odjel za fiziku, sveučilište u rijeci · zemljina atmosfera. apsorpcija fotona u slobodnom...

125
Astronomija i astrofizika 1 prof. dr. sc. Dubravka Kotnik-Karuza Odjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci

Upload: others

Post on 12-Sep-2019

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Astronomija i astrofizika

1

prof. dr. sc. Dubravka Kotnik-KaruzaOdjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci

Klasifikacija

zvjezdanih spektara

Formiranje spektralnih linija

Hertzsprung-Russellov

dijagram

Relacija masa-luminozitet

HR - dijagram

Zvjezdane atmosfere

Opis polja zračenja

Intenzitet svjetlosti Iλ

Određivanje gustoće energije uλ

Mjerenje specifičnog intenziteta

Tlak zračenja upadnih fotona iz dΩ

Zvjezdani opacitet

Spektar Sunca

Srednji slobodni put H atoma

Optička dubina τ

Zemljina atmosfera

Apsorpcija fotona u slobodnom prijelazu

Rosselandov opacitet

Prijenos zračenja

„random walk“

Zatamnjenje ruba

Jednadžba prijenosa

Planparalelna atmosfera

Eddingtonova aproksimacija

Zatamnjenje ruba

Intenzitet na izlazu iz planparalelne atmosfere

Zatamnjenje ruba Sunčevog diska

Profili spektralnih linija

Profil apsorpcijske spektralne linije

P – Cygni profil spektralne linije

Dopplerov i Lorentzov linijski profil

Voigtov profil K linije Ca II

Krivulja rasta K linije Ca II

Krivulja rasta za Sunce

Najzastupljeniji elementi u fotosferi Sunca

Zastupljenost elemenata u fotosferi Sunca

Unutrašnjost zvijezda

Hidrostatska ravnoteža

Uz izvod jednadžbe hidrostatske ravnoteže

Modeliranje stabilne zvijezde

Tlačna jednadžba stanja

Uz izvod integrala tlaka

Izvori zvjezdane energije

Potencijalna energija karakteristična za nuklearne

reakcije

Uz račun brzine nuklearih reakcija

Maksimum Gamowa

Rezonancija energije upadne čestice i razlike nuklearnih

energijskih nivoa

Grane I, II i III p-p lanca

Grane CNO ciklusa

Energija vezanja po nukleonu

Ovisnost parametara

zvijezda glavnog niza o

masi

Relacija masa-luminozitet

Zvjezdani modeli na H-R dijagramu

Teorijski H-R dijagram

Rosselandov opacitet

Opažački H-R dijagram

Međuzvjezdana tvar i

stvaranje zvijezda

Međuzvjezdani plin i prašina

Oblaci prašine u Mliječnom putu

Učinak prašine na opaženu svjetlost zvijezda

Maglica u Plejadama

Interstelarna ekstinkcija

Poliaromatski ugljikovodici (PAHs)

Karakteristike svemirske prašinerazličita od kućne prašine

Veličina i oblikzrnca 0,6 m – nisu sferna

nakupina zrnaca do 0,1 mm

Sastav zrnaca prašine - C, Si, O, (Al ,Mg, Ca, Fe )

međuzvjezdana i cirkumstelarna prašina

Grafit SiC

Al2O3

Struktura zrnca prašine

jezgra – silikatna ili ugljikova, nastaje kondenzacijom u plinu

kojega otpuhuju zvijezde u

međuzvjezdani prostor

plašt – ledeni omotač

H2O, NH3, CH4

nastaje u međuzvjezdanom

prostoru,

na površinu se “hvataju” atomi i

molekule

Prašina igra ključnu ulogu u stvaranju složenijih organskih molekula

- ovisno o kemijskom sastavu i svojstvima površine zrnaca

PAH – poliaromatski ugljikovodici

Poliformaldehid

(“svemirska plastika”?)

Emisija linije λ = 21 cm međuzvjezdanog vodika

H I

Međuzvjezdani molekulski oblak Barnard 68

„Stupovi stvaranja” – maglica Eagle u Zmiji

Divovski molekulski oblak GMC W3

GMC u Orionu

Vidljivo područje Infracrveno područje

Konjska glava u Orionu

Bok globuli u optičkom području

Stvaranje protozvijezda

Homologni kolaps molekulskog oblaka

Evolucijske staze oblaka različitih masa u fazi

protozvijezde

Faze zvjezdane evolucije

a) MC, b) protozvijezda, c) MS zvijezda, d) post-MS zvijezda

Linijski profil sferne nakupine plina koji upada prema

središtu

Razvoj zvijezda prije

glavnog niza

Pre-MS evolucijske staze

Evolucijske staze oblaka različitih masa u fazi

protozvijezde

Pre-MS vremena kontrakcije za zvijezde različitih masa

Funkcija početne mase ξ

Orion

Vidljivo područje Infracrveno područje

Maglica M42 (H II područje) u Orionu A

Maglica M42

Trapez u Orionu

Trapez u Orionu

Carina nebula

Područje stvaranja zvijezda u maglici Carina

Maglica Eagle M16

Maglica Eagle

T-Tauri zvijezde u H-R dijagramu

P-Cygni linijski profil

Model zvijezde T-Tauri s akrecijskim diskom

β Pictoris na 0.5 μm

Egzoplanet β Pictoris b

β Pictoris

β Pictoris