SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA TURISTIČKI I HOTELSKI MENADŽMENT

OPATIJA

SUSTAV OBRAZOVANJA TURISTIČKIH KADROVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Kadrovski menadžment Human Resources ManagementMentor: -

Student: - Broj indeksa:- Smjer: -

OPATIJA,srpanj 2003.

SADRŽAJ

stranica

UVOD 1

1. SUSTAV OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ 3

1.1. Ustroj obrazovnog sustava u Hrvatskoj 3

1.2. Sustav javnih ustanova za obrazovanje u

Hrvatskoj 6

2. OBRAZOVANJE I TURIZAM 10

2.1. Sustav javnih srednjih škola za obrazovanje

turističkih kadrova u Hrvatskoj 11

2.2. Sustav javnih visokih učilišta za obrazovanje

turističkih kadrova u Hrvatskoj 15

2.3. Sustav privatnih škola za obrazovanje

turističkih kadrova u Republici Hrvatskoj 19

ZAKLJUČAK 23

LITERATURA 24

UVOD

Predmet ovog rada je sustav obrazovanja turističkih kadrova u Hrvatskoj. U radu

se nastoji prikazati trenutno stanje cjelokupnog obrazovnog sustava u Hrvatskoj, s

posebnim osvrtom na predmet istraživanja u ovom radu – sustav obrazovanja turističkih

kadrova u Hrvatskoj.

Svrha rada je predstaviti obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj, s posebnim

naglaskom na sustav obrazovanja turističkih kadrova. Cilj rada je ukazati na značaj

obrazovanja turističkih djelatnika u budućem razvoju turizma i pružanju kvalitetnih

turističkih usluga.

Tijekom izrade rada korišteni su različiti izvori, primjeri i interne dokumentacije

različitih stručnjaka iz područja ekonomije, turizma, edukacije, edukologije, pedagogije i

sl. U radu su pored navedenog korištene usporedbe sa europskim zemljama i

tranzicijskim zemljama.

Pri izradi rada korištene su različite metode znanstvenog istraživanja, a najviše su

korištene statističke metode, metode sinteze i analize, opisna metoda, metode

komparacije, metoda kompilacije, metoda promatranja, metoda indukcije i dedukcije.

Rad je podijeljen na 2 poglavlja.

U prvom poglavlju rada pažnja je posvećena cjelokupnom obrazovnom sustavu u

Hrvatskoj, njegovom ustroju, strukturi, specifičnostima. Pored općih karakteristika

iznesen je opis i prikaz javnog obrazovnog sustava: osnovnog, srednjeg obrazovanja te

značajke i osobine visokih učilišta. Uz javne ustanove za obrazovanje postoji i nekoliko

privatnih ustanova za odgojno, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, pa je prikazan i

njihov rad, ustroj, struktura. U drugom poglavlju, koji je ujedno i središnji dio

cjelokupnog istraživanja, prikazan je javni sustav obrazovanja za turističke kadrove. U

ovom poglavlju se ističe važnost srednjih škola kao bitnog čimbenika koji pridonosi

adekvatnoj kvaliteti turističkog kadra u Hrvatskoj. Uz javno srednje usmjereno

obrazovanje u Hrvatskoj postoji niz javnih viših i visokih učilišta za obrazovanje

turističkih kadrova. U poglavlju su iznijete njihove osnovne karakteristike i značajke.

Pored javnih ustanova usmjerenog obrazovanja turističkog kadra, u Hrvatskoj postoji i

niz privatnih visokih učilišta za obrazovanje turističkih kadrova i jedna privatna

turistička škola. U poglavlju se nastoji prikazati i analizirati njihov rad i program. Na

kraju seminarskog rada iznijeta su osobna stajališta proizašla iz izrade ovog rada,

zaključne misli, problemi, nedostaci i potencijalna rješenja za poboljšanje cjelokupnog

obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

Važno je ipak spomenuti one bez kojih se ne može:

U ovom radu u kojem je najteže bilo doći do adekvatne i aktualne literature zahvalio

bih prije svega osoblju knjižnice FTHM-a Opatija, te osoblju Sveučilišne knjižnice u

Rijeci, osoblju i tajništvu privatnih vioskih škola ACMT u Dubrovniku i osoblju

Zagrebačke škole za menadžment – studij turizam koji su mi poslali silne e-mailove i

poštu sa kompletnim nastavnim programima.

2

1. SUSTAV OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ

U svrhu analize sustava obrazovanja turističkih kadrova u Republici Hrvatskoj,

potrebno je uvodno ukazati na cjelokupni sustav obrazovanja u Hrvatskoj i njegove

specifičnosti.

1.1. Ustroj obrazovnog sustava u Hrvatskoj

U ovom dijelu rada prikazan je cjelokupni ustroj i struktura obrazovnog sustava u

Hrvatskoj. Prije iznošenja i objašnjenja cjelokupnog obrazovnog sustava u Hrvatskoj,

potrebno je definirati osnovne pojmove, relevantne za obradu tematike seminarskog rada.

Obrazovanje (edukacija) označava širenje ukupnih spoznaja, znanja, vještina i

sposobnosti osoba koje se osposobljavaju za samostalno odlučivanje i djelovanje u

različitim situacijama.1

Što je obrazovni ili edukacijski sustav u Hrvatskoj? Postoji niz različitih definicija

koje se značajno u samom kontekstu značenja obrazovni sustav i ne razlikuju. U radu je

uzeta sljedeća definicija: “Obrazovni – edukacijski sustav Hrvatske trebao obuhvatiti

predškolski odgoj, malu (dječju) školu, osnovnu školu, srednju školu, više ili visoko

školstvo, izobrazbu odraslih, te znanstvene i specijalističke postdiplomske i doktorske

studije.”2 Prema navedenoj definiciji moguće je napraviti podjelu obrazovnog sustava s

obzirom na sustavni odnos, tj. obrazovni sustav u Hrvatskoj se sastoji od niza po sebi

povezanih i specifičnih podsustava.

