odluka o politici sektora telekomunikacija bosne i hercegovine

Mehmeda Spahe 171000 SarajevoBosna i Hercegovina

Tel.: ++387 (0)33 250 600Fax: ++387 (0)33 713 080E-mail: [email protected]

Odluka o Politici sektora telekomunikacija Bosne iHercegovineFFrriiddaayy,, FFeebbrruuaarryy 2200,, 22000099

OODDLLUUKKAA OO PPOOLLIITTIICCII SSEEKKTTOORRAA TTEELLEEKKOOMMUUNNIIKKAACCIIJJAA BBOOSSNNEE IIHHEERRCCEEGGOOVVIINNEE ZZAA PPEERRIIOODD 22000088.. -- 22001122.. GGOODDIINNEE

((''''SSlluubbeennii ggllaassnniikk BBiiHH'''',, bbrroojj 88//0099))

Na temelju lanka 3. stavak 2. toka a) Zakona o komunikacijama ("Slubeni glasnikBiH", br. 31/03 i 75/06) i lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne iHercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine na 69. sjednici, odranoj 18.prosinca 2008. godine, donijelo je

OODDLLUUKKUU

OO PPOOLLIITTIICCII SSEEKKTTOORRAA TTEELLEEKKOOMMUUNNIIKKAACCIIJJAA BBOOSSNNEE II HHEERRCCEEGGOOVVIIIINNEE ZZAARRAAZZDDOOBBLLjjEE 22000088.. -- 22001122.. GGOODDIINNEE

lanak 1.

((PPrreeddmmeett OOddlluukkee))

(1) Ovom Odlukom Vijee ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Vijee ministara) usvaja Politiku sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine zarazdoblje 2008. - 2012. godine (u daljnjem tekstu: Politika).

(2) Tekst Politike glasi:

PPOOLLIITTIIKKAA SSEEKKTTOORRAA TTEELLEEKKOOMMUUNNIIKKAACCIIJJAABBOOSSNNEE II HHEERRCCEEGGOOVVIINNEE

zzaa rraazzddoobblljjee 22000088.. -- 22001122.. ggooddiinnee

Prilikom izrade Politike polo se od slijedeih injenica:

Telekomunikacione usluge su esencijalna ljudska potreba u 21 stoljeu; Razvijene telekomunikacione mree i usluge predstavljaju uvjet za razvitakinformacionog drutva ili drutva znanja; Procesi globalizacije su kao temeljno drutveno odreenje dananjice,posebito oslonjeni na uinkovita i pouzdana sredstva komuniciranja;

Odluka o Politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine http://rak.ba/hr/print/print.aspx?cid=2388

1 of 18 5/3/10 11:46 AM

Ujedinjeni narodi (u daljnjem tekstu: UN) su kroz World Summit InformationSociety (u daljnjem tekstu: WSIS deklaraciju) izrazili duboku zabrinutost zbogpostojanja izraene pojava "digitalne podjele" i da Akcionim planom WSISdeklaracije, predlau prevazilaenje digitalne podjele do 2015. godine; Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Europske zajednicei njenih drava lanica i Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) iPrivremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima izmeu Europskezajednice i Bosne i Hercegovine, te je BiH duna da svoje propise harmonizirasa legislativom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU); Europska unija, Europe Union (u daljnjem tekstu: EU) je usvojila "Zelenuknjigu" (Green Paper) EU o konvergenciji sektora telekomunikacija, medija iinformacione tehnologije; BiH je potpisnica Electronic Sauth East Europe Agenda + (u daljnjem tekstu:"eSEE Agende +"); Sektor informacione i komunikacione tehnogije (u daljnjem tekstu: ICTsektor) ve sudjeluje sa vie od 10% u ukupnom svjetskom GDP-u i kaotakvom mu se treba dati posebita i prioritetna pozornost; U proteklom razdoblju je izvreno usklaivanje Zakona o komunikacijama("Slubeni glasnik BiH", broj 31/03) sa potrebama Ministarstva sigurnostiglede ostvarivanja zakonitog elektronskog presretanja.

CCiilljjeevvii iizzrraaddee PPoolliittiikkee

Temeljne telekomunikacijske infrastrukture (u daljnjem tekstu: TK infrastrukture) uprolosti su se razvijale putem javnih sredstava, unutar investicijskih planova javnihtelekomunikacijskih operatora. Evolucija tehnologije i liberalizacija utelekomunikacijama pokazale su da se razvitak telekomunikacijske infrastrukture(poput mrea fiksnih telekomunikacija, mrea mobilnih komunikacija, pristupaInternetu) moe ostvarivati putem investicija i u javnom i u privatnom sektoru.

Partnerstvo izmeu javnog i privatnog sektora moe i treba da ubrza daljnji razvitakTK infrastrukture i na njoj ponudi bogatiji set usluga. TK infrastrukturu i uslugetreba tretirati kao ope javno dobro, bez obzira na vlasniku strukturu. Ovo semoe i treba ostvari(va)ti pomou regulatornog okvira, daljnjom liberalizacijom islobodnom konkurencijom, teei time ka temeljnom cilju - stvaranje neophodnihuvjeta za pruanje poveanog seta usluga (irokopojasnih i drugih), podizanjekvalitete usluga i smanjenje cijene usluga za krajnjeg korisnika.

Put do ostvarenja ovog temeljnog cilja e kroz izbalansiran odnos, vremenskikontroliranih koraka liberalizacije i odgovarajue regulacije, trasirati ovom politikom,ostvarujui pri tome vie stratekih ciljeva, od kojih su najvaniji slijedei:

1. Osiguranje potpune konkurentnosti na tritu telekomunikacija, kroz nastavakliberalizacije fiksnih, mobilnih i Internet operatora, potpunim definiranjem pravilainterkonekcije i odvezivanja lokalne petlje, a to treba dovesti do osiguranjapouzdanih servisa, koji e u cjelosti zadovoljiti oekivanja i potrebe korisnikausluga;

2. Daljnji razvitak TK infrastrukture s naglaskom na TK infrastrukturu kojaomoguuje usluge irokopojasnog prijenosa, naroito u udaljenim oblastima inerazvijenim dijelovima zemlje;

3. Definiranje procedura, metoda, rokova i naknada za dopune postojeih i


2 of 18 5/3/10 11:46 AM

dodjele buduih licenci, posebito za univerzalne mobilne telekomunikacijskesustave, Universal Mobile Telekomunikations Systems (u daljnjem tekstu: UMTS) iirokopojasne beine pristupne sustave, kako bi se ubrzao razvitak Sektora iomoguilo urno uvoenje novih irokopojasnih servisa;

4. Osiguranje univerzalnih TK servisa, po prihvatljivoj cijeni za sve korisnike, nacijelom teritoriju BiH i ispunjenje zahtjeva za besplatnim servisima za hitne slube(emergency services);

