fakultet (Vilke, 1983.).

Iako se kontrastivna analiza danas ne primijenjuje u svom izvornom obli-ku, njezin utjecaj na suvremenu nastavu stranoga jezika je prisutan i iznimnokoristan. Kontrastivni pristup ukljuuje materinji jezik u proces uenja stra-noga, i to tako to koristi pozitivni transfer, a neutralizira negativni transfer

putem odgovarajuih nastavnih tehnika.

Materinji jezik u nastavi stranoga jezika

Situacija u razredu najbolji je pokazatelj frekventnog koritenja materinjegjezika (L1) i od strane uitelja i od strane uenika. Moglo bi se rei da je L1


4/12


232

stalno prisutan u smislu usporedbe (na fonolokoj, semantikoj, morfosintak-tikoj, ekstralingvistikoj razini). Uzmimo za primjer sljedee reenice: I mitako kaemo! Samo malo drukije napiemo. Usporeivanje tj. kontrastiranje

jezinih struktura od strane uenika predstavlja jedan od naina boljeg razumi-

jevanja znaenja te lakeg pohranjivanja rijei u memoriji. Osim toga, mlaiuenici koriste materinji jezik kako bi: dobili potvrdu od uitelja, npr., Jeltiptoe znai hodati na prstima?, obratili se prijatelju, dodatno objasnilizadatak, tj. ponovili uputu zadatka na materinjem jeziku i sl. Naravno, dobuenika utjecat e i na estou koritenja L1; u ranoj dobi upotreba L1 je vrloesta i s godinama uenja bi se trebala smanjivati. Meutim, vano je rei daupotreba L1 kod naprednih odraslih govornika ne nestaje, ve se smanjuje naminimum. Dobar primjer tomu bilo bi prebacivanje kodova (code-switching)kod bilingvalnih govornika. Taj se postupak doima gotovo prirodnim i potrebi-

tim. Usporeivanje koje svjesno ili nesvjesno koristimo kako bi uoili slinostii razlike izmeu ve usvojenih koncepata na materinjem jeziku i onih kojemoramo usvojiti na stranom jeziku doprinosi stvaranju veza, asocijacija kojeolakavaju uenje stranoga jezika. Koncepti koje smo usvojili u materinjem

jeziku ne moraju nuno odgovarati onima u stranom jeziku. Meutim, upravoto povezivanje, proirivanje ili suavanje koncepata dovodi do nauenog (Vil-ke u Vrhovac i sur., 1999.). Darian (1969.) navodi kako je ve Henry Sweetsmatrao da se uenje jezika temelji na stvaranju asocijacija.

U kojoj mjeri bi uitelji trebali upotrebljavati materinji jezik na satu strano-

ga jezika? Neupitno je da je materinji jezik potreban u nastavi stranoga jezika.Dobrog uitelja ini njegova sposobnost i umijee da zna u svakoj situacijiprocijeniti i prilagoditi uporabu materinjeg jezika na satu stranoga jezika. Nataj nain postaje dobrim primjerom svojim uenicima te je za oekivati da ei oni znati initi isto.

Negativni transfer i uenike pogreke

Osim pozitivnog jezinog transfera (na fonolokoj, morfosintaktikoj, i dr.

razinama) kontrastivni pristup u uskoj je vezi i s negativnim jezinim transfe-rom tj. negativnom utjecaju materinjeg jezika na pojavu uenikih pogreakapri koritenju stranoga jezika.

Jezina pogreka ini se, predstavlja najvei problem svim uiteljima stra-noga jezika. Doivljavaju je kao neto to se pod svaku cijenu mora izbjei ieliminirati. S jedne strane moglo bi se govoriti o jezinim pogrekama koje su

posljedica individualnih razlika u usvajanju drugoga jezika tj. uenju stranogjezika s obzirom na dob, spol, motivaciju i stil uenja. S druge strane, veinagreaka je, prije svega u ranom uenju, razvojnog tipa te predstavlja sastavnidio uenja (Lightbrown, 1983.). Kako bilo, mnoga istraivanja u tom podruju

pokazuju da jedan dio uenikih pogreaka ima svoje korijene u L1 interferen-


5/12


233

ciji. To zapravo znai da prilikom uenja L2 tj. prilikom kontakta dvaju jezika(materinjeg i drugog/stranog jezika) dolazi do nepravilnosti u uporabi L2. Tese pogreke mogu odraavati na svim razinama (od fonoloke do ekstralingvi-stike). Bitno je prepoznati ih na vrijeme, osvijestiti ih i na nain primjeren

dobi kontrastivnim pristupom raditi na njima i neutralizirati ih.