Podsustavi hrvatskog obrazovnog sustava (koji nije značajnije mijenjan – tj. u

cijelosti je preuzet iz ex. SFRJ ), su:3

1 Bahtijarević Šiber, F.: Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 721.

2 V, Vujić: Sustav obrazovanja za potrebe ugostiteljstva i turizma, Međunarodni kongres Hotelska kuća '96, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1996., str. 424.

3 Ibidem.

3

predškolski obrazovnoodgojni podsustav, kojega čine:

dječji vrtići, jaslice,

dječja ( mala ) škola;

osnovna škola kao podsustav obuhvaća:

osnovno školovanje od I do IV razreda tzv. pučka škola,

osnovno školovanje od V do VIII razreda;

sustav srednjih škola koje obuhvaćaju:

trogodišnje (strukovne, obrtničko-zanatske, politehnike),

četverogodišnje ( strukovne, gimnazije, umjetničke, tehničke);

sustav obrazovanja odraslih – andragoški sustav andragogija4:

osnovno školovanje odraslih,

srednjeusmjereno obrazovanje odraslih;

sustav viših i visokih učilišta – veleučilišta, sveučilišta, više škole koje

obuhvaćaju:

više škole,

visoke škole, fakultete, umjetničke akademije;

sustav znanstvenih specijalističkih studija koji obuhvaćaju:

postdiplomski – magistarski studij

doktorski studiji

Važno je napomenuti da osnovna škola traje 8 godina (postoje različiti prijedlozi

da osnovno školovanje tj. obvezno školovanje traje 9 odnosno 10 godina po uzoru na

slične provedene reforme u zemljama Europske unije i zemljama u tranziciji, zasad ništa

od toga nije konkretizirano i zakonski određeno i propisano, ostalo je samo na ideji).

4 Andragogija = naziv koji se upotrebljava osobito u praksi naših radničkih sveučilišta za pedagogiju odraslih ljudi. Prema: Klaić, B.: Rječnika stranih riječi, Zora, Zagreb, 1972., str. 65.

4

Srednje odnosno usmjereno obrazovanje traje četiri odnosno tri godine, zavisno o

programu ili vrsti škole. Besplatno školovanje se provodi i pohađa u svim državnim

odnosno javnim obrazovnim institucijama mada postoje i slične institucije u privatnom

vlasništvu ali se one plaćaju ili se putem stipendija pohađaju.

Što znači usmjereno obrazovanje? Usmjereno obrazovanje je takav oblik

obrazovanja (uz parafraziraranje više definicija), u kojem se kandidat usmjerava za

obrazovanje za pojedina zanimanja ili pripremu za studij. Usmjereno obrazovanje je

neobvezatno dok je osnovno školovanje obvezatno po Zakonu. U Hrvatskoj postoji niz

institucija (ustanova) za obrazovanje.

Na slici 1. predstavljen je ukupan broj institucija i ustanova za obrazovanje

podijeljenih po kriteriju vrsta obrazovanja.

Slika 1. Ukupan broj obrazovnih ustanova u Hrvatskoj u 2002. godini

Napomena: Nedostaju podaci za obrazovne ustanove za izobrazbu odraslih tzv. večernje škole, škole – tečajevi, otvorena i narodna učilišta i sveučilišta i sl.

Izvor: Prema SLJH2002, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, www.dzs.hr. (1.02.2003.)

5

Iz slike 1 vidljivo je da prevladavaju osnovne škole što i nije potrebno

objašnjavati iz činjenice da je upravo osnovno obrazovanje obvezatno i besplatno

(osobno zapažanje ali u potpunosti). Grafikon na slici 1 nije potrebno dalje analizirati jer

koristi samo da bi prikazao ukupnu strukturu po broju, a ne po udjelu pojedinih vrsta

obrazovnih institucija u obrazovnom sustavu Hrvatske.

Ustroj hrvatskog obrazovnoedukacijskog sustava je specifičan po sljedećem:

Osnovne škole, predškolske ustanove te srednje škole i odgovarajući centri i učilišta su

pod ingerencijom Vlade Republike Hrvatske i njezinim resornim Ministarstvom prosvjete

i športa na čelu kojeg je ministar koji izravno kao i Predsjednik Vlade odgovara Saboru

RH i predlaže mu zakonu. Visoka učilišta, fakulteti, više škole, akademije odgovaraju

Zakonima o visokom školstvu odnosno Ministarstvu znanosti i tehnologije – Ministru, ali

su po sebi specifična jer imaju potpunu autonomiju, napose Fakulteti koji se nalaze u

sklopu Sveučilišta kojih u Hrvatskoj ima 5 (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb i najmlađe od

njih koje je dobilo dozvolu za rad Zadar) te u ovom radu navodimo i sljedece u

napomeni, Dubrovačko Sveučilište.5 Fakulteti su posebne autonomne jedinice u sklopu

Sveučilišta. Fakulteti su prvenstveno usmjereni na obrazovanje i istraživanje, te nude širi

tip akademskog obrazovanja.

