okvir i sadrﬁaj regulacije energetskog ......republici hrvatskoj kako su definirani paketom...

5

M. Klepo: Okvir i sadræaj regulacije... Energija, god. 52 (2003) 1, 5 - 17

1. UVODProcesi deregulacije i restrukturiranja, praÊeni uspostavomnovih neovisnih regulacijskih okvira i mehanizama u svezi senergetskim sektorom danas su sveprisutni fenomeni ve-zani za infrastrukturne sustave. Pojam deregulacije svaka-ko ne znaËi ukidanje regulacije, nego zapravo redefiniranjei uspostavljanje novog sadræaja i oblika regulacije nekoggospodarskog sektora u odnosu na prijaπnji, najËeπÊe uzznatno veÊi broj pravila po kojima se moraju ponaπati træiπnisudionici, tj. reregulaciju. Danas se deregulacija i restru-kturiranje smatraju preduvjetom i gotovo jedinim naËinomkako javna i dræavna poduzeÊa mogu poveÊati efikasnost,privuÊi nova ulaganja i osigurati sredstva za novi razvitak, terijeπiti nedostatak fleksibilnosti i prilagoditi uvjetima slobo-dnog træiπta. OpÊe je uvjerenje da dræavni infrastrukturnimonopoli i s njima povezani dræavni intervencionizam, od-nosno po adekvatnom poimanju zapada monopolistiËkeinfrastrukturne kompanije koje imaju tzv. obvezu davanjauniverzalne usluge, u novim okolnostima to svakako viπe nemogu.Uz pojmove deregulacije i restrukturiranja Ëesto se spomi-nje i pojam privatizacije. Meutim, iako se Ëesto spominjuzajedno, ne radi se o sukladnim pojmovima, niti je priva-tizacija njihov osnovni cilj. Isto tako, niti dobrobit krajnjih ku-paca, koji bi navodno trebali profitirati zbog pojave konku-rencije, πto je dobrodoπao efekt, vjerojatno nije glavni po-kretaË spomenutih procesa. Zapravo razloge za pokretanjeprocesa deregulacije treba traæiti u ekonomskim interesima,od oslobaanja potencijala træiπta priguπenih dotadaπnjimoblicima regulacije, politiËkih i gospodarskih promjena pra-Êenih otvaranjem nerazvijenih træiπta u nizu zemalja u svi-jetu i njihove potrebe za novim ulaganjima i razvojem, donastojanja velikih svjetskih korporacija da iskoriste nove po-slovne prilike. Primjerice, u nizu zemalja bivπeg istoËnog

bloka nastali su viπkovi kapaciteta za proizvodnju elektriËneenergije, dakle i prilika stranim kompanijama za nabavu tejeftine energije.

U svakom sluËaju, nove okolnosti traæe novo transparentnozakonodavno okruæenje, razvidna, nediskriminirajuÊa i una-prijed poznata pravila i uvjete rada za sve sudionike i ener-getske subjekte, a prvenstveno nove regulacijske mehani-zme koje provode neovisna regulacijska tijela. Za takav na-Ëin rjeπenja problema opredijelila se i Republika Hrvatska,koja je paketom od pet energetskih zakona uspostavila od-govarajuÊi osnovni zakonski okvir. U tijeku je izrada nizapodzakonskih akata i drugih dokumenata kojima se nastojeuspostaviti razvidna i nediskriminirajuÊa pravila za uspo-stavu energetskih træiπta elektriËne energije, plina, nafte inaftnih derivata i toplinske energije. ZnaËajan dio tih aktiv-nosti odnosi se na uspostavu razvidnih regulacijskih meha-nizama koji Êe jamËiti provedbu regulacijskih pravila ute-meljenih na zakonima, a koje Êe provoditi nezavisno regu-lacijsko tijelo - VijeÊe za regulaciju energetskih djelatnosti.

ZnaËajna uloga i odgovornosti regulacijsko tijelo ima i u sve-zi s javnim uslugama. OpÊenito, pojam javne usluge (Pub-lic Service Obligation - PSO, universal service obligation,customer service obligation) moæe se definirati na sljedeÊinaËin: obveza nametnuta energetskom subjektu kojemu jepovjereno poslovanje vezano uz obavljanje usluga odopÊeg ekonomskog (gospodarskog) interesa, kako bi seosigurala sigurna, redovita i kvalitetna opskrba energijompo razumnim cijenama, vodeÊi raËuna o zaπtitiokoliπa.Obveza javne usluge se nameÊe monopolnimtvrtkama koje pruæaju usluge od izuzetnog znaËenja, izme-u ostalog i u energetskom sektoru. Direktiva 96/92 ECnavodi: “Zemlje Ëlanice mogu propisati za poduzeÊa kojaposluju u elektroenergetskom sektoru, u opÊemgospodarskom interesu, obvezu javne usluge koja se moæe

OKVIR I SADRÆAJ REGULACIJE ENERGETSKOGSEKTORA KROZ ORGANIZACIJU I RAD VIJE∆A ZA

REGULACIJU ENERGETSKIH DJELATNOSTI

U radu se izlaæu osnovni elementi okvira i sadræaja regulacije energetskog sektora, odnosno energetskih djelatnosti uRepublici Hrvatskoj kako su definirani paketom energetskih zakona. Isti su dovedeni u svezu s organizacijom i radom VijeÊaza regulaciju energetskih djelatnosti, tj. hrvatskim nezavisnim regulatorom energetskih djelatnosti, te neprofitnom pravnomosobom koja Êe za VijeÊe za regulaciju pripremati prijedloge akata i obavljati druge struËne poslove.

KljuËne rijeËi: energetske djelatnosti, energetski za-koni, regulacija energetskih djelatno-sti, VijeÊe za regulaciju.

Dr. sc. MiÊo K l e p o, Zagreb

UDK 621.311.008:621.31.003PREGLEDNI »LANAK

6


odnositi na sigurnost, ukljuËujuÊi sigurnost opskrbe, regu-larnost, kvalitetu i cijenu opskrbe i na zaπtitu okoliπa. Takveobveze moraju biti jasno definirane, transparentne, nedi-skriminirajuÊe i provjerljive. Zemlje Ëlanice EU duæne su bezodgaanja te obveze i svaku njihovu novu verziju objaviti io njima obavijestiti odgovarajuÊu Komisiju. Kao sredstvo zaispunjenje spomenutih obveza javne usluge, zemlje Ëlanicekoje to æele mogu uvesti proceduru dugoroËnog planiranja.Prijedlog Novih Direktiva EC za liberalizaciju elektroener-getskog i plinskog træiπta1 pojaËava stavove vezano uz jav-nu uslugu navodeÊi kako je izuzetno znaËajno osiguratisvim kupcima isporuku elektriËne energije na njihovom po-druËju visoke kvalitete. Kao dopuna ovom stavu, zemlje Ëla-nice EU su predloæile odgovarajuÊe odredbe za elektriËnuenergiju i plin, kako bi se osigurala primjena javne usluge,vezano uz: (i) zaπtitu kupaca od neopravdanih iskapËanja(radi se o starijim osobama, nezaposlenima i osobama sposebnim potrebama); (ii) zaπtita temeljnih interesa kupaca:zemlje Ëlanice su u obvezi definirati minimum zahtjeva prili-kom ugovaranja isporuke energije, transparentnost informa-cija, te postojanje razvidnog i jeftinog mehanizma rjeπava-nja sporova; (iii) socijalna i ekonomska kohezija u postiza-nju odgovarajuÊih mjera kako bi se osigurala isporuka ener-gije uz razumne cijene, primjerice perifernih podruËja; (iv)zaπtita okoliπa; (v) sigurnost opskrbe, osiguravanjem odgo-varajuÊe razine odræavanja i razvitka infrastrukture, te oso-bito interkonekcija.

2. ISKUSTVA REGULACIJEENERGETSKOG SEKTORA U NEKIMZEMLJAMA SVIJETA

2.1. Modeli regulacije

Regulacija uobiËajeno ima dva aspekta, ekonomski i so-cijalni. UobiËajeno se aspekti ekonomske i socijalne regula-cije vode odvojeno, zbog Ëega se onda te dvije regulacijeuzimaju i provode zasebno. Dakle, govori se o ekonomskoj,odnosno socijalnoj regulaciji. Ekonomska regulacija ne-posredno je vezana za sektor industrije, i u prvom redu od-nosi se na cijene, kvalitetu i pouzdanost opskrbe, uvjete inaËine pristupa træiπtu, te investicije. Socijalna regulacijaima cilj πtititi druπtvene (socijalne) interese poput zdravlja,sigurnosti i okoliπa. Ekonomska regulacija je usmjerena nautvrivanje uvjeta za rad i kontrolu, a kada je to nuæno i ak-cije prema monopolistiËkom ili nedovoljno konkurentnomtræiπtu. Socijalna regulacija je usmjerena na pravo vredno-vanje ili ispravljanje eksternalija2 ili pitanja vezana uz da-vanje i πirenje informacija.

UobiËajeno se ekonomska i socijalna regulacija provodi od-vojeno, u zasebnim institucijama. Zaπtita okoliπa je, uz izu-zetke, najËeπÊe u nadleænosti ministarstava i regulacijskihinstitucija, koje nisu odgovorne za energetsku politiku ilienergetsku regulaciju.Kod ekonomske regulacije energetskog sektora prevlada-vaju tri organizacijska, odnosno institucionalna pristupa pi-tanju ekonomske regulacije energetskog sektora, i to:

- regulacijsko tijelo koje djeluje odvojeno od ministarstvanadleænog za energetiku,

- ministarstvo nadleæno za energetiku koje obavlja veÊinuregulacijskih aktivnosti,

- regulacijsko tijelo koje djeluje pri ministarstvu nadle-ænom za energetiku.

RazliËiti pristupi regulaciji energetskog sektora rezultat sukompromisa izmeu viπe ciljeva koji su kao zadaci posta-vljeni pred regulacijsko tijelo. Ovi specifiËni ciljevi regulacijeprimjerice odnose se na transparentnost sustava, zaπtituregulacijskog tijela od utjecaja energetskih tvrtki i politiËkihpritisaka, predvidljivost i stabilnost regulacije po unaprijedpoznatim pravilima ili procedurama, te smanjenje utjecajabirokracije. Naravno, Ëesto su prisutni i tipiËni upravljaËkiciljevi, kao πto su troπkovna uËinkovitost i fleksibilnost.

a) Regulacijsko tijelo koje djeluje odvojeno odministarstva nadleænog za energetiku

Model regulacijskog tijela koje djeluje odvojeno od ministar-stva nadleænog za energetiku razvijaju: Australija, Danska,Finska, Francuska, Kanada, Irska, Italija, Portugal, SAD,©vedska, te Ujedinjeno Kraljevstvo. Regulacijom su najËeπ-Êe obuhvaÊeni elektroenergetski i plinski sektor. Regula-cijskim tijelom upravlja kole-gijalno tijelo (VijeÊe ili Odbor)putem javnih sjednica i drugih oblika suradnje radi posti-zanja veÊe transparentnosti. U federalnim dræavama Ëestosu oformljena regulacijska tijela i na federalnoj i na dræavnojrazini pri Ëemu se federalna institucija specijalizira za prije-nos i veleprodaju elektriËne energije, dok je nadleænost re-gulacijskog tijela na dræavnoj razini ograniËena na distri-buciju i maloprodaju.

b) Ministarstvo nadleæno za energetiku kojeobavlja veÊinu regulacijskih aktivnosti

Model ministarstva nadleænog za energetiku koje obavljaveÊinu regulacijskih aktivnosti razvijaju: Austrija, Belgija,GrËka, Japan, Luksemburg, Novi Zeland, NjemaËka, ©pa-njolska, ©vicarska i Turska. U tri od navedenih dræava (Bel-giji, Luksemburgu i ©panjolskoj, a uskoro i u GrËkoj), ne-ovisna savjetodavna agencija pomaæe ministarstvu kod rje-πavanja struËnih pitanja. Pri tome stvarna uloga ministar-stva u procesu regulacije najveÊim dijelom ovisi o usvoje-nom regulacijskom okviru.

c) Regulacijsko tijelo koje djeluje pri ministarstvunadleænom za energetiku

Model regulacijskog tijela koje djeluje pri ministarstvu na-dleænom za energetiku razvijaju:

»eπka, Maarska, Nizozemska, Norveπka. Regulacijsko ti-jelo ovog tipa, iako formalno podreeno nadleænom mini-starstvu, osnovano je sa svrhom samostalnog obavljanjasvakodnevnih regulacijskih poslova. Opseg regulacijskihaktivnosti gotovo je identiËan poslovima koje obavljaju ne-ovisna regulacijska tijela.

1Naziv dokumenta: Proposal for a DIRECTIVE OF THE EUROPEANPARLIAMENT AND OF THE COUNCIL amending Directives 96/92/EC and 98/30/EC concerning common rules for the internalmarket in electricity and natural gas; Brussels, 13.3.2001;COM(2001) 125 provisional version ; 2001/0077 (COD); 2001/0078 (COD).

2 Eksternalije ili eksterni efekti, javljaju se kada proizvodnja ili potro-πnja jednog gospodarskog subjekta ne uzrokuje jedino troπkove ilikoristi njemu samom, veÊ se odraæava na troπkove ili koristi drugihgospodarskih subjekata. Njihova bit je da se ne javljaju u kalku-lacijama potroπaËa ili proizvoaËa, pa time nemaju niti adekvatniodraz na cijene proizvoda ili usluga na træiπtu.

7


2.2. Organizacija regulacijskih tijela

KljuËne opcije organizacije regulacijskih tijela,koje su uje-dno i temeljna polaziπta za analizu statusa, ustroja, rada ipostupanja svakog regulacijskog tijela, prikazani su utablici 1.

a) Ciljevi regulacije energetskog sektora

Dva su primarna cilja ekonomske regulacije energetskogsektora: zaπtita kupaca i zaπtita ulagaËa. Kupce je potrebnozaπtiti od negativnog utjecaja tvrtki sa znatnom træiπnomsnagom, a ulagaËe od proizvoljnih odluka vlade kao πto je

PodruËje Organizacijska pitanja KljuËne opcije

Misija Ciljevi Jedan ili nekoliko ciljeva izmeu:- zaπtite kupaca- zaπtite investitora- ekonomske uËinkovitosti- zaπtite konkurencije

Ovlasti Regulacijske ovlasti: za jednu ili viπe aktivnosti:- politika udruæivanja- politika ulaska u sektor- investicije- privatizacija

PodruËja koja pokriva Jedan sektor (energetika) ili viπe sektoraUpravljanje Struktura donoπenja odluka - jedan Ëlan regulacijskog tijela ili kolegijalno tijelo

- neparan ili paran broj Ëlanova komisije- reizbor ili ne

Imenovanje Ëlanova - imenuje parlament ili vladaregulacijskog tijela - dioniËari mogu ili ne mogu biti imenovani

Zaπtita neovisnosti - mandat na raspolaganju- zabrana postojanja sukoba interesa za

vrijeme i nakon mandata- stabilni izvori financiranja

Regulacijske Funkcije Jedna ili viπe funkcija:aktivnosti - regulacija monopola

- tarife kod krajnjih kupaca i standardi kvalitete- nadzor subjekata u sektoru- rjeπavanje sporova- savjetodavna uloga prema Vladi

Postupanje i prizivni postupak Postupanje se temelji na:- unaprijed utvrenim pravilima- pregovorima izmeu dioniËaraPrizivni postupak:- transparentnost pri donoπenju i objavljivanju odluka- neovisno prizivno tijelo ili ne- æalbena osnova ograniËena na nepodobno

postupanje ili ne

Koordinacija s drugim tijelima Formalni ili neformalni mehanizmi savjetovanja

Izvori Financiranje - Definirano ili nefinanciranja i - Iz dræavnog proraËuna ili iz proraËuna sektoratroπkovi - Opseg financija

- Stabilnost financiranja vezano uzvremensku dinamiku

Ljudski resursi - PlaÊe na træiπnoj razini ili prema pravilimaza javne sluæbe

- Osposobljenost i specijalizacija osoblja- Koriπtenje vanjskih izvora (instituti, druge struËne i

znanstvene institucije)

IzvjeπÊivanje i revizija - IzvjeπÊivanje parlamenta, ministra nadleænog zaenergetiku, ostalih ministara

- Vanjska revizija

Prijelazna Strategija zapoËinjanja - Osnivanje regulacijskog tijela prije ili nakon reformepitanja - Inicijalno, prijelaz osoblja iz ministarstva ili iz sektora

gospodarstva, da ili ne?

