obrazovni politiki na opstina radovis -...
TRANSCRIPT
Proekt:Unapreduvawe na obrazovanieto vo op{tinite
OBRAZOVNI POLITIKI NA OP[TINA RADOVI[
Bro{urata e izrabotena od ~lenovite na op{tinskoto telo za obrazovanie:Bor~e Panov, sovetnik za kultura, obrazovanie i sport, Op{tina Radovi{Olivera Doldurova, rakovoditel na sektor za pravni i normativni raboti, Op{tina Radovi{Biljana Teohareva, profesor, DCU „K. Susinov“, Radovi{Magda Jakimova, pretstavnik na lokalna kancelarija na UNICEF vo Op{tina Radovi{Sne`ana Maneva, direktor, OU „Kiril i Metodij“, s. Oraovica
Stru~ni sorabotnici:Zoran Uzunov, konsultant za obrazovni politiki Merita Kuli, konsultant za strate{ko planirawe
Lektura:Suzana Stojkovska
Grafi~ki dizajn:Biljana Mihajlovska
Tira`:120
Bro{urata e rezultat na realizacija na proektot "Unapreduvawe na obrazovanieto voop{tinite“ {to go realizira{e Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO)vo periodot fevruari 2006 do fevruari 2008 godina. Ovaa bro{ura be{e ovozmo`enaso poddr{ka od Institutot za trajni zaednici (ITZ) preku fondovi na Agencijata naSoedinetite Amerikanski Dr`avi za me|unaroden razvoj (USAID).
Mislewata {to se ovde izrazeni im pripa|aat na avtorite i ne gi odrazuvaat stavo-vite na Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO), Institutot za trajnizaednici (ITZ) ili na Agencijata na Soedninetite Amerikanski Dr`avi za me|unaro-den razvoj (USAID). Isto taka, spomenuvaweto na trgovski marki ili komercijalniproizvodi ne pretstavuva poddr{ka ili preporaka za koristewe.
CIVIL SOCIETY STRENGTHENING PROJECT
V o juli 2005 godina Makedonija usvoi paket zakoni za de-centralizacija vo osnovnoto i vo srednoto obrazova-nie. Toa pretstavuva{e golema promena bidej}i na op{-
tinite im se prenesoa pogolem del odgovornostite, pred s¢vo oblasta na administriraweto i finansiraweto na u~i-li{tata.
Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO)ve}e 4 godini kontinuirano raboti na dolgoro~ni proekti po-vrzani so jaknewe na kapacitetite na raznite subjekti vo sek-torot na obrazovanieto. Poseduvaj}i go iskustvoto MCGO goinicira{e proektot Unapreduvawe na obrazovanieto voop{tinite ~ija glavna cel e zajaknuvawe na kapacitetot navrabotenite vo op{tinite, u~ili{tata i nevladinite orga-nizacii da odgovorat na novite predizvici.
Vo ovaa bro{ura se sodr`ani op{tinskite obrazovnipolitiki, kako i akcionite planovi izraboteni od pretstav-nici od razli~ni sektori od 10 op{tini. Vo nea se poso~eniproblemite koi{to proizleguvaat od neadekvatnata infra-struktura ili, pak, pregolemiot broj na u~enici vo oddelniu~ili{ta, razli~nite sostojbi vo centralnite i vo podra~-nite u~ili{ta, urbanite nasproti ruralnite zoni, struktu-rata na nastavniot kadar, sodr`ani se prioritetite na de-luvawe ~ija cel e da se podobri kvalitetot na nastavniot pro-ces ili da se podobrat uslovite za rabota; preporakite zanabquduvawe i evalvacija, kako i metodite preku koi }e se
zgolemi transparentnosta na op{tin-sko nivo za site aktivnosti povrzaniso procesot na obrazovanieto.
So cel da se promovira i prakti~-no da se primeni decentraliziraniotna~in na odlu~uvawe na nivo na sekojaop{tina se formiraa op{tinski telaza obrazovanie (OTO). Vo ovie tela ak-tivno u~estvuvaat pretstavnici na op{-tinite (prete`no od sektorite za obra-zovanie i za kultura), pretstavnici navospitno-obrazovniot kadar od osnov-nite u~ili{ta, kako i pretstavnici nanevladiniot sektor koi{to aktivno de-luvaat na poleto na obrazovanieto na
PORAKA DO ^ITATELOT
3Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
4 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
op{tinsko nivo. ^lenovite na OTO od 10-te op{tini, preku strukturiranproces, gi realiziraa fazite na procena na potrebite na u~ili{tata,
izvr{ija rangirawe i izbor na prioritetite zemaj}i gi predvid prilikitei predizvicite koi{to se specifi~ni za sekoja op{tina. Pri sprovedu-vaweto na proektnite aktivnosti, op{tinite imaa mo`nost prakti~no da goprimenat modelot koj im be{e prezentiran za izgotvuvawe na op{tinskiteobrazovni politiki.
Vo tekot na realizacijata na proektot, od fevruari 2006 do fevruari2008, bea postignati slednite reazultati: vospostaveni se mre`i me|u pret-stavnicite na u~ili{tata, pretstavnicite na NVO sektorot i op{tinskiotkadar vo 10 op{tini vo Makedonija, u~ili{tata i NVO, zajaknati se kapaci-tetite na vrabotenite vo op{tinskite tela za obrazovanie, definirani sestrate{kite planovi vo koi{to sekoja od op{tinite gi istakna prioriteti-te za intervencija.
Proektot be{e realiziran so poddr{ka od Institutot za trajni zaed-nici (ITZ) preku fondovi na Agencijata na Soedinetite Amerikanski Dr`a-vi za me|unaroden razvoj (USAID), a e rezultat na izvonrednata sorabotkaso 10 op{tini vklu~eni vo proektot: Vrap~i{te, Ki~evo, Ko~ani, Mavrovoi Rostu{e, Negotino, Radovi{, Saraj, Sveti Nikole, Strumica i ^a{ka.
Radovi{ ima srednovekovna gradska tradicija i kakograd e oformen nekade pri krajot na desettiot i po~etokotna na edinaesettiot vek za {to svedo~i i vizantiskata Gra-mota od valisevsot Vasilie Vtori koj go spomenuva Radovi{kako gradska `upa vo 1019 god. Op{tina Radovi{ e lociranavo jugoisto~niot del na Republika Makedonija. Teritorijatana regionot se prostira me|u planinskiot masiv na sever iseveroistok so planinata Pla~kovica, na jugoistok so Stru-mi~ko Pole, jugozapad so planinata Smrde{ i severozapad soklisurata na Madenska Reka.
Povolnata geografska polo`ba na Op{tina Radovi{ euslovena od prostorno-reljefnite prednosti i soobra}ajni-te priliki. Konfiguracijata na zemji{teto na ova podra~je eridsko-planinska, so eden del na ramni~arski obrabotlivipovr{ini. Nadmorskata viso~ina na regionot se dvi`i od260 m n.v. po te~enieto na Radovi{ka Reka do 1707 m n.v. navrvot Bel Kamen na Pla~kovica. Radovi{ se nao|a na nad-morska viso~ina od 370 m.
Vo regionot na Op{tinata postojat 24 selski naselbi igradot Radovi{ Gradot Radovi{ ima vkupno 15 068 `iteli.Najgolemite naseleni mesta se: Oraovica so 1 687 `iteli,Iwevo so 1 546 `iteli i Podare{ so 1 413 `iteli, a nasele-ni mesta so najmal broj na `iteli se: [turovo so 24 `iteli,Kozbunar so 23, [ipkovica so 20 i Papavnica so 3 `iteli.
1. VOVED
5Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
OP[TI PODATOCI ZA OP[TINA RADOVI[
- Naziv na op{tinata ELS Op{tina Radovi{
- Povr{ina 608 km2
- Broj na `iteli 26 812
- Broj na `iteli vo gradot Radovi{ 15 068
- Broj na naseleni mesta 25
- Gustina na naselenost 44 `it. na m2
6 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
Vo regionot na Op{tinata edinstvena urbanizirana gradska naselba eRadovi{, koj istovremen e i regionalen centar na Op{tinata.
Naseleni mesta vo O{tinata koi{to imaat urbanisti~ki planovi se:Rakli{, Oraovica, Podare{, Jargulica, Pokraj~evo, Kalu|erica, Vojslavcii Iwevo. Ostanatite naseleni mesta: Zleovo, Suldurci, Papavnica, Damjan,Pogulevo, Bu~im, Topolnica, Prnalija, Supur|e, Koxalija, Aliko~, [turovo,Kozbunar, [ipkovica i Smilanci, nemaat urbanisti~ki planovi. Vo siteovie naseleni mesta postojat i rabotat podra~ni osnovni u~ili{ta, osvenvo naselenite mesta: Papavnica, Pogulevo, Supur|e, [turovo, Kozbunar, [ip-kovica i Smiljanci.
Gradot Radovi{ e podelen na pet urbani zaednici, i toa: Javor,Komuna, Kuklevica, Mir~e Acev i Bel Kamen. Vo gradot ima dve osnovniu~ili{ta: OU "Krste Petkov Misirkov“ i OU "Nikola Karev“.
Vo gradot postojat sportski objekti i tereni:
Sportska sala so otvoreni tereni za mali sportovi i bazeni;
Gradski stadion, detski igrali{ta (Kuklevica i Gradskiot park),kako i u~ili{ni sportski tereni.
Lokalnite pati{ta pretstavuvaat del od od celiot sistem na patnamre`a na Op{tina Radovi{, bidej}i gradot e povrzan so site naselbi. Sonekoi od naselbite povrzanosta e direktna, a so nekoi so krak koj se odvo-juva od magistralniot ili regionalniot pat.
Site ovie patni pravci se asfaltirani.
Naseleni mesta koi{to so asfalten krak se odvojuvaat od magistral-niot paten pravec se: Damjan - 3,2 km, Topolnica 3,5 km, Voislavci 1,1 km,Suldurci 1,1 km, Kalu|erica 1 km i Zleovo 2,3 km.
Naseleni mesta koi{to so neasfaltiran krak se odvojuvaat od magis-tralniot paten pravec se: Bu~im 4,6 km, od koi 2,6 se tamponirani, a 2 km seasfaltirani od pravec na naselenoto mesto kon magistralniot pat.Lokalniot pat Prnalija - Supurge iznesuva 10,4 km, od koi do Prnalija seokolu 4,5 km. Jargulica e so 2,5 km i Pokraj~evo so 2,5 km.