Pojava negativnog transfera na razini gramatike kategorije

pridjeva

Iako uenici u ranoj dobi relativno brzo usvajaju pridjeve na leksikoj ra-zini, s njihovim proirivanjem i nadograivanjem u viim razredima osnovnekole moe doi do problema na morfosintaktikoj, semantikoj i ekstralin-gvistikoj razini. Primjer tomu mogla bi biti pojava pridjeva na predikatnommjestu u reenici (morfosintaktika razina): The wound looked bad. (Rana

je izgledala loe.)Kako u hrvatskom jeziku na tom mjestu koristimo prilog,dogaa se da i u engleskoj reenici umjesto pridjeva uenici koriste oblik pri-loga: The wound looked badly.Taj oblik u engleskom jeziku ne stoji. Nasemantikoj razini takoer moe doi do potekoa.

Uzmimo za primjer slijedee pridjeve: eventual koji uenici gotovo uvi-jek izjednauju s hrvatskom inaicom pa prema tome i znaenjem - even-tualan, moguto je, naravno, pogreno jer eventual znai konaan(ultimate, nal). Isto tako e a hard-working personpostati osoba kojateko radi (umjesto vrijedne, marljive osobe). Pogreke se mogu javiti i na

ekstralingvistikoj razini. Tonije, izrazi koje koristimo u hrvatskom jezikunee uvijek biti odgovarajui u engleskom jeziku to e ovisiti o kontesktu tj.komunikacijskoj situaciji. Npr: ve u ranom uenju engleskog jezika vano jeohrabrivati i hvaliti uenike pokuaje pravilnog koritenja stranog jezika. No,umjesto da koristimo izraz Bravo!koji ima jednako znaenje u oba jezika,svakako bi u ovoj situaciji bilo bolje koristiti izraze poput: Excellent!, Verynice!, Nice work!, Good thinking! Great!, itd.

Prikaz gramatike kategorije pridjeva u engleskom i hrvatskom

jeziku te oekivane interferencije

Za pridjeve bi se moglo rei da su rijei koje oblikuju znaenje drugih ri-jei kojima se pridjevaju, a to je najee imenicama. To oblikovanje znaenjazapravo je suavanje opsega znaenja rijei (Bari, i dr., 1990.), npr: ajnalica ui je pojam od lica. Isto tako u engleskom jeziku a coffee tableui je po znaenju nego a table.

Meutim, da bi rije bila kategorizirana kao pridjev ne moe se promatratiizolirano, tj. izvan konteksta. Karlovan (1985.) na primjeru round dobroilustrira ovu tezu; a round of golf (imenica)/ They round the corner (glagol)/a round object (pridjev).


6/12


234

Kad se govori o tipovima pridjeva, engleska gramatika Thompson i Mar-tineta (1993.) daje podjelu u kojoj su obuhvaeni pridjevi koji se u hrvatskom

jeziku svrstavaju u zamjenice; tako su pridjevi this/ thatu hrvatskoj podjelisvrstani u pokazne zamjenice, each, everyu neodreene imenike zamjenice,

some, any u neodreene pridjevne zamjenice, a which, what, whose u upitnezamjenice. Osim njih, u engleskoj podjeli navode se jo i opisni ili kvalitativni

pridjevi (clear, round, easy). Hrvatska gramatika (Bari, i dr., 1990.) osim naopisne, pridjeve dijeli jo i na gradivne i posvojne. Ove razlike u podjeli poznaenju, meutim, nisu zanimljive same po sebi. ini mi se vanije za kon-trastivni pristup spomenuti sam poloaj pridjeva u reenici. Uzimajui to uobzir i u hrvatskoj i u engleskoj gramatici izdvojila bih slijedee; atributivnui predikativnu poziciju pridjeva te komparaciju pridjeva. to se atributivne