5. Zatita interesa svih korisnika TK usluga, a posebice zatita tajnosti ipovjerljivosti informacija koje oni razmjenjuju putem javih i privatnih TK mrea;

6. Osiguranje uvjeta za uspostavu zakonskog presretanja za potrebe Ministarstvasigurnosti;

7. Osiguranje uinkovitosti Sektora i potpune konkurentnosti operatora i servisprovajdera kroz uinkovitu kontrolu kvalitete i cijena pruenih usluga, baziranih natrokovnom principu, uz sprjeavanje vezanih ponuda i meuservisnogsubvencioniranja;

8. Osiguranje uinkovitog korienja radio frekvencijskog spektra i sustava TKplana numeracije kao i njihove fer i nediskriminacijske dodjele;

9. Praenje trendova i dinamike razvitka suvremenog svijeta kroz usvajanje iprimjenu najnovijih tehnologija u oblasti info-komunikacija, kako bi se prevaziaozaostatak za razvijenim zeljama i BiH pribliila krugu razvijenih zemalja, odnosno EU,te harmoniziranje odnosa i regulative sa susjednim zemljama i EU;

Ciljevi su razraeni kroz cijeline koje ine strukturu Politike:

1. Infrastruktura i usluge

1.1. Razvitak i izgradnja TK infrastrukture,

1.2. Univezalna usluga,

1.3. irokopojasne pristupne mree,

1.4. Radio frekventni spektar,

1.5. Razvitak usluga,

1.6. Nove tehnologije,

1.7. Razvitak i istraivanje

2. Trite i regulative

2.1. Konkurencija i trite,

2.2. Tarifna politika,

2.3. Zakonska i regulatorna koordinacija,

2.4. Standardizacija i licenciranje,

2.5. Sprega javnog i privatnog sektora,


3 of 18 5/3/10 11:46 AM

2.6. Zatita korisnika

3. Veze sa okruenjem/harmonizacija

3.1. Harmonizacija institucionalnog okvira,

3.2. Harmonizacija procesa,

3.3. Harmonizacija politika

4. Implementiranje

11.. IInnffrraassttrruukkttuurraa ii uusslluuggee

11..11.. RRaazzvviittaakk ii iizzggrraaddnnjjaa TTKK iinnffrraassttrruukkttuurree

Razvitkom i izgradnjom jeftine, brze i sigurne TK infrastrukture osigurava sezadovoljenje potreba graana, gospodarstva, tijela dravne uprave i drutva ucjelosti. S ciljem razvitka Sektora telekomunikacija u narednom razdoblju potrebitoje omoguiti racionalnije korienje postojee i ubrzati razvitak nove TKinfrastrukture.

Vezano za prethodno, potrebito je definirati i poduzeti konkretne korake kojima bise omoguilo racionalnije korienje postojee TK infrastrukture, kao i izgradnjanove irokopojasne infrastrukture. Racionalnije korienje postojee infrastrukturese jednako odnosi i na prenosnu i na pristupne mree. Da bi se ovo ostvarilopotrebito je definirati i poduzeti konkretne korake, koji se mogu saeti u slijedeebitne stavke:

(a) Definiranje i uspostava ICT magistrale i akademske mree na razini BiH, premadokumentima koje treba izraditi na temelju predloenih projektnih zadataka,

(b) Razvezivanje lokalne petlje,

(c) Intenziviranje izgradnje nove irokopojasne pristupne infrastrukture putem:

a. Omasovljenja digitalne pretplatnike mree, x Digital Subscriber Line (udaljnjem tekstu: xDSL prikljuaka),

b. uvoenja Univerzalnih mobilnih telekomunkacijskih sustava, Universal MobileTelekommunikations Systems (u daljnjem tekstu: 3G/UMTS) mobilne telefonije;

c. izgradnje beinih irokopojasnih pristupnih mrea Wireless Fidelity (u daljnjemtekstu: WiFi) i Worldwide Interoperability for Microwave Access (u daljnjem tekstu:WiMax) i dr.;

d. razvitka i izgradnje optikih mrea u pristupu;

e. razvitka i implementiranja novih irokopojasnih tehnologija

(d) postupna konvergencija fiksne i mobilne mree te Interneta,

(e) postupna konvergencija informacionih, komunikacionih i tehnologija medija,

(f) Harmoniziranje Plana frekvencija BiH

a. za potrebe civilnog korienja,


4 of 18 5/3/10 11:46 AM

b. potrebe dravnih institucija;

c. razvitka digitalnog radija i televizijskog emitiranja.

Uspjena provedba ovih koraka rezultirala bi poveanjem stupnja konkurentnostiizmeu pruatelja telekomunikacijskih usluga, omoguavanja pruanja novih uslugauz racionalnije korienje postojee i razvitka nove TK infrastrukture.

Dakle, BiH se nedvosmisleno opredjeljuje za osiguravanjem breg razvitkatelekomunikacija, kao temelj za razvitak informacionog drutva i uklapanja BiH uope globalizacijske tokove, kao i za bre podizanje opeg standarda graana BiH.S tim u svezi zakonodavne vlasti na svim administrativnim razinama e, odmah ineizostavno, osigurati:

1. carinske olakice za svu informacionu i telekomunikacionu opremu koja se neproizvodi u BiH, prema Programu mjera koji e, na prijedlog Resornog ministarstva,donijeti Vijee ministara BiH,

2. poreske olakice za sve operatore telekomunikacionih mrea koji razvijajupristupnu infrastrukturu po progresivnoj stopi u odnosu na veliinu uloenihsredstava, prema Programu mjera koji e, na prijedlog Resornog ministarstva,donijeti Vijee ministara BiH,

3. pojednostavljenje procesa osiguravanja uvjeta prava na trasu i lociranjetelekomunikacione opreme i davanja prioritetnog prava na trasu u koju se polae ilina koju se instalira telekomunikaciona struktura,

4. proraunska sredstva, u razdoblju vaenja ove politike, za podrkuznanstvenim i istraivakim projektima u oblasti ICT tehnologija, na raziniprocentualnih izdvajanja od ukupnih proraunskih sredstava zemalja iz okruenja.

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: RAK)e procesom regulative i primjenom principa kolokacije osigurati ekonominokorienje ogranienog prirodnog resursa te prava na trasu, uvaavajui i zatituokolia i kulturnih spomenika.

11..22.. UUnniivveerrzzaallnnaa uusslluuggaa

Programom realiziranja zadataka Univerzalne usluge, koji e sukladno zakljukuVijea ministara, na prijedlog RAK-a usvojiti Vijee ministara, a koji treba da sadri:

Obujam Univerzalne usluge u BiH; Kriterij i nain izbora nositelja obveze reliziranja uvoenja Univerzalneusluge; Optimalan mehanizam financiranja Univerzalne usluge; Kriterij kvalitete pruanja Univerzalne usluge u BiH;

Nakon toga bi se pristupilo faznom realiziranju, na nain sukladan dinamici, koja seutvrdi u pomenutom Programu. Dakle, navedeni Program, precizira nainrealiziranja, te dinamiku pojedinih aktivnosti iz Programa.