- Naziv na op{tinata ELS Op{tina Radovi{
- Povr{ina 608 km2
- Broj na `iteli 26 812
- Broj na `iteli vo gradot Radovi{ 15 068
- Broj na naseleni mesta 25
- Gustina na naselenost 44 `it. na m2
V o Op{tina Radovi{ postojat i rabotat vkupno pet cen-tralni osnovni u~ili{ta i trinaeset podra~ni u~i-li{ta so vkupen opfat od 3 351 u~enik. Pokonkretno,
od aspekt na opfatot i brojot na u~enicite slikata naosnovnoto obrazovanie vo Op{tina Radovi{ e sledna:
Vo OU "Krste Petkov Misirkov“ vkupno se evidenti-rani 1 296 u~enici, a nastavata, po po`arot, se izveduva vodve u~ili{ni zgradi, ~etiri prostorii vo detskata gradinka"Cvetovi“ i edna prostorija vo "Detsko izvor~e“. Vo prvatazgrada, vo 12 paralelki se izveduva nastava za u~enicite odIII do VI oddelenie i edna paralelka vo II oddelenie (turskaparalelka) so vkupen broj od 645 u~enici vo dve smeni, seizveduva nastava i so dve romski paralelki so skratenaprograma so vkupen broj od 36 u~enici.
Vtorata u~i-li{na zgrada e iz-gradena vo 1992 go-dina, ima 7 u~il-nici, za u~eniciteod VII i VIII odd. iedna paralelka voI odd. i edna vo pr-vo od devetoletka-ta (na turski nas-taven jazik) so vku-pen broj od 359 u~e-nici.
Vo detskata gradinka "Cvetovi“ nastavata ja posetuvaatu~enici od prvo i vtoro oddelenie vo 3 prostorii, prilago-deni za nastava vo dve smeni, i vo edna u~ilnica vo dvesmeni, dve paralelki od devetoletkata so vkupen broj od 143u~enici.
Inaku, strukturata na u~enicite po broj na paralelki ibroj na u~enici izgleda vaka:
2. BROJ NA U^ENICI VO U^ILI[TATA NA TERITORIJATA NA OP[TINATA
7Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
2.1. OU „Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{
8 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
OU "Krste Petkov Misirkov“ - 49 paralelki so 3 paralelki nadevetoletkata za 55 u~enici i 2 romski paralelki so skratenaprograma za 36 u~enici - vkupno 1 183 u~enici;
PU vo s. Koxalija - 5 paralelki so 1 paralelka devetoletka (10 u~enici) - vkupno 95 u~enici;
PU vo s. Kalauzlija - edna kombinirana paralelka so devetoletka(3 u~enici) - vkupno 18 u~enici
Vo OU "Nikola Karev“ - Radovi{ na nivo na u~ili{teto se opfatenivkupno 966 u~enici od koi vo gradot od I do VIII oddelenie u~at 881 u~enici,a poradi posledicite od opo`aruvaweto nastavata e organizirana na sled-niot na~in:
Vo zgradata na "Kej 8 Septemvri“ u~at u~enici od V do VIII oddelenie vodve smeni, V i VII vo edna smena i VI i VIII vo drugata smena.
U~enicite vo prvo odd. na devetoletkata, nastava posetuvaat vo objek-tot na JOUDG "Aco Karamanov“ "Izvor~e“ vo edna smena. U~enicite od dveteprvi oddelenija na osmoletkata i edno treto oddelenie i site tri para-lelki od vtoro oddelenie nastava posetuvaat vo JOUDG - Upravna zgrada,dve paralelki od treto oddelenie i dve paralelki od ~etvrto oddelenienastava posetuvaat vo OSU "Kosta Susinov" vo dve smeni i edno ~etvrtooddelenie nastava posetuva vo OU "Nikola Karev“ na "Kej 8 Septemvri“ b.b.
Nastavata vo OU "Nikola Karev“ - Radovi{ se izveduva na makedons-ki jazik vo 29 paralelki i vo 5 paralelki na turski jazik.
So reformite vo osnovnoto obrazovanie od u~ebnata 2007/2008 god. sevovede devetgodi{no osnovno obrazovanie.
Inaku, strukturata na u~enicite po broj na paralelki i broj na u~eniciizgleda vaka:
OU "Nikola Karev“ - 27 paralelki i 1 paralelka na devetoletkata(34 u~enici) - vkupno 750 u~enici;
PU vo nas. Rakli{ - 2 paralelki i 1 paralelka na devetoletkata(1 u~enik) - vkupno 22 u~enici;
PU vo s. Bu~im - 2 paralelki i 1 paralelka na devetoletkata (6 u~enici) - vkupno 45 u~enici;
PU vo s. Topolnica - 2 paralelkii 1 paralelka na devetoletkata (5 u~enici) - vkupno 44 u~enici;
PU vo s. Parnalija - 2 paralelki - vkupno 22 u~enici.
2.2. OU „Nikola Karev“ - Radovi{
9Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
OU "Orce Nikolov“ - s. Iwevo ima vkupen opfat od 573 u~enici,koi{to osven vo OU vo s. Iwevo nastavata ja sledat i vo {est podra~niu~ili{ta vo selata: Damjan, Voislavci, Suldurci, Kalu|erica, Zleovo i Po-kraj~evo.
Sostojbata vo vrska so vkupniot broj na opfateni u~enici e slednata:
Vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo od I do IV odd. se opfateni 90u~enici rasporedeni vo 4 paralelki. Od V do VIII odd. se opfateni142 u~enici rasporedeni vo 8 paralelki. Ili, samo vo OU vo s. Iwe-vo od I do VIII odd. se {koluvaat vkupno 232 u~enici rasporedenivo 12 paralelki.
Vo Podra~noto osmogodi{no u~ili{te vo s. Kalu|erica se {kolu-vaat 58 u~enici od I do IV odd. rasporedeni vo 4 ~isti paralelki, aod V do VIII odd. 78 u~enici rasporedeni vo 4 paralelki.
Vo PU vo s. Zleovo se {koluvaat u~enici od I do VIII odd. , i toa od Ido IV odd. vkupno 45 u~enici, rasporedeni vo dve ~isti paralelkii edna kombinirana, i od V do VIII odd. vkupno 69, u~enici raspore-deni vo ~etiri paralelki.
Vo PU vo s. Damjan se {koluvaat 3 u~enici opfateni vo 1 kombini-rana paralelka so 2 oddelenija.
Vo s. Voislavci se {koluvaat 33 u~enici od I do IV odd. raspore-deni vo 2 kombinirani paralelki so 2 oddelenija.
Vo PU vo s. Suldurci se opfateni u~enici od I do IV odd. raspore-deni vo 1 kombinirana paralelka so dve oddelenija so vkupen broj5 u~enici.
Vo PU vo s. Pokraj~evo se {koluvaat 16 u~enici od I do IV odd. ras-poredeni vo 1 kombinirana paralelka so 4 oddelenija.
Sostojbata so u~enicite vo prvo odd. na devetoletkata e slednata:
Vo s. Iwevo ima 11 u~enici, s.Kalu|erica 11 u~enici, s. Zle-ovo 6 u~enici i s. Pokraj~evo 1u~enik, s. Voislavci 6 u~eniciili vkupno vo podgotvitelnatagodina 35 u~enici rasporedenivo 4 paralelki.
Vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo so PU se opfatenivkupno 573 u~enici od prvoodd. na devetoletkata do VIIIodd. rasporedeni vo 36 para-lelki.
2.3. OU „Orce Nikolov“ - s. Iwevo
10 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
Vo OU "Kosta Racin“ - s. Podare{ evidentirani se i opfateni vkup-no 293 u~enici rasporedeni vo 16 paralelki od koi 2 na devetoletkata, 8vo oddelenska i 6 vo predmetna nastava.
Vo OU "Kosta Racin“ vo s. Podare{ od I do VIII od-delenie se {koluvaatvkupno 248 u~enici od koivo edna paralelka vo Ioddelenie se zapi{ani17 u~enici, a vo edna pa-ralelka na devetoletka-ta se zapi{ani 16 u~eni-ci. Ostanatite u~enici serasporedeni vo po ednaparalelka. Taka, vo II od-delenie, vo edna para-lelka nastava sledat 24u~enici, vo III oddelenie - 29 u~enici, vo IV oddelenie, isto, 29u~enici, vo V oddelenie nastava sledat 25 u~enici, vo VI oddele-nie 33 u~enici, vo VII oddelenie 29 i vo VIII oddelenie vo ednaparalelka nastava sledat 46 u~enici.
Vo PU vo s. Jargulica nastavata se odviva vo 5 paralelki od koi:vo edna na devetoletkata se zapi{ani 3 u~enici, vo edna paralel-ka vo I oddelenie nastava sledat 7 u~enici, vo II oddelenie, isto,vo edna paralelka nastava sledat 8 u~enici, vo III oddelenie 12 ivo IV oddelenie nastava sledat 15 u~enici, ili vkupno vo POU vos. Jargulica se {koluvaat 45 u~enici.
OU "Kiril i Metodij“ vo s. Oraovica kako najmalo OU vo Op{tinaRadovi{, vkupno na nivo na u~ili{te nastava sledat 223 u~enici, od koi 2u~enici se od turska nacionalnost, vo vkupno 9 paralelki. Karakteris-ti~no za ova OU e {to site u~enici se od seloto Oraovica koe e edno podpogolemite naseleni mesta vo Op{tina Radovi{.
Kako struktura po paralelki, brojot na u~enicite izgleda vaka:- vo predu~ili{nata grupa vo edna paralelka se zapi{ani vkupno 15
u~enici;- vo edna paralelka vo I oddelenie nastava sledat vkupno 17 u~enici;- vo edna paralelka vo II oddelenie nastava sledat vkupno 24 u~enici;- vo edna paralelka vo III oddelenie nastava sledat vkupno 25 u~enici;
2.4. OU „Kosta Racin“ - s. Podare{
2.5. OU „Kiril i Metodij“ - s. Oraovica
11Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
- vo IV oddelenie, vo edna paralelka nastava seledat vkupno 28 u~enici. Zna~i, od I do IV oddelenie opfateni se vkupno 103 u~enici. - Vo V oddelenie, vo edna paralelka nastava sledat vkupno 24 u~enici;- vo edna paralelka vo VI oddelenie nastava sledat vkupno 20 u~enici;- vo edna paralelka vo VII oddelenie nastava sledat vkupno 29 u~enici;- vo edna paralelka vo VIII oddelenie nastava sledat vkupno 28 u~enici.
