odlike muslimanske misli na kraju 20. vijeka -...
TRANSCRIPT
80
Odlike muslimanske misli na kraju 20. vijeka
profanu, globalnu i lokalnu. K
da se njihova primordijalna, muslimanska, univerzalno
mikro-
log, a ponajmanje onog
jivao u nekim posve
-
stavke od bilo koje
zemlje u svijetu, znak je njihove ekonomske i globalno-
81
ma i silama, koje su redovito izvan granica muslimanskoga svijeta,
svakog drugo - a to su
uglavnom muslimanski narodi na rubnim dijelovima muslimanskoga svijeta - tamo se
narod bio, i iscrtava krvava linija koja treba zorno da razdvaja "neprijateljski" svijet
islama od onoga koji to nije.
je ispoljio na kraju
ovoga vijeka nikako ne pokazuje iskristaliziranu i do punine odnjegovanu svijest o ideji
smislu konstantnih filozofsko- jednako tako i u smislu
zbiljskog vremena u kome pulsira ritam mudrosti univerzalnog muslimanskog genija i u
smislu zbiljskog prostora preko kojega se razlijeva ritam njegove bivstvodavne i
djelatne volje. Za razliku od njih, pripadnici drugih civilizacija, osobito oni koji
pripadaju zapadnoevropskoj znanstvenoj i religijskoj tradiciji i kulturi ideju vremena su
vlastitu samoredukciju do
ideji vremena na raspolaganju ostao jedino zvjezdani prostor u kojemu vrijeme treba da
i
hidrogenska bomba, kao krunski rezultati zapadnoevropske znanstveno-
sublimacije prostorno-
je suspregnula i osujetila svaki drugi vremenski kalendar, a satelitska tehnologija
Zapada j
82
civilizacija i kultura uklj
zapadnoevropskoj civilizaciji ne preostaje drugo doli da i iz zvjezdane perspektive
ozbilji vremensko-prostornu kontrolu nad zemaljskim svjetovima.
telekomunikacija, ali ta sredstva nisu produkt njegova vlastitog genija, nego su rezultat
jednog drugog vremenskog ritma kojega je ozbiljio zapadnoevropski kulturni i
znanstveno-
onog drugog, njegovoj kulturnoj aromi i njegovim civilizacijskim obrascima. Ne
mislimo da muslimanski svijet treba da prezre i odbaci znanstveno-t
vremensko- ikakvog opravdanja za
muslimanske teologije, filozofije i teozofije, jednako tako i u domeni egzaktnih nauka
koje su muslimani razvijali. Osobito je u tom pogledu muslimanski duhovni genij
83
b
U Bosni, primj
muslimani u kolijevci islama -
vitalni interes je to da muslimani Saudijske Arabije i ostalih muslimanskih zemalja u
jednostavnije odlijevati njihova bogatstva na Zapad uz nedopustivo nisku cijenu. U
Maleziji,
nez
Zaljevu. Nije, naime, zanemarivo da je Iran uz sva svoja kulturna bogatstva i
civilizacijske tekovine
ana bitno se crpi iz onog izvora koji bi se mogao
84
s-
sa svojom literaturom i vlastitim duhovnim rastom.1)
muslimanska misao
zasebnom i posve prepoznatljivo
teozofskog karaktera.2) Nadalje, po smrti Muhammada Abduhua u muslimanskom
svijetu ne postoji prepoznatljiv muslimanski teolog koji bi predstavljao duhovnog
autoriteta na razini cijelog muslimanskog svijeta, u
pera danas izbivaju izvan muslimanskog svijeta, mada u tom svijetu i danas postoje
-Azhar u Kairu, Zajtuna u Tunisu i
idejnih nasljednika onih velikih misaonih tokova muslimanskoga svijeta s kraja
prepoznatljiva
85
izma" u
vijanja
-Banna, sami
rodoslovnik ovoga pokreta, i Sayyid Qutb.3) Ondje se osobito nastoji odmisliti
temeljena ni na kojoj vrsti zapadn
-
ili Imama na sliku primordijalnog
prije svega neka vrsta osobne i komunitarne etike
socijalnih reformi odbacuje bilo koju formu klasnog antagonizma koji je stran
islamska solidarnost
86
mlji. Privatna svojina je
u odnosu na sve ljude. Garant opstanku toj vrsti imovinsko-pravnih, poslovnih i
ekonomskih odnosa predstavljaju tzv. "islamske banke" zasnovane na nezapadnim,
o
neprevladivu branu bitno je zasnovan na onom tradicionalnom aksiomu muslimanske
duhovnosti koji veli da islam jest cjelovit sustav ljudskoga individualnog i
-
Muslimanski autori iz krila vlastite teologije, filozofije i drugih znanstvenih disciplina
panoramu socijalnih problema koje je u sebi vremenom sukusirala i smirila ideja
takozvanog muslimanskog socijalizma, kroz razvijanje novih egzegetskih tokova o
motrena iz k
tendencijama koje se oslovljavaju muslimanskim sekularizmom i modernizmom, ili
zapljuskivati muslimanski svijet iz krila samog tog svijeta. Uspostava i promicanje
-Tahtawija (1801.-
-Kawakibija (1850.-1902.), te arapskih
87
nastojanja, koje je porodilo osebujnu formu muslima
muslimanskome svijetu su poprimala sve radikalniju formu, da bi najzad prerasla u neku
vrstu kulturnog skandala u vrijeme al- -Raziqa prigodom
objavljivanja njegove knjige Al-Islam wa Usul al-Hukm (Islam i temelji vlasti). U tom
a institucija halife nema
nikakvog utemeljenja u primarnim vrelima vjere, da se Poslanik islama nikada nije
njegovoj autonomnoj volji i umu sve stvari od ovoga svijeta. Svi gore navedeni stavovi
- -Raziqov
laicizam, koji je inzistirao na strogom razdvajanju svjetovnih i religijskih institucija,
imao je
Ahmada Amina, Muhammada Ahmada Halafallaha, Halid Muhammad Halida, Hasana
-Baqi Surura i druge. Duhovno
muslimanskog tradicionalizma koga su pr
wahabijski i salafijski pokreti, s druge strane, osobito u ravni optiranja za strogo
88
ionizma.6) U rasponu ova dva
itd.
jivo u ideji muslimanskog socijalizma koji,
od zapadnoevropskih formi socijalizma. Ovu ideju u muslimanskom svijetu su
-
Rahmana Al- - -
okretanju renesansnih gibanja u
umjesto nacionalnog/uglavnom arapskog a ne svemuslimanskog preporoda kome se
nadao Kawakibi, dogodila se kulturna i civilizacijska katastrofa muslimanskog, osobito
muslimana - - u Egiptu, Iraku, Jemenu
89
ijedan validan socijalni program zbog kojeg bi ideja socijalizma omilila
muslimanskome svijetu, nego je ono samo razlogom zbog kojeg muslimani danas, pored
lastite povijesti
ze drugorazredne ideje i
umjesto da se hrvu sa najsuvremenijim idejama u po
znanstvenog profiliranja, kulturnog uzdizanja i civilizacijsko-
stalnog prerastanja iz planetarnog u loka
definirati i preispitivati ideje i probleme muslimanske skolastike, zlatnog razdoblja
muslimanske misli i vrhunske duhov
godine trati u premjeravanju vlastitih zemljovida i u samozatvaranju u vlastite duhovne i
i nove standarde za