Potpunu primjenu Univerzalne usluge treba osigurati prema dinamici iz ProgramuVM BiH, a fazno provoditi ovisno od osiguravanja slijedeih uvjeta:

1. osiguravanje financiranja Univerzalne usluge kroz Fond za univerzalnu uslugu,


5 of 18 5/3/10 11:46 AM

koji e se financirati iz sredstava Prorauna institucija Bosne i Hercegovine imeunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, a iz pristupne pristojbe za deficitarnipristup, koju plaa svaki pruatelj telekomunikacione usluge koji nema vlastitupristupnu mreu i iz pristojbe koju plaa svaki telekom operator i pruateljtelekomunikacine usluge;

2. oslobaanja dominantnih operatora javnih telefonskih usluga od obvezefinanciranja Univerzalne usluge iz vlastitih sredstava, osim dijela financiranja izsredstava Fonda;

3. osiguravanja kriterija i naina izbora nositelja obveze reliziranja uvoenjaUniverzalne usluge;

RAK je duna regulirati ispunjenje prethodnih uvjeta i uskladiti faznu provedbuosiguravanja Univerzalne usluge sa procjenom stupnja dostizanja pojedine faze, priemu poveanje obujma Univerzalne usluge mora biti kontinuirano. Vijee ministarai entitetske vlade e za svaku fiskalnu godinu osigurati sredstva potrebita zafinanciranje Univerzalne usluge.

11..33.. iirrookkooppoojjaassnnee pprriissttuuppnnee mmrreeee

Imajui u vidu potencijale koje prua razvijena irokopojasna TK infrastruktura narast bruto nacionalnog dohotka i podizanje kvalitete ivota graana kroz urnipristup informacijama i web-baziranim komunikacijama, te masovnu uporabuirokopojasnih servisa kroz razliite aplikacije, ukljuujui: teleobrazovanje,telemedicinu, e-upravu, rad na daljinu i razliite oblike zabave, Politika sektoratelekomunikacija posebit naglasak stavlja na ubrzanje razvitka ovog segmentaelektonskih komunikacija.

BiH e dosljedno raditi na provedbi zakljuka iz "eSEE Agenda +", potpisane odstrane ministara iz vlada zemalja jugoistone Europe, u Sarajevu 2007. godine iohrabrivati razvitak irokopojasne mrene infrastrukture i na njoj baziranihirokopojasnih elektronskih servisa kako bi se ubrzao razvitak informacionogdrutva i postigli postavljeni ciljevi iz Akcionog plana "eSEE Agenda +".

Postizanje postavljenih ciljeva iz "eSEE Agenda +", u domeni irokopojasne mreneinfrastrukture i odgovarajuih servisa ostvarivat e se kroz slijedee prioritete:

Osiguravanje irokopojasnih mrea velikih bitskih brzina i pouzdanih servisakoji e osigurati siguran pristup bogatim sadrajima; Podsticanje razvitka digitalnih sadraja i servisa kao i prevoenjekonvencionalnih sadraja u digitalni format; Harmoniziranje pravila i politika iz oblasti telekomunikacija i medija koji e bititehnoloki neutralni i koji e omoguiti laku konvergenciju Informacionogdrutva i medija servisa; Osiguravanje kompjutora i irokopojasnog pristupa Internetu za sve kole iobrazovne institucije; Daljnji razvitak Akademske irokopojasne mree koja e uvezati sveznanstvene institucije u BiH i omoguiti im suradnju na vanim projektima zarazvitak informacionog drutva, kao i drugim projektima od zajednikoginteresa.

11..44.. RRaaddiiooffrreekkvveennttnnii ssppeekkttaarr


6 of 18 5/3/10 11:46 AM

U razdoblju do 2012. godine oekuju se znaajne izmjene i unapreenja udosadanjem nainu upravljanja radiofrekventnim spektrom u BiH, a odnose se na:

Usklaivanje strukture i sadraja Plana namjene frekvencija BiH premazakljucima Svjetske radio konferencije i zajednikog europskog plananamjene; Razvitak Plana korienja radiofrekvencija sukladno relevantnimmeunarodnim preporukama i interesima sudionika na BiH tritu; Oslobaanje radiofrekventnog spektra u opsezima 2GHz i 3,4 - 3,8 GHz odpostojeih korisnika te licenciranje UMTS i WiMAX operatera u BiH; Stavljanje na raspolaganje tritu radiofrekventnih opsega za potrebeirokopojasnih pristupnih sustava sukladno potrebama i interesima trita; Pruanje podrke provedbi tranzicije u zemaljskom TV emitiranju u BiH; Uee u dravnim projektima uspostave moderne digitalneradiokomunikcione mree za potrebe dravnih institucija; Utvrivanje potreba i nain kooridnacije korienja frekvencija Ministarstvaobrane BiH; Provedba aktivnosti na implementiranju meunarodnog prefiksa "E7" zaoznaavanje rada radio postaja sukladno zakljucima Svjetske radiokonferencije WRC07. za potrebe univerzalnih usluga na beinim tehnologijama namijeniti dio radiofrekventnog spektra, u licenciranom podruju.

11..55.. RRaazzvviittaakk uusslluuggaa

Tijekom razdoblja vaenja ove politike e dominirati govorne i druge pojedinaneusluge te im je potrebito posvetiti dunu pozornost. Meutim, neophodno jeistovremeno razvijati multimedijalne usluge, uz preferiranje mrenih uslunihplatformi, koje e omoguavati ulazak novih davatelja usluga u TK lanacvrijednosti.

Dominantni operatori e biti glavni pokretai razvitka irokopojasnih usluga zbogprirode vlasnitva na izgraenoj infrastrukturi. U cilju sprjeavanja monopolskogponaanja i ubrzanja razvitka informacionog drutva neophodno je u potpunostiispotivati rokove za odvezivanje lokalne petlje i podsticati konkurenciju na trituirokopojasnih servisa.

Potrebito je uvesti stimulativne mjere za podstjecanje javnog i privatnog sektora naulaganja u razvitak pristupnih optikih mrea jer svuda prisutne bakarne kablovskemree i ogranieni radiofrekvencijski resursi nee biti u mogunosti da u bliskojbudunosti zadovolje potrebe korisnika za objedinjenim visokokvalitetnim govornim,podatkovnim i video uslugama.