Od pogoreprezentiraniot prikaz mo`e da se zaklu~i deka opfatot nau~enicite vo gradot e stabilen, a karakteristi~en e faktot deka opfatotna u~enicite od turska nacionalnost, konkretno vo OU "Krste Petkov Mi-sirkov“ za poslednite 10 godini e zgolemen za preku 40% i e evidentirankontinuitet vo nivnoto {koluvawe. Ova zna~i deka kaj u~enicite od turs-ka nacionalnost pove}e godini nanazad nema pojava na osipuvawe i prekin-uvawe na obrazovanieto vo petto oddelenie kako {to be{e slu~aj do 2000godina. Golem broj od ovie u~enici go prodol`uvaat svoeto obrazovanie ivo OSU "Kosta Susinov“ vo Radovi{, a potoa i na visoko{kolskite ustanoviniz Republikata.
Od druga strana, vo odredeni podra~ni u~ili{ta vo naselenite mestaso pomal broj na `iteli evidentna e sostojbata na pomal broj na u~enici voparalelkite ili na kombinirani paralelki kako vo POU vo s. Kalauzlija -edna kombinirana paralelka na devetoletkata (3 u~enici) so vkupno 18 u~e-nici vo "OU Krste P. Misirkov“; POU vo nas. Rakli{ - 2 paralelki so ednana devetoletkata (1 u~enik) vo vkupno 22 u~enici i POU vo s. Parnalijakade vo dve paralelki se evidentirani vkupno 22 u~enici vo OU "NikolaKarev“, ili vo s. Voislavci se {koluvaat 33 u~enici od I do IV odd. raspore-deni vo dve kombinirani paralelki so dve oddelenija, kako i vo s. Suldur-ci kade od I do IV vo edna kombinirana paralelka so dve oddelenija se {ko-luvaat samo 5 u~enici. Potoa vo s. Pokraj~evo kade se {koluvaat 16 u~eniciod I do IV odd. vo edna kombinirana paralelka so 4 oddelenija i vo POU vos. Damjan kade se {koluvaat 3 u~enici opfateni vo edna kombinirana para-lelka so 2 oddelenija.
Sli~na e sostojbata i vo POU vo s. Jargulica vo OU "Kosta Racin“, iakoza nijansa e podobra od prethodnite.
Ovie podatoci uka`uvaat na faktot deka opfatenosta na u~enicite vogradot e dobra, no nasproti faktot za zgolemeniot opfat na u~enicite odturskata nacionalnost, za `al, ne se zabele`uva trend na zgolemuvawe nabrojot na u~enicite od makedonskata nacionalnost, tuku ima indikacii nablago namaluvawe na brojot na u~enicite, iako vo nezna~itelen procent,{to se dol`i na padot na natalitetot. Od druga strana, vo navedenitenaseleni mesta se zabele`uva odredeno osipuvawe na u~enicite, poradiiseluvawe na pomal del od turskoto naselenie vo turskite naseleni mestaili poradi odewe na rabota vo stranstvo na roditelite na decata od make-donskite naseleni mesta, pred s¢ vo Italija ili vo [vajcarija.
Zaklu~ok
12 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
Prevozot na u~enicite so garantirawe na bezbednosta, kvalitetot,efikasnosta i navremenosta na izvr{enata usluga-prevoz na u~enici odstrana na prevoznikot vo Op{tina Radovi{ se vr{i vrz osnova na raspi-{uvawe na redovni tenderi od strana na Komisijata za javni nabavki priELS na Op{tina Radovi{.
So izborot na najdobrite ponuduva~i - prevoznici vo delot na lini-skiot soobra}aj vo Op{tinata, prakti~no se ovozmo`uva ostvaruvawe napravoto na u~enicite za prevoz do u~ili{niot objekt, ako objektot e odda-le~en najmalku 2 km od mestoto na `iveewe (~l. 52 od Zakonot za osnovnoobrazovanie, "Sl. vesnik na RM“ br. 52/02).
Vakviot prevoz, pred s¢ so kombiwa (do 20 sedi{ta) i mini-avtobusi(do 30 sedi{ta), vo Op{tina Radovi{ vo 2007/2008 godina go koristat vkup-no 436 u~enici, i toa:
1. Do OU " Krste P. Misirkov“ - Radovi{ od slednite naseleni mesta:1.1. s. Voislavci-Radovi{ patuvaat 16 u~enici. 1.2. s. Aliko~-Radovi{ patuvaat 21 u~enici. 1.3. s. Kalauzlija-Radovi{ patuvaat 27 u~enici. 1.4. s. Koxalija-Radovi{ patuvaat 36 u~enici. 1.5. s. Prnalija-Radovi{ patuvaat 12 u~enici. 1.6. s. Topolnica-Radovi{ patuvaat 36 u~enici. 1.7. s. Bu~im-Radovi{ patuvaat 25 u~enici. 1.8. s. Rakli{-Radovi{ patuvaat 47 u~enici.
2. Do OU " Nikola Karev“ - Radovi{ od slednite naseleni mesta:2.1. s. Rakli{-Kuklevica-Radovi{ patuvaat 45 u~enici. 2.2. s. Damjan-Radovi{ patuvaat 5 u~enici. 2.3. s. Topolnica-Radovi{ patuva 1 u~enik. 2.4. s. Prnalija-Magistralen pat Radovi{-[tip patuvaat 2 u~enici. 2.5. s. Voislavci-Radovi{ patuva 1 u~enik.
3. Do OU " Kosta Racin“ s. Podare{:3.1. s. Jargulica - s. Podare{ patuvaat 60 u~enici.
4. Vo ramkite na OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo na slednite relacii:4.1. s. Dedino-s. Iwevo patuvaat 39 u~enici. 4.2. s. Suldurci-s. Kalu|erica patuvaat 16 u~enici. 4.3. s. Voislavci-s. Kalu|erica patuvaat 21 u~enici. 4.4. s. Pokraj~evo-s. Zleovo patuvaat 15 u~enici. 4.5. s. Damjan-s. Iwevo patuvaat 10 u~enici.
So vakvata mre`a prakti~no se opfateni site u~enici na koi soglas-no Zakonot treba da im se organizira prevoz do u~ili{nite objekti i doseganemalo pokonkretni problemi vo taa smisla.
Prevoz na u~enicite
V o osnovnoto obrazovanie vo Op{tina Radovi{ rabotatvkupno 194 nastavnici od koi 111 vo predmetna nasta-va, a 83 vo oddelenska nastava, ili pokonkretno:
Vo "Krste P. Misirkov“ - Radovi{ nastavata ja izvedu-vaat vkupno 66 nastavnici od koi 37 vo predmetna i 29 vooddelenska nastava.
Vo oddelenska nastava ima 11 nastavnici so zavr{enaVSS - pedago{ki fakultet, 17 nastavnici so zavr{ena peda-go{ka akademija - oddelenska nastava, 1 so SSP. Vo pred-metna nastava ima vkupno 37 nastavnici od koi 11 so V[S -pedago{ka akademija so soodvetni nasoki po nau~nite disci-plini koi gi predavaat i 26 so visokostru~na podgotovka.
Nastavata ja izveduvaat vkupno 48 nastavnici od koi 27vo predmetna, od koi 15 so VSS i 12 so V[S, i 21 vo odde-lenska nastava od koi 9 so VSS, 10 V[S i 2 so nedooformenovisoko obrazovanie.
Vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo zaedno so PU vospit-no-obrazovnata rabota ja realiziraat vkupno 48 nastavnici,od koi 18 vo oddelenska nastava, 25 vo predmetna nastava ivo prvo odd. na devetoletkata rabotat 5 nastavni~ki. Od niv10 se osposobeni da rabotat so kompjuter, a 30 nastavnici beana po~etna obuka organizirana od strana na BRO. 15 nastav-nici od predmetna nastava imaat posetuvano seminar za ak-tivna nastava.
3. STRUKTURA NA NASTAVNIOT KADAR
13Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
3.1. OU „Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{
3.2. OU „Nikola Karev“ - Radovi{
3.3. OU „Orce Nikolov“ - s. Iwevo
14 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
Zadol`itelnata nastava po nastavnite predmeti e utvrdena so nas-taven plan i programa. Taa se organizira za site u~enici, u~ili{ni
obvrznici od I odd. na devetoletkata i od staroto prvo odd. do VIII odd. pro-gramirana so Godi{nata programa za rabota na u~ili{teto.
Zadol`itelnata nastava vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo se izvedu-va na makedonski jazik.
Nastavnici vraboteni vo PU vo s. Dedino.
Nastavata vo OU "Kosta Racin“ vo s. Podare{ ja izveduvaat 20 nastav-nici od koi:
- 16 nastavnici vraboteni so neopredeleno rabotno vreme i so polnfond na ~asovi;
- 4 nastavnici na opredelno rabotno vreme i, isto taka, so poln fondna ~asovi.
Vo u~ili{teto nastavata ja realiziraat 12 nastavnici od koi:- eden vospituva~ vo predu~ili{na-nulta grupa;- ~etvorica nastavnici od prvo do ~etvrto oddelenie;- direktorot e istovremeno i nastavnik vo treto oddelenie;- {est nastavnici od petto do osmo oddelenie.
Vo realizacijata na vospitno-obrazovniot proces se vklu~eni i nas-tavnici koi se vraboteni vo drugo u~ili{te, a dopolnuvaat vo ovau~ili{te:
- trojca nastavnici i eden stru~en sorabotnik - psiholog se vrabotenivo OU "Kosta Racin“ vo s. Podare{;
- eden nastavnik vraboten vo OU "Orce Nikolov“ vo s. Iwevo;- eden nastavnik vraboten vo OU "Goce Del~ev“ vo s. Kon~e.