pozicije tie, moemo je promatrati iz tri ugla: prenominalne i postnominalne

pozicije, te kao dodatka objektu. Spomenut u samo neke mogue interferen-cije. Prenominalna pozicija poput a red ower= crveni cvijet ne predstavljaproblem ueniku engleskoga jezika. Meutim, ono to bi moglo dovesti dopotekoa su imenice koje se koriste atributivno, npr.sun glasses, stone wall,costume party. Uenik moe pogreno konstruirati rije zbog toga to se uhrvatskom jeziku koriste pridjevi sunane u sunane naoale, kameniu kameni zid, i kostimirana u kostimirana zabava. Ukoliko poimeniu-

jemo pridjev npr. Siromani trebaju nau pomo. u engleskoj varijanti to sepostie dodavanjem odreenog lana The poor need our help.Tu se mogu

dogoditi dvije pogreke; prva, siromani se preoblikuju u izraz siromaniljudi, pa prema tome slijedi prijevod Poor people need our help. Reenicagramatiki nije netona, no ipak bi se moglo rei da je to transformacija ori-ginalne reenice. Drugo, moe se dogoditi da se izostavi lan jer u hrvatskom

jeziku nema lanova; Poor need our help.Pridjev koji se nalazi u predikatnoj poziciji ini se da ee moe dovesti

do pogreke nego pridjev u atributivnoj poziciji (Ivir, 1983.), npr. Ivir (1983.)daje slijedee primjere: court martial, secretary general, proof positive. Uhrvatskim inaicama pridjev je u prenominalnoj poziciji (ratni sud, generalnisekretar, neoborivi dokaz) tako da se moe oekivati negativni transfer L1.

Konano, u komparaciji pridjeva takoer se moe javiti negativni utje-caj materinjeg jezika, npr. u komparativu engleski jezik koristi rije than -John is taller than Jake. Ovdje postoji opasnost od koritenja rijei fromzbog utjecaja hrvatskog od (John is taller from Jake.).

Drugi primjeri potekoa mogu se nai u sloenijim oblicima komparaci-je kao npr. kod komparacije odnosa: The cheaper the product, the lower thequality.U hrvatskom bi koristili konstrukciju to je proizvod jeftiniji, to jekvaliteta nia. Zatim, u superlativu bi se moglo izdvojiti slijedee: She is the

smallest of the two.U hrvatskom se ne koristi oblik superlativa, ve kompa-rativa: Od njih dvije ona je manja.


7/12


235

Prijedlog obrade gramatike kategorije pridjeva od poetnog do

naprednog stupnja

U nastavi ranog uenja engleskog jezika pridjevi su prisutni od samog po-etka, tj. od prvog razreda osnovne kole. Uzimajui kognitivni, emocionalnii socijalni razvoj uenika u obzir, obrada gramatike kategorije pridjeva mogla

bi se promatrati na slijedeim razinama:1. rano uenje; 7 10 godina, 1., 2. i 3. razred osnovne kole2. 10 13 godina, 4., 5. i 6. razred osnovne kole3. 13 15 godina, 7. i 8. razred osnovne kole4. 15 19 godina, srednja kola5. odrasli, napredna razina

Kako uenici u svom kognitivnom, emocionalnom i socijalnom razvoju

prolaze najvee promjene u osnovnoj koli (7 15 godina) uinilo mi se po-trebnim razdijeliti obradu gramatike kategorije pridjeva kroz tri razine. Na-ime, to se tie ranog uenja, prve tri godine uenici su uglavnom izloenizadacima iji je cilj razvijanje vjetina razumijevanja sluanjem i govorenje, azadaci itanja i pisanja uvode se postupno, prije svega preko globalnog itanjai pisanja. Do intenzivnijeg razvoja vjetina itanja i pisanja dolazi tek od ot-

prilike treeg razreda osnovne kole. Gramatika kategorija pridjeva pouavase od samog poetka, no ne u gramatikom smislu. Na toj razini ne bi smjelo

biti gramatikog objanjavanja i analiziranja jer uenici u toj dobi jo ne mogu

apstraktno razmiljati pa prema tome niti primjenjivati apstraktnu gramatikuterminologiju. Stoga bi pristup pridjevima trebao biti intuitivan i funkciona-lan, tj. u kontekstu situacije. Polazei odfonetske razinebilo bi dobro to vieuenike izloiti pravilnom izgovoru pojedinih pridjeva u reeninom sklopu.Za razliku od hrvatskih, engleski okluzivi su aspirirani, npr. tidy, pretty, terri-ble, itd. U poetnom stupnju dok se jo ne kree s globalnim itanjem i pisa-njem izuzetno je vano da su uenici izloeni pravilnom izgovoru kako bi, kaddou u fazu globalnog itanja i pisanja, sami mogli ukazati na razlike.