11..66.. NNoovvee tteehhnnoollooggiijjee

Uz potivanje principa tehnoloki neutralnog pristupa za razvitak Nove generacijemrea, New Generation Network (u daljnjem tekstu: NGN mrea) i novih usluga, BiHtelekomunikaciono trite bit e u potpunosti otvoreno za nove tehnologije uoblasti telekomunikacija, koje e omoguiti koegzistenciju postojeih i novih mreate konvergenciju mrenih infrastruktura, korisnikih ureaja i aplikacija. Uvoenjemnajnovijih switch tehnologija, virtuelnih privatnih mrea te korienjem novihmrenih protokola bit e omogueni jeftiniji servisi visoke kvalitete i sigurnosti, a


7 of 18 5/3/10 11:46 AM

posebito za poslovne aplikacije koje trae poveanu sigurnost i zatitu podataka uzgarantovane prenosne kapacitete.

Posebito je vano podsticati razvitak optikih mrea i optikog umreavanja odkraja do kraja, to e zadovoljiti sve zahtjeve korisnika u budunosti i omoguitibolje iskorienje postojee optike mrene infrastrukture.

U izgradnji irokopojasnih pristupnih mrea bit e potivani princip tehnolokeneutralnosti, to znai da e se moi koristiti sve standardizirane tehnologije, uzuvjet garantiranja ponuenog i propisima zahtijevane kvalitete usluga, Quolity ofService (u daljnjem tekstu: QoS), i to:

Pristupne mree sa bakarnim kablovima; Optike kablovske mree; Beine mobilne pristupne mree; Kablovske TV mree (CaTV); Beine fiksne pristupne mree, Fixsed Wireless Access (u daljnjem tekstu:FWA); Pristupne mree po elektrinim napojnim kablovima, Power LineCommunications (u daljnjem tekstu: PLC); Satelitske mree, Very Small Aperture Terminal (u daljnjem tekstu: VSAT) idr.

11..77.. RRaazzvviittaakk ii iissttrraaiivvaannjjee

Trenutano stanje u telekomunikaciomnom sektoru okarakterizirano je veomamalim sudjelovanjem domae proizvoake i razvojne telekomunikacione industrije.S druge strane, telekomunikacioni operateri, a posebito dominantni, ulau velikainvesticiona sredstva za nabavu opreme i usluga od dobavljaa iz inozemstva,doprinosei znaajno velikom platnom debalansu koji BiH ima sa inozemstvom.

Vijee ministara bi u suradnji sa entitetskim vladama, telekomunikacionimoperaterima u veinskom dravnom vlasnitvu i drugim velikim korisnicimatelekomunikacione opreme trebao raditi na stvaranju uvjeta za upoljavanje domaeradne snage i razvitak domae TK industrije, a posebito u razvitku softverskihrjeenja.

U cilju uspostave veze izmeu nacionalne ekonomije i znanosti, Ministarstvokomunikacija i prometa bi na poetku svake godine trebalo nominovati odreenibroj u praksi primjenljivih znanstveno-istraivakih projekata, koji bi se realiziraliprvenstveno kroz domae znanstveno-istraivake ustanove, kroz suradnju saprivatnim sektorom ili kroz uzajamno usaglaene regionalne projekte.

22.. TTrriittee ii rreegguullaattiivvee

22..11.. KKoonnkkuurreenncciijjaa ii ttrriittee

22..11..aa)) PPrriivvaattiizzaacciijjaa SSeekkttoorraa tteelleekkoommuunniikkaacciijjaa

Privatizacija Sektora TK u BiH je u mjerodavnosti entitetskih vlada, meutim,polazei od injenice da je u BiH provedena neujednaena privatizacija zateenihtelekom operatora i polazei od injenice da se usluge telekomunikacija smatrajujavnim uslugama koje po vokaciji trebaju biti neutralne u odnosu na korisnika i uodnosu na vlasniku strukturu pruatelja usluga, a u cilju ubrzanja ukupnog razvitka


8 of 18 5/3/10 11:46 AM

Sektora telekomunikacija, Vijee ministara treba osigurati zakonske i izvrne aktekojima se izjednaava status svih operatora i pruatelja TK usluga.

22..11..bb)) TTrriittee uusslluuggaa

Poetkom 2006. godine liberalizirane su sve usluge na tritu telekomunikacija uBiH i time su stvoreni dodatni uvjeti za razvitak konkurencije te se kao temeljni ciljnalae daljnje jaanje konkurentnosti u svim segmentima trita.

U cilju pravilne liberalizacije telekomunikacijskog trita i stvaranja identinihkonkurentnih uvjeta za sve sudionike na tritu, neophodno je, kao jedno odtemelja regulative telekomunikacija, definiranje relevantnog trita sukladnoopredjeljenjima Europskog povjerenstva. Potrebito je odabrati Metodologiju zaanalizu segmenata trita telekomunikacija. Na bazi te metodologije RAK bipristupio analizi trita i odredio operatore sa znaajnom trinom snagom zaodreena definirana trita.

Ova politika podrazumjeva da su sve telekomunikacione usluge u BiH liberalizirane,te da su daljnje aktivnosti potrebite u svrsi zatite interesa korisnika i podsticanjakonkurencije. Tijekom sprovedbe ove politike jasno e se analizirati stvarni efektiliberaliziranja i u sluaju izostanka kvalitetno reagirati.

22..11..bb)) 11.. LLiibbeerraalliizziirraannjjee uusslluuggaa

S obzirom da zavidan stupanj konkurentnosti telekomunikacionih usluga, regulativutelekomunikacinih usluga treba gradijentno smanjivati i ostavljati da se triteregulira principima trine ekonomije i pravilima zatite fer konkurencije. S tim usvezi RAK treba u razdoblju trajanja ove politike stvoriti slijedee uvjete:

definirati relevatno trite za svaku telekomunikacionu uslugu, pri emutreba voditi rauna da tako definirano trite ne omoguava prirodni iliadministrativni monopol za bilo koje geografsko podruje i bilo kojutehnologiju; definirati minimalni set parametara kvalitete za svaku pojedinanu uslugu; definirati kriterije za procjenu utvrivanja dominatne pozicije i pravila zasprjeavanje uporabe dominantne pozicije.

Ovisno od stupnja ispunjenja gornjih uvjeta, do kraja razdoblja vaenja ove politike,RAK treba sprovesti slijedee mjere:

regulativu temeljnih telekomunikacionih usluga (govor, prijenos podataka,prijenos slike i multimedijalne usluge) provoditi identino za datu usluguneovisno od tehnologije kojom se prua ta usluga i neovisno od temeljnedjelatnosti pruatelja usluga princip licenciranja pruanja usluga prevoditi na princip notifikacije iautorizacije; sve nove usluge koje se do stupanja na snagu ove politike nisu bile pruane uBiH i/ili usluge za koje se, u postupku definiranja relevantnog trita, utvrdida ne postoji jasno razgranieno relevantno trite, osloboditi ex anteregulative, osim regulative minimalne kvalitete usluga; stimulirati partnerstvo privatnog i dravnog vlasnitva kod razvitka novihusluga i modaliteta1 pruanja usluga, posebito kod univerzalnog pristupa doirokopojasnih usluga; u cilju potjecaja razvitka novih usluga i modaliteta pruanja, kroz


9 of 18 5/3/10 11:46 AM

nadogradnju pravila za pruanje telekomunikacionih usluga stimulirati procespreprodaje telekomunikacionih usluga (resale), pri emu e do konca 2008.godine dominantnim operatorima utvrditi kriterije i odrediti poetak primjeneobveze javne ponude prodaje na veliko (wholesale) dominantnimoperatorima. dozvoljeno je uvezivanja usluga u cilju obogaivanja ponude i stvaranjapovoljnijih uslunih aranmana, priemu se iskljuuje pravo da se procesomuvezivanja usluge ukida mogunost kupovine pojedinane usluge koja inisastavni dio uvezane usluge. sprovesti kontrolu korienja nelicenciranih frekventnih opsega kako sastanovita provjere pridravanja tehnikih normi tako i sa stanovitautvrivanja moguih nelegalnih pruanja komercijalnih usluga u tom pojasu.