Tablica 1. KljuËne opcije organizacije regulacijskih tijela

8


npr. utvrivanje financijski neutemeljenih i neodræivih tarifa.ZadaÊa je regulacijskog tijela uravnoteæiti ova dva cilja. Sjedne strane cijene moraju kupce πtiti od monopolnog odre-ivanja cijena, a s druge strane omoguÊiti ulagaËima povratuloæenog kapitala uz odgovarajuÊu zaradu.Uz to, zadaÊa regulacijskog tijela moæe biti i ostvarivanjuopÊih ciljeva, kao πto su promocija energetske efikasnosti iliprovoenje træiπno usmjerenih reformi. Regulacijska tijelanajËeπÊe nemaju zadaÊu ostvarenja odreenih socijalnihciljeva. U zemljama Europske unije za njihovu realizacijunadleæne su agencije za zaπtitu okoliπa ili resorna ministar-stva.

b) Ovlasti regulacijskih tijela

Uz obavljanje regulacijskih funkcija, regulacijsko tijelo moæebiti nadleæno i za druga podruËja javnog sektora, kao npr.provoenje politike okrupnjavanja poduzeÊa spajanjem teostala pitanja vezana uz propise o zaπtiti træiπnog natjeca-nja. Regulacijsko tijelo moæe samo pomagati tijelu nadle-ænom za zaπtitu træiπnog natjecanja, ali isto tako moæe i oba-vljati njegove zadatke poput nadzora nad træiπtem, izvjeπ-Êivanja o moguÊem nepoπtivanju zakona, davanja savjeta ipravnih lijekova vezano uz pojedine odluke, te u konaËnici,preuzeti vodeÊu ulogu u zaπtiti træiπnog natjecanja. U ovomposljednjem sluËaju, regulacijsko tijelo i tijelo nadleæno zazaπtitu træiπnog natjecanja se udruæuju u jednu instituciju.Glavni razlog za zadræavanje odvojenih institucija za regu-laciju energetskog sektora od onih za zaπtitu træiπnog natje-canja je u tome πto su regulacija i politika konkurencije dvijerazliËite aktivnosti koje zahtijevaju razliËita znanja i specija-lizacije. Stoga se moæe reÊi da se odvajanjem ovih dvijuinstitucija potiËe specijalizacija regulacijskog tijela u jednomsektoru (primjerice u energetici). S druge strane, njihovimspajanjem moæe se osigurati veÊi nadzor nad sektorom.Kad su ova dva tijela odvojena, πto je danas sluËaj u najve-Êem broju zemalja, regulacijsko tijelo najËeπÊe ima zadaÊupomaganja nadleænom tijelu za zaπtitu træiπnog natjecanjaili nadopunjavanja njegovih aktivnosti.Regulacijsko tijelo moæe, takoer, biti nadleæno za pitanjaregulacije ulaska kapitala i ulaganja ili utvrivanja privatiza-cijskih planova. Njegova je uloga Ëesto i savjetodavna. Usituaciji kad su mu podijeljene izvrπne ovlasti, njegova jevaænost gotovo identiËna vaænosti resornog ministarstva.

c) PodruËja regulacije

Regulacijsko tijelo moæe pokrivati samo jednu djelatnost,cijeli sektor ili viπe sektora. Prednosti pokrivanja cijelog se-ktora su u uπtedama prilikom obavljanja ovih aktivnosti, npr.prikupljanje informacija i njihova obrada. U ocjeni vaænostiovih uπteda, vaæan faktor je veliËina samog sektora koja jepredmet regulacije. U maloj je dræavi, iz razloga ekonomijeobujma, preskupo osnivati nekoliko zasebnih institucija (pri-mjerice samo za elektriËnu energiju, samo za plin). I obr-nuto, zbog ekonomije obujma u velikoj dræavi Ëesto jeopravdano osnovati zasebne institucije za pojedine sektore.

d) Imenovanje Ëlanova regulacijskog tijela, tj. vijeÊaili odbora

KljuËni kriteriji za izbor i imenovanje Ëlanova vijeÊa ili odboraregulacijskih tijela (commisssioners) su visoke profesional-ne i ljudske kvalitete. Njihovim zadovoljenjem osigurava sepreduvjet za obavljanje regulacijskih funkcija i neovisnostregulacijskog tijela. Postoje brojni primjeri u praksi razvijenihzemalja u kojima su promjene u sastavu regulacijskog tijela

znaËajno utjecale na stavove oko kljuËnih pitanja poput razi-ne cijena, restrukturiranja, te konkurencije. Na isti naËin, iodreeni pravni okvir moæe dovesti do rezultata koji nisuuvijek identiËni, πto pak ovisi o osobnosti i prioritetima samihËlanova vijeÊa ili odbora.Nuæne osobine Ëlanova vijeÊa ili odbora su: sposobnost sa-mostalnog donoπenja odluka, te sposobnost da se odupreraznim pritiscima. Od manje vaænosti su posjedovanje te-hniËkog iskustva vezanog uz funkcioniranje samog sektorakoji se regulira. DioniËari se najËeπÊe iskljuËuju iz procesaselekcije kandidata kako bi se izbjegao konflikt interesa izaπtitila neovisnost regulacijskog tijela. Imenovanje Ëlanovaregulacijskog tijela provodi parlament, vlada ili, πto je sluËaju najveÊem broju zemalja, parlament na prijedlog vlade.

e) Neovisnost regulacijskog tijela

Nekoliko je naËina zaπtite neovisnosti vijeÊa ili odbora re-gulacijskih tijela, a najËeπÊi je izborom na fiksno vrijeme smoguÊnoπÊu reizbora (najËeπÊe do ukupno sedam godina).Smjenjivanje s poloæaja moæe se dogoditi samo u odree-nim okolnostima kao πto je sluËaj mentalne nesposobnostiili dokazane korumpiranosti. Sukob interesa za vrijeme tra-janja mandata kao i nakon njegova isteka moæe se izbjeÊi:zabranom imanja bilo kakvog financijskog interesa u regu-liranoj tvrtki, zabranom rada za tvrtku (koju regulira) nakonnapuπtanja sluæbenog radnog prostora (ureda), te zabra-nom primanja bilo kakvog oblika financijske pomoÊi iz re-guliranih tvrtki.

f) Djelokrug rada regulacijskog tijela

Regulacijsko tijelo u okviru svoje nadleænosti moæe obavljatisljedeÊe poslove:- reguliranje monopola ili javne usluge (cijene koriπtenja

mreæe, uvjeti pristupa mreæi, pravila za voenje sustavai za osiguranje pouzdanosti sustava),

- odreivanje tarifa za krajnje kupce,

- nadzor standarda kvalitete i izvedbe,

- provoenje opÊih uvjeta, propisa i standarda,

- reguliranje ulaska energetskih subjekata u sektor (do-zvole) i nadzor nad træiπtem,

- savjetovanje vlade,

- rjeπavanje sporova.

Naravno, svaka zemlja vlastitim pravnim okvirom definiraovlasti i funkcije regulacijskog tijela. Stoga stvarna alokacijafunkcija ovisi o regulacijskom okviru (πto se regulira?) kao io institucionalnoj strukturi (kako su regulacijske funkcije po-dijeljene izmeu ministarstva nadleænog za energetiku, re-gulacijskog tijela i drugih institucija?). Postoji πiroka lepezamoguÊnosti. Regulacijske funkcije se mogu dodijeliti isklju-Ëivo jednoj instituciji ili, πto je najËeπÊi sluËaj, dvjema ili ve-Êem broju institucija. Tako, primjerice, dobivanje dozvolamoæe biti regulirano na naËin da je potrebno dobiti dozvolui od ministarstva nadleænog za energetiku i od regulacijskogtijela. Zakonodavna tijela mogu promijeniti sustav regulacijedonoπenjem novih zakona ili izmjenom postojeÊih.Regulacijske funkcije mogu se alocirati prema svojoj eko-nomskoj ili socijalnoj naravi. U tom sluËaju, regulacijsko tije-lo nadleæno je za ekonomsku regulaciju, odnosno regulacijumonopola ili javne usluge. Rjei je sluËaj da regulacijskotijelo ima ovlasti socijalne naravi, npr. ublaæavanja siromaπ-tva omoguÊavajuÊi pristup osnovnim energetskim usluga-ma stanovniπtvu s niæim socijalnim statusom.

9


Regulacijske funkcije, mogu biti alocirane i prema naËelu dainstitucija koja izrauje pravila nema ovlasti za njihovo sta-vljanje na snagu, nego je za to ovlaπtena druga institucija.Time je odijeljena funkcija izrade i kreiranja propisa od fun-kcije njihovog provoenja u praksi, πto ima za cilj izbjega-vanje sukoba interesa.

g) Postupanje regulacijskog tijela i prizivni postupak

Postupanje regulacijskog tijela ex ante ima za svrhu osi-guranje pravednih i nepristranih træiπnih uvjeta za sve sudio-nike. Stoga je takvo postupanje izriËito regulirano i formal-no. Alternativno, postupanje se moæe fokusirati na posti-zanje sporazuma izmeu energetskih subjekata, pa pravilapostupka mogu biti fleksibilna. TreÊa je moguÊnost da re-gulacijsko tijelo provodi nadzor nad gospodarskim subjek-tima i intervenira u sluËaju potrebe. Regulacijska tijela naj-ËeπÊe primjenjuju kombinaciju sva tri pristupa. Sva posto-jeÊa regulacijska tijela promiËu transparentnost i predvidlji-vost svoga postupanja, πto ukljuËuje javne rasprave te sjed-nice regulatora prije donoπenja i objavljivanja odluke i njenaobrazloæenja.

Æalbeni postupak moæe se voditi povodom materijalnih, od-nosno formalnih pogrjeπaka. Bitno je da nadleæno drugostu-panjsko tijelo ne moæe nametati svoje odluke regulacijskomtijelu. Druga je moguÊnost da se meritum odluke dostavi nauvid drugostupanjskom tijelu. U ovom je sluËaju neovisnostregulacijskog tijela znatno oslabljena. U naËelu, formalnopostupanje smanjuje regulacijske rizike, ali zahtijeva viπeresursan kao πto su pravni savjetnici i sliËno. Smatra se dabi prizivi na odluke regulacijskog tijela trebali biti upuÊenisudu.

h) Koordinacija s drugim tijelima

S obzirom na sve veÊi broj institucija koje reguliraju ener-getski sektor u pojedinim zemljama, javlja se potreba za ko-ordinacijom njihovih aktivnosti. Time se osigurava smanje-nje troπkova za regulirane subjekte. Koordinacija se moæetemeljiti na formalnim pravilima kojima se definira sama pro-cedura ili na neformalnim sporazumima o suradnji.

i) Financiranje rada regulacijskog tijela

UËinkovito upravljanje regulacijskim aktivnostima, sasvimsigurno zahtijeva odreene ljudske i financijske potencijale.Regulacijska tijela najËeπÊe posluju sa zasebnim proraËu-nom koji odobrava vlada ili parlament. Time se osiguravaodreeni stupanj autonomije u poslovanju regulacijskog ti-jela. Sredstva se mogu osigurati opÊim porezima iz dræav-nog proraËuna ili, πto je ËeπÊi sluËaj, iz zasebnih naknadakoje plaÊaju regulirani subjekti poput naknada na krajnjupotroπnju ili naknada za koriπtenje mreæe. VeliËina i stabil-nost financijskih sredstava su izuzetno znaËajni za uËinko-vito poslovanje samog tijela.

k) Ljudski resursi

Pred onima koji upravljaju ljudskim resursima je zadaÊa osi-gurati ljude koji su sposobni nadmetati se s upravama re-guliranih tvrtki. Stoga su, kao rezultat prethodno reËenog,plaÊe Ëlanova regulacijskog tijela Ëesto na træiπnoj razini iizuzete iz pravila o plaÊama javnih sluæbi. Zauzvrat, regu-lacijska tijela za obavljanje svojih aktivnosti koriste uslugestruËnih, konzultantskih tvrtki te organiziraju i sudjeluju uspecijalistiËkim programima za obuku ljudi, osobito u po-Ëetnoj fazi organiziranja regulacijskog tijela.

k) IzvjeπÊivanje i revizija

Regulacijsko tijelo za svoje poslovanje odgovara najËeπÊeparlamentu ili ministru nadleænom za energetiku. Poslova-nje regulacijskog tijela podlijeæe reviziji i drugim oblicimakontrole, koja je u skladu s procedurom primjenjivom i naostale institucije javnog sektora.

l) Strategija poËetka rada regulacijskog tijela

Neka tranzicijska pitanja se postavljaju istodobno s osni-vanjem regulacijskog tijela. Pitanje vremena poËetka radavezano je uz osnivanje regulacijskog tijela, a odnosi se nato da li regulacijsko tijelo oformiti prije ili nakon reforme, πtoutjeËe na sagledavanje procesa reforme iz perspektive re-guliranih subjekata i πto predodreuje njegovu ulogu u utvr-ivanju regulacijskog okvira sektora. Stoga financiranje, po-gotovo ako ono prethodi procesu reforme, moæe biti osigu-rano iz proraËuna. Privremenim transferom ljudi iz energet-skog sektora ili iz ministarstva mogu se osigurati manje ra-spoloæiva specijalistiËka znanja.

m) Ostala pitanja

Ostala pitanja vezana uz dizajn regulacijskog tijela se od-nose na povezanost s drugim institucijama. Mogu se uspo-staviti formalne procedure za regulaciju odnosa s ministar-stvima, tijelima za zaπtitu konkurencije (træiπnog natjecanja),i drugim institucijama. Regulacija se moæe provoditi detaljnoutvrenim pravilima i postupcima kojima se odreuju pravai obveze reguliranih subjekata u sektoru (regulacija teme-ljem ugovora) ili se moæe temeljiti na viπe opÊenitih pravila.Zapravo su ova pravna pitanja najveÊim dijelom odreenaadministrativnim i pravnim sustavom svake zemlje pojedi-naËno.Pristup informacijama je takoer jako vaæan. Regulacijskotijelo mora biti u moguÊnosti traæiti od regulirane tvrtke dapripremi nove informacije u posebnom formatu. Jedino utom sluËaju regulacijsko tijelo moæe nadzirati regulirane tvr-tke. Regulacijsko tijelo je ovlaπteno od regulirane tvrtke tra-æiti dostavu podataka na obrascima Ëiju formu je prethodnoutvrdilo.

3. ULOGA SUBJEKATA U REGULACIJIENERGETSKIH DJELATNOSTIU REPUBLICI HRVATSKOJ

Uloga pojedinih subjekata u Republici Hrvatskoj vezano uzregulaciju javnih energetskih usluga su:Hrvatski sabor: (1) utvruje zakonski okvir energetskogsektora, time i regulacije; (2) prima izravno izvjeπÊa od Vije-Êa za regulaciju i podupire autonomiju VijeÊa za regulaciju;(3) pregledava i odobrava financijske prijedloge i globalnuenergetsku politiku, iskazanu razvojnom strategijom; 4)imenuje predsjednika, zamjenika predsjednika i ostale Ëla-nove VijeÊa za regulaciju i razrjeπava ih.Vlada Republike Hrvatske: (1) predlaæe Hrvatskom sabo-ru financiranje energetskih potreba; (2) utvruje energetskupolitiku, ukljuËujuÊi principe zaπtite okoliπa, kao πto je ener-getska uËinkovitost i proizvodnja energije iz obnovljivih iz-vora; (3) donosi stanovite odluke ili regulativu, skicirajuÊiopÊa naËela kojih Êe se VijeÊe za regulaciju pridræavati; (4)predlaæe Hrvatskom saboru predsjednika, zamjenika pred-sjednika i ostale Ëlanove VijeÊa za regulaciju; (5) donosiuredbu o naËinu financiranja rada VijeÊa za regulaciju; (6)daje prethodnu suglasnost na statut i godiπnji financijski

10


plan sredstava za rad VijeÊa za regulaciju i zakljuËni raËuntih sredstava.

Ministarstvo nadleæno za energetiku: (1) predlaæe ener-getske potrebe i politiku prema Vladi Republike Hrvatske;(2) izrauje nacrte sekundarne legislative i/ili pravila u su-radnji s VijeÊem za regulaciju, kako bi uspostavilo opÊa na-Ëela kojih Êe se VijeÊe za regulaciju pridræavati.

Lokalne i regionalne vlasti: (1) reguliraju energetske uslu-ge na lokalnoj i regionalnoj razini, ukljuËujuÊi proizvodnju iopskrbu toplinskom energijom, javnu rasvjetu i distribucijuplina; (2) sudjeluju u donoπenju odluka za smjeπtaj i izgra-dnju novih elektrana, mreæa i ostalih infrastrukturnih obje-kata i postrojenja.

Kupci: (1) promptno plaÊaju raËune, (2) prate rasprave kojevodi VijeÊe za regulaciju; (3) ukljuËuju se u proces javnihrasprava, kako bi se ojaËala transparentnost samog regu-lacijskog sustava.

I konaËno, VijeÊe za regulaciju: nadzire sektor, prikupljainformacije za kreatore energetske politike. Uloga VijeÊa zaregulaciju ukljuËuje: (1) utvrivanje tarifa temeljenih na prije-dlozima reguliranih energetskih subjekata; (2) izdavanje do-zvola i osiguravanje poπtivanja uvjeta iz dozvola; (3) nadzortræiπta, ukljuËujuÊi i operatore træiπta i mreæe, kako bi se osi-guralo ispravno funkcioniranje i rad træiπta; (4) zaπtita ku-paca; (5) rjeπavanje sporova izmeu energetskih subjekata;(6) odobravanje træiπnih pravila, pravila pogona i upravljanjasustavom, mreænih pravila (Grid Code, Distribution Code).Detaljnije se obveze, odgovornosti i poslovi VijeÊa za re-gulaciju izlaæu u nastavku.

Republika Hrvatska je paketom od pet energetskih zakonauspostavila odgovarajuÊi osnovni zakonski okvir za regu-laciju energetskog sektora. U tijeku je izrada niza podza-konskih akata i drugih dokumenata kojima se nastoje uspo-staviti razvidna i nediskriminirajuÊa pravila za uspostavuenergetskih træiπta elektriËne energije, plina, nafte i naftnihderivata i toplinske energije, odnosno za uspostavu i obna-πanje træiπnih djelatnosti i javnih usluga. ZnaËajan dio tihaktivnosti odnosi se na uspostavu razvidnih regulacijskihmehanizama koji Êe jamËiti provedbu regulacijskih pravilautemeljenih na zakonima, a koje Êe provoditi nezavisno re-gulacijsko tijelo - VijeÊe za regulaciju energetskih djelatno-sti. U svojim pravima i obvezama VijeÊe za regulaciju imajake izvrπne ovlasti koje obvezuju sve energetske subjekte,a protiv njegovih akata i odluka nezadovoljna strana, smatrali da je odluka neutemeljena na zakonu ili proceduralno kri-vo donesena, moæe pokrenuti upravni spor. Zbog toga re-gulacijsko tijelo mora vrlo paæljivo i na zakonu utemeljenodonositi svoje odluke.

4. DJELOKRUG RADA VIJE∆A ZAREGULACIJU

VijeÊe za regulaciju je neovisna pravna osoba koja obavljaposlove koji su joj stavljeni u djelokrug Zakonom o regulacijienergetskih djelatnosti, Zakonom o energiji i zakonima ko-jima se ureuje obavljanje energetskih djelatnosti na træiπtuili kao javnih usluga radi osiguravanja preglednog i nepri-stranog træiπta energije3.VijeÊe za regulaciju obavlja poslove izdavanja i oduzimanjadozvola za obavljanje energetske djelatnosti u skladu saZakonom o energiji i Pravilnikom o uvjetima za obavljanjeenergetske djelatnosti i obliku, sadræaju i naËinu voenja

registra dozvola za obavljanje energetske djelatnosti4, aosobito:- izdaje rjeπenja kojim se dozvoljava obavljanje energet-

ske djelatnosti,

- predlaæe trajanje razdoblja za koje se izdaje dozvolaovisno o vrstama i kapacitetu energetske djelatnosti,

- izdaje rjeπenja kojima se uskraÊuje dozvola za obavlja-nje energetske djelatnosti,

- izdaje rjeπenja kojima se trajno ili privremenooduzima dozvola za obavljanje energetske djelatnosti

prije isteka njenoga vaæenja, ako postoje zakonompropisani razlozi,

- izdaje rjeπenja kojima se dozvoljava obavljanje ener-getske djelatnosti, bez obzira πto postoje razlozi za pri-vremeno ili trajno oduzimanje dozvole, kada je to nuænoradi osiguranja redovite i sigurne opskrbe energijom,

- izdaje rjeπenja kojima nalaæe energetskom subjektu ko-jemu je oduzeta dozvola za obavljanje djelatnosti ili kojije prestao obavljati djelatnost, da svoje objekte, ureaje,mreæu, odnosno sustav preda na koriπtenje drugomenergetskom subjektu radi osiguranja redovite i sigurneopskrbe energijom, kako bi se sprijeËile ili otklonile veÊeπtete u poslovanju pravnih osoba i æivotu i radu fiziËkihosoba, a osobito opasnost koja moæe nastati za æivot izdravlje graana,

- izdaje dozvolu za obavljanje djelatnosti opskrbe elektri-Ënom energijom povlaπtenih kupaca,

- obavlja druge poslove vezano uz dozvole za obavljanjeenergetske djelatnosti predviene zakonom, Pravilni-kom o uvjetima za obavljanje energetske djelatnosti iobliku, sadræaju i naËinu voenja registra dozvola zaobavljanje energetske djelatnosti.

VijeÊe za regulaciju obavlja poslove u svezi s reguliranjemcijena energije koje se obavljaju kao javne usluge, a oso-bito:- daje suglasnost na odreivanje naknade za

snoπenje naslijeenih troπkova u cijeni energije, na tra-æenje energetskog subjekta koji je nositelj obveze javneusluge,

- daje prethodno miπljenje o tarifnim sustavima koje do-nosi Vlada Republike Hrvatske,

- nadzire primjenu tarifnih sustava,- utvruje iznos naknade za koriπtenje prijenosne i distri-

bucijske mreæe temeljem mjerila odreenih opÊim ak-tom VijeÊa za regulaciju,

- donosi tarifu za transport nafte naftovodom i transportnaftnih derivata produktovodom,

- odluËuje o opravdanosti troπkova i drugih elemenatacijena za koriπtenje mreæa, odnosno sustava temeljempodataka i mjerila za ocjenjivanje opravdanosti troπkovaodreenih opÊim aktom VijeÊa.