1.2. Sustav javnih ustanova za obrazovanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, kako je već u prethodnom poglavlju iznijeto, postoje različiti oblici

obrazovanja, a s obzirom na vlasništvo govori se o dva oblika obrazovnih ustanova:

javne ustanove za obrazovanje,

privatne ustanove za obrazovanje.

Javne ustanove u obrazovanju kao oblik obrazovanja pokrivaju najveći dio

teritorija Hrvatske, a najveći postotak stanovništva upravo pohađa te ustanove za

obrazovanje.

Na slici 2. prikazana je struktura i odnos javnih ustanova i privatnih ustanova za

obrazovanje.

5Prema: Slobodna Dalmacija/Olga, Ramljak/Dubrovnik dobio Sveučilište/http://www.slobodnadalmacija.hr/20030523/novosti01.asp (23.05.2003.)

6

Slika 2. Struktura ustanova za obrazovanje u Hrvatskoj s obzirom na vlasništvo u 2002.

godini

Izvor: SLJH2002, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, www.dzs.hr. (1.02.2003.) i www.mzt.hr (4.02.2003.)

Iz slike 2. vidljiva je ogromna razlika u postotnim bodovima u udjelima privatnih

i javnih ustanova za obrazovanje u Hrvatskoj. Uzevši u obzir samu činjenica da je javno

obrazovanje u većem dijelu i skoro u potpunosti besplatno (napomena: izuzev školskog

pribora, knjiga i ostalih osnovnih potreba učenika studenta), ne čude prikupljeni podaci.

Nesumnjivo je da se programi u svim ustanovama moraju ipak uskladiti s resornim

Ministarstvima ili sa Sveučilišnom politikom dotičnog područja. Ipak kvaliteta je

neosporno na strani privatnih ustanova za obrazovanje zbog same činjenice što imaju

bolje (financijske) uvjete ali daleko manji broj učenikastudenata na

nastavipredavanjima. Ali ipak moj osobni stav o tome je da je kvaliteta osoblja ipak

daleko na strani javnih ustanova (prije svega na visokim učilištima). Cjelokupni sustav

obrazovanja ipak žudi za reformom. Prije svega se učenici trebaju rasteretiti ogromnog

programa koji ne koristi ničemu (u ekonomskom smislu ne donose određenu korist već

mogu samo pomoći u kvizovima tipa “Tko želi biti milijunaš?”. Učenike treba više vezati

uz određene preferanse tj. da odaberu uz pomoć stručnjaka one kolegijepredmete koji im

najbolje odgovaraju i mogu u budućem obavljanju poslova najviše pomoći. (A ne da svi

idu u gimnazije jer je to trend ili moda i sl.)

7

Reforma hrvatskog obrazovnog sustava je nužna i zbog stvaranja novog sustava

vrijednosti u ekonomskim odnosima i zbog same pojave globalnih odnosa i sustava.

Danas je potrebna hitna planska reforma cjelokupnog sustava obrazovanja, kretanje

prema društvu znanja. Reforme je potrebno provesti planski i držeći se naših

tradicionalnih vrijednosti i iste na jednostavan način uklopiti u globalni sklop zvanog

društvo znanja i informacija. Informacija je uz ljudske resurse danas najznačajniji resurs

te je potrebno hrvatski obrazovni sustav uklopiti i priključiti u globalni svijet znanja,

informacija i tehnologije bez čega se reforme ne mogu provesti. Princip kojim se treba

rukovoditi je: jedan učenik = jedno računalo znanje = opća korist pojedinca i opća

korist društva u cjelini.

Treba nastaviti s reformama po cijenu svega i držati se poznate fraze

Dostojevskog “ne valja zastajkivati kako bi kamenjem gađao svakog psa koji usput na

njega laje, jer tada nikad neće stići do cilja”6.

Javne ustanove za obrazovanje se dijele na sljedeće škole i učilišta: 7

predškolske ustanove,

osnovne škole,

srednje škole,

više škole,

fakulteti, akademije.

Iz iznijetog je, dakle, vidljivo javno obrazovanje u Republici Hrvatskoj obuhvaća

sve razine obrazovanja, od predškolskog do visokog obrazovanja.

U ovom dijelu seminarskog rada posvećena je pažnja značaju privatnih ustanova u

obrazovnom sustavu Hrvatske.

U Hrvatskoj je u trendu osnivanje privatnih ustanova za obrazovanje i odgoj.

Razlikuju se od javnih državnih što su znatno kvalitetnije, najvećim dijelom se

financiraju iz vlastitih izvora, karakteristične su po malom broju učenika (studenata),

znatno više koriste modernu tehnologiju u nastavi, imaju manji broj sati nastave, više

pažnje se posvećuje igri, case study, praksi, prevladava praktično nad teorijskim,

fleksibilnije radno vrijeme i sl.

Statistički promatrano ipak je zanemariv broj privatnih institucija za obrazovanje i

6 Prema: Dostojevski, F.M.: Zločin i kazna.7 Modificirano prema: Vujić, V.: op. cit., str. 425.

8

odgoj u Hrvatskoj. Prema dostupnim podacima broj privatnih ustanova u Hrvatskoj je

80.8

8 Prema: Forum Za Slobodu Odgoja/http://www.fso.hr (02.02.2003.)

9

2. OBRAZOVANJE I TURIZAM

U ovom dijelu seminarskog rada iznijeti će se središnji podaci i trenutno stanje,

nedostaci, problemi hrvatskog sustava za obrazovanje turističkog kadra. Navesti će se i

konkretni primjeri obrazovanja turističkih kadrova.