22..11..bb)) 22.. IInntteerrkkoonneekkcciijjaa

Iako je implementiranje interkonekcijskih odnosa na ovisnoj razini, u razdobljuvaenja ove politike proces Interkonekcija treba stalno usavravati sukladnorazvitku trita i razvitkom novih tehnologija. S obzirom na vanost procesaInterkonekcija na liberaliziranju trita i razvitak fer konkurencije, RAK e urazdoblju vaenja ove politike:

vriti godinje analize stanje na tritu Interkoneckija i na temelju tih analizanalagati mjere za poboljanje javne ponude interkonekcijskih uslugadominantnih operatora govornih usluga; stalno pratiti i po potrebi regulirati proces harmoniziranja terminalnih pristojbiu mobilnu mreu sa procesom usaglaavanja tih terminalnih pristojbi u EU, do konca 2009. godine e preciznije regulirati interkonekcijske usluge uoblasti negovornih usluga.

Interkonekcija izmeu alternativnih i operatora sa znaajnom trinom snagom sesmatra temeljnim preduvjetom za razvitak konkurencije na tritu fiksnih usluga.Cijene koje operatori sa znaajnom trinom snagom obraunavaju alternativnimoperatorima, mogu iskljuivo biti bazirane na stvarnim trokovima i razumnoj zaradi.Nikakav vid subvencioniranja vlastitih usluga, nee biti dozvoljen nakon godinu danaod uvoenja usluge.

Interkonekcija sa mobilnim operatorima e se realizirtati kroz postojee mobilneoperatore pod jednakim uvjetima kao za sve nove operatore. Ovom interkonekcijome se stvoriti uvjeti i za nastajanje novih mobilnih operatora na virtualnim mreama,Viritual Mobile Network Operator (u daljnjem tekstu: VMNO). RAK e do konca2010. godine sa postojeim mobilnim operatorima usaglasiti Referentneinterkonekcijske ponude za mobilne mree (u daljnjem tekstu: RIP), a takoerdefinirati i dozvole za nove VMNO-e, koje ne koriste interkonekcije, negokomercijalne aranmane sa postojeim mobilnim operatorima.

22..11..bb)) 33.. RRaazzvveezzaannaa ppeettlljjaa

Razvezivanje lokalne petlje jedan je od temeljnih uvjeta za potpuno liberaliziranjetrita telekomunikacija. S tim u svezi treba nastaviti napore na jasnom reguliranjuove oblasti. S obzirom da se razvezivanjem lokalne petlje ne rjeava problemkapaciteta pristupne mree niti problem kvalitete zateene petlje, reguliranjerazvezivanja lokalne petlje treba biti gradijentno kako bi se stvorili uvjeti zapoveanje korienja irokopojasnih usluga. Pri reguliranju ove oblasti RAK e se


10 of 18 5/3/10 11:46 AM

voditi slijedeim principima:

1. razvezivanje petlje se ne odnosi na novo izgraene kapacitete u razdoblju oddvije godine od datuma putanja tih kapaciteta u promet;

2. u cilju razvitka konkurencije i uvoenja novih sudionika na trite razvezivanjepetlje se odnosi na nove (alternativne) operatore a ne meusobne odnosedominantnih operatora; Ovaj proces treba pratiti i nakon segmentiranja i analizetrita i proglaenja Symmetric multiprocessing-a (u daljnjem tekstu: SMP-a) natom principu, ocijeniti da li se u proces mogu ukljuiti i imenovani operatori,

3. Primjena razvezivanja lokalne petlje treba da bude sukladna Pravilu orazvezanoj petlji, to znai nakon izrade RUO od strane dominantnih operatora.Poetak primjene treba da se desi polovicom 2009. godine, a najkasnije do koncaiste godine,

4. RAK e do konca 2010. godine izvriti ispitivanje primjene razvezivanja lokalnepetlje na bakarnim kablovima te izvriti procjenu opravdanosti razvezivanja lokalnepetlje na tehnologijama koji koriste optike i /ili koaksijalne kablove u pristupnimmreama.

22..11..bb)) 44.. PPrreennoossiivvoosstt bbrroojjaa

Prenosivost broja je jedan od stubova konanog liberaliziranja telekomunikacionihusluga. U BiH je uspjeno zavren proces donoenja regulativnih akata zaprenosivost broja. Stoga je potrebito da RAK izvri procjenu spremnosti imogunosti operatora telekomunikacionih usluga za implementiranje datog Pravila ida na temelju te procjene, odredi datume primjene Pravila, ali ne kasnije od konca2009. godine.

22..11..bb)) 55.. BBeeiinnee kkoommuunniikkaacciijjee

Uvaavajui interes trita za korienje radiofrekevntnog spektra za potrebebeinih pristupnih sustava RAK e nakon zavretka aktivnosti na izmjeni i dopuniPlana namjene i Plana korienja frekvencija u BiH, staviti na raspolaganje trituraspoloive frekvencijske opsege za navedene sustave. Izmjene i dopune planova okorienju opsega za beine pristupne sustave te stavljanje na raspolaganje istih,RAK e vriti sukcesivno tijekom 2009. godine, sukladno iskazanim interesomtrita.

22..11..bb)) 66.. GGSSMM

Broj Globalnih sustava mobilnih komunikacija u BiH, Global System for MobileCommunication (u daljnjem tekstu: GSM operatera) ostaje tri (3). Ovo ogranienjeprestaje da vai ukoliko doe do okrupnjavanja trita mobilnih komunikacija krozujedinjenje, ili kroz zajednikog vlasnika. U tom sluaju, Vijee ministara e donijetiposebitu Odluku o uvoenju novog operatora na trite.

Po pitanju rominga koristiti/primijeniti pozitivnu europsku praksu.

22..11..bb)) 77.. UUMMTTSS

Za potrebe uvoenja tree generacije mobilnih mrea (UMTS) u BiH odreuju seopsezi 1900-1980 MHz, 2010-2025 MHz i 2110-2170 MHz.