Pokraj obvrskite za stru~no usovr{uvawe na nastavniot kadar koi{tou~ili{tata gi imaat soglasno obrazovnite normativi, vo sorabotka so ELSna Op{tina Radovi{, Kancelarijata za LER so NVO-sektorot, vo Op{tinaRadovi{, koordinirani preku OTO Radovi{, u~ili{tata imaat ostvareno
3.4. OU „Kosta Racin“ - s. Podare{
3.5. OU „Kiril i Metodij“ - s. Oraovica
V[S Odd. nastavnik II-IV odd. 20 ~asa
VSS Odd. nastavnik I-III odd. 20 ~asa
V[S Vospituva~ I novo odd. 20 ~asa
15Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
solidna programa za stru~no usovr{uvawe na nastavnicite koja{to serealizira{e niz slednite formi:
Podgotovka na nastavnici po~etnici
1. Programirawe na vospitno-obrazovnata rabota za nastavnici-po~etnici
2. Obuka na nastavnicite-po~etnici na nagledni ~asovi izveduvaniod strana na mentori
Permanentno usovr{uvawe na nastavnici so podolg raboten sta`
Kontinuirani predavawa za nastavnicite vo tekot na godinata predstru~nite tela vo u~ili{teto na tema:
Timska rabota; Realizacija na nastavnite planovi i programi;
Redovno odr`uvawe na nagledni ~asovi.
Usovr{uvawe na nastavnicite preku seminari i tribini
Site nastavnici bea vklu~eni vo seminarite organizirani od Birotoza razvoj na obrazovanieto.
Stru~no usovr{uvawe na nastavnicite preku odr`uvawe na predava-wa pred stru~nite tela vo u~ili{teto.
Predavawata bea od strukata na sekoj nastavnik, od pedago{ko-psi-holo{kata teorija i praktika.
Nastavnicite od site pet OU u~estvuvaa na seminarite predvi-deni so proektot "Modernizacija na obrazovanieto“:
So ~itawe i pi{uvawe do kriti~ko mislewe - 40 ~asa;
Sovremeni i kreativni metodi i tehniki na u~ewe i osovremenuvawena nastavata - 40 ~asa.
Obukite bea redovno posetuvani i so interes sledeni od site nas-tavnici za {to sekoj nastavnik dobi sertifikat.
Za site nastavnici vo site pet OU bea organizirani kompjuterskiobuki-so proektot E-{kolo, osnoven i napreden kurs.
Efektite od ovie obuki se pozitivno oceneti i od u~ili{tata i od OTOpri {to o~igledno e deka pogolem del od nastavnicite so rabotata vo pro-ektite, vo koi se vklu~eni pogolem broj u~enici, ja nadopolnija prazninataza vladeeweto na informatikata soglasno nivnite potrebi. Po nivna su-gestija se bara kontinuitet vo stru~noto usovr{uvawe so u{te pogolemazastapenost na razli~ni temi, osobeno od sferata na rabotata so talenti-ranite u~enici.
OU "Krste P. Misirkov“ vo Radovi{ raspolaga so dveu~ili{ni zgradi i ~etiri prostorii vo detskata gradinka"Cvetovi“. Ovie novonastanati uslovi se posledica na opo-`aruvaweto na u~ili{nata zgrada na ulica "Ilindenska“ na08.02.2005 godina. Edna od zgradite e izgradena vo 1936 go-dina, so 11 u~ilnici.
U~ili{nata zgrada e stara i dotraena, so korisna povr-{ina od 1 800 m2, no poradi dotraenost vo ~etiri u~ilnici nakatot ne se izveduva nastava. U~ili{niot dvor e asfaltirani ograden i vo nego e smesteno igrali{te za mal fudbal i ko-{arka, no ivi~nite delovi na dvorot ne se uredeni. So otvo-raweto na stariot vlez na u~ili{nata zgrada bea otstranetidel od sanitarnite jazli koi se dislocirani vo drug del nau~ili{nata zgrada i gi zadovoluvaat osnovnite standardi.Vo u~ili{nata zgrada ima edna nastavni~ka kancelarija,biblioteka, edna prostorija za tehni~kiot personal, hodni-ci, sanitarni jazli i vkupno 11 u~ilnici koi se vo upotreba.
Vtorata u~ili{na zgrada e locirana na ul. "StoimenTrajkov“ b.b. Izgradena e vo 1992 godina i vo nea ima 7 u~il-nici. Vo sostav na u~ili{nata zgrada ima i: edna nastavni~-ka kancelarija, edna kancelarija na stru~nite sorabotnici(psihologot i pedagogot), edna pomo{na prostorija i sanitar-ni jazli. U~ili{teto ima i sportski tereni za kok{arka irakomet, odbojka, mal fudbal, a sportskata sala ja koristizaedno so OU "Nikola Karev“. Taa e vo ruinirana sostojba.
Vo detskata gradinka "Cvetovi“ nastava posetuvaat u~e-nici od prvo i vtoro oddelenie vo 3 prostorii prilagodeniza nastava vo dve smeni, plus edna prostorija za prvo odde-lenie (devetoletka) vo dvosmensko rabotewe, a vo detskatagradinka "Izvor~e“ e smestena edna paralelka od prvo odd-elenie na osmoletkata.
Pred zaklu~uvaweto na tekstot na ovoj dokument za Ob-razovnite politiki na Op{tina Radovi{, na noviot objekt naOU "Krste Petkov Misirkov“ na Bul. "Aleksandar Makedonski“mu be{e izvr{en tehni~ki priem, a na 21.01.2008 godina ob-jektot be{e pu{ten vo upotreba so {to vo celost se re{i prob-lemot so ova u~ili{te po site najsovremeni standardi za or-ganizirawe na nastava vo sferata na osnovnoto obrazovanie.
4. ANALIZA NA USLOVITE VO U^ILI[NITE OBJEKTI
16 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
4.1. OU „Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{
17Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
Podra~no u~ili{te vo s. KoxalijaU~ili{teto vo s. Koxalija e od tvrda gradba. Ima dve u~ilnici, edna
nastvni~ka kancelarija i edna pomo{na prostorija. Vo nego se opfateniu~enici od s. Aliko~ i s. Koxalija od prvo do ~etvrto oddelenie, plus ednaparalelka od prvo oddelenie (devetoletka) i nastavata se izveduva naturski nastaven jazik. Uslovite za rabota se dobri, za razlika od minata-ta godina koga nema{e voda. Ovaa godina so zalagawe na lokalnata samoup-rava, sprovedena e voda vo u~ili{teto.
Podra~no u~ili{te vo s. Kaluzlija Vo ova u~ili{te ima edna u~ilnica, vo koja u~at 18 u~enici na turski
nastaven jazik vo 2 kombinirani paralelki vo koi se vklu~eni i trojcau~enici od devetoletkata, i edna kancelarija za nastavnicite, nema sani-tarni jazli spored standardite, no so tekovnoto renovirawe od strana na"Tika“ ovaa u~ili{na zgrada e kompletno renovirana, a vo tek e i obnovatana sanitarnite jazli.
Po opo`aruvaweto vo ednata u~ili{na zgrada na OU "Krste P. Misir-kov“ - Radovi{ uslovite za rabota u{te pove}e se ote`nati. Nastavata seorganizira vo dve smeni so prilagoduvawe na pogolem broj na prostorii zau~ilnici vo starata u~ili{na zgrada na ul. "22 Oktomvri“ za del od u~e-nicite od prvo i vtoro oddelenie. Poradi nedostatok od u~ili{ten pros-tor, u~enicite od devetoletkata i od prvo oddelenie bea zgri`eni vo det-skata gradinka "Cvetovi“.
OU "Nikola Karev“ - Radovi{ (ju`no neopo`areno krilo so ponov da-tum na izgradba) se nao|a na Kej "8 Septemvri“ b.b. so dobra mestopolo`ba.
Na koristewe e dadeno vo 1991 godina. Vo sostavot na u~ili{teto se i podra~nite u~ili{ta vo: naselba Rak-
li{, s. Topopolnica, s. Bu~im i vo s. Parnalija. Poradi posledicite od po`arot, nastavata e organizirana vo slednite
objekti i na sledniot na~in:Vo zgradata na Kej "8 Septemvri“ (neopo`aren del) nastavata se izve-
duva vo dve smeni. U~enicite od prvo odd. na devetoletkata nastava posetuvaat vo objek-
tot na JOUDG "Aco Karamanov“ - "Izvor~e“ vo edna smena. U~enicite od dve-te prvi odd. na osmoletkata i edno treto odd. i site tri paralelki od vtoroodd. nastava posetuvaat vo JOUDG- Upravna zgrada, dve paralelki od tretoodd. i dve paralelki od ~etvrto odd. nastava posetuvaat vo OSU "Kosta Su-sinov“ vo dve smeni i edno ~etvrto odd. nastava posetuva vo OU "Nikola Ka-rev“ - Kej "8 Septemvri“ b.b.
U~ili{nata zgrada na Kej "8 Septemvri“ ima vkupno pokrien prostor od960 m2 so 8 u~ilnici, nastavni~ka kancalarija, hodnik, sanitaren jazol. Naprviot kat i vo podrumskiot del ima 5 prostorii od koi 2 se kabineti po in-formatika na OU "Nikola Karev“ i OU "Krste P. Misirkov“, biblioteka i 2prostorii za drugi potrebi.
4.2. OU „Nikola Karev“ - Radovi{
18 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
U~ili{niot dvor e neureden, pogolemiot del neograden, eden del sekoristi za sportski tereni za rakomet, ko{arka i odbojka.
U~ili{nata sportska sala od povr{ina 360 m2 e vo faza na sanacija.Vo prostoriite na sportskata sala se i rabotnite prostorii na direktorot,sekretarot i blagajnikot i u~ili{niot pedagog.
Vo sostavot na OU "Nikola Karev“ e i ni`oto muzi~ko u~ili{te vo koeu~at u~enici so trojca nastavnici i e smesteno vo drvena baraka vo u~ili{-niot dvor. Vo ova u~ili{te nastavata ja posetuvaat u~enici od celata Op{-tina koi projavuvaat interes. Barakata raspolaga so tri u~ilnici za indi-vidualna nastava, edna za grupna nastava, hodnik i sanitaren jazol.
Muzi~koto u~ili{te raspolaga so 3 pijana i 2 harmoniki i dr. nastavninagledni sredstva.
Podra~no u~ili{te vo nas. Rakli{Pokriena povr{ina 188 m2, dvorna povr{ina 958 m2 - vo dvorot ima i
del so sportski tereni za nastavata po fizi~ko obrazovanie i del za rek-reacija.
Vo ova u~ili{te nastava posetuvaat 20 u~enici od I do IV oddelenie odkoi eden u~enik e so posebni potrebi. Nastavata ja realiziraat dvajca nas-tavnici vo kombinirana nastava vo edna smena na makedonski jazik.