Uenici ve vrlo rano zapaaju razlike, npr. za rije prettyTo zvui kao

neto izmeu c i t.Isto se dogaa i sa samoglasnicima, tonije dvoglasnicimakojih u hrvatskom nema; old, tidy,itd. Kako je igra osnovna aktivnost za ue-nje jezika u ranoj dobi, smatram da se pravilan izgovor moe postii upravotim putem. Brojalice, rime, pjesmice dobar su izbor za uvjebavanje izgovora,intonacije, naglaska, tj. za utvrivanje baze govora. Ovdje se jo moe dodatiigra sa zvukovima; npr.I spy with my little eye something beginning with sh.Uenici, izgovarajui shdolaze do rijei koje poinju tim glasom. Igre me-morije (pomou kartica sa slikama), igre pogaanja, domino, krai dijalozi irole-play, itd. Sve navedene aktivnosti mogu pomoi u boljem svladavanjuizgovora te neutralizaciji moguih pogreaka proizilim iz negativnog tran-sfera iz L1.


8/12


236

Na morfoloko-sintaktikoj razinidobro je koristiti velik broj primjerapoput:

A: What colour is the bus? VersusB:Its red. B:Its a redbus.

A: Which one?B: The red one.S proirivanjem vokabulara dolazi do usvajanja velikog broja izraza s ime-

nicom u atributivnoj funkciji poput: a police station, a bus stop, a computergame, fruit salad, itd. U hrvatskom se na mjestu imenice u atributivnoj funkcijinalaze pridjevi (policijska postaja, autobusna postaja, kompjutorska igrica,vona salata). Pogreke su ovdje rijetke, ali se ipak mogu dogoditi, npr.fruity

salad. Mogu se izbjei tako da se uenici izloe to veem broju primjera tevjebom kroz razliite vrste aktivnosti, prije svega igrom (memorije, domino,

pogaanja, itd.)Konano, kako je ve prije spomenuto, na ekstralingvistikoj razinivano

je koristiti prikladne izraze pohvala pravilnih uenikih pokuaja koritenjaL2.

Druga i trea razina obuhvaaju dob od 10 do 15 godina. To je vrijemekada uenici poinju apstraktno razmiljati i zakljuivati. Kako je taj prijelazk apstraktnom miljenju postupan proces, u prvoj fazi (10 -13 godina)ueni-ci su spremni prihvatiti termine za pojedine gramatike kategorije. U drugojfazi (13 15 godina) uenici postupno osvjetavaju primjenu gramatikogmetajezika, te je to doba kada im gramatiki prirunici mogu biti od koristiu smislu sistematizacije gradiva te uvjebavanja i provjeravanja ispravnostigramatikih struktura.

S proirivanjem reenice dolazi i do mogunosti veeg broja pogreaka.Na morfo-sintaktikoj razinipredikatna pozicija pridjeva moe dovesti dopogreaka, npr. Her house looks spooky.. Prema hrvatskoj reenici Njenakua izgleda sablasno. moe postati Her house looked spookily. Kod kom-

paracije pridjeva takoer dolazi do proirivanja konstrukcija, npr. sloenije

komparacije poput komparacije jednakosti as...as, not so ....as. Jedna od onihkoje mogu prouzroiti pogreke jest superlativ u funkciji komparativa: He isthe youngest of the two. u smislu Od njih dvoje, on je mlai. S obzirom dau hrvatskom ne koristimo superlativ na tom mjestu, bilo bi dobro ukazati narazlike.

Na semantikoj razini dolazi do vee izloenosti kolokacijama poput he-avy rain, koja moe postati hard rainprema hrvatskom jaka kia. U skladus psihozikim razvojem uenika, postupci kojima se moe sprijeiti pojava

pogreaka ili ih neutralizirati sve su raznovrsniji. Tako npr. s razvojem njihovih

vjetina itanja s razumijevanjem moe se uvoditi itanje engleske lektire pa s


9/12


237

tim u vezi i postupna analizu teksta, a kontrastivnim pristupom mogu se osvje-tavati pojedine strukture na svim jezinim razinama. Kontrastiranje je dobrokoristiti kada god naiemo na strukture koje se razlikuju u materinjem i stra-nom/engleskom jeziku. Takoer je dobro uenicima prirediti zadatke (govorne

aktivnosti, pismeni zadaci) na kojima e moi uvjebavati te strukture. To jerazdoblje u kojem uenici pokazuju veliki interes za upoznavanjem vrnjaka izstrane zemlje te za stupanjem u kontakt pismom (npr.pen pals). To se svakakomoe iskoristiti jer moe biti izvor nekih kulurolokih termina koje doznavi ihod svojih dopisnih prijatelja potom rado prenose svojim prijateljima iz razreda.