11 of 18 5/3/10 11:46 AM

Vijee ministara e tijekom 2008. godine posebitom Odlukom utvrditi kada i podkojim uvjetima e RAK izdati UMTS dozvole postojeim GSM operaterima u BiH.

U sluaju da neki od GSM operatera iz bilo kojih razloga ne prihvati uvjete pod kojimse UMTS dozvola izdaje, Vijee ministara e posebitom Odlukom utvrditi nainraspolaganja nedodijeljenog frekventnog opsega.

Obzirom da u navedenim opsezima postoje drugi korisnici koji su pravo korienjastekli ranijim domaim i meunarodnim propisima, potrebito je da Vijee ministara usuradnji sa RAK-om saini prijedlog naina oslobaanja i izvriti oslobaanje UMTSpredvienih frekventnih opsega.

RAK e sprjeavati povoljnije tarifiranje izmeu operatora fiksne i mobilne telefonijepod istim vlasnikom.

22..22.. TTaarriiffnnaa ppoolliittiikkaa

22..22..aa)) TTaarriififirraannjjee uusslluuggaa

Provedba odredbi dosadanje Politike tarifiranja telekomunikacionih usluga, posebitoonih reguliranih, nije dala oekivane rezultate, to moe imati utjecaja na stupanjkorienja usluga i ukupan razvitak informacionog drutva. Tarifiranje cijenatelekomunikacionih usluga treba biti studiozno i permanentno prouavano kako bise stalnim poboljanje balansirano poveavao stupanj korienja telekomunikacionihusluga i osiguravala financijska osnova telekom operatorima za ubrzan razvitakmrea i usluga. S tim u svezi treba:

1. do konca 2008. godine (to se predvia na temelju postojeih informacija odostignutom razvitku) izvriti analizu uinka rebalansa cijena fiksne telefonije iuraditi izmjene i dopune Pravila o rebalansu cijene sa novim programom za nastavakrebalansa tih cijena kako bi se relativni odnos cijena pojedinih usluga, koje supodlone ovom rebalansu, uskladio sa relativnim odnosom cijena tih usluga uzemljama okruenja i zemljama Europske unije;

2. pri definiranju graninih cijena za regulirane usluge, do potpunog ustanovljenjatrokovno orijentiranih cijena, a koje ne moe biti kasnije od konca 2009. godine,RAK e pri odreivanju graninih cijena koristiti princip "najbolje prakse" iuporeivanja cijena u zemljama okruenja i Europskoj uniji;

3. u cilju ubrzanja prilagoavanja cijena trinim uvjetima za sve cijene reguliranihusluga, kojima je odreena granina vrijednost, RAK e dati generalnu suglasnost zapromjene tih cijena pod uvjetima da su predloene cijene ispod granine vrijednostii ukoliko su predloene cijene nie od trenutano vaeih cijena. RAK ima pravo, urazdoblju u kojem traje objavljivanje cijena i u sluajevima da ima opravdanu sumnjuda predloene cijene nisu ispunile prethodna dva uvjeta, povui generalnusuglasnost;

4. prilikom utvrivanja cijena uvezanih usluga, a u cilju zatite fer konkurencije,zabranjeno je definirati cijenu uvezane usluge ispod zbira graninih cijena reguliranihusluga koje se nalaze u sastavu uvezane usluga;

5. dozvoljeno je nelinerano tarifiranje pod uvjetom da ne ugroava ferkonkurenciju.


12 of 18 5/3/10 11:46 AM

6. Svi davatelji telekomunikacijskih usluga na otvorenom tritu treba daprimjenjuju standardne procedure naplate istih.

22..22..bb)) RReebbaallaannss ttaarriiffaa ii cciijjeennaa

Potrebito je planirati drugu fazu rebalans tarifa i cijena, za naredne tri godine(2009.-2011.), a dinamiku predvidjeti sukladno ekonomskim i socijalnim prilikama uzemlji. Radi omoguavanja pravilnog razvitka trita i fer konkurencije, RAK e, usklopu analize trita, sainiti i analizu trokova Operatora sa znaajnom trinomsnagom, a na bazi aktualnih podataka sa trita opreme, rada i novca u BiH. Na bazitih saznanja RAK e odreivati granine cijene za usluge koje su regulirane.

22..33.. ZZaakkoonnsskkaa ii rreegguullaattoorrnnaa kkoooorrddiinnaacciijjaa

Aktivnosti u oblasti zakonske i regulatorne koordinacije u telekomunikacijamaodvijaju se izmeu Vijee ministara, preko mjerodavnih ministarstava kao i uzsuradnju sa odreenim institucijama EU, odnosno Europskog povjerenstva (udaljnjem tekstu: EC), bilo preko Direkcije za europske integracije, bilo izravno, bilopreko Direkcije za elektronske komunikacije i informacione tehnologije pri EC.Institucije BiH surauju i sudjeluju u raznim projektima koji se vode ispred EC, odkojih je posebice potrebito istai Projekat e-SEE monitoringa telekomunikacijskog iICT trita, koji se radi ve tri godine, a radit e se i naredne tri godine. Dakle,moe se ocijeniti da sa stajalita institucionalne zastupljenosti, oblasttelekomunikacija je dobro pokrivena i organizirana i institucije korektno surauju iobavljaju svoje zadatke. Koordinacija ovih institucija odvija se i putem izravnesuradnje, a takoer i kroz sudjelovanje u nekim zajednikim projektima i zadacima.U ovom dijelu od izuzetnog je znaaja suradnja koja se ostvaruje sa mjerodavnimMinistarstvom komunikacija i prometa.

Postojea regulativa obuhvatila je sve oblasti u telekomunikacijama i stvorilaregulatorni ambijent za stvaranje otvorenog i liberaliziranog trita, kao i zarazvitak konkurencije kroz poveanje broja sudionika na tritu. Vie nema nitijedne usluge koja je monopolizirana, a procedure za dobivanje dozvola sujednostavne, transparentne i nediskriminatorne. Cjelokupan rad se odvija predoima javnosti i uz dostupnost svih informacija. Izrada pravila odvija se na baziistraivanja i metoda "najbolje prakse"u EU i u zemljama okruenja, uz uvaavanjeekonomskog i socijalnog stanja u BiH. Na taj nain se postie i koordinacija u izradi iprimjeni regulative.

Kontinuirani zadatak daljnjeg unapreenja rada i jaanje RAK i osiguranje njenefunkcionalne neovisnosti u insitucionalnom okviru BiH.

U uvjetima liberaliziranog telekomunikacionog trita, potrebito je kontinuiranojaati RAK u funkciji stalne kontrole trita i ponaanja sudionika na tritu.