Podra~no u~ili{te vo s. TopolnicaObjektot raspolaga so pokriena povr{ina od 280 m2 i dvorna povr{ina
900 m2. Del od dvorot e ureden za sportski tereni za nastavata po fizi~koi zdravstveno obrazovanie, del za rekreacija. Nastavata ja posetuvaat vkup-no 44 u~enici podeleni vo dve kombinirani paralelki i nastavata ja real-iziraat dvajca izvr{iteli. Vo ova u~ili{te nastavata se realizira naturski nastaven jazik. Od nastavni nagledni sredstva ima samo geografskikarti i sliki.
Podra~no u~ili{te vo s. Bu~imPokriena povr{ina132 m2 i dvorna povr{ina 832 m2, koja e neuredena i
bez sportski tereni. Vo ova u~ili{te nastava posetuvaat u~enici pedelenivo dve kombinirani paralelki, a nastavata ja realiziraaat dvajca izvr{i-teli na turski nastaven jazik. Od nastavni nagledni sredstva ima geograf-ski karti i sliki.
Podra~no u~ili{te vo s. ParnalijaPokriena povr{ina 132 m2 i
dvorna povr{ina 532 m2, koja eneuredena i bez sportski tereni.Vo ova u~ili{te nastava posetu-vaat 22 u~enici. Nastavata se re-alizira vo dve kombinirani pa-ralelki i ima dvajca izvr{itelina turski nastaven jazik.
19Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
U~ili{teto raboti ve}e 62 godini na makedonski nastaven jazik, poto~-no od u~ebnata 1945/46 godina.
Nastavno-vospitnata rabota vo OU "Orce Nikolov“ se izveduva vo osumu~ili{ni zgradi:
OU vo s. Iwevo e izgradeno 1986 god. (no u~ili{teto raboti ve}e 62godini na makedonski nastaven jazik, poto~no od u~ebnata 1945/46 godina).
Zgradata raspolaga so u~ilni~ki prostor 790 m2, prosek po u~enik 2,6 m2.- u~ili{ten prostor 949 m2; ili 12 klasi~ni u~ilnici, 1 zanimalna za
u~enicite od prvo odd. na devetoletkata, kabineti nema, no mo`e da seka`e deka uslovite zadovoluvaat. U~ili{teto ne raspolaga so sportskasala, a vo u~ili{niot dvor ima izgradeno sportski tereni za mal fudbal iko{arka, kade se realizira nastavata po fizi~ko obrazovanie.
Od grade`niot proekt izostaveni se aulata, kabinetskiot del, sport-skata sala i sistemot za parno greewe. Grade`nite nedostatoci doveduvaatdo raspa|awe na zgradata, no so uspe{nata realizacija na proektot na MONi so bilateralnata programa na Vladata na R. Makedonija i Vladata naKralstvoto Norve{ka promenet e krovot na u~ili{teto. U~ili{teto raspo-laga so 6 hodnici za slobodno dvi`ewe na u~enicite za vreme na odmorite,prostrana i osvetlena kancelarija za nastavnicite, kancelarija za direk-torot, za administracijata, kancelarija za pedagogot, prostrana i osvetle-na biblioteka so osumiljaden kni`en fond. Sanitarniot jazol e pomestenna dvata kata oddelno za vrabotenite i za u~enicite.
U~ili{teto poseduva prostran dvor koj od prednata strana e ogradenso fasaden kamen, a od drugite strani so mre`a. Vo nego ima sportskitereni i ureden e so zelenilo i klupi za odmor na u~enicite i vrabotenite.
U~ili{nata zgrada vo s. Damjan e dobra, raspolaga so edna u~ilnica,prostrana i dobro osvetlena, hodnik i nastavni~ka kancelarija i ima pros-tran dvor koj s¢ u{te ne e ureden. U~ili{teto raspolaga sou~ilni~ki pros-tor od 60 m2 i u~ili{ten prostor od 112 m2.
U~ili{nata zgrada vo s. Voislavci e renovirana i rekonstruirana iima uslovi za izveduvawe na sovremen vospitno-obrazoven proces. Raspo-laga so 3 klasi~ni u~ilnici i nastavni~ka kancelarija. U~ili{teto neraspolaga{e so sanitaren jazol, no vo 2004/05 godina se izgradi i odgovarana standardite.
U~ili{nata zgrada vo s. Suldurci raspolaga so u~ilni~ki prostorod 121 m2, prosek po u~enik 2,81 m2 i u~ili{ten prostor od 145 m2.
Objektot be{e star, dotraen, ruiniran i vo nego nema{e uslovi za rab-ota. Zatoa i ovaa u~ili{na zgrada zapo~na da se rekonstruira i toa vo dvefazi. Prvata faza be{e celosna rekonstrukcija na dve u~ilnici, nas-tavni~kata kancelarija i sanitarniot jazol, a so proektot od MCGO i ELSna Op{tinata se stavi i pod od laminat od 60 m2 taka {to edinstveno osta-
4.3. OU „Orce Nikolov“ - s. Iwevo
20 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
nuva podot vo hodnikot. Vo vtorata faza treba da se planira rekonstruk-cija na preostanatite u~ilnici.
So ovaa rekonstrukcija }e se sozdadat solidni uslovi za rabota, a sotoa }e se ovozmo`i i povtorno da raboti kako polno osmogodi{no u~ili{te,koe i prethodno rabote{e kakotakvo, no poradi lo{ite usloviu~enicite u~at vo PU vo s. Kalu-|erica, koe{to e ~etirigodi{no.
U~ili{nata zgrada vo s. Ka-lu|erica e renovirana i dogra-dena i denes ima uslovi za real-izirawe na sovremena nastava.U~ili{teto raspolaga so u~ilni-~ki prostor od 190 m2, prosek pou~enik 1,26 m2 i u~ili{ten pros-tor od 375,5 m2; 4 klasi~ni u~il-nici, zanimalna za u~enicite od novoto prvo odd. , biblioteka vo koja sesmesteni i kompjuterite po informatika, nastavni~ka kancelarija, pros-torija za parnoto zatopluvawe i sanitaren jazol na dvata kata, prostrandvor koj e ograden, pri {to vo istiot se planira da se napravi betonskapateka od vlezot na dvorot do u~ili{teto, {to }e pridonese za polesnoodr`uvawe na higienata vo u~ili{teto i podigawe na povisoko nivo.
U~ili{nata zgrada vo s. Zleovo e stara i vo nea se izveduva nastavavo ote`nati uslovi, poradi {to be{e otpo~nata gradba na nova u~ili{nazgrada na druga lokacija, no rabotata e prekinata. U~ili{teto raspolaga sou~ilni~ki prostor od 215 m2, prosek po u~enik 1,38 m2 ili u~ili{ten pros-tor od 238,8 m2.
U~ili{teto se gradi od strana na Op{tinata koja{to ovaa zgrada jaima staveno vo delot na prioritetite vo sferata na obrazovanieto. Inakuzgradata raspolaga so 4 klasi~ni u~ilnici, edna zanimalna, kancelarija zanastavnicite i ima prostran dvor.
U~ili{nata zgrada vo s. Pokraj~evo raspolaga so u~ilni~ki prostorod 162 m2, prosek po u~enik 2,94 m2 i u~ili{ten prostor od 307,5 m2.
Zgradata e relativno dobra i ovozmo`uva optimalno odvivawe na vos-pitno-obrazovniot proces. U~ili{teto raspolaga so dve klasi~ni u~ilni-ci, zanimalna, kancelarija i prostran hodnik. U~ili{niot dvor e prostran,ograden i ozelenet.
1. Objektot na OU "Kosta Racin“ vo s. Podare{ raspolaga so 380 m2.Izgraden e vo tvrda gradba vo 1938 godina, a dograden e vo 1960 godina.Raspolaga so dovolno tereni za sport i fizi~ka kultura.
4.4. OU „Kosta Racin“ - s. Podare{
21Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
Sosotojba: Zgradata e dotraena i potrebna e celosna rekonstrukcija naobjektot.
2. Podra~noto OU vo s. Jargulica e rekonstruirano vo maj 2006 godi-na i e vo solidna sostojba.
Vo OU "Kiril i Metodij“ vo s. Oraovica vospitno-obrazovniot pro-ces se izveduva vo dve zgradi i vo u~ili{nata kujna koja e prenameneta vokabinet po informatika.
Prvata ili stara u~ili{na zgrada datira od 1946 godina i istata e sodotraena instalacija, uni{tena stolarija higiensko-tehni~ki neadekvatnipodovi. Ovaa u~ili{na zgrada raspolaga so:
- ~etiri u~ilnici so prose~na povr{ina od 50 m2, koi se opremeni soklupi, stolovi i tabli;
- edna zanimalna so povr{ina od 40 m2; - dve kancelarii od koi ednata e za direktorot, a drugata e za nas-
tavnicite: - u~ili{ten hodnik so koj se povrzani u~ilnicite.
Vtorata ili novata u~ili{na zgrada iako navidum e nova i e pu{tenavo upotreba vo vtoro polugodie na u~ebnata 2005/06 godina, ima golemi pro-pusti vo izgradbata za {to svedo~at ispukanite yidovi i nesoodvetniteu~ilnici. Vtorata u~ili{na zgrada raspolaga so:
- tri u~ilnici po 47 m2 i edna u~ilnica od 35 m2, istata e mala,neosvetlena i neadekvatna za izveduvawe nastava;
- eden hodnik koj gi povrzuva u~ilnicite.
Od kabineti u~ili{teto raspolaga so kabinet po informatika. Vo sklop na u~ili{teto postoi i sala za fizi~ko i zdravstveno obra-
zovanie, no e ruinirana i nebezbedna za upotreba. U~ili{teto raspolaga sodvor so vkupna povr{ina od 5 439 m2, koj e delumno asfaltiran i e neure-den. Ostanuva neophodna potreba od nabavuvawe na stativi i ko{, kako iasfaltirawe na ostanatiot del od igrali{teto, ureduvawe so zeleni po-vr{inii i klupi so {to }e stane prijatno kat~e za odmor, rekreacija i vos-pitanie i obrazovanie na u~enicite.