3Sve zadaÊe i poslovi, tj. djelokrug rada i odgovornosti VijeÊa zaregulaciju navedeni su u Zakonu o energiji, Zakonu o regulacijienergetskih djelatnosti, Zakonu o træiπtu elektriËne energije, Zakonuo træiπtu plina te Zakonu o træiπtu nafte i naftnih derivata, (“Narodnenovine”68/01, 109/01).

4Temeljem Ëlanka 17. stavka 2. Zakona o energiji Ministar gospo-darstva Êe donijeti Pravilnik o uvjetima za obavljanje energetskedjelatnosti i o obliku, sadræaju i naËinu voenja registra dozvola zaobavljanje energetske djelatnosti.

11


Energetski subjekt moæe graditi objekte za proizvodnju ele-ktriËne energije za tarifne kupce na temelju provedenog na-tjeËaja i odobrenja kojeg izdaje VijeÊe za regulaciju. VijeÊeza regulaciju odluËuje o izgradnji novih objekata za proizvo-dnju elektriËne energije za tarifne kupce. Provedbena pro-cedura zasniva se na natjeËaju po unaprijed poznatim uvje-tima, pri Ëemu na konaËnu odluku najviπe utjeËe najniæa ci-jena proizvedene elektriËne energije.VijeÊe za regulaciju odluËuje u sporovima i donosi rjeπenja:- povodom æalbe koju je izjavila VijeÊu za regulaciju stran-

ka kojoj je odbijen pristup elektroenergetskoj prijenosnojili distribucijskoj mreæi ili je nezadovoljna uvjetima pri-stupa,

- povodom æalbe koju je izjavila stranka VijeÊu za regu-laciju kojoj je odbijen pristup plinskomtransportnom ili distribucijskom sustavu ili jenezadovoljna uvjetima pristupa.

VijeÊe za regulaciju sudjeluje u postupku izrade i donoπenjadokumenata, a osobito:- daje miπljenje o OpÊim uvjetima za opskrbu

energijom koje propisuje Vlada Republike Hrvatske,- daje prethodnu suglasnost na plan razvoja i

izgradnju prijenosne mreæe koji donosi operator sustavau suradnji s energetskim subjektom za prijenos elektri-Ëne energije,

- daje prethodnu suglasnost na plan razvoja iizgradnju distribucijske mreæe koji donosi energetskisubjekt za distribuciju elektriËne energije,

- daje prethodnu suglasnost na pravila djelovanja træiπtakoja objavljuje operator træiπta,

- daje suglasnost na tehniËke uvjete za pristuppravnih i fiziËkih osoba plinskim transportnimkapacitetima,

- omoguÊava objavljivanje temeljnih træiπnih uvjeta za pri-stup transportnom sustavu koje donose transporter pli-na,

- daje prethodno miπljenje ministru nadleænom zaenergetiku o mreænim pravilima.

VijeÊe za regulaciju provodi nadzor nad poslovanjem ener-getskih subjekata, a osobito:

- zahtijeva od energetskih subjekata podatke,izvjeπÊa i dokumentaciju Ëiji su sadræaj, oblik iuËestalost dostave odreeni opÊim aktom VijeÊa za re-gulaciju,

- nadzire rad operatora træiπta koji je odgovoran za orga-niziranje træiπta elektriËne energije,

- obavlja uvid u ugovore za dobavu plina,- daje suglasnost dobavljaËu plina za sklapanje novih

ugovora tipa “vozi ili plati” i “puno za prazno”,- daje odobrenje za izgradnju izravnog voda,- daje odobrenje za pristup i koriπtenje sustava za pro-

izvodnju prirodnog plina.Osim zadataka utvrenih u prethodnim stavcima VijeÊe zaregulaciju obavlja i sljedeÊe zadatke:

- izdaje rjeπenje o stjecanju statusa povlaπtenog proiz-voaËa u skladu s uvjetima koje propisuje ministar,

- vodi evidenciju o prigovorima krajnjih kupaca(potroπaËa) na rad energetskog subjekta,

- izvjeπÊuje najmanje jedanput godiπnje Hrvatski sabor iVladu Republike Hrvatske o svome radu i zapaæanjimakoja su od vaænosti za razvoj energetskog træiπta i jav-nih usluga,

- surauje s nadleænim tijelima i inspekcijama,- izdaje godiπnja izvjeπÊa za javnost,- izdaje glasilo VijeÊa za regulaciju,- surauje s meunarodnim institucijama iz podruËja nad-

zora i regulacije energetskih træiπta,- donosi Statut kojeg potvruje Vlada Republike Hrvat-

ske,- donosi opÊe akte utvrene Statutom,- donosi pojedinaËne akte u obavljanju javnih ovlasti. Po-

jedinaËni akti koje VijeÊe za regulaciju donosi u oba-vljnju javnih ovlasti konaËni su. Protiv akata VijeÊa zaregulaciju nezadovoljna strana moæe pokrenuti upravnispor.

- donosi godiπnji financijski plan sredstava za rad VijeÊai zakljuËni raËun tih sredstava,

- poduzima druge mjere i obavlja druge poslove predvi-ena zakonom, ovim Statutom i opÊim aktima VijeÊa zaregulaciju.

Kada energetski subjekt obavlja dvije ili viπe energetskihdjelatnosti ili uz energetsku djelatnost obavlja i drugu dje-latnost duæan je voditi poslovne knjige i sastavljati finan-cijska izvjeπÊa za svaku energetsku djelatnost posebno iodvojeno od drugih djelatnosti, prema propisima o raËuno-vodstvu poduzetnika.Energetski subjekt koji je nositelj obveze javne usluge imapravo na pomoÊ pri snoπenju naslijeenih troπkova. Ener-getski subjekt koji je nositelj obveze javne usluge treba utvr-diti iznos naslijeenih troπkova i zatraæiti suglasnost VijeÊaza regulaciju za odreivanje naknade za snoπenje tih tro-πkova u cijeni energije.

Cijene energije mogu biti slobodne ili regulirane. Reguliranecijene odreuju se primjenom tarifnih sustava. U cijeni ener-gije sadræane su:- naknada za usluge energetskih djelatnosti koje se oba-

vljaju kao javne usluge,- naknada za obavljanje poslova regulacije energetskih

djelatnosti,- naknada za snoπenje naslijeenih troπkova.

Tarifne sustave donosi Vlada Republike Hrvatske na prije-dlog energetskih subjekata, a po pribavljenom miπljenju Mi-nistarstva i VijeÊa za regulaciju. Primjenu tarifnih sustavanadzire VijeÊe za regulaciju.OpÊe uvjete za opskrbu energije propisuje Vlada RepublikeHrvatske, na prijedlog ministra, a po pribavljenom miπljenjuVijeÊa za regulaciju.

4.1. Regulacijski okvir za plin

Energetske djelatnosti: dobava plina i distribucija plina oba-vljaju se prema pravilima kojima se ureuju træiπni odnosi.Djelatnost transporta plina obavlja se kao javna usluga.Za dobavu plina i ugovaranje uvoznih koliËina odgovoran jedobavljaË plina, a ugovor o dobavi plina dostavlja se Mini-starstvu i VijeÊu za regulaciju. DobavljaË plina moæe sklopitinove ugovore tipa vozi ili plati” ili puno za prazno” samouz suglasnost VijeÊa za regulaciju.Pristup i koriπtenje sustava za proizvodnju prirodnog plinaureuje se meusobnim ugovorom izmeu osobe koja traæipristup sustavu i ovlaπtenika koncesije ili vlasnika objekta,uz odobrenje VijeÊa za regulaciju. VijeÊe takoer odobravai pristup i koriπtenje sustava za proizvodnju prirodnog plina,odnosno njegova skladiπtenja u geoloπkim strukturama, ka-

12


da se to ureuje meusobnim ugovorom izmeu osobe ko-ja traæi pristup sustavu i ovlaπtenika koncesije ili vlasnikaproizvodnih, transportnih i skladiπnih kapaciteta.Transporter plina izrauje i donosi razvojne planove za ra-zvoj, izgradnju i modernizaciju plinskoga transportnog su-stava sukladno odredbama Zakona o energiji. Te razvojneplanove odobrava odgovarajuÊe Ministarstvo koje je odgo-vorno za kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom uokviru cjelovite energetske politike dræave. Za pouzdan iekonomiËan transport plina, za razvoj, izgradnju, odræava-nje, upravljanje i nadzor cijeloga transportnog sustava doizravnih kupaca ili distributera, te ostale poslove nuæne zatehniËko funkcioniranje sustava izgradnju i odræavanje plin-skoga transportnog sustava, odgovoran je transporter plina.Za izgradnju i odræavanje distribucijskog sustava plinovoda,te za pouzdanu i ekonomiËnu distribuciju plina do kupacaodgovoran je distributer plina koji je ovlaπten za obavljanjete djelatnosti na temelju koncesije.Transporter plina mora javno objaviti temeljne træiπne uvjeteza pristup transportnom sustavu i uËiniti ih dostupnim svimzainteresiranim energetskim subjektima træiπta plina njihovimobjavljivanjem u javnom tisku i/ili u glasilu VijeÊa za regulaciju.Transporter plina jamËi pouzdanu i kvalitetnu dopremu plinaod ulaza u plinski transportni sustav na podruËju RepublikeHrvatske do primopredajnih mjerno redukcijskih stanica distri-butera plina, odnosno izravnih i povlaπtenih kupaca.Transporter plina sukladno naËelu pregovornog pristupatreÊe strane omoguÊuje pristup plinskom transportnom su-stavu dobavljaËima plina i/ili povlaπtenim kupcima na ne-pristran i razvidan naËin. Navedeni energetski subjekti da-lje pregovaraju o komercijalnim, tehniËkim i drugim uvje-tima pristupa plinskom transportnom sustavu te sklapajuugovore o transportu plina.

DobavljaË plina za distributere plina i izravne kupce plinaduæan je sklopiti ugovor o prodaji plina sa distributerom pli-na i izravnim kupcem koji je prikljuËen na plinski transportnisustav. DobavljaË plina obvezan je distributerima plina iizravnim kupcima osigurati ugovorene koliËine plina, ali ijamËiti pouzdanost dobave sklapanjem odgovarajuÊih ugo-vora o kupnji dovoljnih koliËina plina, o zakupu transportnihkapaciteta i pristupu na transportni sustav, ugovora o skla-diπtenju plina, skladiπtenju odgovarajuÊih priËuva plina i nadrugi odgovarajuÊi naËin.

Poloæaj povlaπtenih kupaca plina stjeËu:

- kupci koji kupuju plin za proizvodnju elektriËne energijeneovisno o iznosu godiπnje potroπnje i u granicama ko-liËine plina namijenjene takvoj uporabi,

- kupci koji kupuju plin za istodobnu proizvodnju elektri-Ëne i toplinske energije, neovisno o iznosu godiπnje po-troπnje i u granicama koliËine plina namijenjene takvojuporabi,

- kupci koji kupuju plin samo za vlastite potrebe i Ëija jegodiπnja potroπnja veÊa od sto milijuna prostornih me-tara plina.

Jednom steËeni poloæaj povlaπtenog kupca ne moæe seizgubiti bez obzira na promjenu parametara temeljem kojihje povlaπteni status steËen. Iznimka je sluËaj kad povlaπtenikupac sam znaËajno promijeni uvjete na temelju kojih jestekao ovaj poloæaj.Uvjeti koje su obvezni ispuniti dobavljaË i povlaπteni kupacda bi pristupili plinskom transportnom sustavu odreuju se

Mreænim pravilima. Prijedlog Mreænih pravila utvruje tran-sporter plina, a donosi ministar uz prethodno miπljenje Vije-Êa za regulaciju. Transporter plina moæe odbiti pristup tran-sportnom sustavu u sluËaju nedostatka kapaciteta ili u slu-Ëaju kad bi mu pristup plinskom transportnom sustavu mo-gao prouzroËiti ozbiljne gospodarske ili financijske poteπko-Êe s obzirom na ugovore tipa vozi ili plati” i/ili puno za pra-zno” , sklopljene prije podnoπenja spornog zahtjeva. Stran-ka kojoj je odbijen pristup plinskom transportnom sustavu,ili koja ima prigovore na uvjete pristupa, moæe izjaviti æalbuVijeÊu. Rjeπenje VijeÊa je konaËno i protiv njega se moæepokrenuti upravni spor. Kad prigovor podnosi povlaπteni ku-pac, VijeÊe je duæno donijeti odluku po hitnom postupku.Transporter plina moæe odbiti pristup plinskom transpor-tnom sustavu pravnoj ili fiziËkoj osobi iz druge zemlje akone postoji uvjet uzajamnosti. U skladu s meunarodnimugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, transporterplina mora obaviti tranzit plina pod uvjetima i na naËin uskladu s odredbama koje se odnose na pristup povlaπtenihkupaca plina.Povlaπteni kupac i/ili dobavljaË prirodnog plina koji æele ugo-voriti opskrbu plina, ali zbog tehniËkih ili drugih razloga nemogu dobiti pristup plinskom transportnom sustavu, moguizgraditi vlastiti izravni plinovod. Izgradnji izravnog plino-voda moæe se pristupiti samo na temelju odgovarajuÊegodobrenja VijeÊa.Po Zakonu o træiπtu plina djelatnost distribucije plina obavljase na temelju koncesije koju nakon provedenoga javnognatjeËaja daje jedinica podruËne (regionalne) samouprave.Nadleænost da propiπe uvjete i naËin obavljanja djelatnostidistribucije plina, prava i obveze distributera plina, prava iobveze korisnika usluge distribucije plina te naËinosiguranja sredstava za izgradnju sustava imaju nadleæniministri. Meutim, pravo je i jedinica podruËne (regionalne)samouprave da pobliæe urede uvjete i naËin obavljanja dje-latnosti distribucije plina na vlastitom podruËju.

Djelatnosti i nadleænosti distributera plina su:- razvoj, izgradnja, odræavanje, upravljanje i nadzor distri-

bucijskog sustava te provoenje tehniËkih i sigurnosnihpropisa,

- usklaivanje djelovanja distribucijskog sustava s tran-sportnim sustavom te pruæanje uslugadistribucijskog sustava.

Vaæna odredba Zakona je da je distributer plina duæan pri-kljuËiti svakog kupca koji se nalazi na njegovom distri-bucijskom podruËju na njegov zahtjev, na temelju nepristra-nih i razvidnih mjerila ako postoji dovoljan kapacitet susta-va, te ako su zadovoljeni tehniËki i komercijalni uvjeti.Opskrbu plinom krajnjeg kupca u distribuciji moæe obavljatidistributer plina koji raspolaæe dovoljnim kapacitetom distri-bucijskog sustava, te ureajima i postrojenjima tehniËkihkarakteristika koje omoguÊuju isporuku plina. Stranka kojojje odbijen pristup plinskom distribucijskom sustavu, ili kojaima prigovor na uvjete pristupa, moæe uloæiti æalbu VijeÊu.Rjeπenje VijeÊa je konaËno i protiv njega se moæe pokrenutiupravni spor.

4.2. Regulacijski okvir za elektriËnu energiju

Da bi se potpunije izloæio regulacijski okvir elektriËne ener-gije, nuæno je poÊi od zakonodavnog okvira energetskih dje-latnosti koje su vezane za elektriËnu energiju. Energetskedjelatnosti u segmentu elektriËne energije su:

13


- proizvodnja elektriËne energije,

- prijenos elektriËne energije,

- distribucija elektriËne energije,

- opskrba elektriËnom energijom,

- voenje elektroenergetskog sustava,

- organiziranje træiπta elektriËnom energijom.

Od energetskih djelatnosti u svezi s elektriËnom energijomkao javne usluge obavljaju se:- proizvodnja elektriËne energije za tarifne kupce,- prijenos elektriËne energije,- distribucija elektriËne energije,- organiziranje træiπta elektriËne energije,- opskrba elektriËnom energijom tarifnih kupaca,- voenje elektroenergetskog sustava.Kao træiπne, πto znaËi da energetski subjekti slobodno do-govaraju koliËinu i cijenu isporuËene elektriËne energije,sklapanjem kratkoroËnih i dugoroËnih ugovora ili izravno naorganiziranom træiπtu elektriËne energije, obavljaju se ener-getske djelatnosti:- proizvodnja elektriËne energije za povlaπtene

kupce,- opskrba elektriËnom energijom povlaπtenih kupaca.Primjenom Tarifnih sustava odreuju se cijene:- proizvodnje elektriËne energije, s izuzetkom proizvodnje

za povlaπtene kupce,- prijenosa elektriËne energije,- distribucije elektriËne energije,- opskrbe elektriËne energije, s izuzetkom povlaπtenih ku-

paca,- voenja elektroenergetskog sustava,- organiziranja træiπta elektriËne energije.

Objekte, ureaje i mreæu, koji se koriste za proizvodnju, pri-jenos i distribuciju elektriËne energije, mogu graditi ener-getski subjekti koji imaju dozvolu za obavljanje energetskedjelatnosti.Zakonske odredbe utvruju i status tzv. povlaπtenih pro-izvoaËa. To su oni proizvoaËi, odnosno energetski su-bjekti koji u pojedinaËnim proizvodnim objektima istodobnoproizvode elektriËnu i toplinsku energiju, koriste otpad iliobnovljive izvore energije na gospodarski primjeren naËin uskladu s mjerama zaπtite okoliπa. Poloæaj povlaπtenog pro-izvoaËa energetski subjekt stjeËe na temelju rjeπenja Vi-jeÊa za regulaciju u skladu s uvjetima koje propisuje mini-star.Izgradnja objekata za proizvodnju elektriËne energije za po-vlaπtene kupce je slobodna odluka energetskog subjektakoji ima odgovarajuÊu dozvolu i autorizirani status za izgra-dnju i pogon objekta.Plan razvoja i izgradnje prijenosne mreæe za razdoblje do trigodine donosi operator sustava u suradnji s energetskimsubjektom za prijenos elektriËne energije, uz prethodnu su-glasnost VijeÊa za regulaciju. Plan razvoja i izgradnje distri-bucijske mreæe za razdoblje do tri godine donosi energetskisubjekt za distribuciju elektriËne energije, uz prethodnu su-glasnost VijeÊa za regulaciju. Navedeni planovi donose seu skladu sa Strategijom energetskog razvitka i Programaprovedbe Strategije energetskog razvitka.VijeÊe za regulaciju na prijedlog energetskog subjekta zaprijenos elektriËne energije i energetskog subjekta za distri-

buciju elektriËne energije utvruje iznose naknada za ko-riπtenje prijenosne, odnosno distribucijske mreæe. U nakna-de za koriπtenje prijenosne mreæe i distribucijske mreæeukljuËuju se proporcionalni razvojni troπkovi, koji su u svezis prihvaÊenim planovima razvoja i izgradnje.