22..44.. SSttaannddaarrddiizzaacciijjaa ii lliicceenncciirraannjjee

Glede standardizacije - provjere da li neki ureaj ili oprema zadovoljava odreenestandarde, moe se napomenuti da se razvitak tehnologija u telekomunikacijama iinformacijsko- komunikacijskim tehnologijama odvija velikom brzinom, tako da se i usvijetu esto primjenjuju dogovoreni standardi, umjesto standarda pojedinihovlaenih standardizacijskih institucija. U tom smislu dosadanji propisi supredviali da se u navedenim oblastima prihvaaju ureaji i oprema koji su


13 of 18 5/3/10 11:46 AM

prihvaeni u EU (da posjeduje CE-oznaku i Izjavu o usklaenosti). To je ipakgarantiralo da se ugradnja opreme u javne komunikacijske sustave moe smatratidovoljno sigurnom i usklaenom. U proteklom razdoblju od uspostave prve Politikesektora telekomunikacija do danas, ovakav pristup se pokazao uinkovitim ipraktinim.

Vijee ministara, ukoliko se ukae potreba, moe odrediti neke institucije, da podpokroviteljstvom Instituta za standardizaciju BiH, u narednom razdoblju vreispitivanje i atestiranje odreene vrste opreme. U tom sluaju bi se propisaleprocedure i vrste ispitivanja za dodjelu licenci (dozvola) i certifikata za pojedinuopremu. Prije ovakve odluke trebalo bi izvriti struno istraivanje opravdanosti isvrsishodnosti uspostave ovakvih procedura i institucija.

22..55.. SSpprreeggaa jjaavvnnoogg ii pprriivvaattnnoogg sseekkttoorraa

Sprega javnog i privatnog sektora (u daljnjem tekstu: SJPS) je jedna odobeavajuih formi takve suradnje javnog i civilnog sektora. U uem smislupodrazumijeva poslovnu suradnju u sklopu koje javni i privatni sektor udruujufinancijska sredstva, resurse i struna znanja kako bi, kroz prikladne alokacijeresursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu, prepoznavajui obostranekoristi od udruivanja. Prvenstveni cilj ovakvog djelovanja je to vea penetracijakorienja Interneta, odnosno razvitak IT tehnologija i infrastrukture uope.

SJPS u oblasti telekomunikacija sve vie postaje alat za uspjean razvitak drutva.Javno-privatno partnerstvo omoguuje lokalnim vlastima, poslovnom sektoru teustrojstvima civilnog drutva da poduzmu odgovornosti za razvitak zajednice idjeluju zajedno koristei se socijalnim dijalogom kao platformom za uspjenozadovoljavanje zajednikih potreba.

SJPS ne pokriva samo izgradnju infrastrukture, nego i irok spektar usluga utelekomunikacijama. Vrijednost SJPS se poveava drutvenim koristima proisteklimiz injenice da se kompleksni, rizini i financijski zahtjevni projekti mogu realizirati ukraem roku i sa irim djelovanjem nego da ih realizira sam javni sektor (lokalnasamouprava) ili je mogue realizirati projekte koji inae ne bi bili mogui bez ueaprivatnog sektora.

SJPS u oblasti telekomunikacija ima veliki utjecaj na lokalnu ekonomiju zbog visokihkapitalnih trokova i relativno dugog vremena eksploatacije. Skladno i ispravnostrukturirano partnerstvo predstavlja sigurnost da e infrastruktura ili uslugeuinkovito i uspjeno zadovoljavati potrebe u stalno mijenjajuim uvjetimaprimjene.

Pojam partnerstva naglaava novu kvalitetu odnosa izmeu drave i poduzetnika,koja je znatno vie uravnoteena kroz podjele rizika i nagrada u odnosu na prijanjeuske ugovorne odnose iz podruja javne nabave. To ne mora znaiti da svi subjektisudjeluju na ravnopravnoj osnovi, ve da svaki partner sudjeluje ovisno o svojimmogunostima i ulozi u partnerstvu. Vaan je aspekt javno-privatnog partnerstva injegova naelna koncepcijska otvorenost i dugorona suradnja.

Ve prisutno partnerstvo izmeu javnog i privatnog sektora, moe i treba da ubrzadaljnji razvitak TK infrastrukture, nudei na njoj znatno bogatiji set usluga. Pri tomui infrastrukturu i usluge, treba tretirati kao ope javno dobro, bez obzira navlasniku strukturu.


14 of 18 5/3/10 11:46 AM

Ministarstvo komunikacija i prometa e do konca 2008. godine, u suradnji saAsocijacijom IKT industrije, pokrenuti proceduru izrade Dokumenta, kojim e sepoblie definirati sprega javnog i privatnog sektora.

22..66.. ZZaattiittaa kkoorriissnniikkaa

Zatita interesa svih korisnika telekomunikacionih usluga, a posebito zatitatajnovitosti i povjerljivosti informacija, koje oni razmjenjuju putem javnih i privatnihTK mrea mora biti sukladan ekonomsko-financijskim i tehnikim uvjetima.

Prvo je mogue postii u praksi i u naim uvjetima, uz postavljanje regulatornogokvira, daljnjim liberaliziranjem trita i slobodnom konkurencijom, te putemizgradnje odgovarajue infrastrukture. Ovakvim konceptom e se i naa sredina svevie pribliavati ka temeljnom cilju, izkazanom u stvaranju neophodnih uvjeta zapruanje poveanog seta usluga (irokopojasnih i drugih), podizanju kvalitete tihusluga i smanjenju cijene takvih usluga za krajnjeg korisnika.

Drugo je stvar primjene najsavremenijih tehnikih mehanizama u pristupu i prijenosuinformacija i podataka, pouzdanih sekjuriti protokola i dr.

33.. VVeezzee ssaa ookkrruueennjjeemm//hhaarrmmoonniizzaacciijjaa

Sve aktivnosti u realiziranju Politike u narednom razdoblju treba harmonizirati, kakounutar BiH, tako i sa europskim i svjetskim dostignuima u ovoj oblasti, kako bi seuspjeno realizirali zacrtani ciljevi i time dostigli EU i svjetski trendovi razvitkaSektora telekomunikacija gelede TK infrastrukture, novih IKT servisa i usluga, teregulative za daljnji razvitak liberaliziranog konkurentnog trita u BiH.

33..11.. HHaarrmmoonniizzaacciijjaa iinnssttiittuucciioonnaallnnoogg ookkvviirraa

Moe se zakljuiti da dosad izraena i primjenjena regulativa ne predstavlja smetnjuza razvitak trita u ovoj oblasti i stvara preduvjete za investiranje domaeg istranog kapitala. Takoer je razvijenost regulatornog okvira u BiH u oblastitelekomunikacija ocijenjen sa visokim ocjenama od strane predstavnika EC, u vienavrata.