U~ili{nata biblioteka raspolaga so 6 500 knigi so koi se zadovoluva-at potrebite na u~enicite. Vo bibliotekata postoi skromen fond na stru~-na literatura za nastavnicite, no so dislokacija na bibliotekata i otvo-raweto na ~italna vo sklop na istata, }e se sozdadat pogolemi mo`nosti zastru~no nadgraduvawe i podgotovka na nastavnicite vo ~italnata.
4.5. OU „Kiril i Metodij“ - s. Oraovica
________________________
* SWOT (Strenghts, Weaknesses, Opportunities, Threats) - izrazot e prezemen od an-gliskoto jazi~no podra~je. Vo prevod zna~i: Silni strani, Slabi strani, Mo`-nosti i Zakani i pretstavuva metod za analiza na sostojbite, procesite i po-javite pri planirawe i izgotvuvawe na strate{ki dokumenti.
5. SWOT * ANALIZA NA OP[TINATA RADOVI[ OD ASPEKT NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE
22 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
SILNI STRANI SLABI STRANI
Zaedni~ko dejstvuvawe naOp{tina Radovi{ i osnov-nite u~ili{taFinansiski sredstva zaizgradba na nova u~ili{nazgrada - Ministerstvoto zaobrazovanie i naukaPoddr{ka od NVO sektorot -donacija na u~ili{na opremaod UNICEFKvalitetna i po`rtvuvanarabota na nastavniot kadar -osvoeni nagradi na dr`avninatprevariPredavawe vo upotreba nanovata u~ili{na zgrada vogradot Radovi{ so po~etokotna vtoroto polugodie
Nemawe u~ili{ten prostor -izveduvawe na nastava vopove}e objekti vo gradotPove}esmensko rabotewe voOU "Krste P. Misirkov“ i OU"Nikola Karev“ - Radovi{Skrateni ~asovi vo OU"Krste P. Misirkov“ i OU"Nikola Karev“ - Radovi{Vremetraewe (2 godini) navakvata sostojba vo osnovno-to obrazovanie vo gradotRabota vo pove}e dotraenizgradi vo OU "Kosta Racin“ -Podare{, OU "Kiril i Meto-dij“ - Oraovica i delpodra~ni OU
MO@NOSTI ZAKANI
Predavawe vo upotreba nau~ili{na zgrada vo Radovi{na Bul. "Aleksandar Make-donski“ Izrabotka na proekt za do-gradba na 12 u~ilnici naneopo`areniot del od OU "Nikola Karev“Mo`nost za dobivawe nadonacija za izgradba -dogradba na 12 u~ilniciMo`nost za donacii i zarekonstrukcija na del odpodra~nite OU po naselenitemestaKontinuirana sorabotka soNVO sektorot, OTO i ELS -Op{tina Radovi{
Necelosno sproveduvawe nanastavnata programa - rizicivrz kvalitetot na predaden-ite nastavni programiZdravstveni rizici zafizi~ki deformiteti odneadekvatni prostorniuslovi i u~ili{ten inventar(vo gradinkite)Opasnost od upotrebata naneobezbedni objekti za koipostoi i zabrana za upotrebaPosledici po idniotzdravstven i intelektualenrazvoj na u~enicite vo ovojperiod
23Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
Vrz osnova na SWOT analizata, OTO na Op{tina Radovi{ smeta dekas¢ do kone~noto re{avawe, pred s¢, na problemot so u~ili{niot prostor,ELS na Op{tina Radovi{ so Sovetot i gradona~alnikot, kako i vo posled-nite dve godini, kako najgolem prioritet treba da go ima re{avaweto naproblemite vo sferata na osnovnoto obrazovanie.
Zaklu~ok
U svojuvaweto na OP[TINSKITE OBRAZOVNI POLITI-KI NA OP[TINA RADOVI[ na sednica na Sovetot naOp{tina Radovi{, kako strate{ki dokument za unapre-
duvawe na osnovnoto obrazovanie vo Op{tina Radovi{, }ezna~i ostvaruvawe na delot za obrazovanie predviden i soPlanot za lokalen ekonomski razvoj na Op{tina Radovi{soglasno utvrdenite strate{ki celi i prioriteti.
Konkretno ova }e zna~i:
1. Itna izgradba ili dogradba na nova zgrada so kapa-citet od 12 u~ilnici na lokacijata na opo`arenatau~ili{na zgrada i rekonstrukcija ili obnovuvawe naruiniranite u~ili{ni zgradi vo nekoi OU, kako i voodredeni podra~ni u~ili{ta: OU "Kiril i Metodij“vo s. Oraovica, del od starata u~ili{na zgrada naOU "Kosta Racin“ vo s. Podare{, podara~noto u~i-li{te vo s.Suldurci - star del, podra~noto u~ili{-te vo s. Zleovo od OU "Orce Nikolov“ vo Iwevo za{to se izraboteni pomali proekti i podneseni doMinisterstvoto za obrazovanie i nauka i do odrede-ni donatori.
2. Izgradba na dve u~ili{ni sportski sali: edna tvrdagradba - i edna balon sala - donacija od Agencijataza mladi i sport i drugo.
3. Motivacija na vospitno-obrazovniot kadar so nagra-duvawe na mentorite za postignati prvi mesta nadr`avnite natprevari (predvideno so stavki voop{tinskiot buxet) i ponatamo{no obu~uvawe sovklu~uvawe vo programite za modernizacija i samo-evalvacija, kako i so kursevite po informatika iangliski jazik i voveduvawe na Komeroviot model(pilot: OU "Nikola Karev“).
4. Odr`uvawe na kontinuitetot na redovniot opfat nau~enicite-u~ili{nata mre`a, osobeno na u~eniciteod turskata i romskata nacionalnost i otvorawe naparalelka za u~enici so posebni potrebi.
6. DEFINIRAWE I IMPLEMENTACIJA NA STRATE[KITE CELI
24 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
B idej}i Op{tina Radovi{ e vlezena vo vtorata faza oddecentralizacijata, finansiraweto na osnovnotoobrazovanie (i na srednoto - OSU "Kosta Susinov") sega
e vo celosna nadle`nost na ELS na Op{tina Radovi{. Mehanizmot na finansiraweto gi opfa}a i platite na
vrabotenite vo obrazovanieto, no i site sferi za pokrivawena tro{ocite od ostvaruvaweto i realizacijata na nastav-nite programi, odr`uvaweto, zatopluvaweto, pla}aweto naelektri~nata energija i za{tita na u~ili{nite zgradi prekublok-dotacii od Minsiterstvoto za obrazovanie i naukatransferirani vo op{tinskiot buxet na Op{tina Radovi{.
Finansiraweto na obrazovanieto vo delot na nabavka-ta na u~ili{nata oprema i infrastrukturata vo eden del e ipreku donacii i sponzorstvo so vklu~uvawe i na sovetite naroditelite (vo pomal del).
7. FINANSIRAWE NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE
25Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
M ehanizmite za monitoring i evalvacija na rabotata nau~ili{tata i za sproveduvawe na OOP }e se primenu-vaat vo tekot na celata tekovna/ u~ebna godina.
Planot za monitoring i evalvacija na u~ili{tata }e sesproveduva so celosno i efikasno koristewe na instrumen-tite za evalvacija, i toa: - uvid vo planirawata so koris-tewe na evidenten list, izrabotka na tematskite planirawai dnevnite podgotovki, koristewe na protokol za sledewe nanastavnite ~asovi, nabquduvawe aktivnosta na u~enicite.
Pri evalvacijata osobeno }e se vodi smetka za kriteri-umite za uspehot na realiziranite zada~i so:
celosno i so site kriteriumi izraboteni podgotovkii planirawa;
pogolema aktivnost od strana na u~enicite;
realizirawe ~asovi so site strukturni elementi;
pogolem uspeh kaj u~enicite za edna ocenka na krajotna polugodieto i u~ebnata godina vo sporedba sominatata u~ebna godina;
sproveduvawe na testirawe.
Pokraj interniot monitoring i evalvacija, vo mehaniz-mite }e se vklu~at i eksterni modeli preku:
izgotvuvawe i razgleduvawe na informacija so kom-parativni pove}egodi{ni podatoci za u~enicite,nastavniot kadar (li~ni podatoci, vid i stepen naobrazovanie, nastaven predmet, fond na ~asovi) zasite pet OU vo Op{tina Radovi{;
razgleduvawe na redovni godi{ni i kvaratalnifinansiski izve{tai;
analiza na naodite i predlog-merkite od op{tin-skiot prosveten inspektor (po izvr{en inspekciskinadzor) od strana na OTO i Oddelenieto za obrazo-vanie-ELS na Op{tina Radovi{;
anketni pra{alnici za soodvetnite oblasti na vos-pitno-obrazovniot proces izgotveni od OTO i Odde-lenieto za obrazovanie pri ELS na Op{tina Radovi{;
8. MONITORING I EVALVACIJA
26 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
27Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
analiza na podatocite od prethodnata u~ebna godina i zaklu~ociza realnata sostojba.
Monitoringot i evalvacijata na rabotata na u~ili{tata, }e gi sprove-duva OTO vo ELS na Op{tina Radovi{ preku:
sledewe na procesot na planiraweto i usvojuvaweto na tekovniteop{tinskite buxeti;
sledewe na procesot na planiraweto i realizacijata na pro-gramite na ELS na Op{tina Radovi{ {to se odnesuvaat OOP.
Ocenuvaweto }e se ostvari so redovni izve{tai i zaklu~oci na OTORadovi{ usoglaseni so zacrtanata dinamika na realizacija, odnosno sta-gnacija na sproveduvaweto na OOP.
T ransparentnosta vo sferata na osnovnoto obrazovanie,pred s¢, zna~i deka sodr`inata, organizacijata i ost-varuvaweto na vospitno-obrazovnata dejnost na osnov-
noto obrazovanie se zasnovani vrz nekolku na~elni opredel-bi i osnovi na demokrati~nosta i otvorenosta preku otvora-we na {iroki mo`nosti za aktivno u~estvo vo negovoto ost-varuvawe na site zainteresirani subjekti.
So sozdavawe na organizacioni i didakti~ki mo`nostiza optimalen razvoj na osnovnoto obrazovanie se vr{i ak-tivno i transparentno u~estvo vo negovoto ostvaruvawe nasite zainteresirani subjekti.