ProizvoaË elektriËne energije, odnosno povlaπteni kupacelektriËne energije kojima je odbijen pristup mreæi ili su ne-zadovoljni uvjetima za pristup mogu izjaviti æalbu VijeÊu zaregulaciju. Rjeπenje VijeÊa za regulaciju je konaËno i protivnjega se moæe podnijeti tuæba Upravnom sudu.Kada proizvoaË elektriËne energije i kupac namjeravajusklopiti ugovor o isporuci, odnosno o opskrbi elektriËnomenergijom, a nisu mogli dobiti pristup mreæi, uz suglasnostVijeÊa za regulaciju mogu izgraditi izravan vod.Pogon i naËin voenja prijenosne mreæe i distribucijskemreæe u elektroenergetskom sustavu ureuje se Mreænimpravilima. Prijedlog Mreænih pravila utvruje operator su-stava u suradnji s energetskim subjektom za prijenos ele-ktriËne energije i energetskim subjektom za distribuciju ele-ktriËne energije, a donosi ih ministar, nakon pribavljenogmiπljenja VijeÊa za regulaciju.Za obavljanje usluge opskrbe elektriËnom energije tarifnihkupaca i povlaπtenih kupaca potrebno je pribaviti dozvolu.Operator sustava osigurava pristup mreæi za treÊu stranu nareguliranoj osnovi. Operator sustava u suradnji s operato-rom træiπta VijeÊu za regulaciju daje informacije o buduÊimpotrebama za elektriËnom energijom. Operator sustavaizvjeπÊuje VijeÊe o prigovorima na svoj rad i o njihovom rje-πavanju.Operator træiπta obavlja svoju zadaÊu uz poπtovanje naËelarazvidnosti, objektivnosti i nezavisnosti, pod nadzorom Vije-Êa za regulaciju. Operator træiπta je odgovoran za javnoobjavljivanje cijena za vremensko razdoblje koje odredi Vi-jeÊe za regulaciju. Operator træiπta elektriËnom energijomobjavljuje pravila djelovanja træiπta elektriËnom energijom uzprethodnu suglasnost VijeÊa.Energetski subjekti koji proizvode elektriËnu energiju ili to-plinsku energiju ili proizvode ili uvoze naftu i naftne derivate(osim tranzita) moraju, pored obveznih rezervi prema po-sebnom zakonu, formirati i obnavljati operativne rezerve.

4.3. Regulacijski okvir za naftu i naftne derivate

Tarifu za transport nafte naftovodom i transport naftnih de-rivata produktovodom donosi VijeÊe za regulaciju na pri-jedlog energetskog subjekta .Energetski subjekti koji obavljaju djelatnost transporta naftenaftovodom i djelatnosti transporta naftnih derivata produk-tovodom duæni su, uz suglasnost VijeÊa za regulaciju odredititehniËke uvjete za pristup pravnih i fiziËkih osoba njihovimtransportnim kapacitetima.

4.4. Regulacijski okvir za toplinsku energiju

Prema Zakonu o energiji, proizvodnja toplinske energije,distribucija toplinske energije i opskrba toplinskom ener-gijom su energetske djelatnosti, od kojih se distribucija to-plinske energije treba obavljati kao javna usluga.Cijene proizvodnje toplinske energije, s izuzetkom povla-πtenih kupaca, distribucije toplinske energije, te opskrbe to-plinskom energijom, opet s izuzetkom povlaπtenih kupaca,odreuju se putem odgovarajuÊih tarifnih sustava.Predvieno je da se posebnim zakonom, odnosno pravil-nicima i opÊim uvjetima za obavljanje djelatnosti urede dje-

14


latnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom ener-gijom.

5. ORGANIZACIJSKA SHEMA VIJE∆A ZAREGULACIJU I NEPROFITNE PRAVNEOSOBE

Osnovna organizacijska shema s nadleænostima predsjed-nika, zamjenika predsjednika i Ëlanova VijeÊa za regulacijuprikazana je na slici 1.

Funkcionalna i strukturna shema organizacije i naËina radaVijeÊa za regulaciju, njegove sluæbe za administrativno-te-hniËke poslove, te neprofitne pravne osobe koja Êe za VijeÊepripremati akte i dokumente, odnosno obavljati druge struËneposlove puno je sloæenija (slika 2.).Ona odraæava sloæenost specifiËnog regulacijskog sustavakoji se uspostavlja u Republici Hrvatskoj.Dinamika uspostavljanja i popune navedene funkcionalne iorganizacijske strukture bit Êe postupna. U prvoj fazi, dakle dotrenutka kada Êe se definirati svi regulacijski sadræaji, potre-bno je uspostaviti one organizacijske dijelove ili segmente(primarna shema) za koje ili veÊ sada postoje raspoloæivi stru-Ëni potencijali ili su VijeÊu nuæni za poËetak rada.U drugoj fazi uspostavit Êe se potpuna funkcionalna i orga-nizacijska struktura (finalna shema) za puni opseg rada iodgovornosti VijeÊa za regulaciju. U shemi nisu posebnoprikazani svi ostali moguÊi organizacijski elementi, npr. su-radnje i predstavljanja potroπaËa i interesnih grupa, ne-vladinih organizacija, savjetodavnih udruga i sl., odnosnoeventualne suradnje s drugim struËnim ili ekspertnim tije-lima, ustanova ili organizacijama.

Okvirni oËekivani broj struËnog osoblja za popunu sheme uprvoj fazi je Ëetrdeset. U drugoj fazi oËekivani broj struËnogosoblja raste najmanje za dvadeset.Iako je organizacija prikazana kroz pet glavnih segmenata(dijelova) koji naglaπavaju vertikalne odnose, vaæno je ra-zviti sluæbene i nesluæbene mehanizme koji omoguÊavajuhorizontalnu komunikaciju, djelotvornije koriπtenje raspo-loæivih znanja i informacija, dakle suradnju izmeu odjelakroz odbore, timove po projektima ili timove po zadacima isl.Funkcije i organizacijska struktura razraeni su uzimajuÊi uobzir:I) polazno specifiËnu regulacijsku organizaciju i

shemu u kojem se uz VijeÊe za regulaciju pojavljuje i ne-profitna pravna osoba koja za VijeÊe priprema prijedlo-ge akata i drugih dokumenata, odnosno obavlja drugestruËne poslove,

II) zakonske ovlasti i zadatke VijeÊa za regulaciju nakoje upuÊuju energetski zakoni,

III) specifiËnih uvjeta i zahtjeva organizacije ifunkcioniranja træiπta razliËitih energenata,

IV) obveze, odgovornosti i prava VijeÊa za regulaciju i ne-profitne pravne osobe u pripremi razliËitih akata, doku-menata i sl.,

V) potrebu za fleksibilnom organizacijskom strukturom ifunkcioniranjem koje Êe dopuπtati eventualne promjenezahtjeva i prioriteta nakon πto se donesu svipodzakonski akti,

VI) potrebu za djelotvornim koriπtenjem danas raspoloæivihljudskih i struËnih resursa, te

Slika 1. Osnovna organizacijska shema i nadleænosti Ëlanova VijeÊa za regulaciju

Nadzor VRED

Zamjenik predsjednika VREDDozvole / Povlaπteni statusi / Izgradnja novih objekata

»lan VREDPravila / Standardi / Ekonomski odnosi

»lan VREDZaπtita potroπaËa / Zaπtita subjekata / Obnovljivi izvori

»lan VREDCijene / Tarifni sustavi / Energetska efikasnost

Ugovor

Predsjednik VRED

Administrativno tehniËka sluæba / Arhiva / Dokumentacija / InformatiËka sluæba

• Glasilo VRED• Strategija i provedbeni program Strategije• Informatizacija • IzvjeπÊivanje• Informiranje javnosti• Akti VRED

Neprofitna pravna osoba

Povremeni ugovori

Povremeni ugovori

15


VII)potrebu za koriπtenjem iskustva osnivanja i svakodnev-ne prakse regulacijskih tijela u drugim zemljama i har-monizaciju s njima.

6. PODZAKONSKI AKTI I DALJNJI RAZVOJREGULACIJSKOG OKVIRA

Osnovni sadræaj i opseg regulacije definiran je donesenimpaketom energetskih zakona. Daljnja razrada odvijat Êe sekroz izgradnju i donoπenje niza podzakonskih akata i drugihdokumenta. BuduÊi da Êe ti akti i dokumenti u pojedinimsegmentima u potpunosti odreivati oblik i sadræaj regula-cije, nuæno ih je razvijati uz potpunu harmonizaciju i pro-

cjenjujuÊi sve moguÊe pozitivne i negativne posljedice zaodnose u energetskom sektoru. U tom smislu posebno suvaæni aspekti sigurnosti, stabilnosti i kvalitete opskrbe ener-gijom, zaπtite potroπaËa i zaπtite energetskih subjekata,ostvarenja kratkoroËnih razvojnih i dugoroËnih strateπkihciljeva, koriπtenja obnovljivih izvora energije, efikasnog ko-riπtenja energije, zaπtite okoliπa i sl.

KonaËno, podzakonski akti, propisi i uvjeti koriπtenja mreæai sustava imaju neposredan vrlo znaËajan utjecaj na odnosei sadræaj aktivnosti sudionika u energetskom sektoru, odno-sno njihove funkcije, obveze, odgovornosti i meusobneodnose. Oni se odgovarajuÊom razvidnom i dobro harmo-

Predsjednik VRED

»lan VRED(træiπte, pravila,

standardi)

»lan VRED (cijene i tarifni

sustavi)

Zamjenikpredsjednika

VRED (dozvole)

»lan VRED (zaπtita

potroπaËa)

Sluæba za administrativno - tehniËke poslove

VRED

VijeÊe za regulaciju energetskih djelatnosti - VRED

Odjel za izdavanje dozvola

Grupa - plin, UPP, UNP

Grupa - nafta i naftni derivati

Odjel za zaπtitu potroπaËa

Odjel za upravljanje podacima,informatiku iraËunarskupodrπku ikomunikacije

Administracija,tajniπtvo,dokumentacija

Pravni odjel

Odjel zafinancije

* Grupa -elektriËna energija,toplinska en.

* Grupa - plin, UPP, UNP

* Grupa - naftai naftni derivati

Odjel zaenergetski sustav itræiπta

Odjel za praÊenjetræiπta

Odjel za kontrolutroπkova i cijena

Odjel zasustavecijena itarifne sustave

Odjel za standarde izvedbe



* Grupa - nafta i naftni derivati

Grupa -elektriËna energija,toplinska en.

Odjel za praÊenje izgradnje novih objekata i povlaπtene statuse

* Grupa - naftai naftni derivati



Neprofitna pravna osoba

* druga faza

Slika 2. Shema organizacije i rada VijeÊa za regulaciju i neprofitne pravne osobe

16


5Uredbu o financiranju rada VijeÊa za regulaciju energetskih djela-tnosti, (“Narodne novine” 60/02.).

niziranom podzakonskom regulativom, a zatim i efikasnomi funkcionalnom primjenom i provedbom u svakodnevnojpraksi najdjelotvornije usmjeravaju prema æeljenim sadr-æajima i oblicima.

7. FINANCIRANJE RADA VIJE∆A ZAREGULACIJU ENERGETSKIHDJELATNOSTI

Prema Uredbi5 Vlade Republike Hrvatske sredstva za finan-ciranje rada VijeÊa za regulaciju osiguravaju se iz sljedeÊihizvora:- prihoda od obavljanja vlastite djelatnosti (naplatom je-

dnokratnih pristojbi i naknada);- iz iznosa od 0,07% od ukupnoga godiπnjeg prihoda koji

su u prethodnoj godini ostvarili energetski subjekti kojiobavljaju jednu ili viπe energetskih djelatnosti, temeljemdozvole za obavljanje energetske djelatnosti koju izdajeVijeÊe za regulaciju.

8. ZAKLJU»AKRepublika Hrvatska se u procesu izrade svog zakonodav-nog okvira energetskog sektora, a pripremajuÊi se za bu-duÊe Ëlanstvo u Europskoj uniji, odredila u pravcu uvoenjakonkurencije u opskrbi velikih kupaca i daljnjem postupnomotvaranju træiπta (Direktive EU o liberalizaciji elektroener-getskog i plinskog træiπta). Prema odredbama Zakona o re-gulaciji energetskih djelatnosti i provedbenim planovima ve-zanim za energetski sektor predvia se i utvruje ubrzanadinamika stvaranja odgovarajuÊeg regulacijskog okvira -VijeÊa za regulaciju energetskih djelatnosti.Izgradnja efikasnog i transparentnog regulacijskog sustavtreba biti cilj i obveza, buduÊi da se time stvaraju dobre ne-posredne pretpostavke za sve ostale pozitivne procese usvezi s energetskim sustavom, njegovim restrukturiranjem,liberalizacijom, diverzifikacijom vlasniπtva, te pokretanjemnovih razvojnih i modernizacijskih projekata, uz πto niæe ri-zike i negativne utjecaje na okoliπ i ljude. Osnovni sadræaj iopseg regulacije definiran je donesenim paketom energet-skih zakona. Daljnja razrada odvijat Êe se kroz izgradnju idonoπenje niza podzakonskih akata i drugih dokumenta.Vrlo je vaæno veliku paænju posvetiti njihovoj razvidnosti iefikasnosti, a pogotovo ih dobro harmonizirati s veÊ done-senim paketom energetskih zakona i meusobno.Razvoj regulacije u provedbenom i organizacijskom smislu,koji uz to ukljuËuje i neprofitnu pravnu osobu koju treba pri-dodati i uskladiti s potrebama VijeÊa za regulaciju, odvijat Êese postupnom dogradnjom i popunom strukturne i funkcio-nalne sheme. BuduÊi da Êe se dio sadræaja regulacije tekdefinirati, ta shema mora biti dovoljno fleksibilna da bi pri-hvatila i ukljuËila sve buduÊe regulacijske sadræaje. S drugestrane, sama organizacijska shema popunjavat Êe se po-stupno iz ograniËenih struËnih i ekspertnih resursa. Ti re-sursi morat Êe se koristiti optimalno.Naravno, sve te procese mogu pratiti i odreene opasnosti.Ideje deregulacije, restrukturiranja i uspostave novog re-gulacijskog okvira po novim pravilima i procedurama samepo sebi nisu πtetne. Ciljevi su im postiÊi dobre i korisne re-zultate. Meutim, ono πto moæe poÊi po zlu je provedba. URepublici Hrvatskoj organizacijski oblici deregulacije i na-

Ëela nove regulacije, pogotovo u pogledu pravila i proce-dura provedbe, tek se definiraju i uspostavljaju. Zbog tog jenuæna efikasna koordinacija i harmonizacija podzakonskihakata i ostalih dokumenata koji se ovoga trenutka pripre-maju i trebaju donijeti. Iako su pojavni oblici u tim procesimanajËeπÊe od sekundarne vaænosti, vaæno je simulirati ili ba-rem pokuπati predvidjeti moguÊe efekte pojedinih pravila iprocedura, kako bi se isti zaπtitili od moguÊih zlouporaba imanipulacija. NajveÊi izvori moguÊih manipulacija su even-tualno nejasna i nedoreËena regulacijska pravila. Tako npr.niz primjera ukazuje da je do nekontroliranih divljanja cijenaenergije u nekim zemljama dolazilo u uvjetima manipulacijetræiπta, tj. umjetno stvorenih manjkova ponude od straneproizvoaËa energije. Takve i sliËne posljedice u svakomsluËaju dobro je unaprijed prepoznati i izbjeÊi.KonaËno, sva dostupna iskustva, kako ona pozitivna tako iona negativna, ukazuju na nuænost suradnje zakonodavcai regulacijskog tijela u nacionalnim okvirima. Nuæna je i su-radnja regulacijskih tijela na meunarodnoj razini kako bi seregulacijski okviri Ëistili od loπih i nerazvidnih rjeπenja, i kakobismo na tuim pogrjeπkama uËili i πto manje ih ponavljali.

LITERATURA

[1] Zakon o energiji, (“Narodne novine” 68/01);

[2] Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, (“Narodnenovine” 68/01, 109/01);

[3] Zakon o træiπtu elektriËne energije, (“Narodne novine”68/01);

[4] Zakon o træiπtu plina, (“Narodne novine” 68/01);

[5] Zakon o træiπtu nafte i naftnih derivata, (“Narodne no-vine” 68/01);

[6] Direktiva EU o liberalizaciji europskog elektroener-getskog træiπta, DG XVII 96/92 EC;

[7] S. TOMA©I∆-©KEVIN: "Regulacija i deregulacija uelektroprivredi", "Energija", br. 4, 2001.;

[8] M. KLEPO: "Organizacija i djelovanje VijeÊa za regu-laciju energetskih djelatnosti, hrvatskog nezavisnogregulatora energetskih djelatnosti", XVII Meunarodniznanstveno-struËni susret struËnjaka za plin, Opatija,2002.,

[9] M. BRANDL, D. SABOLI∆: "Elektroprivrede kao noviigraËi na telekomunikacijskom træiπtu", Energija br. 6,2002,

[10] M. KLEPO: "VijeÊe za regulaciju energetskih djelat-nosti - hrvatski nezavisni regulator energetskih djelat-nosti", 11. Forum - Dan energije u Hrvatskoj, Zagreb,2002.

FRAME AND CONTENT OF ENERGY SECTOR REGU-LATION THROUGH ORGANISATION AND OPERATIONOF ENERGY REGULATORY COUNCILIn the work basic elements of frame and content of theenergy sector regulation, that is energy activities in theRepublic of Croatia defined by a package of energylaws, are presented. These are connected to organisa-

17


tion and operation of the Regulatory Council, Croatianindependent energy activities’ regulator and a non-profitlegal entity that is going to prepare proposals of differentacts and other expert work for the Regulatory Council.

RAHMEN UND INHALT DER REGELUNG DERENERGETIK

Im Artikel werden Rahmen und Inhalt der Regelung derVerhältnisse in der Energetik, bzw. in den energetischenTätigkeiten innerhalb der Republik Kroatien dargestellt, sowie sie durch das Paket der Energiegesetze bestimmt sind.Diese Gesetze stehen in voller Beziehung mit derGestaltung und Wirkung des Regelungsausschusses fürenergetische Tätigkeiten. Dieser Ausschuss ist eine unab-hängige Behörde für die Regelung energetischer Tätigke-iten in Kroatien, welche sich an eine nichtgewinnbringende.

rechtliche Person stützt, die amtliche Schriftstücke für die-sen Ausschuss vorbereitet und andere fachliche Handlun-gen erledigt.

Naslov pisca:

Dr. sc. MiÊo Klepo, dipl. ing.VijeÊe za regulaciju energetskihdjelatnostiSavska cesta 16310000 Zagreb, Hrvatska

Uredniπtvo primilo rukopis2002-12-18.