Bez adekvatnog kadra nema ni kvalitetne usluge a ni dostatne novčane koristi.

Što je to kadar, ili što su to kadrovi?

Kadar, kadrovi prema Klaiću znače osnovni sastav radnika neke ustanove ili

organizacije ili poduzeća i sl. Izraz kadrovi u Hrvatskoj je novijeg datuma, prije se

koristio izraz–personal, radnici, službenici i sl. 9 Prema, J. Brekiću pojam kadrovi

obuhvaća tri skupine ljudi:10

osobe u pripremi za rad,

osobe na radu, zaposlene (na poslu) i

osobe prije odlaska u mirovinu i slično.

Iz posljednje definicije vidljiva je sličnost definicije obrazovanja i kadrova

(obrazovanjem se ukratko pripremaju osobe za samostalan ili timski rad).

Obrazovanje je glavno oruđe, alat, turizma.

U daljnjem tekstu predstavljen je sustav javnih i privatnih škola za obrazovanje

turističkih kadrova u Republici Hrvatskoj.

9 Deželjin, J.: Upravljanje ljudskim potencijalima, Organizator, Zagreb, 1996., str. 19.10 Ibidem.

10

2.1. Sustav javnih srednjih škola za obrazovanje turističkih kadrova u Hrvatskoj

Javne obrazovne institucije i ustanove koje obrazuju turistički kadar u Hrvatskoj

se dijele na:11

srednje ugostiteljskoturističke škole i hotelijerskoturističke škole (42),12

visoke škole za turizam, ugostiteljstvo i nautiku,

fakulteti,

postdiplomski studiji, doktorski studiji i sl.

Srednjoškolski sustav u Hrvatskoj obrazuje učenike za rad u sljedećim

zanimanjima s područja ugostiteljstva, turizma i hotelijerstva: 13

hotelijerski– turistički tehničar,

kuhar,

konobar,

brodski kuhar,

slastičar,

ugostiteljski radnik.

Srednje hotelijersketurističke škole obrazuju kadrove za gore navedena

zanimanja. Osim toga ova zanimanja pripadaju izvršnom kadru koje je u izravnom

kontaktu s gostom, te je gledano s razine menadžmenta, to ujedno i najniža i srednja

razina menadžmenta. Ovaj skup zanimanja omogućuje cjelokupan rad hotelskih i drugih

ugostiteljskih objekata. Iz navedenog ovoga proizlazi da je uloga hotelijersko turističkih i

ugostiteljskih srednjih škola neizmjerno velika posebno u izgradnji kvalitetne ponude

turističkih usluga i turističkog proizvoda. Međutim, potrebno je istaknuti da trenutno u

postojećem obrazovnom sustavu Republike Hrvatske za obrazovanje turističkog kadra

postoji veliki raskorak između teorijskog djela nastave i praktičnog djela nastave.

Na slici 3. dan je pregled odnosa praktične i teorijske nastave u

11 Prema:dobro došli u Ministarstvo znanosti i tehnologije RH/http://www.mzt.hr, (04.02.2003), i Ministarstvo prosvjete i športa RH/http://www.prosvjeta.hinet.hr, (04.02.2003.)

12 Paulović, R. B., Krajnović, A.: Privatne škole u oblikovanje kadrovskih standarda u turizmu, Hotelska kuća '98, Hotelijerski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Opatija, 1998., str. 680.

13 Ibidem, str. 679.

11

hotelijerskoturističkim i ugostiteljskoturističkim školama u Hrvatskoj.

Slika 3. Odnos praktične i teorijske nastave u hotelijerskoturističkim i

ugostiteljskoturističkim školama u Hrvatskoj.

Napomena: Obrađeni podaci pripadaju području rada Ugostiteljstvo i Turizam. Zanimanje: Hotelijersko –

turistički tehničar trajanje 4 godine.

Izvor: Obrada autora prema: Program rada Hotelijerskoturističke škole Opatija, Ministarstvo prosvjete i športa, Opatija, 2002., str. 11.

Iz slike 3 jasno je vidljivo koliko se vremena troši na teorijskom dijelu nastave, a

u svijetu je trend da barem 2/3 ukupnog vremena provedenog na nastavi učenik provede

na praktičnom i stručnom usavršavanju. Jasna je ogromna i nesrazmjerna razlika i

odstupanje hrvatskog standarda od standarda sličnih škola u zemljama Europske unije.

Od ukupnog broja sati godišnje za sve četiri godine obrazovanja za zanimanje

hotelijerskoturistički tehničar, učenik provede samo 15% (brojčano u broju sati to iznosi

205 sati godišnje po školskoj godini koja ima ukupni fond nastavnih sati 1372 ili samo

sati 820 sati provede na praktičnom radu tijekom cijelog svoga školovanja), od ukupne

nastave na praktičnom i stručnom usavršavanju.14

Srednja škola mora ponajviše pripremati učenike upravo za praksu i rada u nekom

od ugostiteljskohotelskih objekata i sl.

Na slici 4 prikazani su rezultati istraživanja slična prethodnim, s iznimkom da se

14 Nastavni plan Hotelijerskoturističke škole u Opatiji za školsku godinu 2002./2003., Ministarstvo prosvjete i športa, Opatija, 2002.

12

radi o trogodišnjoj školi koja obrazuje turistički kadar na identičan način kao i ine slične

škole u Hrvatskoj.