Ovie principi na trasnparentnosta i otvorenosta priostvaruvaweto na osnovnoto obrazovanie nalagaat:
formirawe na organ - oddelenie za obrazovanie koe-{to vo Op{tina Radovi{ s¢ u{te ne e formirano;
prodol`uvawe na rabotata na OTO i unapreduvawena sorabotkata so OU vo Op{tina Radovi{ prekuzaedni~ki proekti za re{avawe na problemi inici-rani i od UO na OU, no pred s¢ od sovetot na rodi-telite so vklu~uvawe i na NVO sektorot, osobeno vosferata na stimuliraweto na talentiranite u~eni-ci, gri`ata za deca so posebni potrebi i za decataso nizok socijalen standard;
sistematsko sledewe i vrednuvawe na vospitno-obrazovniot proces so izgotvuvawe i ispra}awe namese~ni pismeni izve{tai za uspehot i izostanocitena u~enicite do roditelite, do ELS, do oddelenietoza obrazovanie i OTO;
redovni godi{ni programi, izve{tai, finansoviplanovi na u~ili{tata, kako i kvartalni finansoviizve{atai koi{to se usvojuvaat na sednici na UO, naSovetot na Op{tina Radovi{ i Oddelenieto za ob-razovanie i OTO, a so toa i preku ingformativnitemediumi;
redovno objavuvawe na Slu`ben glasnik na op{tina-ta od strana na ELS na Op{tina Radovi{ so site aktii dokumenti koi se odnesuvaat na obrazovanieto;
9. TRANSPARENTNOST
28 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
29Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
vostanovuvawe na op{tinski vesnik i redovno informirawe nagra|anite za obrazovanieto (koe e vo tek kako pilot-vesnik);
predlozi od gra|anite i roditelite so postavuvawe na sanda~iwaza taa cel vo site u~ili{ta vo Op{tinata;
redovni brifinzi na u~ili{tata so novinarite i so nadle`niteslu`bi vo ELS i sl.
M ehanizmite za tehni~ka poddr{ka, pred s¢, }e se spro-veduvaat preku:
izgotvuvawe i implementacija na investicioniproekti, pred s¢ vo izgradbata na kapitalni objekti,programi za komunalnata infrastrktura, no i vosferata na opremuvaweto na u~ili{tata,
obnovuvawe i osposobuvawe na sanitarnite jazli,izgradba na fontani so voda za piewe za u~enicitepreku ELS i Javnoto komunalno pretprijatie;
ozelenuvawe na u~ili{nite dvorovi i asfaltirawei poplo~uvawe na nadvore{nite sportski igrali{ta{to se realizira sekoja godina preku Programata zakomunalno ureduvawe na Op{tina Radovi{;
tehni~ka poddr{ka so obezbeduvawe na u~ili{naoprema: kompjuteri, nagledni sredstva i inventar(klupi, stol~iwa i tabli) preku ELS na Op{tina Ra-dovi{ i donacii kako {to vo 2007 godina bea dona-ciite od UNICEF za celosno opremuvawe so u~ili{-na oprema na novata u~ili{na zgrada na Bul. "Alek-sandar Makedonski“ i donacijata od MCGO i dr.
Gradona~alnikna op{tina Radovi{D-r Robert Velkov
10. MEHANIZMI ZA TEHNI^KA PODDR[KA NA OU
30 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
31Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
PRILOZI
AK
TI
VN
OS
TR
OK
FO
RM
A -
ME
TO
D -
PO
ST
AP
KA
RE
AL
IZ
AT
OR
PR
ID
OB
IV
KA
-CE
LP
LA
NI
RA
NR
EA
LI
ZI
RA
N
FO
RM
IR
AN
O T
EL
O,
OR
GAN
, O
DD
EL
EN
IE
ZA
OB
RA
ZO
VA
NI
EM
aj20
06 g
odin
aM
aj20
06 g
odin
aP
red
log
Grad
ona~
al.
Grad
ona~
alni
kK
onkr
etno
vkl
u~uv
awe
na E
LS
vo
pro-
ceso
t na
dec
entr
aliz
acij
a na
obr
azo-
vani
eto
OR
GAN
IZ
IR
AN
I S
RE
DB
I S
OR
AK
OV
OD
NI
LI
CA
NA
OU
, S
OU
Sek
oja
sed
mic
aK
onti
nuir
ano
Sre
dbi
vo
OU
i E
LS
OT
OS
inhr
oniz
acij
a na
pl
anir
awet
o i
dej
stvu
vaw
eto
za u
napr
ed.
na o
braz
.
ID
EN
TI
FI
KU
VA
NI
PR
OB
LE
MI
-P
RI
OR
IT
ET
I V
OU
^I
LI
[T
AT
A
Sep
tem
vri
2006
Utv
rden
i 13
.11.
2006
S
edni
ci n
a O
U i
OT
OO
TO
so
OU
vo
Op{
tina
Rad
ovi{
Zab
rzuv
awe
na p
roce
d.
re{
avaw
e na
prob
lem
ite
i po
treb
ite
ZA
PO
ZN
AE
NI
OR
GAN
IT
EN
A U
PR
AV
UV
AW
E,
SO
VE
T N
AR
OD
IT
EL
I
Na
red
ovni
sost
anoc
iN
a 3
sost
anoc
iJu
ni 2
006
Na
sed
nici
DA
Akt
ivno
vkl
u~uv
awe
i so
rabo
tka
so E
LS
i N
VO
PO
DGO
TV
EN
PR
A[
AL
NI
K,
AN
KE
TE
N L
IS
T,
TA
BE
LI
ZA
PO
DA
TO
CI
([
TO
SE
BA
RA
?)
Pra
{al
nici
i ta
bel
i,se
ptem
vri
2006
Noe
mvr
i(p
o~et
ok)
2006
Sam
oeva
lva
-ci
jaO
U i
OT
OD
irek
tno
vlij
anie
vo
re{
avaw
eto
napr
iori
tetn
ite
prob
lem
i i
potr
ebi
na O
U
SO
BR
AN
I P
OD
AT
OC
I(S
IS
TE
MA
TI
ZI
RA
NI
)S
epte
mvr
i20
06N
oem
vri
(po~
etok
) 20
06P
o na
soki
od
MC
GOO
TO
Osn
ova
za i
zrab
otka
na
prog
ram
i i
proe
kti
AN
AL
IZ
IR
AN
I P
OD
AT
OC
IN
oem
vri
2006
Noe
mvr
i 20
06S
edni
ca n
a O
TO
OT
OJa
sno
post
avuv
awe
na c
elit
e i
naso
kite
za r
e{av
awe
UT
VR
DE
N P
RE
DL
OG
ZA
OB
RA
ZO
VN
I P
OL
IT
IK
IO
ktom
vri
2007
Dek
emvr
i20
07S
edni
ca n
a O
TO
OT
OO
p{ti
nata
dob
iva
dok
umen
t od
stra
te{
ko z
na~e
we
za o
braz
ovan
ieto
OR
GAN
IZ
IR
AN
A S
RE
DB
A S
OR
AK
OV
OD
NI
LI
CA
NA
OU
, S
OU
,Z
AP
OZ
NA
VA
WE
SO
PR
ED
LO
GOT
Po~
etok
na
sept
emvr
i20
06
Po~
etok
na
sept
emvr
i20
06
Sed
nica
na
OT
OO
TO
Tra
nspa
rent
nost
vo
pros
tapk
ata
na d
one-
suva
we
na O
braz
. po
lit
iki
OR
GAN
IZ
IR
AN
A S
RE
DB
A S
OO
RGA
NI
NA
OP
[T
IN
AT
A Z
AU
TV
RD
UV
AW
E N
A O
BR
AZ
OV
NI
TE
PO
LI
TI
KI
Janu
ari
2008
Janu
ari/
fev
-ru
ari
2008
Sed
nici
so
kom
is.
za o
bra-
zov.
- S
ovet
ot i
OT
O
OT
OP
odig
nuva
we
na n
ajvi
soko
niv
o na
don
e-su
vaw
e na
od
luk
i i
na d
okum
ento
tO
braz
ovni
pol
itik
i
OB
RA
ZO
VN
IT
E P
OL
IT
IK
IP
RE
DL
O@
EN
I Z
A R
AZ
GLE
DU
-V
AW
E I
US
VO
JUV
AW
E
Janu
ari
2008
/S
edni
ca-
Sov
etna
Op{
tina
Rad
ovi{
Grad
ona~
alni
k na
Op{
tina
Rad
ovi{
,O
TO
i O
U
Pos
tign
uvaw
e na
cel
ta-
don
esuv
awe
naO
braz
ovni
te p
olit
iki
US
VO
EN
I O
BR
AZ
OV
NI
TE
PO
LI
-T
IK
I O
D O
RGA
NI
TE
NA
OP
[T
IN
AT
A
Fev
ruar
i 20
08/
Sed
nica
-S
ovet
na O
p{ti
naR
adov
i{
Sov
et n
a O
p{ti
naR
adov
i{O
braz
ovni
te p
olit
iki
kako
del
od
pr
iori
tetn
ite
obvr
ski
na E
LS
i S
ovet
ot n
a O
p{ti
nata
DE
JST
VU
VA
WE
PO
OB
RA
-Z
OV
NI
TE
PO
LI
TI
KI
Od
prv
oto
po-
lug
odie
na
2008
/P
rogr
ama
naS
ovet
, O
TO
iGr
adon
a~al
.