19

E. Banovac: Prikaz postupka izdavanja dozvole... Energija, god. 52 (2003) 1, 19 - 24

1. UVODHrvatski sabor usvojio je pet energetskih zakona u srpnju2001. godine, Ëime je odreen pravni okvir energetske re-forme u Republici Hrvatskoj. Nakon toga uslijedio je rad ti-mova struËnjaka na izradi viπe desetaka podzakonskih pro-pisa. Taj je posao, s obzirom na zaista veliki opseg, joπ uvi-jek u tijeku. Prigodom izrade energetskih zakona, vodilo seraËuna o potrebi da njihov sadræaj slijedi kriterije EU dire-ktiva za liberalizaciju træiπta elektriËne energije i plina (96/92/EC za elektriËnu energiju i 98/30/EC za prirodni plin),koje daju temeljna zajedniËka pravila.Karakteristike su tog procesa vrlo znaËajne promjene i stva-ranje otvorenog træiπta, koje imaju utjecaja i na ukupno naci-onalno gospodarstvo, s obzirom na Ëinjenicu da je ener-getika jedna od najvaænijih sastavnica nacionalnih gospo-darstava razvijenih zemalja. Stoga VijeÊe za regulacijuenergetskih djelatnosti (u daljnjem tekstu VijeÊe za regu-laciju), kao novoustrojeno tijelo za regulaciju, mora voditiraËuna kako o znaËajkama opÊeg trenda globalizacije i re-gulacije energetskog sektora, tako i o potrebi da uvijek dje-luje upravo na temelju usvojene zakonske regulative. Takvopostupanje VijeÊa za regulaciju moæe se proglasiti postu-latom njegovog regulacijskog djelovanja.Unutar dinamiËkog procesa energetske reforme, regulacijaenergetskih djelatnosti nameÊe se kao osnovno pitanje efi-kasnosti ureenja energetskog sektora te je stoga potrebnorazmotriti i odrediti metodologiju rada i posebno specifiËne

PRIKAZ POSTUPKA IZDAVANJA DOZVOLE ZAOBAVLJANJE ENERGETSKE DJELATNOSTI KAO

TEMELJA REGULACIJE ENERGETSKOG SEKTORA

Mr. sc. Eraldo B a n o v a c, Zagreb

UDK 621.31.008PREGLEDNI »LANAK

Prilikom izrade vaæeÊe legislativne podloge regulacije u energetskom sektoru (pet novih energetskih zakona) vodilo seraËuna o potrebi da njihov sadræaj slijedi kriterije EU direktiva za liberalizaciju træiπta elektriËne energije i plina. U tomprocesu znaËajnih promjena, VijeÊe za regulaciju energetskih djelatnosti, kao novoustrojeno tijelo za regulaciju, mora voditiraËuna o znaËajkama opÊeg trenda globalizacije i regulacije energetskog sektora, pri Ëemu treba uvijek djelovati upravona temelju usvojene zakonske regulative.Unutar okvira regulacije energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, posebno je znaËajno regulacijsko djelovanje putempostupka izdavanja dozvole za obavljanje energetske djelatnosti, πto predstavlja temelj regulacije energetskog sektora. Uradu su prikazani ciljevi postupka, naËin provjere razine prihvatljivih kriterija za tehniËku kvalificiranost, struËnuosposobljenost, financijsku kvalificiranost i provjeru zakonitosti prethodnog poslovanja pravne osobe. Opisane su fazepostupka izdavanja dozvole za obavljanje energetske djelatnosti, te Registar dozvola.

tehnike i postupke regulacijskog djelovanja VijeÊa za regu-laciju.U tom sloæenom procesu reforme, u kojem je naglasak narestrukturiranju monopolskih poduzeÊa i privatizaciji ener-getskog sektora u Republici Hrvatskoj, treba voditi raËuna io zaπtiti potroπaËa i o svim ekoloπkim aspektima tog proce-sa te je zato uloga i odgovornost VijeÊa za regulaciju joπizraæenija.Nadalje, unutar okvira regulacije energetskih djelatnosti po-sebno je znaËajno regulacijsko djelovanje VijeÊa za regu-laciju putem postupka izdavanja dozvole za obavljanje ene-rgetske djelatnosti, πto ustvari predstavlja temelj regulacijeenergetskog sektora.

2. ZAKONSKA PODLOGA REGULACIJEENERGETSKIH DJELATNOSTIUloga VijeÊa za regulaciju kao nezavisnog tijela odreenaje Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti te ono dje-luje po odredbama iz “paketa” energetskih zakona, kao i dosada usvojenih provedbenih propisa. Naime, u NN broj 68/01 objavljeno je pet energetskih zakona - Zakon o energiji,Zakon o træiπtu elektriËne energije, Zakon o træiπtu nafte inaftnih derivata, Zakon o træiπtu plina i Zakon o regulacijienergetskih djelatnosti, koje je usvojio Hrvatski sabor. U timvaænim zakonima dan je potpuno novi legislativni sadræajkojim su ureeni odnosi unutar energetskog sektora, te jezacrtan put daljnje provedbe reforme energetskog sektora.Pri tome je od prvenstvene vaænosti osigurati potpunu za-

KljuËne rijeËi: regulacija energetskih djelatnosti, do-zvola za obavljanje energetske djela-tnosti, Registar dozvola, Zbirni pregledRegistra dozvola.

20


konsku utemeljenost, tj. da se dosljedno primjenjuju odre-dbe zakona i provedbenih propisa, kao i da se postigne ne-ovisnost VijeÊa za regulaciju u odnosu na energetske su-bjekte i politiËki utjecaj.Dakle, navedena zakonska regulativa bitno odreuje ulogui poziciju VijeÊa za regulaciju kao regulatornog tijela ener-getskog sektora, πto je vidljivo i iz prikaza poloæaja VijeÊa zaregulaciju u odnosu na energetske subjekte i tarifne kupceza podruËje javnih usluga (slika 1).Poslovi koje VijeÊe za regulaciju obavlja u obnaπanju ulogeregulatora energetskog sektora vrlo su znaËajni, kako posvojem opsegu i πirini, tako i po specifiËnosti zahvata - svo-jevrsnoj dubini regulacije. VijeÊe za regulaciju u provoenjuregulacije obavlja, na temelju ovlasti iz energetskih zakona,sljedeÊe poslove:

- provodi postupak izdavanja dozvole za obavljanje ener-getske djelatnosti,

- nadzire primjenu tarifnog sustava,- odreuje poloæaj povlaπtenog proizvoaËa,- odobrava izgradnju objekta za proizvodnju elektriËne

energije za tarifne kupce,- utvruje iznos naknade za koriπtenje prijenosne mreæe

i distribucijske mreæe u- elektroenergetskom sustavu,- daje suglasnost za izgradnju izravnog voda elektriËne

energije,- daje miπljenje o Mreænim pravilima prijenosne mreæe i

distribucijske mreæe u elektroenergetskom sustavu,- odreuje vremensko razdoblje kod javnog objavljivanja

cijena od strane Operatora træiπta,- daje suglasnost na pravila djelovanja træiπta elektriËnom

energijom,

- donosi tarife za transport nafte naftovodom i transportnaftnih derivata produktovodom,

- daje suglasnost na tehniËke uvjete za pristup pravnih ifiziËkih osoba transportnim kapacitetima nafte i naftnihderivata,

- daje suglasnost dobavljaËu plina na novi ugovor tipa“vozi ili plati” ili “puno za prazno”,

- daje miπljenje o Mreænim pravilima za pristup plinskomtransportnom sustavu,

- daje odobrenje za izgradnju izravnog plinovoda,- daje odobrenje za pristup i koriπtenje sustava za pro-

izvodnju prirodnog plina.

Aktivnosti koje slijede u daljnjoj izgradnji legislativnog okvirasu: donoπenje Zakona o træiπtu toplinske energije, Ëime bise u cijelosti upotpunio “paket” energetskih zakona, te ra-zvoj sekundarne legislative (intenzivno se radi na pripremiveÊeg broja podzakonskih propisa, uredbi, pravilnika, ta-rifnih sustava) kojom treba stvoriti podloge za buduÊe kon-kretno regulacijsko djelovanje VijeÊa za regulaciju. Zato jepotrebna stalna provjera pojedinih rjeπenja u praksi, naro-Ëito sa stajaliπta meusobne usklaenosti pojedinih rjeπe-nja, jer Êe o tome ovisiti procjena potrebe novelacije posto-jeÊih energetskih propisa.Iz prikaza na slici 1. vidljivo je da su djelovanje i odgovor-nost VijeÊa za regulaciju na podruËju javnih usluga vrlo izra-æeni. Sam pojam javnih usluga u πirem smislu obuhvaÊatelekomunikacije i energiju, a u nekim razvijenim dræavamai prijevozni sustavi, voda i vodozaπtitna postrojenja, te po-πta, takoer potpadaju pod taj pojam. Za sve javne uslugeje karakteristiËan visok intenzitet protoka kapitala i investicij-skih zahvata. Struktura mreæe i instalacija tih djelatnostipredstavlja vitalnu vaænost za funkcioniranje ostalih sektora

Slika 1. Prikaz poloæaja VijeÊa za regulaciju u odnosu na energetske subjektei tarifne kupce za podruËje javnih usluga

ENERGETSKISUBJEKTI

ENERGETSKIZAKONI

PODZAKONSKIPROPISI

VREDKUPCI

KVALITETAISPORUKE

TEHNI»KIUVJETI

ZA©TITAOKOLI©A

MREÆNAPRAVILA

TARIFNISUSTAVI

ZA©TITA KUPACAI MONITORING

JAVNE USLUGE

ZAKON O ENERGIJIZAKON O REGULACIJI ENERG. DJELATNOSTIZAKON O TRÆI©TU EEZAKON O TRÆI©TU PLINAZAKON O TRÆI©TU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

ENERGIJA

I USLUGE

REGULACIJSKO

DJELOVANJE

21


ekonomije i kuÊanstva. Stoga su upravo javne usluge odstrateπkog znaËenja za ekonomski rast i nacionalnu sigur-nost svake dræave. S obzirom na njihovu posebnu poziciju,javne usluge su podvrgnute odreenom vidu kontrole odstrane vlasti. U sektoru energetike upravo regulatorno tijeloima takvu kontrolnu funkciju.

»lankom 20. Zakona o energiji odreeno je koje se ener-getske djelatnosti u Republici Hrvatskoj obavljaju premapravilima kojima se ureuju træiπni odnosi ili kao pruæanjejavnih usluga. Kao javne usluge obavljaju se sljedeÊe ener-getske djelatnosti:

- proizvodnja elektriËne energije za tarifne kupce,

- prijenos elektriËne energije,

- distribucija elektriËne energije,

- organiziranje træiπta elektriËne energije,

- opskrba elektriËnom energijom tarifnih kupaca,

- voenje elektroenergetskog sustava,

- transport plina,

- distribucija toplinske energije.

Vrlo je znaËajno da je zakonodavac predvidio pravo svakogenergetskog subjekta koji je nositelj obveze javne usluge napomoÊ pri snoπenju naslijeenih troπkova, koji se preciznoutvruju i za visinu kojih daje suglasnost VijeÊe za regu-laciju, putem odreivanja naknade za snoπenje tih troπkovau cijeni energije.

3. IZDAVANJE DOZVOLE ZAOBAVLJANJE ENERGETSKEDJELATNOSTI

Regulacija postupkom izdavanja dozvola za obavljanjeenergetskih djelatnosti vrlo je vaæan naËin regulacijskog dje-lovanja VijeÊa za regulaciju. S obzirom da se upravo timdjelovanjem postiæu vaæni ciljevi (primarni i sekundarni), sa-mo postupanje VijeÊa za regulaciju tijekom postupkaizdavanja dozvole energetskom subjektu za obavljanjeenergetske djelatnosti moæe se smatrati fundamentomregulacije u energetskom sektoru.

3.1. Ciljevi postupka

Primarni i sekundarni ciljevi postupka izdavanja dozvole zaobavljanje energetske djelatnosti su sljedeÊi.

3.1.1. Primarni cilj:

1. Otvoriti træiπte energije uz stvaranje transparentnih træi-πnih odnosa, putem ukidanja monopola i ostvarivanjakonkurencije. Pri tome svaki pravni subjekt koji zado-voljava propisane kriterije moæe slobodno obavljati odo-brenu energetsku djelatnost na temelju rjeπenja VijeÊaza regulaciju.

3.1.2. Sekundarni ciljevi:

1. Certificirati obavljanje energetske djelatnosti pravneosobe (energetskog subjekta) putem detaljno propisa-nog upravnog postupka.

2. Osigurati osposobljenost energetskog subjekta za oba-vljanje energetske djelatnosti kroz postupak provjererazine prihvatljivih kriterija za tehniËku kvalificiranost,struËnu osposobljenost i financijsku kvalificiranost tekroz provjeru prethodnog poslovanja energetskog su-

bjekta bez sankcioniranja povrede pozitivnih propisa,πto je prikazano sljedeÊom tablicom.

Iz tablice na sljedeÊoj stranici se moæe zakljuËiti da svakienergetski subjekt mora problematici osiguranja propisanihkriterija pristupiti vrlo odgovorno, kako bi zadovoljio propisa-ne norme, te ih odræavao u dugogodiπnjem razdoblju u ko-jem je pripadajuÊa dozvola za obavljanje energetske djela-tnosti vaæeÊa.

3.2. Faze u postupku izdavanja dozvole za obavljanjeenergetske djelatnosti

Postupak izdavanja dozvole za obavljanje energetske dje-latnosti koji Êe provoditi VijeÊe za regulaciju moæe se podi-jeliti u Ëetiri osnovne cjeline - faze, πto je vidljivo na slici 2.Te su faze sljedeÊe:

- Faza br. 1:

U ovoj fazi VijeÊe za regulaciju prima zahtjev od energet-skog subjekta, zajedno sa svom priloæenom propisanomdokumentacijom. Ovlaπtena osoba u VijeÊu za regulacijuzaprima pristigli zahtjev sa svom propisanom dokumenta-cijom i otvara zaseban spis unutar Registra dozvola.

- Faza br. 2:Tijekom ove faze VijeÊe za regulaciju provodi postupakprovjere da li energetski subjekt ispunjava sve uvjete kojepropisuje Pravilnik o uvjetima za obavljanje energetske dje-latnosti. Sva zaprimljena dokumentacija detaljno se provje-rava po kriterijima njezine kompletnosti i izvornosti.Nadalje, ureduje se glede svih potrebnih nadopuna i poja-πnjenja. U sluËaju da se pokaæe potreba, energetskom su-bjektu se πalje dopis u kojem se precizno navodi vrsta ne-dostatka koji je uoËen u zaprimljenoj dokumentaciji i dajemu se uputa o potrebi otklanjanja reËenog nedostatka u naj-kraÊem moguÊem roku.

- Faza br. 3:Predstavnici VijeÊa za regulaciju odlaze na teren i obilazestrukturu energetskog subjekta radi stjecanja neposrednogsaznanja o vrsti i znaËajkama objekata, postrojenja, ureajai mreæe. Cilj takvog postupanja je utvrivanje stvarnog sta-nja vaænijih osnovnih sredstava energetskog subjekta.

Birokratski pristup, koji je Ëesto primjetan u upravnim postu-pcima - kada se djeluje tipiËno uredski, prevladava se upra-vo tim direktnim djelovanjem VijeÊa za regulaciju unutar po-stupka izdavanja dozvole za obavljanje energetske djelat-nosti.

- Faza br. 4:U ovoj zavrπnoj fazi postupka izdavanja dozvole za oba-vljanje energetske djelatnosti priprema se nacrt rjeπenja oizdavanju pojedine dozvole, zatim se provodi procedurausvajanja rjeπenja i obavlja upis u Zbirni pregled Registradozvola, te se na kraju rjeπenje i obrazac Dozvole za oba-vljanje energetske djelatnosti (obrazac DOED) πalju ener-getskom subjektu. Sam postupak donoπenja rjeπenja pro-vodi se na sjednici VijeÊa za regulaciju, na naËin da prije-dlog podnosi Ëlan nadleæan za izdavanje dozvola i da se otom prijedlogu odluËuje glasovanjem (odluka se donosi ve-Êinom glasova imenovanih Ëlanova VijeÊa za regulaciju).Na taj naËin, upravo zakonom nadleæno tijelo - VijeÊe zaregulaciju (kao cjelina) osigurava najviπu razinu verifikacijeprovedenog postupka izdavanja dozvole za obavljanjeenergetske djelatnosti.

22


Posebno treba naglasiti da je od izuzetne vaænosti, da setijekom provoenja prethodno opisanih faza postupka izda-vanja dozvole za obavljanje energetske djelatnosti osigurapostupanje svih sudionika po kriterijima legalnosti. Isto takovaæno je osigurati punu suradnju VijeÊa za regulaciju i ener-getskog subjekta koji je podnio zahtjev za izdavanje dozvo-le za obavljanje energetskih djelatnosti te postupati po uza-ncama povjerljivosti podataka.U praksi su moguÊa dva po svojoj biti potpuno razliËita rje-πenja VijeÊa za regulaciju o podnesenom zahtjevu za izda-vanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti. Dakle,rjeπenje VijeÊa za regulaciju moæe biti pozitivno te se odstrane ovlaπtene osobe potpisuje obrazac DOED, ili nega-tivno kojim se ustvari uskraÊuje dozvola za obavljanje ener-getske djelatnosti. U sluËaju da je VijeÊe za regulaciju doni-jelo rjeπenje kojim se uskraÊuje dozvola za obavljanje ener-getske djelatnosti, energetski subjekt moæe podnijeti æalbuslijedom upute o pravnom lijeku koja se daje unutar sadr-æaja rjeπenja. Naime, Ëlankom 17. stavak 4. Zakona o ener-giji propisano je da se æalba na rjeπenje kojim je uskraÊena

dozvola za obavljanje energetske djelatnosti moæe podnijetiMinistarstvu gospodarstva Republike Hrvatske.

3.3. Registar dozvola za obavljanjeenergetske djelatnosti

Registar dozvola koji se vodi u VijeÊu za regulaciju ustro-java se za potrebe uredovanja, praÊenja i evidencije dozvo-la. Registar dozvola vodi se u pismenom obliku, tako dasvaki spis koji se otvara za pojedinu dozvolu sadræi sva mje-rodavna pismena kojima se ureduje po toj dozvoli. S ciljemosiguranja prava javnosti Registra dozvola vodi se Zbirnipregled Registra dozvola. Zbirni pregled Registra dozvolasadræi sljedeÊe osnovne podatke: registarski broj dozvole,datum upisa u registar dozvola, puni naziv pravne osobekojoj je izdana dozvola, sjediπte i adresu pravne osobe kojojje izdana dozvola, matiËni broj pravne osobe kojoj je izdanadozvola, naziv energetske djelatnosti, razdoblje za koje seizdaje dozvola, datum izdavanja rjeπenja VijeÊa za regu-laciju o oduzimanju dozvole, datum izdavanja rjeπenja kojimse dozvoljava obavljanje energetske djelatnosti prema Ëlan-ku 18. stavak 2. Zakona o energiji.

KRITERIJ OPIS KRITERIJA

TehniËki je kvalificirana za obavljanje energetske djelatnosti pravna osobakoja ima objekte, postrojenja, ureaje i opremu za obavljanje energetskedjelatnosti i provoenje tehniËkih i sigurnosnih propisa, kao i ona pravna osobakoja to nema, uz uvjet da posjeduje tehniËko-investicijsku dokumentacijupotrebnu za realizaciju istih u skladu sa zakonima, propisima, standardima

TEHNI»KA i uzancama koji vrijede za to podruËje.KVALIFICIRANOST Pri tome pravna osoba moæe objekte, postrojenja, ureaje i opremu:

- imati u svom vlasniπtvu- koristiti ih temeljem ugovora o zakupu zakljuËenog s drugom osobom,- koristiti ih temeljem ugovora o koncesiji.Pravna osoba mora uz zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje energetskedjelatnosti, priloæiti isprave nadleænih tijela kojima se dokazuje ispunjavanjetehniËkih uvjeta za obavljanje energetske djelatnosti te sve vaæeÊe ugovorezakljuËene s drugim osobama koji imaju utjecaja na tehniËku kvalificiranost.