Slika 4. Odnos teorije i praktične nastave u trogodišnjim ugostiteljskim školama

Napomena: zanimanje kuhar

Izvor: Obrada autora prema: Program rada Ugostiteljskoturističke škole u Opatiji za školsku godinu 2002./2003., Ministarstvo prosvjete i športa, Opatija, 2002., str. 12.

Iz slike 4 vidljiv je znatno veći broj sati provedenih na praktičnoj nastavi

zanimanja tipa kuhara (slična je i situacija sa zanimanjima: slastičar, konobar itd.) nego

god zanimanja hotelijerskoturistički tehničar. Ipak i ovdje postoji mjesta za poboljšanje

kvalitete izvođenja nastave.

13

Kako bi trebala izgledati veza između srednjih škola, fakulteta i raznih oblika

doškolovanja u turističkoj djelatnosti vidljivo je iz slike 5.

Slika 5. Edukacija temelj turizma

Izvor: Modificirano prema: Novacka, L.: Education – the base of intelectual capital in tourism, Međunarodni kongres Hotel&Tourism 2002, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Opatija, 2002., str. 190.

Na slici 5 prikazana veza između srednje škole i fakulteta prikazana je kao temelj

obrazovnog hijerarhijskog trokuta na vrhu kojega se nalazi doškolovanje, različiti oblici

tečajeva i stručna usavršavanja. Očita je veza između srednjih škola i fakulteta. Ta veza

treba predstavljati same temelje budućeg djelatnika (kojeg se obrazuje po tom sustavu) u

turizmu. Nedostatak adekvatne nastave u srednjim školama koje obrazuju ne samo

kadrove koji će odmah nakon završetka srednje škole početi raditi i djelovati u

turističkim gospodarstvima, je to što iste te škole obrazuju i potencijalne studente

hrvatskih visokih učilišta, pa je stoga potrebno uskladiti programe srednjih škola i

fakulteta.

14

Iz prethodno iznesenih podataka i činjenica može se zaključiti da je sustav

obrazovanja turističkih kadrova u hrvatskim srednjim školama nedovoljno kvalitetan i

adekvatan i prilično neprimjeren za potrebe turističke djelatnosti u Hrvatskoj.

U Republici Hrvatskoj, od ukupno 512 srednjih škola, njih 43 izvode programe

ugostiteljskoturističke struke, od kojih su 42 državne.15 Iz iznijetih podataka može se

zaključiti da Hrvatska ima nedovoljan broj srednjih škola za obrazovanje turističkog

kadra te iako se smatra da je upravo turizam pokretač razvoja Hrvatske i njezinog

gospodarstva zanemaruje se važnost kadra u Hrvatskoj, glede turističke djelatnosti i sl.

2.2. Sustav javnih visokih učilišta za obrazovanje turističkih kadrova u Hrvatskoj

Kako bi se izvršila analiza sustava javnih visokih učilišta za obrazovanje

turističkih kadrova u Hrvatskoj, potrebno je uvodno ukazati na neke specifičnosti.

Visokim učilištima se smatraju sveučilišta, veleučilišta, fakulteti, umjetničke akademije i

visoke škole. Institucije za obrazovanje turističkih kadrova koje djeluju u Hrvatskoj su: 16

Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija,

Ekonomski fakultet Zagreb – studij turizma,

Fakultet za vanjsku trgovinu i turizam, Dubrovnik,

Visoka škola za turizam, Šibenik,

Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Miroković” Pula,

Institut za turizam i poljoprivredu Poreč – studij turizma.

Na ovim učilištima se obrazuju različiti profili budućih djelatnika iz područja

turizma, turističkog i hotelskog menadžmenta, hotelijerstva, ugostiteljstva. Polaznici

ostvaruju različite titule nakon završetka obrazovanje. Tako je za primjer uzet profil i

15 Paulović, R. B., Krajnović, A.: op. cit., str. 680.16 Obrada autora prema podacima: Dobro došli u Ministarstvo znanosti i tehnologije

RH/http://www.mzt.hr (4.03.2003.) i Vukčević, M.: Modeli višeg i visokog obrazovanja za turističke managere u Hrvatskoj, Hotelska kuća '96, Hotelijerski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Opatija, 1996., str. 439.

15

akademska titula na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na dodiplomskom studiju; kad se

završi taj akademski stupanj obrazovanja dobiva se titula diplomiranog ekonomiste u

turizmu, sličan sustav titula je prisutan i na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment

u Opatiji (titula na završetku dodiplomskog studija nosi naslov diplomirani ekonomista, s

naznakom za područje turizma i hotelijerstva). Slična klasifikacija je i na ostalim

studijima ekonomije i turizma, na nekim studijima postoji i stručni studij gdje student na

završetku studija stekne titulu ekonomista. u detaljnu analizu zvanja neće se ulaziti.

Za upis na spomenute fakultete i učilišta potrebno je završiti srednju školu (u

trajanju od 4. godine) dok je za upis na stručne studije potrebno završiti minimalno

srednju trogodišnju školu. Pored završene srednje škole potrebno je položiti prijemne

ispite na dotičnim učilištima.

Na sveučilišnom studiju studenti imaju sljedeći status:17

redovni studenti koji studiraju na teret Države odnosno Ministarstva znanosti i

tehnologije,

redovni studenti koji plaćaju svoj cjelokupno obrazovanje na temelj potpisanog

ugovora,

izvanredni studenti ili studenti uz rad koji u cijelosti plaćaju svoj studij.