Opredjeljenje za naredno razdoblje, kad je u pitanju zakonska i regulatornakoordinacija treba da se odvija sukladno europskim i svjetskim trendovima u ovojoblasti. Zakon o komunikacijama treba usklaivati sa mjerilima EU, odnosno krozukupne aktivnosti usklaivanja BiH zakonodavstva kroz proces pridruivanja EU(acquis communautaire). to se tie regulative ona treba da prati opredjeljenja EC,koja se ogledaju kroz djelovanje Europske regulatorne skupine (u daljnjem tekstu:ERG) gdje se kroz razne direktive (npr. o pristupu, o univerzalnim uslugama, oprivatnosti u elektronikim komunikacijama, o radio spektru i dr.) definiraju trendovii orjentacija u podruju regulative.

Takoer neke instrukcije i odluke koje se donose na razini Europske konferencije zapotu i telekomunikacije, Conference Europe Post and Telekomunications (udaljnjem tekstu: CEPT-a) treba blagovremeno ugraditi u domae zakonodavstvo.

Na svjetskoj razini veoma znaajno je praenje preporuka i odreenja koja donosiMeunarodna telekomunikacijska unija, International Telecommunication Union (udaljnjem tekstu: ITU). Tu su posebito znaajni zakljuci Globalnih simpozijaregulatora (u daljnjem tekstu: GSR) koji se odravaju svake godine i na kojima se


15 of 18 5/3/10 11:46 AM

razmatra najaktualnija regulatorna problematika u svijetu, razmjenjuju iskustva idaju preporuke ITU Svjetske radio konferencije.

Temeljni ciljevi nove regulative treba da budu u smjeru deregulacije trita iuvoenje vie mogunosti za korisnike kroz poveanje konkurencije. U tom smislutreba razmotriti opredjeljenje funkcionalne podjele kod operatera, u cilju odvajanjainfrastrukture od operativnog djelovanja. Takoer je potrebito dati znaajnupotporu razvitku tzv. beine ekonomije, kroz stvaranje uvjeta za jednostavnijipristup i korienje spektra.

Posebito treba djelovati na stvaranju jedinstvenog telekomunikacijskog trita, nakomu e jaati i utjecaj korisnika. Takoer, regulativa treba da se fokusira naotklanjanje uskih grla na tritu.

33..22.. HHaarrmmoonniizzaacciijjaa pprroocceessaa

Politika sektora telekomunikacija u realiziranju zacrtatih ciljeva u predmetnomrazdoblju treba kontinuirano pratiti procese razvitka TK sektora i TK trite u EU, aposebito procese u regionu kroz koje EU daje podrku zemljama jugoistone Europeda to prije dosegnu standarde EU u podruju razvitka TK trita i regulatornogokvira te razvitka novih servisa i usluga elektronikih komunikacija, a to je predmetbrojnih inicijativa meu kojima su i:

1. eSEE Initiative WG for Devolopment of Information Society,

2. bSEE Broadband SEE Taskforce,

3. Monitoring of Regulatory and Market Development of the Electroniccommunications sevices and Information Society for Enlargement Country

4. ICT Forum of the Private Sector for SEE, lead by BAC

U svim ovim procesima BiH aktivno sudjeluje i oni trebaju biti harmonizirani saprocesimu razvitka Sektora telekomunikacija u BiH pri postavljanju ciljeva irealiziranju ove politike.

Takoer neophodna harmonizacija i koordinacija procesa unutar BiH izmeunajvanijih aktera na tritu telekomunikacija u BiH, a to su RAK i telekom operatoriu procesima razvitka sektora, liberaliziranja i jaanja konkurencije trita a naroitou oblasti:

Rebalansa tarifa u fiksnoj mrei Pripreme operatora za trokovni princip obrauna usluga fiksne mree Uspostava Fonda za univerzalne usluge

33..33.. HHaarrmmoonniizzaacciijjaa ppoolliittiikkaa

Politika sektora telekomunikacija treba takoer biti harmonizirana i sa ostalimstratekim dokumentima u BiH koji imaju dodirnih toki sa razvitkom Sektoratelekomunikacija, a to su prije svega:

1. Politika i Strategija razvitka informacionog drutva u BiH,

2. Strategija borbe protiv siromatva u BiH,

3. Politika sektora emitiranja u BiH,


16 of 18 5/3/10 11:46 AM

4. Strategije sektora telekomunikacija u BiH,

5. Strategija sektora emitiranja u BiH.

U ovom procesu Vijee ministara/Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i RAKimaju kljunu ulogu.

Posebito je potrebito, kada je u pitanju Politika i Strategija razvitka informacionogdrutva u BiH, da:

* Vijee ministara/Ministarstvo komunikacija i prometa intenzivira aktivnosti narealiziranju programa i projekata koji se odnose na IKT (telekomunikacionuinfrastrukturu) unutar strategije informatizacije BiH drutva i odgovarajuegAkcionog plana;

* Vijee ministara/Ministarstvo komunikacija i prometa ubrza usvajanje Zakona oosnivanju Agencije i osnivanje Agencije za informaciono drutvo, bitnog preduvjetaza realiziranje predmetnih programa i projekata.

44.. IImmpplleemmeennttaacciijjaa

44..11.. NNoossiitteelljjii iimmpplleemmeennttaacciijjee PPoolliittiikkee

Nositelji implementacije Politike su: Vijee ministara, Ministarstvo komunikacija iprometa, RAK, resorna entitetska i kantonalna ministarstva, dominantni i drugioperatori te provajderi.

44..22.. PPrraaeennjjee rreeaalliizzaacciijjee

Praenje realizacije je obveza svih nositelja implementacije Politike, svako u svojojdomeni, a krovno/integralno praenje je obveza Ministarstva komunikacija iprometa, za ta e isto izraditi odgovarajue mehanizme i metodologiju.

44..33.. NNaauunnoo ssttrruunnii sskkuuppoovvii

U cilju razmjene miljenja relevantnih strunjaka u pojedinim oblastima i iznalaenjanajprihvatljivijih rjeenja pojedinih pitanja/dilema RAK e sa Ministarstvomkomunikacija i prometa te Akademskom zajednicom organizirati znanstveno struneskupove (tipa okruglih stolova) na teme:

interkonekcije, LLU, odnosno Razvezivanja lokalne petlje, daljnjeg razvitka mobilnih komunikacija, ubrzanja procesa digitalizacije u Sektoru emitera (infrastrukturni aspekt).

Skupove treba odravati u aktuelnim razdobljima, a najkasnije do konca 2010.godine.

lanak 2.

((PPooddnnooeennjjee iizzvvjjeeaa))

Zaduuje se Ministarstvo komunikacija i prometa da, najmanje jednom godinje,podnosi izvjee Vijeu ministara o realiziranju Politike.

lanak 3.


17 of 18 5/3/10 11:46 AM

((SSttuuppaannjjee nnaa ssnnaagguu))

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenom glasnikuBiH".

VM broj 242/0818. prosinca 2008. godine

Sarajevo

PredsjedateljVijea ministara BiH

dr. NNiikkoollaa ppiirrii, v. r.


18 of 18 5/3/10 11:46 AM

odluka o politici sektora telekomunikacija bosne i hercegovine

Documents