StruËno je osposobljena za obavljanje energetske djelatnosti pravna osobaSTRU»NA koja zapoπljava radnike koji ispunjavaju uvjete odreene propisima koji ureujuOSPOSOBLJENOST pitanja tehniËke i radne sigurnosti. U zaposlene radnike ubrajaju se osobe koje

s tom pravnom osobom imaju sklopljen odgovarajuÊi ugovor o radu.

Pravna osoba je financijski kvalificirana za obavljanje energetske djelatnostiako raspolaæe financijskim sredstvima prema kriterijima propisanim za svakuenergetsku djelatnost. Pod financijskim sredstvima se podrazumijeva gotov

FINANCIJSKA novac na raËunu poslovne banke pravne osobe, a vrijedi i dokaz da pravnaKVALIFICIRANOST osoba moæe pribaviti ta sredstva.

Pravna osoba je duæna uz zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanjeenergetske djelatnosti priloæiti i trogodiπnji plan izgradnje, odræavanjai koriπtenja energetskih objekata koji je potvrdio neovisni ovlaπteni revizor.

PRETHODNO Ovaj se kriterij odnosi na Ëlanove uprave pravne osobe i njima odgovornePOSLOVANJE rukovoditelje te na pravnu osobu kao cjelinu. Zakonodavac je za Ëlanove upraveENERGETSKOG i njima odgovorne osobe odredio kriterij da nisu bili u posljednjih pet godinaSUBJEKTA BEZ pravomoÊno osueni za kazneno djelo povezano s obavljanjem energetskihSANKCIONIRANJA djelatnosti.POVREDE Za pravnu osobu odreen je kriterij da joj nije oduzeta dozvola za obavljanjePOZITIVNIH energetske djelatnosti za koju traæi dozvolu u posljednjih deset godina kojaPROPISA prethodi godini podnoπenja zahtjeva.

23


Temeljna naËela Registra dozvola su javnost, jednozna-Ënost, trajnost i obveznost, sa sljedeÊim znaËenjem:- NaËelo javnosti - Svatko ima pravo uvida u Zbirni pre-

gled Registra dozvola, πto Êe biti omoguÊeno u sjediπtuVijeÊa za regulaciju.

- NaËelo jednoznaËnosti - Pojedina dozvola ima zase-ban registarski broj, kojim je potpuno jednoznaËno odre-ena. Kada se pojedinoj dozvoli jednom dodijeli regi-starski broj isti se viπe ne moæe koristiti, Ëak ni u sluËajuisteka razdoblja za koje je odreena dozvola bila izda-na.

Princip formiranja jedinstvenog registarskog broja svakepojedine dozvole je slijedeÊi:- NaËelo trajnosti - Zbirni pregled Registra dozvola tre-

balo bi Ëuvati trajno, a pojedinaËne spise Registra do-zvola joπ pet godina po isteku razdoblja za koje je odre-ena dozvola bila izdana.

- NaËelo obveznosti - Energetski subjekt je obvezan u

roku od 30 dana od dana izmjene podatka koji se upi-suje u Zbirni pregled Registra dozvola o tome obavije-stiti VijeÊe za regulaciju. Ova je obveza na snazi za cije-lo razdoblje trajanja dozvole.

3.4. Procjena prosjeËnog trajanja postupka izdava-nja dozvole

Na temelju ocjene trajanja pojedinih radnji u upravnom po-stupku izdavanja dozvole, opsega i sadræaja tih radnji i ure-dovanja, procjenjuje se da Êe prosjeËan postupak izdavanjadozvole trajat od 45 do 90 dana. U praksi Êe to ovisiti kakoo aæurnosti uredovanja VijeÊa za regulaciju i odnosnogenergetskog subjekta, tako i o veliËini tog energetskog su-bjekta. U svezi s korelacijom prosjeËnog trajanja postupkai veliËine energetskog subjekta moæe se dati sljedeÊa pro-cjena:

- Mala tvrtka - oko 45 dana.

- Tvrtka srednje veliËine - oko 60 dana.

Slika 2. Faze u postupku izdavanja dozvole za obavljanje energetske djelatnosti

PODNO©ENJEZAHTJEVA

ZAPRIMANJEZAHTJEVA

OTVARANJESPISA U

REGISTRUDOZVOLA

PROVJERADOKUMENTACIJE

- kompletnost- izvornost

SLUÆBENAPREPISKA

VRED-aI ENERGETSKOG

SUBJEKTA:- pojaπnjenje- nadopune

OBILAZAKSTRUKTURE

ENERGETSKOGSUBJEKTA:- objekata

- postrojenja- ureaja- mreæe

IZRDA NACRTA

RJE©ENJA

DONO©ENJE RJE©ENJA NA

SJEDNICI VRED-a

UPIS U ZBIRNIPREGLEDREGISTRADOZVOLA

1. FAZA 2. FAZA 3. FAZA 4. FAZA

MatiËni broj pravne Broj koji odreuje U skladu s rednim Zadnja dva brojaosobe iz sudskog VijeÊe za regulaciju brojem djelatnosti kalendarske godineregistra TrgovaËkog poËevπi s brojem prema Ëlanku 15. u kojoj je dozvolasuda 0001 Zakona o energiji izdana

MATI»NI BROJ REDNI BROJ DJELATNOST GODINA

24


- Veliki poslovni sustav (kao πto su to INA i HEP koji posj-eduju vrlo sloæenu i razgrananu strukturu) - oko 90 da-na.

StruËna ekipiranost regulacijskog tijela bit Êe od velikogznaËenja za efikasnost provoenja postupka izdavanja do-zvole. Poznato je da u regulacijskim tijelima razvijenih dræa-va na poslovima izdavanja dozvole i monitoringa rade uho-dani timovi struËnih djelatnika. Stoga i VijeÊe za regulacijutreba osigurati timski pristup tijekom operativnog rada naizdavanju dozvola i monitoringa te specijalistiËku obuku str-uËnih djelatnika za te poslove.

4. ZAKLJU»AKPostupak izdavanja dozvole za obavljanje energetske djela-tnosti predstavlja temelj regulacije energetskog sektora uRepublici Hrvatskoj. Tijekom 2003. godine VijeÊu za reg-ulaciju predstoji vrlo intenzivna aktivnost na tom podruËju,jer Êe biti potrebno izdati viπe stotina dozvola za obavljanjeenergetskih djelatnosti. Tehnike i metode koje Êe ubuduÊeprimjenjivati VijeÊe za regulaciju, a koje Êe se odnositi naenergetske subjekte koji Êe se upravo ishoenjem dozvolekvalificirati za obavljanje energetskih djelatnosti, nuæno jeodrediti prema procjeni potrebne razine regulacije u ener-getskom sektoru te uvjetovanosti koje proizlaze iz usvojenezakonodavne podloge kojom su zacrtani uloga i vaænostregulacije. Pravilnikom o modelu regulacijskog djelovanjaVijeÊa za regulaciju moguÊe je odrediti struËnuutemeljenost tog djelovanja, a njegove posljedicetransparentnim, vodeÊi pritom raËuna o cjelovitom okviru dosada usvojene legislative i o nizu provedbenih propisa kojiÊe uskoro biti usvojeni.

LITERATURA

[1] Directive 96/92/EC of the European Parliament and ofthe Council of 19 December 1996 concerning com-mon rules for the internal market in electricity, OfficialJournal of the European Communities L027, 1997

[2] Directive 98/30/EC of the European Parliament and ofthe Council of 22 June 1998 concerning common ru-les for the internal market in natural gas, Official Jour-nal of the European Communities L204,1998

[3] Zakon o energiji, Zakon o træiπtu elektriËne energije,Zakon o træiπtu plina, Zakon o træiπtu nafte i naftnihderivata, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti,Narodne novine broj 68/01

[4] Uredba o razdoblju za koje se izdaje dozvola zaobavljanje energetskih djelatnosti, Narodne novinebroj 116/02

[5] E. BANOVAC, “Regulacija energetskih djelatnosti uRepublici Hrvatskoj”, 11. Forum: Dan energije uHrvatskoj “Problem regulacije na træiπtu energetskihusluga”, Zagreb, 2002.

REVIEW OF ENERGY ACTIVITIES’ LICENSINGPROCEDURE AS A BASIS OF ENERGY SECTORREGULATION

In the course of the preparation of current legislation in thefield of energy sector regulation (five new energy laws) ithas been taken into account that its content follows EU di-rectives for electric energy and gas market liberalisation. In

Naslov pisca:

Mr. sc. Eraldo Banovac, dipl. ing.VijeÊe za regulacijuenergetskih djelatnostiSavska cesta 16310000 Zagreb, Hrvatska

Uredniπtvo primilo rukopis:2002-12-18.

DIE DARSTELLUNG DES VERFAHRENS DERZUTEILUNG EINER AUSÜBUNGSGENEHMIGUNGFÜR DIE ENERGETISCHE TÄTIGKEIT, ALSGRUNDREGELUNG NEUER VERHÄLTNISSE IN DERENERGETIK

Binnen der Betätigung an der Schaffung gesetzgeberischerUnterlage für die Regelung der Verhältnisse im SachgebietEnergetik (5 neue Gesetze) hat man -betrefflich der Frei-marktgestaltung für Strom und Gas- die Notwendigkeit desNachfolgens der EU-Anweisungen, berücksichtigt. Inner-halb dieser bedeutenden Veränderungen muss der neuge-bildete Regelungsausschuss für energetische Tätigkeitenvon den Merkmalen der allgemeinen wirtschaftlichen Welt-umspannungstendenz. im Sachgebiet Energetik Rechnungtragen, wobei immer im Sinne der angenommenen Geset-zweisungen zu wirken ist.In der Republik Kroatien ist die Wirkung der Regelung derVerhältnisse in der Energetik durch das Verfahren der Ge-nehmigungszuteilung für die Ausübung energetischer Täti-gkeit besonders bedeutend geworden, da es die Grundlagedieser Verhältnisse bedeutet. In diesem Artikel sind die Zie-le des erwähnten Verfahrens, Art und Weise der Überprü-fung annehmbarer Höhe technischer und wirtschaftlicherEignung, fachlicher Befähigung, und Durchsicht der Geset-zmässigkeit früherer geschäftlicher Tätigkeit der rechtlichenPerson dargestellt. Die Stufen des Verfahrens der Geneh-migung für die Ausübung Energiewirtschaftlicher Tätigkeitsind beschrieben, sowie das Genehmigungsverzeichnis ge-geben.

this process, characterised by significant changes, CroatianEnergy Regulatory Council, as a newly created regulationbody, has to take into account common trends in energysector globalisation, whereby all actions are to be taken ac-cording to the existing legislation.Within energy sector regulation in the Republic of Croatia,regulation activity through the licensing procedure of energyactivities bears great significance and it is the basis of en-ergy sector regulation. In the work goals of procedure arepresented as well as criteria for acceptable factors for tech-nical capacity, staffing proficiency, financial capacity andchecking of former legal dealing of the entity. Steps in li-censing procedure are described as well as Licensing Reg-istry.

25

M. Kalea: Tretman gubitaka... Energija, god. 52 (2003) 1, 25 - 30

TRETMAN GUBITAKA U NAKNADI ZA KORI©TENJEPRIJENOSNE I DISTRIBUCIJSKE MREÆE

Marijan K a l e a, Osijek

UDK 621.3.017:621.316PREGLEDNI »LANAK

Prikazan je tretman gubitaka u mreæi pri odreivanju potrebne naknade za koriπtenje prijenosne i naknade za koriπtenjedistribucijske mreæe u elektroenergetskom sustavu, u kojem postoji proizvodnja za domaÊe povlaπtene i tarifne kupce, zaizvoz povlaπtenim inozemnim kupcima i ostali izvoz, te uvoz radi opskrbe domaÊih povlaπtenih i tarifnih kupaca, uvoz radiizvoza, te u kojem su povlaπteni i tarifni kupci izravno prikljuËeni na prijenosnu mreæu ili su prikljuËeni na distribucijskumreæu.

KljuËne rijeËi: naknada za koriπtenje prijenosne idistribucijske mreæe, gubici u mreæi.

1. UVODVaæno pitanje u dereguliranoj elektroprivredi jest pitanje re-gulacije naknada za koriπtenje prijenosne i distribucijskemreæe, koje mora biti rijeπeno na naËin da svi korisnici mre-æe - dakle povlaπteni i tarifni - imaju od regulatornog tijelaodobrene jednake naknade za jednako koriπtenje tih mreæa.Tada se tarifnim kupcima pridodaje regulirana naknada zakupljenu energiju, a povlaπtenim kupcima se temeljem ugo-vora pridodaje naknada koju su za isporuku potrebne ener-gije ugovorili s nekim neovisnim isporuËiteljem i tako se do-lazi do konaËne cijene elektriËne energije na pragu kupaca.Ovaj rad daje najgrublji pristup rjeπenju tog pitanja s nagla-skom na tretman gubitaka u mreæi. Polazi se od jedinstveneprosjeËne cijene proizvodnje i nabave elektriËne energije izinozemstva, prosjeËnih cijena prijenosa i distribucije, te do-lazi do potrebnih prosjeËnih naknada za koriπtenje prijenos-ne i distribucijske mreæe. Kod toga proizvodnja i nabavanije podvrgnuta tarifnom sustavu, dakako tada i rezultat nijetome podvrgnut; radi se o prosjeËnoj godiπnjoj naknadi poprenesenom, odnosno distribuiranom kilovatsatu, beztarifiranja na doba dana, sezonu ili raspodjelu na angaæi-ranu snagu i prenesenu/distribuiranu energiju.U radu se pretpostavlja da se troπkovi prijenosa i distribucijesastoje samo iz troπkova pogona i odræavanja - materijalnihtroπkova i troπkova osoblja (i drugih troπkova neovisnih oelektroenergetskoj bilanci, npr. amortizacije) te troπkovaenergije za pokriÊe gubitaka u tim mreæama (ovisnim o ele-ktroenergetskoj bilanci). Nisu obuhvaÊeni - u ovom poje-dnostavnje-nom pristupu - troπkovi pomoÊnih usluga, odno-sno usluga sustava, koji takoer mogu biti ovisni ili neovisniod bilance. NaËelno: ako bi se radilo o pridjeljivim pomoÊ-nim uslugama/uslugama sustava, onda bi ih se pridruæivaloonome tko ih je namirio/koristio, a nepridjeljive bismo uovom pristupu mogli smatrati ukljuËenim u troπkove pogonai odræavanja. KonaËno, nisu obuhvaÊena niti sredstva zarazvoj, koja takoer treba smatrati odobravanim po regu-

latornom tijelu i dodavanim u naknade za koriπtenje mreæa.Cilj rada je prikaz odgovarajuÊeg tretmana gubitaka u mreæipri utvrivanju naknade za koriπtenje mreæa, prijenosne idistribucijske.

2. POLAZI©TAUkupna je domaÊa proizvodnja (vidi slike 1 i 2)

W = W1 + W4 + W1i (1)

gdje suW1 = W1P + W1T = proizvodnja u elektranama prikljuËenimna prijenosnu mreæu za domaÊe povlaπtene kupce i za do-maÊe tarifne kupceW4 = W4P + W4T = proizvodnja u elektranama prikljuËenimna distribucijsku mreæu za domaÊe povlaπtene kupce i zatarifne kupceW1i = W1iP + W1i1 = proizvodnja u elektranama prikljuËenimna prijenosnu mreæu radi izvoza povlaπtenim inozemnimkupcima (W1iP) i proizvodnja radi ostalog izvoza (W1i1).Tu su sve proizvodnje uzete na pragu elektrana, odnosnona ulaznom pragu mreæa.Dodajmo i to da je

W1 + W1i + Wu = W2 + Wi (2)

dakle da je ukupna proizvodnja u elektranama prikljuËenimna prijenosnu mreæu plus uvoz (Wu) jednaka ukupnom pre-uzimanju na razini prijenosne mreæe za domaÊe potrebe ipokriÊe gubitaka, plus izvoz (Wi).

Uvoz jeWu = WuP + WuT + Wui (3)

gdje su WuP = uvoz za povlaπtene domaÊe kupce, WuT =uvoz za domaÊe tarifne kupce i

Wui = uvoz radi izvoza.Dalje je ukupno preuzimanje na razini prijenosne mreæe zadomaÊe potrebe i pokriÊe gubitaka

W2 = W31 + W32 + WgP (4)

26


gdje su W31 = isporuka izravnim kupcima i ostaloj potroπnjina prijenosnoj mreæi,W32 = isporuka distribuciji iz prijenosne mreæe, a WgP = gu-bici u prijenosnoj mreæi.Izvoz je

Wi = WiP + Wi1 (5)

gdje su WiP = W1iP = izvoz inozemnim povlaπtenim kupcimaiz domaÊe proizvodnje i

Wi1 = W1i1 + Wui = ostali izvoz, sastoji se iz domaÊe proiz-vodnje za izvoz (W1i1) i uvoza radi izvoza (Wui).

3. CIJENA PROIZVODNJE I NABAVETroπkovi ukupne proizvodnje su (pojednostavnjeno - zaovaj rad - reËeno): TGu = ukupni troπkovi goriva (i drugi tro-πkovi ovisni od bilance), te TPiOEu = ukupni troπkovi pogonai odræavanja elektrana (i drugi troπkovi neovisni od elektro-energetske bilance).

Ponajprije, potrebno je odvojiti one troπkove proizvodnje kojise odnose na proizvodnju za domaÊe tarifne kupceW1T+W4T i radi ostalog izvoza W1i1 od proizvodnje za do-maÊe i inozemne povlaπtene kupce. Pretpostavimo da suodgovarajuÊi troπkovi goriva te troπkovi pogona i odræavanjaproporcionalni udjelu energije isporuËene domaÊim tarifnimkupcima i ostalom izvozu u ukupno proizvedenoj energiji(πto - preciznije govoreÊi - uopÊe ne mora biti toËno, osobitou pogledu goriva, utroπak je ovisan od smjeπtaja proizvo-dnje u dijagram optereÊenja elektrana). Dakle troπkovi ele-ktrana koji se odnose na proizvodnju za domaÊe tarifnekupce i radi ostalog izvoza su

TG = TGu*(W1T + W1i1 + W4T)/W (5)

TPiOE = TPiOEu*(W1T + W1i1 + W4T)/W (6)

Troπkovi nabave elektriËne energije izvan elektroenerget-skog sustava za tarifne kupce (iz uvoza ili domaÊih elektra-na koje Ëiju isporuku smatramo uvoznom ) su

TN = Tu - Di (7)

gdje se Tu = troπkovi uvoza, a Di = prihod od izvoza elektri-Ëne energije.

Za pristup, kakav se opisuje, u troπkovima uvoza treba uzi-mati troπkove za uvoz energije za tarifne kupce i uvoz ener-gije radi izvoza. Uvoz energije za povlaπtene kupce (WuP)nema novËanog utjecaja na troπak nabave HEP-a, ali imakao optereÊenje prijenosne (eventualno i distribucijske)mreæe (gubici u mreæi!).

Ako se ostvaruje proizvodnja za inozemne povlaπtene kup-ce, tada u proizvodnji (W) treba uvaæiti Ëlan koji se odnosina proizvodnju za te kupce (W1iP), kao i u izvozu (WiP=W1iP),radi optereÊenja mreæe i izdvajanja troπkova te proizvodnjeiz predmetnog obraËuna. Izvozni prihod od toga aranæmananema utjecaja na predmetni prihod, veÊ na prihod elektranekoja je zakljuËila ugovor o tom izvozu (kao i troπkovi/prihodod proizvodnje za domaÊeg povlaπtenog kupca).