etvrta i peta razina odnose se na dob 15 19 godina (srednja kola) tena odrasle napredne govornikeengleskoga jezika. Proirivanje gramatikihstruktura se nastavlja te se mogu promatrati sa sva tri aspekta: predikatne iatributivne pozicije pridjeva te u komparaciji pridjeva. Namanje potekoa

trebalo bi biti nafonetsko-fonolokoj razinijer je za oekivati da su uenicive odavno svladali bazu govorne komunikacije. Vei broj potekoa mogaobi biti na morfo-sintaktikoj, semantikoj i ekstralingvistikoj razini. Naime,ukoliko predikatne pridjeve proirujemo prijedlozima u engleskom jeziku mo-gue su sljedee konstrukcije: afraid of (bojati se nekog/neeg)proud of(po-nosan na nekog/neto), itd. U hrvatskoj konstrukciji, vidi se da dolazi do upo-rabe drugog prijedloga ili pak njegovog izostavljanja, a mogue su i preoblikezavisno-sloenom reenicom, npr. He felt ashamed of having done so littlework. - Sramio se to je napravio tako malo/radio tako malo. Osim toga,

na potekoe moemo naii i kod proirivanja reenice innitivom, npr. Sheis easy totalk to. S njom je lako priati., ali ne i Ona je laka za priati..Na ekstralingvistikoj razininajvee razlike izmeu hrvatskog i engleskogjezika ovdje se mogu uoiti kod ustaljenih fraza kao npr. You are most kind.(Vrlo ste ljubazni.), Last but not least. (Posljednji, ali ne i manje vaan.).Iako po svom obliku spadaju u razinu komparacije pridjeva, ipak bi se moglorei da ulaze i u ekstralingvistiku razinujer se radi o ksnim strukturamakarakteristinim za engleski jezik.

Postupci kojima bi se izbjegle potekoe ili koji bi neutralizirali moguepogreke trebali bi ukljuivati velik broj tekstualnih zadataka, u smislu analizeteksta, pisanja npr. kraih pria, pjesama, ivotopisa, izvjetavanja; zatim punorada na izvornom materijalu poput novinskih lanaka ili lanaka u asopisima;

prianje viceva, sluanje razliitih varijanti engleskog jezika npr. u okviru isje-aka iz radio emisija, itd. Sve aktivnosti i zadaci trebali bi biti usklaeni s ue-nikim interesima, tj. interesima pojedinih dobnih skupina (tinejderi, odrasli).

Zakljuak

Kontrastivni pristup nastavi stranoga jezika je potreban jer moe doprini-jeti, ne samo uspjenijem uenju stranoga jezika, ve i razvoju jezinog mi-


10/12


238

ljenja i jezine svjesnosti. Uporaba materinjeg jezika u nastavi stranog jezikakod nas jo nije potpuno denirana i prilagoena razvojnom stupnju i pred-znanju uenika tj. ini se da nastavnici stranoga jezika jo uvijek dvoje okotoga hoe li i u kolikoj mjeri koristiti materinji jezik. Dok ga neki izbjegavaju,

drugi pretjeruju u njegovoj uporabi. Rasvjetljavanju ovog problema svakakobi doprinjela edukacija nastavnika, posebice u pogledu strunog usavravanja,kao i daljnja istraivanja u tom podruju.

LITERATURA

Bari, E., Lonari, M., Mali, D., Pavei, S., Peti, M., Zeevi, V. i Znika, M. (1990).Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjiga.

Bloomeld, L. (1933).Language. New York: Henry Holt.Darian,S. (1969). Backgrounds of Modern Language Teaching: Sweet, Jespersen, and

Palmer. U: The Modern Language Journal,Vol. 53, No. 8, pp. 545-550.