Obrazovanje hrvatskih hotelskih i turističkih kadrova radi stjecanja općih

menadžerskih, tehnoloških i financijskih znanja kao i definiranog sklopa vještina za

određene poslove ima apsolutni prioritet, jer će upravo razvoj ljudskih resursa biti

odlučujući čimbenik u osiguranju kvalitete hrvatskom turizmu. Međutim, potrebno je

istaknuti da između sustava obrazovanja turističkih i hotelskih kadrova i praktične

primjene znanja ne postoji ujednačenost. To je vidljivo iz niske stope zapošljavanja

diplomanata i na nisko vrednovanje njihova znanja na radnom mjestu.

17 Dobro došli u Ministarstvo znanosti i tehnologije RH/http://www.mzt.hr (4.03.2003.)

16

Tablica 1. Popis kolegija koji se izučavaju na Fakultetu za turistički i hotelski

menadžment u Opatiji

godina

1. 2. 3. 4.

Kolegij

Počela ekonomije Makroekonomija Marketing Menadžment

Osnove trgovačkog prava

RačunovodstvoFinancijski menadžment

Kadrovski menadžment HR

StatistikaEkonomika ugostiteljskih poduzeća

Organizacija i menadžment procesnih funkcija hotela

Kontroling

MatematikaMonetarna i kreditna politika

Strategija razvojaMarketing i menadžment turistički agencija

Uvod u znanstveni rad

Hrana i prehrana

Teorija odlučivanja i kvantitativne metode

Promet u turizmu

Informacijska tehnologija

Strani jezik I. Strani jezik I.Gospodarstvo Hrvatske

Turistička geografija

Strani jezik II. Strani jezik II: Strani jezik I.

Sociologija Izborni kolegij I.Praksa u turističko-ugostiteljskom gospodarstvu

Strani jezik II:

Strani jezik I. Izborni kolegij II. Izborni kolegij I. Diplomski rad

Tjelesna kultura Seminarski rad Izborni kolegij II. Obvezni izborni I.

Seminarski rad I Javne financije Seminarski rad III: Obvezni izborni II.

Izborni kolegij I

Izvor: Obrađeno prema: Nastavni plan i program Curriculum, Fakultet za turistički i

hotelski menadžment, Opatija, akademska godina 2000/2001.

Prema predviđenom programu nakon završetka obrazovanja i ispunjenih obveza na

Fakultetu za turistički i hotelski menadžment kandidat-student steče titulu diplomiranog

17

ekonomiste.18 Putem dobre suradnje na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment se

stječu i i slijede specifični programi permanentnog obrazovanja ,suradnja hotelijerskim –

ugostiteljskim gospodarstvima, TZ, Ministarstvom turizma RH, MZT-om RH i sličnim

organizacijama i institucijama u regiji a i šire van državnih granica Rep. Hrvatske

( CEEPUS program razmjene studenata iz srednjeuropskih država), izdavačke djelatnosti

iz područja ekonomije kao i specifična izdavačka djelatnost u izdanju časopisa i

održavanju međunarodnog kongresa (Hotelska kuća, Hotel&Tourism Kongress, ljetne

škole u suradnji sa ZfAL, centar za međunarodni studij na bečkom ekonomskom

fakultetu – Wirtenschaftsuniversitat Wien), časopis THM – Tourism and Hospitality

Management i sl.

Na FTHM-u se izučavaju gore u tabeli 1. navedeni kolegij sa specifičnostima za

pojedine studijske smjerove:

- Hotelijerstvo

- Hotelski menadžment

- Turistički menadžment

Te na stručnom dvogodišnjem studiju se također izučavaju slični kolegiji sa nekim

izmjenama i dodatnim kolegijima što u ovom radu nisam naveo; smejrovi na

dvogodišnjem studiju su

- Restoraterstvo

- Turizam

- Hotelijerstvo.

U narednom poglavlju se navode specifičnosti privatnih učilišta kao i kraća

usporedba American College of Management and Technology Dubrovnik i Zagrebačke

škole za menadžment Zagreb sa sličnim programima na Fakultetu za turistički i hotelski

menadžment Opatija.

18 Nastavni plan i program Curriculum, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, akademska godina 2000/2001.

18

2.3. Sustav privatnih škola za obrazovanje turističkih kadrova u Republici Hrvatskoj

Privatne institucije za obrazovanje turističkog kadra u Hrvatskoj dijele se na: 19

srednje hotelijerskoturističke privatne škole (prema podacima trenutno u

Hrvatskoj djeluje i postoji samo jedna),20

visoke privatne škole,

fakultet za obrazovanje turističkog kadra (jedan na dvije lokacije ACMT

Dubrovnik i ACMT Zagreb).

Privatne škole karakterizira fleksibilni odgojnoobrazovni program, te naglasak

na stručnom obrazovanju i praktičnoj nastavi. Kako bi se prezentiralo obrazovanje

turističkih kadrova u privatnim školama navodi se primjer privatne škole “Manero” u

Višnjanu (Poreč). Ova škola ima zadatak odgojiti učenike da se ponašaju i misle

“turistički”. S obzirom na senzibilnost hotelijerskih i turističkih usluga, tijekom

cjelokupnog odgojnoobrazovnog procesa učenici se treniraju da gostu pruže uslugu

onakvu kakvu on želi. Hotelijerskoturistički tehničar mora:21

dobro poznavati svoj posao, odnosno radne operacije koje treba izvesti,

ostaviti dobar utisak na gosta, slušati i pitati i odgovarati,

stvarati osjećaj gostu da je važna i cijenjena ličnost,

po potrebi učiniti dodatni napor kako bi se izašlo u susret gostu.