Ukupni troπkovi proizvodnje i nabave su

T = TG + TPiOE + TN (8)

ProsjeËna cijena proizvodnje i nabave za domaÊe tarifnekupce, proizvodnje radi izvoza, uvoza za domaÊe tarifnekupce i uvoza radi izvoza, te za pokriÊe gubitaka u prije-nosnoj i distribucijskoj mreæi je

c = aE*T/(W1T + W4T + WuT + Wui + W1i1) (9)

dakle iz proizvodnje i uvoza izostavljamo proizvodnju za do-maÊe i inozemne povlaπtene kupce, te uvoz za povlaπtenekupce.

Ostavljamo proizvodnju za domaÊe tarifne kupce(W1T+W4T), uvoz za tarifne kupce (WuT), te uvoz radi izvoza(Wui) i proizvodnju radi izvoza (W1i1). Tu je

aE ≥ 1 (10)

faktor povrata sredstava za proizvodnju (elektrana).

Po takvoj prosjeËnoj cijeni proizvodnje i nabave predaje sesva energija preuzeta na prijenosnoj (i distribucijskoj) mreæi,dakle to je prosjeËna cijena dobave energije za potrebeizravnih tarifnih kupaca, i ostale potroπnje na razini prije-nosne mreæe, distribucijskih tarifnih kupaca, ostalog izvoza(Wi1 = Wi - WiP) kao i energije za pokriÊe gubitaka u prije-nosnoj i distribucijskoj mreæi - gubitaka, nastalih zbog ta-rifnih i povlaπtenih kupaca i ukupnog izvoza (Wi = WiP + Wi1),te tranzita (WT).

4. CIJENA PRIJENOSAUzimamo da postoji i tranzit (WT), a gubici u mreæi da odgo-varaju tome.

Tada su gubici u prijenosnoj mreæi: ulazna energija u prije-nosnu mreæu minus izlazna energija iz prijenosne mreæe

WgP = (W2+Wi+WT) - (W3+Wi+WT)

= W2 - W3 (11)

nastali zbog isporuke na prijenosnoj mreæi: izravnim povla-πtenim i tarifnim kupcima, ostaloj potroπnji na razini prije-nosne mreæe, distribucijskim povlaπtenim i tarifnim kupcimai ukupnom izvozu, zbog tranzita, te zbog prijenosa energije1

za pokriÊe gubitaka u distribucijskoj mreæi. Izmeu tih ka-tegorija isporuke i pripadnih gubitaka u prijenosnoj mreæi nepostoji linearna veza jer su gubici ovisni o kvadratuoptereÊenja, te nije moguÊe utvrditi njihov egzaktan udjel ugubicima prijenosne mreæe, poznavajuÊi njihove udjele uisporuci. Svi, stoga, mogu i moraju sudjelovati u namirenjugubitaka ravnopravno, dakle svakome sudioniku se nanjegovo preuzimanje moæe jedino pridodati isti postotak gu-bitaka.Tu su

W3 = W31 + W32 (12)

W31 = W31T + W31P (13)

gdje su W31T = isporuka izravnim tarifnim kupcima i ostalojpotroπnji na prijenosnoj mreæi, W31P = isporuka izravnimpovlaπtenim kupcima.Dalje je isporuka distribuciji iz prijenosne mreæeW32 = W5 - W4 (14)

gdje su W5 = ukupno preuzeta energija na distribucijskojmreæi, a W4 = proizvodnja energije u elektranama priklju-Ëenim na distribucijsku mreæu.

1 Vidljivo jest da je pri raËunu gubitaka, tretman energije izvoza je-dnak tretmanu energije tranzita. Uzimamo kao da energija izvozanajprije ue u mreæu a onda izae iz nje, te se u relaciji za utvr-ivanje gubitaka naprosto poniπti. To je uËinjeno radi toga da gu-bici u prijenosnoj mreæi ne budu funkcija izvoza (koji je, praktiËki,sluËajna veliËina - jedne godine je ovakav, a druge onakav) negosamo ulazne i izlazne energije u mreæu za domaÊe potrebe. Oni Êefizikalno ovisiti dakako i o izvozu, ali Êe na ovakav naËin biti svi pri-dijeljeni domaÊem konzumu i biti uraËunati u naknadu za koriπtenjeprijenosne mreæe - koja Êe se, dakako obraËunavati i na izvoznuenergiju.

27


W1P = Proizvodnjana prijen. mreæiza domaÊepovlaπtene kupce

W1T = Proizvodnjana prijen. mreæiza domaÊetarifne kupce

W1i = Proizvodnjaza izvoz

Wu = Uvoz

Wi = Izvoz

W2 +Wi = Sveukupno preuzeto na prijen. mreæi

WT = Tranzit

WT = Proizvodnja nadistribucijskoj mreæi

WgP = Gubici u prijen. mreæi

W3 = Isporuka iz prijen. mreæe

W31 = Isporuka izravnimkupcima i ostaloj potroπnji naprijenosnoj mreæi

W32 = Isporuka distriuciji iz prijen. mreæe

W5 = Preuzeto na distribucijskoj mreæi

WgD = Gubici u distr. mreæi

W6 = Isporuka distribucijskim kupcima

WT = Tranzit

Prijenosna mreæa

Distribucijska mreæa

Slika 1. Tok energije u elektroenergetskom sustavu, naËelni prikaz

Relativni gubitak u prijenosnoj mreæi je omjer gubitakaspram ulazne energije (a ne izlazne energije - opaska au-tora) u prijenosnu mreæu za domaÊe potrebe i pokriÊe gu-bitaka

gP = WgP/W2 = WgP/(W3 + WgP) (15)te je energija preuzeta na prijenosnoj mreæi za domaÊe po-trebe

W2 = W3/(1 - gP) (16)a energija isporuËena iz prijenosne mreæe za domaÊe po-trebe

W3 = W2*(1 - gP) (17)Troπkovi prijenosa su - opet kvalitativno reËeno - TPiOP = tro-πkovi pogona i odræavanja (i drugi troπkovi neovisni od ele-ktroenergetske bilance) te TgP = troπkovi gubitaka u prije-nosnoj mreæi

TP = TPiOP + TgP

= TPiOP + WgP*c (18)

Uzimamo da se gubici WgP namiruju energijom po prosje-Ënoj cijeni proizvodnje i nabave c.Cijena prijenosa je

cP = aP*TP/(W3 + Wi)

= aP*TP/(W31 + W32 + Wi) (19)gdje je

aP ≥ 1 (20)

faktor povrata sredstava za prijenos.

5. CIJENA DISTRIBUCIJE

Proizvodnja elektrana prikljuËenih na distribucijsku mreæu jeW4 = W4P + W4T (21)

gdje je W4P = proizvodnja na razini distribucijske mreæe zapovlaπtene kupce na distribucijskoj mreæi, a W4T = proiz-vodnja na razini distribucijske mreæe za tarifne kupce nadistribucijskoj mreæi. Uzimamo u ovome raËunu da distri-

28


Slika 2. Tok energije u elektroenergetskom sustavu, detaljni prikaz

29


bucijske elektrane ne sudjeluju u opskrbi tarifnih i povla-πtenih kupaca prikljuËenih na prijenosnu mreæu, πto jerazumna pretpostavka.Tada je isporuka distribuciji iz prijenosne mreæe

W32 = W3 - W31 (22)

Preuzimanje distribucije jeW5 = W32 + W4 (23)

S druge strane jeW5 = W6 + WgD (24)

gdje su W6 = W6P + W6T = isporuke iz distribucijske mreæeza povlaπtene i tarifne kupce, a WgD = gubici u distribucijskojmreæi.Dalje je

W6P = W6PP + W4P (25)gdje je W6PP = proizvodnja za povlaπtene kupce prikljuËenena distribucijsku mreæu dobavljena iz elektrana prikljuËenihna prijenosnu mreæu, a W4P = proizvodnja za povlaπtenekupce prikljuËene na distribucijsku mreæu iz elektrana pri-kljuËenih na tu mreæu.Gubici u distribucijskoj mreæi su opet ulazna energija u di-stribucijsku mreæu minus izlazna energija iz distribucijskemreæe

WgD = W5 - W6 (26)

nastali zbog isporuke povlaπtenim i tarifnim kupcima na di-stribucijskoj mreæi, koji ponovno mogu i moraju sudjelovatiu namirenju gubitaka ravnopravno, dakle svakome sudio-niku se na njegovo preuzimanje mora i jedino moæe prido-dati isti postotak gubitaka.Relativni gubici u distribucijskoj mreæi su (opet omjer gu-bitaka prema ulaznoj energiji u tu mreæu)

gD = WgD / W5 = WgD/(W6 + WgD) (27)Preuzeta energija spram isporuËene energije na distribu-cijskoj mreæi je

W5 = W6/(1 - gD) (28)a isporuËena energija spam preuzete energije na distribu-cijskoj mreæi je

W6 = W5*(1 - gD) (29)

Troπkovi distribucije su - opet kvalitativno reËeno - TPiOD =troπkovi pogona i odræavanja (i drugi troπkovi neovisni odbilance) te TgD = troπkovi gubitaka u distribucijskoj mreæi,koje opet namjeravamo namiriti energijom po prosjeËnojcijeni proizvodnje i nabave c, te iznose

TD = TPiOD + TgD = TPiOD + WgD*c (30)

Cijena distribucije jecD = aD*TD/W6 = aD*TD/(W6 + W6T) (31)

gdje jeaD ≥ 1 (32)

faktor povrata sredstava za distribuciju.

6. NAKNADE ZA KORI©TENJE MREÆAUtvrdimo sada naknade za koriπtenje prijenosne i distribu-cijske mreæe za pojedine skupine kupaca. Naknadu Êemoutvrditi tako da troπkove koje izaziva isporuka pojedinoj sku-pini kupaca podijelimo s tom isporukom.Naknada za koriπtenje prijenosne mreæe za elektriËnu ener-giju isporuËenu:- izravnim tarifnim kupcima i ostaloj potroπnji- izravnim povlaπtenim kupcima- ostalom izvozu- inozemnim povlaπtenim kupcima,na razini prijenosne mreæe je

nP = (W31T + W31P + Wi1 + WiP)*cP/

(W31T + W31P + Wi1 + WiP)

= cP [kn/kWh] (33)

Ostaje pitanje naknade za tranzit. On takoer sudjeluje ugubicima prijenosne mreæe, ali naknada za nj podloæna jeokolnostima koje su naËelno izvan HEP-ova utjecaja. Stoganema druge nego prihvatiti naknadu za tranzit premaUCTE- ili ETSO-uzusima2, a usmjeriti tu naknadu prven-stveno za pokriÊe poveÊanih gubitaka u mreæi nastalih timtranzitom. Preostatak usmjeriti na ubrzanje zamjena, re-konstrukcija i modernizacija u prijenosnoj mreæi.Naknada za kupce prikljuËene na distribucijsku mreæu morapokriti koriπtenje distribucijske mreæe (po prosjeËnoj cijenicD), te koriπtenje prijenosne mreæe, ali za energiju koja jeprostrujala kroz prijenosnu mreæu (po prosjeËnoj cijeni cP).

nD = (W6*cD + (W6 - W4)*cP + WgD*cP)/W6

= (W6*cD + (W6 - W4)*cP + (W6*gD/(1 - gD))*cP)/W6

= cD + ((W6 - W4/W6)*cP + (gD/(1 - gD))*cP (34)U tom raËunu uzimamo da elektrane prikljuËene na distri-bucijsku mreæu ne sudjeluju u namirenju gubitaka u distri-bucijskoj mreæi, jer je tako ekonomiËnije. Naime, ako bi sedio gubitaka u distribucijskoj mreæi namirivao proizvodnjomelektrana prikljuËenih na tu mreæu, za isporuku te energijeu distribucijsku mreæu morali bismo primjeniti cijenu distri-bucije cD. Ovako, za isporuku energije za pokriÊe svih gubi-taka u distribucijskoj mreæi primjenjujemo cijenu prijenosacP, a kako je cP<cD to je takav naËin za kupce ekonomiËniji3.No relacija (34) nije primjerena kategorizaciji kupaca priklju-Ëenih na distribucijsku mreæu, nego vrijedi opÊenito. Stoganastavljamo, prema vrstama kupaca na toj mreæi.Naknada za koriπtenje distribucijske i prijenosne mreæe zaelektriËnu energiju isporuËenu tarifnim kupcima na distri-bucijskoj mreæi je

n6T = (W6T*cD + ((W6T - W4T) + W6T*gD/ (1 - gD))*cP)/W6T

= cD + ((W6T - W4T)/W6T + gD/ (1 - gD))*cP [kn/kWh] (35)

Dakle, predstavlja sumu komponenti cijene distribucije i ci-jene prijenosa razlike distribucijske tarifne potroπnje i pro-izvodnje elektrana prikljuËenih na distribucijsku mreæu zatarifne kupce, te cijene prijenosa gubitaka u distribucijskojmreæi.Za povlaπtene distribucijske kupce, ako je elektrana s kojomsu ugovorili proizvodnju prikljuËena na prijenosnu mreæu ilisu ugovorili dobavu s elektranom iz inozemstva, naknadajest

2 UCTE je Unija za koordinaciju prijenosa elektriËne energije (obu-hvaÊa Belgiju, NjemaËku, ©panjolsku, Francusku, GrËku, Italiju,Sloveniju, Hrvatsku, Jugoslaviju, Luksemburg, Nizozemsku, Austri-ju, Portugal, ©vicarsku, Ëeπku, Maarsku, Poljsku i SlovaËku), aETSO je Europska udruga operatora prijenosnih mreæa (obuhvaÊaoperatore iz zemalja Ëlanica Europske unije, te operatore Norveπkei ©vicarske).

3 Takav je naËin bez utjecaja na troπkove distribucije. Ako bi se diogubitaka pokrio proizvodnjom iz distribucijskih elektrana, za tolikobi se umanjila raspoloæiva energija iz tih elektrana za pokriÊe distri-bucijske potraænje, te bi se za toliko poveÊala dobava iz prijenosnemreæe. Kako dobavu za poriÊe gubitaka i dobavu za pokriÊe potra-ænje distribucija plaÊa po jednakoj cijeni, ostaje se na istom.

30


n6PP = (W6PP*cD + (W6PP + W6PP*gD/ (1 - gD))*cP)/W6PP

= cD + ((1 + gD)/ (1 - gD))*cP [kn/kWh] (36)

Predstavlja sumu komponenti cijene distribucije, cijene pri-jenosa te energije i cijene prijenosa gubitaka u distribucij-skoj mreæi radi te energije.Ako je elektrana s kojom su ti povlaπteni kupci ugovoriliisporuku prikljuËena na distribucijsku mreæu, tada je nakna-da (gubici se naknauju prijenosom!)

n4P = (W4P*cD + (W4P*gD/(1 - gD))*cP)/W4P

= cD + (gD/(1 - gD))*cP [kn/kWh] (37)

Dakle sada je prethodna cijena manja za cijenu prijenosa teenergije, jer se ta energija ne prenosi, ali ostaje cijena prije-nosa gubitaka u distribucijskoj mreæi nastalih radi distribu-cije te energije.Ukupna naknada koja pripada prijenosu je

NP = (W31T + W31P + Wi1 + WiP)*cP + + ((W6T - W4T) + W6T*gD/(1-gD))*cP + + (W6PP + W6PP*gD/(1-gD))*cP + + (W4P*gD/(1-gD))*cP

= (W31 + Wi + W6T + W6PP + W4P - W4T - - W4P + WgD)*cP

= (W31 + Wi + W6 - W4 + WgD)*cP [kuna] (38)Pri tome proizvodnji treba platiti energiju za pokriÊe gu-bitaka u prijenosnoj mreæi WgP*c, pak za pogon i odræavanjeprijenosne mreæe (i pokrivanje drugih troπkova neovisnih odbilance) ostaje

NPiOP = NP - WgP*c (39)

Ukupna naknada koja pripada distribuciji jeND = W6T*cD + W6PP*cD + W4P*cD

= (W6T + W6PP + W4P)*cD [kuna] (40)Pri Ëemu proizvodnji treba platiti energiju za pokriÊe gu-bitaka u distribucijskoj mreæi WgD*c, pak za pogon i odr-æavanje distribucijske mreæe (i pokrivanje drugih troπkovaneovisnih od bilance) ostaje

NPiOD = ND - WgD*c (41)

7. ZAKLJU»AKNa temelju jedinstvene cijene proizvodnje i nabave elektri-Ëne energije, te svojstvene cijene prijenosa i svojstvene ci-jene distribucije, utvrene su prosjeËne naknade za kori-πtenje prijenosne i distribucijske mreæe za sve oËekivanevrste korisnika tih mreæa, s naroËitim naglaskom na tretmangubitaka pri tome:- izravne tarifne kupce i ostalu potroπnju na razini prije-

nosne mreæe- izravne povlaπtene kupce- ostali izvoz (onaj koji nije za inozemne povlaπtene ku-

pce)- inozemne povlaπtene kupce- tarifne kupce na distribucijskoj mreæi- povlaπtene distribucijske kupce koji su isporuku ugo-

vorili s elektranom prikljuËenom na prijenosnu mreæu iliiz uvoza

- povlaπtene distribucijske kupce koji su isporuku ugo-vorili s elektranom prikljuËenom na distribucijsku mreæu.

Radi naglaska na motrenje gubitaka, naknade su raËunatesamo za (a) pokriÊe troπkova pogona i odræavanja (i drugih

troπkova neovisnih o elektroener-getskoj bilanci) te (b) zapokriÊe troπkova energije za nadoknadu gubitaka u tim mre-æama (ovisnim o elektroenergetskoj bilanci). Nisu obuhva-Êeni troπkovi pomoÊnih usluga, odnosno usluga sustava,koji takoer mogu biti ovisni ili neovisni od bilance. Kona-Ëno, nisu obuhvaÊena niti sredstva za razvoj, koja takoertreba smatrati odobravanim po regulatornom tijelu i doda-vanim u naknade za koriπtenje mreæa.Polazna je pretpostavka da se cjelokupni troπkovi mreæarasporeuju samo na kupce, a ne i na prikljuËene elektrane.Takva je praksa u dijelu europskih zemalja, dok se u (neπtoveÊem) dijelu zemalja naknada propisuje za sve korisnikemreæa - elektrane i kupce - u stanovitom omjeru. ËeπÊe tajje omjer takav da se veÊi dio ukupne naknade prevaljuje nakupce, a manji dio na elektrane.Principijelno jednak postupak primijenio bi se prilikom go-diπnjeg planiranja koristeÊi planske veliËine i prilikom go-diπnjeg obraËuna, samo tada koristeÊi ostvarene veliËine.Takoer neke veliËine mogu biti normirane i standardizirane- kako prilikom planiranja, tako i prilikom obraËuna.