Re{
avaw
e na
pro
blem
ite
i po
treb
ite
naos
novn
oto
obra
zova
nie
PR
OC
ES
NA
IZ
RA
BO
TK
A N
A O
BR
AZ
OV
NI
TE
PO
LI
TI
KI
- R
EA
LI
ZI
RA
WE
NA
PL
AN
OT
32 Obrazovni politiki na op{tina RADOVI[
OP
[T
I S
OD
R@
IN
II
ST
RA
@U
VA
WE
-
KO
I P
OD
AT
OC
IK
AK
VA
AN
AL
IZ
A
NA
PO
DA
TO
CI
TE
RA
ZB
IR
AW
E N
A
PR
OB
LE
MO
T -
PR
IO
RI
TE
TO
TO
DG
OV
OR
NO
ST
(KO
J D
A G
O R
E[
AV
A)
U^
IL
I[
NI
OB
JEK
TI
U^
IL
I[
TEN
PR
OS
TOR
SE
GA[
NA
SO
STO
JBA
1. O
U "
KR
ST
E P
. M
IS
IR
KO
V“
NO
VA
ZGR
AD
A N
A B
UL
. "A
LE
KS
AN
DA
R M
AK
ED
ON
-S
KI
“N
AS
TA
VA
VO
ST
AR
AT
A Z
GRA
DA
I D
EL
VO
DE
TS
KA
TA
GR
AD
IN
KA
"C
VE
TO
VI
“D
OD
EL
UV
AW
E N
A Z
GRA
DA
TA
NA
OU
"KR
ST
E P
. M
IS
IR
KO
V“
KA
KO
NA
J-GO
LE
MO
OU
VO
GR
AD
OT
UO
na
OU
, d
irek
tor
iE
LS
NA
OP
[T
IN
A R
AD
OV
I[
2. O
U "
NI
KO
LA
KA
RE
V“
DO
GRA
DB
A N
A U
^I
LI
[N
AT
A Z
GRA
DA
NA
NE
OP
O-
@A
RE
NI
OT
DE
L S
O K
AP
AC
IT
ET
ZA
12
U^
IL
NI
CI
NA
ST
AV
A V
O D
ET
SK
AT
A G
RA
DI
NK
A"I
ZV
OR
^E
“, O
SU
"K
OS
TA
SU
SI
NO
V“
IN
A N
EO
PO
@A
RE
NI
OT
DE
L
ZA
OK
RU
@U
VA
WE
NA
FI
NA
N-
SI
SK
AT
A K
ON
ST
RU
KC
IJA
UO
na
OU
, d
irek
tor
iE
LS
NA
OP
[T
IN
A R
AD
OV
I[
3. O
U "
OR
CE
IK
OL
OV
“R
EK
ON
ST
RU
KC
IJA
NA
PR
EO
S V
O U
^I
LI
[N
AT
AZ
GRA
DA
VO
PU
- S
. S
UL
DU
RC
IR
UI
NI
RA
N D
EL
PR
OE
KT
- D
ON
AC
IJA
UO
na
OU
, d
irek
tor
iE
LS
NA
OP
[T
IN
A R
AD
OV
I[
4. O
U "
KO
ST
A R
AC
IN
“R
EK
ON
ST
RU
KC
IJA
NA
U^
IL
I[
NA
TA
ZGR
AD
A
RU
NI
NI
RA
N K
RO
V,
PO
D I
DR
VE
NA
RI
JAU
O n
a O
U,
dir
ekto
r i
EL
S N
A O
P[
TI
NA
RA
DO
VI
[
5. O
U "
KI
RI
L
I M
ET
OD
IJ“
RE
KO
NS
TR
UK
CI
JA N
A D
OT
RA
EN
AT
A U
^I
LI
[N
AZ
GRA
DA
(S
TA
RA
ZGR
AD
A-
IZ
GRA
DE
NA
194
6 G.
)R
UN
IR
AN
KR
OV
, P
OD
I D
RV
EN
AR
IJA
UO
na
OU
, D
irek
tor
iE
LS
NA
OP
[T
IN
A R
AD
OV
I[
U^
EN
IC
IU
SP
EH
OD
PR
VO
PO
LU
GOD
IE
ZA
SP
OR
ED
UV
AW
EN
AM
AL
EN
US
PE
HZ
GOL
EM
EN
US
PE
H
OU
"K
RS
TE
P.
MI
SI
RK
OV
“ -
4,
5 M
AK
ED
ON
SK
I /
3,
8 T
UR
SK
IV
O P
RE
TH
OD
. GO
D.:
4,63
(M
AK
ED
.) i
3,8
2(t
ursk
i)K
AJ
MA
KE
DO
NS
KI
TE
ZA
0,0
9
OU
"N
IK
OL
A K
AR
EV
“ -
4,35
, T
UR
SK
I -
4,1
6V
O P
RE
TH
OD
. GO
D.:
4,23
TU
RS
KI
3,
82 -
MA
KE
D
ZA
0,5
3 K
AJ
MA
KE
D.
OU
"O
RC
E N
IK
OL
OV
“ -
3,
93V
O P
RE
TH
OD
. GO
D.:
4,02
ZGO
LE
MU
V.
ZA
0,
09
OU
"K
OS
TA
RA
CI
N“
- 4
, 12
VO
PR
ET
HO
D.
GOD
.: 4,
18Z
A 0
,06
OU
"K
IR
IL
I M
ET
OD
IJ“
- 4
, 01
VO
PR
ET
HO
D.
GOD
.: 3,
99Z
A 0
,02
NA
ST
AV
EN
KA
DA
RS
TRU
^N
O U
SO
VR
[U
VA
WE
OU
"K
RS
TE
P.
MI
SI
RK
OV
“S
EM
IN
AR
I,
KU
RS
EV
I I
PR
OE
KT
I
OU
"N
IK
OL
A K
AR
EV
“S
EM
IN
AR
I,
KU
RS
EV
I I
PR
OE
KT
I
OU
"O
RC
E N
IK
OL
OV
“S
EM
IN
AR
I,
KU
RS
EV
I I
PR
OE
KT
I
OU
"K
OS
TA
RA
CI
N“
SE
MI
NA
RI
, K
UR
SE
VI
I P
RO
EK
TI
OU
"K
IR
IL
I M
ET
OD
IJ“
SE
MI
NA
RI
, K
UR
SE
VI
I P
RO
EK
TI
U^
IL
I[
TE
N O
DB
OR
SO
VE
T N
AR
OD
IT
EL
IT
E
SO
STA
NO
CI
DN
EV
EN
RE
DK
AP
AC
ITE
T N
A O
DL
U^
UV
AW
E
OU
"K
RS
TE
P.
MI
SI
RK
OV
“ -
6 s
ost.
Z
A N
OV
A U
^I
LI
[N
A Z
GRA
DA
Z
AD
OV
OL
IT
EL
EN
OU
"N
IK
OL
A K
AR
EV
“ -
6 s
ost.
Z
A D
OGR
AD
BA
12
U^
IL
NI
CI
ZA
DO
VO
LI
TE
LE
N
OU
"O
RC
E N
IK
OL
OV
“ -
6 s
ost.
Z
A R
EK
ON
ST
R.
PA
RN
O
ZA
DO
VO
LI
TE
LE
N
OU
"K
OS
TA
RA
CI
N“
- 6
sos
t.
ZA
KR
OV
, P
OD
, S
TO
LA
RI
JAZ
AD
OV
OL
IT
EL
EN
OU
"K
IR
IL
I M
ET
OD
IJ“
- 6
sos
t.
ZA
RE
KO
NS
. S
TA
R D
EL
ZA
DO
VO
LI
TE
LE
N
PR
EV
OZ
NA
U^
EN
IC
IT
EO
U "
KR
ST
E P
. M
IS
IR
KO
V“
ZA
201
U^
EN
IK
OU
"N
IK
OL
A K
AR
EV
“Z
A 7
8 U
^E
NI
CI
OU
"O
RC
E N
IK
OL
OV
“Z
A 1
11 U
^E
NI
CI
OU
"K
OS
TA
RA
CI
N“
ZA
60
U^
EN
IC
I (
JAR
GUL
IC
A-
PO
DA
RE
[)
OU
"K
IR
IL
I M
ET
OD
IJ“
NE
MA
FI
NA
NS
IS
KI
PL
AN
FI
NA
NS
IS
KI
IZ
VE
[T
AJ
OU
"K
RS
TE
P.
MI
SI
RK
OV
“20
06/7
- 5
. 76
3 60
7, 0
0 d
. S
EV
KU
PN
O:
PR
IH
OD
I -
RA
SH
OD
I
OU
"N
IK
OL
A K
AR
EV
“20
06/7
- 2
. 84
7 91
0, 0
0 d
. S
EV
KU
PN
O:
PR
IH
OD
I -
RA
SH
OD
I
OU
"O
RC
E N
IK
OL
OV
“20
06/7
- 3
. 76
8 91
0, 0
0 d
. S
EV
KU
PN
O:
PR
IH
OD
I -
RA
SH
OD
I
OU
"K
OS
TA
RA
CI
N“
2006
/7 -
2.
301
840,
00
d.
SE
VK
UP
NO
: P
RI
HO
DI
- R
AS
HO
DI
OU
"K
IR
IL
I M
ET
OD
IJ“
2006
/7 -
519
091
, 00
d.
SE
VK
UP
NO
: P
RI
HO
DI
- R
AS
HO
DI
DR
UG
O
PO
DA
TO
CI
ZA
SO
DR
@I
NI
TE
NA
DO
KU
ME
NT
OT
ZA
OP
[T
IN
SK
IT
E O
BR
AZ
OV
NI
PO
LI
TI
KI
NA
OP
[T
IN
A R
AD
OV
I[
PRILOZI
1. VOVED .................................................................................. 5
2. BROJ NA U^ENICI VO U^ILI[TATA NA TERITORIJATA NA OP[TINATA ................................... 7
2.1. OU "Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{ ........ 72.2. OU "Nikola Karev“ - Radovi{ .......................... 82.3. OU "Orce Nikolov“ - s. Iwevo ........................ 92.4. OU "Kosta Racin“ - s. Podare{ .........................102.5. OU "Kiril i Metodij“ - s. Oraovica .................10
3. STRUKTURA NA NASTAVNIOT KADAR ............................ 133.1. OU "Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{ ........ 133.2. OU "Nikola Karev“ - Radovi{ ..........................133.3. OU "Orce Nikolov“ - s. Iwevo ........................133.4. OU "Kosta Racin“ - s. Podare{ .........................143.5. OU "Kiril i Metodij“ - s. Oraovica .................14
4. ANALIZA NA USLOVITE VO U^ILI[NITE OBJEKTI ..............................................................................16
4.1. OU "Krste Petkov Misirkov“ - Radovi{ ........ 164.2. OU "Nikola Karev“ - Radovi{ ..........................174.3. OU "Orce Nikolov“ - s. Iwevo ........................194.4. OU "Kosta Racin“ - s. Podare{ .........................204.5. OU "Kiril i Metodij“ - s. Oraovica .................21
5. SWOT ANALIZA NA OP[TINATA RADOVI[ OD ASPEKT NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE ................22
6. DEFINIRAWE I IMPLEMENTACIJA NA STRATE[KITE CELI ........................................................ 24
7. FINANSIRAWE NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE ...... 25
8. MONITORING I EVALVACIJA .........................................26
9. TRANSPARENTNOST ............................................................28
10. MEHANIZMI ZA TEHNI^KA PODDR[KA NA OU ...........30
PRILOZI .............................................................................31
SODR@INA