Na tim principima uspostavljen je i standard rada u hotelijerstvu i turizmu, pa se

može zaključiti da se vodi računa o potrebama prakse pri obrazovanju

hotelijerskoturističkog kadra. Temeljna ideja vodilja ove škole je da učenik nakon

završenog obrazovnog programa ima ugrađene opće standarde u svoj moralno poslovni

kodeks.

19 Ministarstvo prosvjete i športa RH/http://www.prosvjeta.hinet.hr, (04.02.2003.)20 Ibidem. i Drandić, B. et. al.: Školski priručnik Ministarstva prosvjete i športa, Znamen,

Zagreb,1998.,str. 16.21 Paulović, R. B., Krajnović, A.: op. cit., str. 684.

19

U kontekstu visokih privatnih učilišta u Republici Hrvatskoj potrebno je istaknuti

Zagrebačku školu za menadžment, Studij turizam, koja osposobljava kadrove za

visokostručne i upravljačke poslove u turizmu i ugostiteljstvu. 22

Zagrebačka visoka škola nastoji polaznike upoznati s najnovijim teorijama i

praksom upravljanja turizmom, modernim tehnikama marketinga i praćenja turističkih

trendova. Nakon završetka obrazovnog programa studentima se omogućuje samostalno

pristupanje sustavnom rješenju konkretnih, praktičnih problema.

Program nudi:23

fleksibilnost pri odabiru izvornih predmeta,

mogućnost suspecijalizacije za turistički i hotelski menadžment,

kontakt s turističkom industrijom,

radno iskustvo kroz obvezu prakse.

Zagrebačka visoka škola pridonosi razvoju novih upravljačkih kadrova sposobnih

za stvaranje moderne, svjetski poznate i priznate turističke industrije Hrvatske. Da

zaključim sa izlaganjem u ovom poglavlju sa programom Dubrovačkog ACMT-a dijela

Rochester Institute of Technology. Američka visoka škola za menadžmenta i tehnologiju

s pravom javnosti pored Dubrovnika nudi svoje usluge i u Zagrebu gdje su također

otvorili svoje prostorije sa specifičnim programom koji nudi američku diplomu ali i

hrvatsku diplomu te stečeno znanje se može primijeniti i na stručnoj praksi u SAD-u ili u

vodećim hrvatskim kompanijama, studij ima globalni karakter jer ga pohađaju studenti iz

svih krajeva svijeta, napominjem (više o tome) 24. Ova škola nudi dvogodišnji studij i 4-

godišnji studij, smjera management u turizmu, ugostiteljstvu i ostalim uslužnim

djelatnostima. Fakultet svoj program temelji na stečenom znanju na nastavi koju je

potrebno upotrijebiti i praksi.

Tablica 2 Popis kolegija na ACMT- u Dubrovnik

22 Zagrebačka škola za menadžment – s pravom javnosti – Studij Turizma/http://www.zsm.hr (05.02.2003.)

23 Ibidem.24 Nastavni plan ACMT - Dubrovnik, a division of Rochester Institute of Technology Rochester -NY,

Dubrovnik, 2003.

20

I.godina II.godina III.godina IV.godina

Kolegij

Standardi

engleskog

književnog

jezika

Sustavi

upravljanja

putovanja

Tehnologija u

sulužnim

djelatnostima

Obvezna stručna

praksa

Matematika za

management

Upravljanje

kadrovima HR

Turistička

geografija

Sposobnost

rukovođenja u

uslužnim

djelatnostima

Karijere u

uslužnim

djelatnostima

Osnove

marketingaStatistika 2 i 3

Marekting

turističkih

destinacija

Računala u

službi

ugostiteljstva

Planiranje i

razvoj turizma

Razvoj hotelske

industrije u

svijetu

Međunarodno

upravljanje

kadrovima

International HR

Osnove

ekonomije

Povijest

umjetnosti

Upravljanje

imovinom

Stručni izborni

predmet

Statistika 1Osnove

sociologije

Međunarodno

vrednovanje

kvalitete usluga

Diplomski rad

Osnove

ekologije 1

Uvod u

filozofiju

Strani jezik ili

sociologija

Diplomski

seminar

Strani jezici:

njemački,

francuski,

talijanski ili

španjolski

Strani jezici:

njemački,

francuski,

talijanski ili

španjolski

Ekologija 2

Management

vođenja

pregovora i

konfliktnih

situacija

Osnove

proizvodnje

hrane

Organiziranje

poslovnih

sastanaka

Vrednovanje

kvalitete uslugaVeliki mislioci

Higijena i

zaštita na radu

Financije i

računovodstvo

Aktualne

teme/Investiranje

kapitala

Trendovi u

suvremenoj

kulturi

Uvod u

psihologiju

Razvoj u

upravljanje

turističkim

Obvezna stručna

praksa

Organizacija

skupova i

konferencija

21

sadržajima

Marketing i

prodaja u

hotelskoj

industriji

Obvezna stručna

praksa-

Izazovi

demokracije

Obvezna

stručna praksa- - -

Izvor: Nastavni plan ACMT - Dubrovnik, a division of Rochester Institute of Technology

Rochester -NY, Dubrovnik, 2003.Napomena: Program je doslovno prepisan iz Nastavnog plana ACMT- Dubrovnik,

2003.

Karakteristika nastavnog plana ACMT-a jest upravo u tome čemu teži današnji

moderni ustroj visokog školstva u RH, prije svega prilagođavanje promjenama na tržištu i

okolini. Naglasak je i u tome što se nastava u cjelosti odvija na engleskom jeziku.