Filipovi, R. (1975). The Yugoslav Serbo-Croatian English Contrastive Project atthe End of its Second Phase (1971-1975), 5-26 str. U: R. Filipovi (ur.), STUDIES6, YSCECP.

Filipovi, R. (1986). Teorija jezika u kontaktu. Zagreb: JAZU I K.

Haugen, E. (1950). The Analysis of Linguistic Borrowing. U:Language 26, pp. 210- 231

Ivir, V. (1983). A Contrastive Analysis of English Adjectives and their Serbo-CroatianCorrespondents. Pedagogical Material by Mirjana Vilke. U: R. Filipovi (ur.),New Studies, Vol. 2, 219-284 str. Institue of Linguistics, Faculty of Philosophy,University of Zagreb.

Karlovan, V. (1985). A Survey of English Grammar. Zagreb: Radniko i narodnosveuilite Moa Pijade, OOUR Zavod za andragogiju.

Lightbrown, P. (1983). Exploring relationships between developmental and instructi-onal sequences in L2 acquisition.U: H. Seliger and M. H. Long (Eds.), ClassroomOriented Research in Second Language Acquisition(pp. 217-243). Rowley, MA:

Newbury House.

Nemser, W. (1971). Approximative systems of foreign language learners. IRAL, 9,(2), 115-124.

Oxford Advanced Learners Dictionary (1992). Oxford:OUP.

Sapir, Edward (1921).Language: An introduction to the study of speech. New York:Harcourt, Brace and company.

Selinker, L. (1972). Interlanguage.IRAL, 10,(3), 209-231.

Sironi-Bonefai, N. (1999). Planiranje i programiranje. U: : Vrhovac, Y. i sur. (1999).Strani jezik u osnovnoj koli. 39-51 str. Zagreb: Naklada Naprijed.

Slattery, M., Willis, J. (2001).English for Primary Teachers. Oxford: OUP.

Thompson, A.J., Martinet, A.V. (1993).A Practical English Grammar. Oxford: OUP.


11/12


239

Vilke, M. (1975). On Compiling Pedagogical Materials. U: R. Filipovi (ur.), STUDI-ES 6, YSCECP, 63-77 str.

Vilke, M. (1999). Djeca i uenje stranih jezika u naim kolama. U: Vrhovac, Y. i sur.(1999). Strani jezik u osnovnoj koli. 17-30 str. Zagreb: Naklada Naprijed.

Vilke, M. (1999). Uenici mlae kolske dobi i gramatika engleskog jezika. U: Vrho-vac, Y. i sur. (1999). Strani jezik u osnovnoj koli. 214-216 str. Zagreb: Naklada

Naprijed.

Vrhovac, Y. i sur. (1999). Strani jezik u osnovnoj koli. Zagreb: Naklada Naprijed.

Weinreich, U. (1953).Languages in Contact: Findings and Problems. New York:Linguistic Circle of New York.

Whitney, W.D. (1881). On Mixture in Language. American Philological Association.


12/12


240

A CONTRASTIVE APPROACH IN FOREIGN ENGLISHLANGUAGE TEACHING: A SCHEMA FOR TEACHING

ADJECTIVES IN FOREIGN ENGLISH LANGUAGE

TEACHING WITH RESPECT TO AGE

Ivana Carevi

Summary - The importance of using the mother tongue in teaching a fo-reign language has not always been the same. While certain methods, such as

the direct method or the audio-visual method, rejected the use of the mother

tongue, others, for example Community Language Learning (CLL), gradually

included the use of the mother tongue in the process of learning/teaching a

foreign language. Contrastive analysis introduces a systematic study of the

inuence of the mother tongue in the process of learning/teaching a foreign

language. This article discusses the use of the mother tongue in the process of

learning/teaching a foreign language while using contrastive-oriented instruc-

tion. This implies the use of positive transfer from the mother tongue and the

reduction of negative transfer using appropriate teaching techniques.The rst part of this paper looks at the importance of the use of the mother

tongue in learning/teaching a foreign language. In addition, it deals with the

contrastive analysis of the lexical category of adjectives in the English and

Croatian language with respect to the anticipated difculties of language inter-

ference. The second part of the paper shows a schema for teaching adjectives

in foreign English language learning/teaching designed according to the age

level, from elementary to advanced level.

Key words: mother tongue, contrastive analysis, contrastive analysis of

adjectives, foreign language teaching.

obrada pridjeva u engleskom

Documents