Ustroj privatnih učilišta posebice visokih u Hrvatskoj se sve više prilagođava

hrvatskim zakonima i normama, dok se istovremeno i hrvatski tradiocionalni

visokoškolski obrazovni sustav tzv. klasični sustav također prilagođava promjenama na

tržištu. Najbolje primjer bez nekakve samohvale jest upravo i Fakultet za turistički i

hotelski menadžment koji ima sličnosti sa ACMT-om u Dubrovniku ali i neke razlike su

očite i u tome što su prije svega različitom obliku vlasništva (ACMT je u potpunosti u

rpivatnom vlasništvu i odgovara zakonima SAD ali RH, dok FTHM u Opatiji odovara

isključivo hrvatskom zakonodavstvu o visokom školstvu.

22

ZAKLJUČAK

U ovom seminarskom radu nastojao se prikazati sustav obrazovanja u Hrvatskoj s

posebnim naglaskom na obrazovanje kadrova za potrebe turističkog gospodarstva.

Obrazovni sustav općenito se, prema kriteriju vlasništva, dijeli na javni i privatni. U

okviru javnog obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj daljnja podjela uključuje

obrazovne podsustave: predškolski sustav, sustav osnovnog obrazovanja, srednjoškolski

sustav, sustav visokih učilišta i sustav obrazovanja odraslih. Privatni obrazovni sustav

počinje se javljati osamostaljenjem Republike Hrvatske i prijelazom na tržišno

gospodarstvo. Ono ima značajnu ulogu u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, jer

program privatnih škola daje naglasak na praktično znanje, što nije karakteristika javnog

obrazovnog sustava. Također veliki sustav, kao što je javni obrazovni sustav, nije

fleksibilan na promjene, kao privatni.

Promjene u turističkim trendovima nametnule su nužnost reforme srednjoškolskog

i visokoškolskog obrazovanja za potrebe turističkih kadrova. Dok je srednjoškolski sustav

još uvijek u pripremnoj fazi restrukturiranje, u visoko školskom obrazovanju došlo je do

promjena, pa je umjesto klasičnog znanstvenog studija koji je obuhvaćao VI i VII stupanj

obrazovanja, uvedeno više stručno obrazovanje i visoko znanstveno obrazovanje.

Međutim, dosadašnji rezultati ovih promjena ne pokazuju bolju kvalitetu studija za

potrebe turističkog gospodarstva.

Zaključno se može ustanoviti da je u cilju rješavanja brojnih problema vezanih uz

obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj, potrebno izgraditi efikasan sustav stručnog

obrazovanja. Gledano s aspekta hotelijerstva i turizma, cilj je obrazovati kvalitetne

kadrove, jer su upravo oni nositelji kvalitete usluga u hotelijerstvu i turizmu Hrvatske.

23

LITERATURA

1. Bahtijarević Šiber, F.: Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb,

1999.

2. Deželjin, J.: Upravljanje ljudskim potencijalima, Organizator, Zagreb, 1996.

3. Drandić, B. et. al.: Školski priručnik Ministarstva prosvjete i športa , Znamen, Zagreb,

1998.

4. Klaić, B.: Rječnika stranih riječi, Zora, Zagreb, 1972.

5. Nastavni plan Hotelijerskoturističke škole u Opatiji za školsku godinu 2002./2003.,

Ministarstvo prosvjete i športa, Opatija, 2002.

6. Nastavni plan ACMT - Dubrovnik, a division of Rochester Institute of Technology

Rochester -NY, Dubrovnik, 2003.

7. Nastavni plan i program Curriculum, Fakultet za turistički i hotelski menadžment

Opatija, akademska godina 2000/2001.

8. Novacka, L.: Education – the base of intelectual capital in tourism , Međunarodni

kongres Hotel&Tourism 2002, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija,

Opatija, 2002.

9. Paulović, R. B., Krajnović, A.: Privatne škole u oblikovanje kadrovskih standarda u

turizmu, Hotelska kuća '98, Hotelijerski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Opatija, 1998.

10. Program rada Hotelijerskoturističke škole Opatija, Ministarstvo prosvjete i športa,

Opatija, 2002.

11. Program rada Ugostiteljskoturističke škole u Opatiji za školsku godinu 2002./2003.,

Ministarstvo prosvjete i športa, Opatija, 2002.

12. SLJH2002, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, www.dzs.hr.

(1.02.2003.)

13. Vujić, V.: Sustav obrazovanja za potrebe ugostiteljstva i turizma , Međunarodni

kongres Hotelska kuća '96, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1996.

14. Vukčević, M.: Modeli višeg i visokog obrazovanja za turističke managere u

Hrvatskoj, Hotelska kuća '96, Hotelijerski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Opatija,

1996.

15. Forum za slobodu odgoja/http://www.fso.hr (02.02.2003.)

16. Dobro došli u Ministarstvo znanosti i tehnologije RH/http://www.mzt.hr

(04.02.2003.)

17. Ministarstvo prosvjete i športa RH/http://www.prosvjeta.hinet.hr (04.02.2003.)

18. Zagrebačka škola za menadžment – s pravom javnosti- Studij

turizma/http://www.zsm.hr (05.02.2003.)

19. Slobodna Dalmacija/Olga, Ramljak/Dubrovnik dobio Sveučilište/

http://www.slobodnadalmacija.hr/20030523/novosti01.asp (23.05.2003.)

24