Naslov pisca:

Marijan Kalea, dipl. ing.Hrvatska elektroprivredaHEP - Prijenos d.o.o.Prijenosno podruËje Osijek©etaliπte kardinala ©epera 1aOsijek, Hrvatska

Uredniπtvo primilo rukopis:2002-12-04

LOSS TREATMENT WITHIN THE TARIFF FORTRANSMISSION AND DISTRIBUTION NETWORKUSAGE

A review of network losses’ treatment within the necessarytransmission and distribution network usage tariffs in an ele-ctric power system is given where there is production foreligible and tariff customers, export for eligible foreign cus-tomers and others, import for domestic eligible and tariff cu-stomers, import for export as well as where eligible and tariffcustomers are directly connected on transmission or distri-bution network.

DIE BERÜCKSICHTIGUNG DER VERLUSTE BEI DERBESTIMMUNG DES ENTGELTES

Dargestellt ist die Berücksichtigung der Netzverluste bei derBestimmung des notwendigen Entgeltes für die Nutzungdes Verteilungs- und Übertragungsnetzes im Elektrizität-sversorgungssystem, welcher den Strom für preisbegün-stigte und preissatznutzende inländische Käufer, sowie fürden preisbegünstigten und sonnstigen Export erzeugt, undsich in der Einfuhr zwecks Versorgung einheimischer Kä-ufer, als auch zwecks Transits betätigt; dabei können preis-begünstigte und preissatznutzende Käufer sowohl an dasÜbertragungsnetz als auch auf das Verteilungsnetzangeschlossen sein.

31

A. Wilson: Finding business performance improvements... Energija, god. 52 (2003) 1, 31 - 34

FINDING BUSINESS PERFORMANCE IMPROVEMENTSTHROUGH TELECOMMUNICATIONS RE-ENGINEERING

Andrew W i l s o n, England

UDK 621.316:1:621.31.008PROFESSIONAL PAPER

Restructuring within the Electricity Industry across Europe has, and continues to have, a huge impact on operational andfinancial performance. This alone presents issues for companies on how best to meet the telecommunications needs ofa changing business, often having to cope with merging or de-merging organisations. However, when coupled to the pro-cess of de-regulation and the resulting re-structuring in the Telecommunications Industry, the potential for furtherdestabilisation of the Electricity Industry increases.Destabilisation does not, however, have to be a negative factor. In addition to having the potential for driving up telecom-munication costs, restructuring across the two industries presents the electricity company or organisation with issuesaround:

- Changing Requirements and Increasing Demands - Driving Costs UP- New Technologies and Rationalised Service Offerings - Driving costs DOWN- New Ventures - Enabling the Generation of ADDITIONAL non-regulated income.

The following sections of this paper explore the differing issues presented by the three themes above from the point of viewof the Electricity Industry.

Key words: Restructuring, Telecommunications Indu-stry, Electric Industry.

1. CHANGING REQUIREMENTS ANDINCREASING DEMANDS

There are a number of key drivers in this area covering bothinternal and external influences on the Electricity utility.These include:

- Regulatory schemes aimed at delivering better Value-for-Money and Quality-of-Service for the utility customer

- Internal efficiency initiatives aimed at producing greaterreturns for the business within the regulatory price con-trols

- The need to generate customer loyalty in an increa-singly competitive market place.

1.1. Regulatory drivers for Customer Service Impro-vements

From the utility customers’ perspective, the Value-for-Mo-ney and Quality-of-Service they receive can be measuredagainst the number and frequency of interruptions to theirelectricity supply and the response they receive from theutility should their supply be affected.Whilst both of the service metrics referenced above canbenefit significantly from initiatives involving telecommuni-cations, the approach taken and correct choice of technol-ogy or service to be applied is key.

1.1.1 Interruptions to supply

The performance of electricity utilities is often measuredagainst the number of supply interruptions experienced by

their customers and the length of such interruptions. Perfor-mance can be greatly enhanced in this area through thetactical implementation of automation and field workingsystems, which make extensive use of telecommunications.For a supply interruption at a customer location to registeras such for regulatory measurement, it normally has to ex-ceed a specific duration, three minutes in the UK. If the util-ity can detect a fault and take steps to reconnect or switcharound the fault minimising its impact in less than thisbreakpoint duration, then the customer and regulatory im-pact can be reduced. If not, and the supply interruption isrecorded, then the utility will, in the UK example, be subjectto a regulatory financial penalty.Many utilities are approaching this issue by installing re-mote switching equipment at remote locations. However,the rural nature of these locations often means that arrang-ing for telecommunication connections between the auto-mation or SCADA system and the remote switch, can bedifficult or, at best, expensive.By looking beyond the traditional wireless or fixed telecom-munications solutions that are available, innovative alterna-tives can often be found. Following successful trials by anumber of UK utilities, one electricity utility has decided,after a thorough technical review and investment appraisal,to implement a remote switching scheme using the controlchannel of its MPT1327 Private Mobile Radio (PMR) sys-tem as the remote communications bearer for the RemoteTerminal Units (RTU) in the field.

32


Overall benefits in delivering solutions in this area are de-fined by the specific drivers involved. However, by analy-sing the need prior to designing the solution, which appliestelecommunications technology in an appropriate and cost-effective manner, utilities can ensure that the cost of owner-ship and operation of schemes that have significant tele-communications content are minimised.

1.1.2. Duration of Interruption

The length of time for which customers’ supplies are affe-cted is directly influenced by how quickly the utility can mo-bilise its engineers to repair the fault, along with their effec-tiveness when on site.The key to mobilising the correct team of engineers to at-tend a fault, is knowing where the staff are in the first place.Remote vehicle communications coupled with Global Satel-lite Positioning (GPS) can provide accurate up-to-date infor-mation on the location of on-call personnel, in addition toproviding a means of quickly highlighting instances of unau-thorised vehicle use.Once the most appropriate team to deal with an incidenthas been identified, they need to be advised of the job andits location. This task has been traditionally carried out overa voice communications network by a dispatcher. Throughthe implementation of mobile workforce data solutions a fargreater level of information can be passed to the allocatedrepair team at the time of despatch. This information mightinclude basic job details, such as location and nature of fa-ult; through to more advanced information, such as locationmaps, photographs and network diagrams relative to thearea of the fault.The telecommunications initiatives above will enhance theutility’s ability to respond and repair faults more quickly, thusreducing the potential duration of interruptions and, hence,improving the level of performance of the utility perceived bytheir customers.

1.2. Internal Efficiency Gains

The ever-increasing pressure, by regulatory authorities, forthe privatised utility to reduce the price charged to the cus-tomer, is in direct conflict with that utility’s need to delivervalue to its shareholders.In order to provide continuing returns for investors in theface of reducing revenues, privatised utilities must makeoperational efficiency savings.Many savings initiatives can be enabled through the use oftelecommunications. The main gains to be made are thro-ugh obtaining increased performance from the same size,or indeed a smaller, workforce. One way of achieving thisaim is through greater use of technologies in the area ofmobile working, these include:- Wider use of mobile telephony, GSM and GPRS- Deployment of digital Private Mobile Radio (PMR) sys-

tems, Tetra, MPT 1327- Mobile data solutions allowing greater independence for

field staff- Home based working enabled by broadband network

connectivity.

1.3. Generating customer LoyaltyCustomer churn may not be an issue for the immediate fu-ture in many newly privatised utilities. However, with the

onset of competition, customer brand loyalty needs to begenerated early to reduce churn in the future. For example,across the UK utility market, by 2005, Datamonitor predictthat 16 million customers will have changed supplier and 70% of those will do so more than once.As a result of competition across Europe, in the energysupply sector, we have seen many customers transfer theirbusiness to other brands in return for lower bills. However,despite winning new customers many of the new entrantenergy suppliers have failed to win their new customers’loyalty. Having invested heavily to win new customers, theyare now experiencing heavy churn driven by the perceivedpoor quality of the customer relationship.This paper will show that as regulation and margins tighten,utilities need to look at both improved operating efficienciesand brand expansion into non-regulated areas, in order togenerate greater profits. The latter, whilst an attractiveproposition, is only possible with significant customer con-fidence and loyalty.In liberalised telecommunications markets service providersare increasingly focusing on “Customer Experience’, anarea the electricity industry could look to in order to gainsignificant benefit as their own market opens up.

The main regular contact a utility has with its customers isvia their bill and any subsequent queries through the utility’scall centre. It makes sense then to maximise the opportunityin these areas to enhance the utility’s brand identity andloyalty.

For those utilities not offering on-line billing and paymentservices, then Electronic Bill Preparation and Presentation(EBPP) offers the next logical step in customer communica-tion. A large proportion of calls handled by any utility are billqueries. By improving the connection between the meter,the bill and the customer, not only can confidence in the billand brand be increased but the “post bill run’ load on thecall centre can be reduced.

The implementation of an EBPP solution, as described abo-ve, will give rise to a number of choices in terms of support-ing telecommunications services or technology but, in turn,will affect others in a positive manner, such as reducing theload on a call centre’s agents and systems.

1.4. Multi-Utility Trend

There is a general trend, spreading out from Europe, for thecreation of large global Multi-Utilities from strong nationalchampions. The issues raised earlier in this paper applyequally to large Multi-Utilities, with an even stronger empha-sis on generating brand loyalty whilst continuing to deliverincreased shareholder revenue.

The idea of brand or customer loyalty becomes ever moreimportant when a utility becomes separated into separatesupply and distribution businesses, a situation which ismandatory in the UK and becoming more prevalent throug-hout the rest of Europe.

One of the drivers for merging utility businesses is the po-tential savings to be made through the sharing of opera-tional systems and resources. A merged business mustalso be able to show reduced costs through internal effi-ciency savings. These savings may come directly from mo-ving to a shared telecommunications infrastructure; they

33


may also come from wider initiatives which need the sup-port of new telecommunications services in order to suc-ceed, such as the sharing of operational and maintenancebest practice across the merged business.

2. NEW TECHNOLOGIES AND RATIONALISEDSERVICE OFFERINGS

Liberalisation of telecommunications markets has given riseto many new technologies and changes in the way in whichtraditional services are delivered. This provides the utilitywith the opportunity for making savings in operational costwhen compared to current solutions. These are to be foundin many areas, such as fixed or wireless telecommunica-tions services and include:

- xDSL - Broadband network access technology.Giving low cost, high speed access to the Internetsuitable for domestic of small office applications

- IP-VPN - A data networking technology / service offering which provides more flexible corporate networksolutions at a potentially lower cost due to the sharednetwork infrastructure

- Public TETRA - A shared radio infrastructure whichis a viable alternative to traditional PMR

- LeoSat - New Low Earth Orbit satellite systems, whichprovide relatively low cost, low data rate solutions suitablefor telemetry or remote site communications.

In addition to the potential to move to alternative technicalsolutions, such as some of those listed above, consider-ation should be given to how these internal communicationservices are delivered. With companies across market sec-tors concentrating on core skills as a means of reducinginternal cost whilst offsetting operational risk, the trend ofoutsourcing is developing strongly, despite, often internal,resistance. Both internal IT and telecommunications are go-od examples of the type of service which a utility might out-source to its benefit, allowing it to keep up with the rapidpace of change of technology through the use of an exter-nal service provider.

Changes in technology and innovative new services pre-sent the utility with the opportunity to obtain equivalent ser-vices at a lower overall cost or, indeed, to implement moreadvanced services at limited, or even no additional, cost.

At a time when new technologies and services are beingmade available within the telecommunications market, thevery same industry is undergoing significant change due tothe financial status of a number of the major operators. The-re is a general glut in capacity, resulting in supply which wellexceeds demand. The combination of reduced revenuesand excessive investment has lead to a number of opera-tors leaving the market, and those left are delaying thelaunch of new services such as Third Generation (3G) mo-bile phones. Those left in the market have to vie hard to re-tain their existing client base and are now focusing closeron large corporate users and their true needs. A robust ap-proach to procurement will present the utility with the oppor-tunity to negotiate attractive deals for existing or new ser-vices, and provided diligence is applied when assessing anexternal service provider’s financial stability, benefits areachievable in the long term.The expansion, in terms of number of providers and in thetypes of service offered, in the area of public telecommuni-

cations, has resulted in numerous alternatives to the tradi-tional utility approach of building, owning and operating pri-vate infrastructure. Therefore, a key decision to be made,from a strategic perspective, prior to embarking on any pro-ject involving new technologies or service offerings, is whe-ther to make use of Public or Private infrastructure. The na-ture of a project and the capital expenditure needed toimplement it, should be reviewed in order to assess whetherit would be more beneficial to go down the route of buildinga dedicated private infrastructure or to source from a publicservice provider.

3. NEW VENTURESRegulatory “Squeeze’ and the need to continually deliverincreased shareholder value have led utilities to look forways of generating revenue outside the financial and opera-tional constraints applied to the regulated element of theutility’s business.One opportunity open to the utility is to leverage their exist-ing asset base or internal skills in order to generate a rev-enue stream outside of their traditional business in the regu-lated electricity sector.There have been a number of new ventures into the tele-communications market across Europe by utilities, mostly inthe Electricity and Gas sectors but increasingly in the watersector utility’s telecommun. The level of involvement acrossthese ventures varies significantly, from merely leasing ductspace to leasing spare capacity within the ications network,or even investing in and developing a completely separatetelecommunications company offering commercial servicesunder a new telcommunications licence.Opportunities in these areas are well documented in reportssuch as “Strategies for Utilities in the European Telecom-munications Market’ and include:

- Leasing duct space or overhead line supports for theinstallation of fibre optic cable by a third party

- Leasing spare capacity within the utility’s private infra-structure

- Installing additional telecommunications infrastructurethen lease this on to a telecommunications operator,e.g. Dark Fibre

- Renting space within, or on top of, buildings or existingradio masts to cellular phone operators

- Leveraging customer base to deliver additional servicesunder the same brand, such as domestic telephony orMobile Virtual Network Operator (MVNO)

- Leveraging internal skills to offer facilities managementtype services to other organisations, e.g. IT or telecom-munications support.

When exploring any potential opportunity the utility mustmake themselves aware of the true market value of any as-sets involved or services offered in order to ensure theyboth maximise the return and are able to demonstrate aclear boundary between regulated and unregulated incometo the regulatory authorities.A common issue that often occurs in situations where a uti-lity embarks upon a new venture is that a lack of internalcommunication and assessment of company-wide objec-tives, results in ventures or service choices, which are notcompatible with each other. Strategic decisions in both op-erational and new business need to be aligned if the ben-

34


efits are to be maximised though alignment as opposed tobeing negated through mismatched philosophies.

4. SUMMARYThis paper demonstrates that despite instability in the tele-communications markets and pressure on internal resour-ces caused by industry restructuring and regulatory change,electricity businesses can capitalise on new technologiesand services from the liberalised telecommunications mar-ket to reduce operational costs while maintaining or improv-ing operational and financial performance.

In the electricity utility of today the use of modern digitalcommunications is often the enabling factor when looking toovercome many of the issues facing the industry. It must besaid, however, that no one solution is appropriate in all cir-cumstances or to all companies.

Feasibility assessment and due diligence should be consid-ered for any project or venture involving telecommunica-tions, given the constant change in both emergent technolo-gies and the financial status of those offering commercialtelecommunications services in the market today.The proven approach of using robust procurement practicesmust be followed if technical and commercial pitfalls are tobe avoided en route to achieving true business benefit.When entering into new ventures with the aim of generatingadditional revenue, it is vital to align internal telecommuni-cations strategies with this aim, if maximum business ben-efit is to be achieved.In the drive to improve performance and meet regulatoryobjectives innovative telecommunications based solutionscan provide a key contribution towards core business per-formance improvements, provided any investment appra-isal constraints identified are closely monitored.Merging organisations are ideally positioned to exploit chan-ges in the telecommunications markets; outsourcing tele-communications services may offer numerous benefitsin this respect, an increasing trend amongst utilities.Telecommunications solutions and services are key compo-nents of the customer experience which must be addressedin order to maintain customer loyalty and minimise churn;churn is a clear threat to revenues during the emergence ofliberalised electricity markets.

NOVE POSLOVNE PRILIKE KROZ REDIZAJN TELEKO-MUNIKACIJA

Restrukturiranje elektroprivrede u Europi ima i imat Êe jakutjecaj na proizvodne i financijske moguÊnosti. Time se po-stavlja pitanje kompanijama kako zadovoljiti telekomuni-kacijske potrebe poslovanja u promjeni, Ëesto u situaciji or-ganizacijskog spajanja ili razdvajanja. Meutim, povezanos deregulacijom i restrukturiranjem telekomunikacijske indu-strije, potencijal za daljnju destabilizaciju elektroprivrederaste.Destabilizacija ne mora uvijek imati negativnu konotaciju.Uz to πto moæe poveÊati telekomunikacijske troπkove, re-strukturiranje dvije tvrtke znaËi za elektroprivrednu kompa-niju ili organizaciju sljedeÊe:• Promjenu potreba i porast potraænje- πto znaËi poveÊanje

troπkova• Nove tehnologije i racionalizaciju ponude usluga- πto

znaËi smanjenje troπkova• Nove pothvate- πto znaËi moguÊnost dodatnog neregu-

liranog troπka.Rad istraæuje razliËite moguÊnosti kroz gornje tri teme s gle-diπta elektroprivrede.

Naslov pisca:

Andrew Wilson, ing.Mason Communications Ltd.5 Exchange QuayManchester M5 3 EFEngland


35

B. Krstulja - V. Komin: Model i organizacija... Energija, god. 52 (2003) 1, 35 - 43

1. UVODOtvaranjem træiπta elektriËne energije u Hrvatskoj, temeljemDirektive 96/92/EC, i stupanjem na snagu Zakona o energijii Zakona o træiπtu elektriËne energije dolazi do velikih pro-mjena u organizaciji i modelu voenja elektroenergetskogsustava Hrvatske [1]. Usporednim aktiviranjem NOSIT-a(Eng: ISMO Independent System and Market Operator)kao hrvatskog nezavisnog operatora sustava i træiπta [2] injegovim izdvajanjem iz HEP-a nameÊu se bitne promjenei u dijelu voenja distribucijske mreæe.Predloæene promjene Direktive 96/92/EC [3] dodjeljuju ve-liku vaænost i ulogu Operatoru distribucijske mreæe na otvo-renim træiπtima elektriËne energije te postavljaju i zahtjevena restrukturiranje distribucijske djelatnosti do 2005. g. ueuropskoj zajednici.Novu ulogu distribucijskog poduzeÊa (HEP - Distribucijad.o.o.) kao energetskog subjekta za obavljanje javne uslugedistribucije i opskrbe elektriËnom energijom treba sagledatii u tako pretpostavljenim træiπnim okolnostima uvaæavajuÊiposebno Zakon o træiπtu elektriËne energije [4] te prijedlogMreænih pravila hrvatskog elektroenergetskog sustava [5]kao osnovne akte iz tog podruËja.Funkcija voenja elektroenergetskog sustava jedan je odtemelja na kojim poËiva kvalitetno i efektivno djelovanje træi-πta kao i pruæanje javnih usluga.Ovaj model i organizacija sluæbe voenja distribucijske mre-æe Hrvatske upravo se temelje na navedenim dokumentimai postavkama.

2. MODEL VO–ENJA DISTRIBUCIJSKEMREÆE HRVATSKE

Model sustava voenja elektroenergetskog sustava Hrv-atske, prikazan na slici 1., temelji se na Ëetverorazinskojstrukturi i nadopuna je modela voenja elektroenergetskog

MODEL I ORGANIZACIJA SLUÆBE VO–ENJADISTRIBUCIJSKE MREÆE HRVATSKE

Boris K r s t u lj a - Vitomir K o m i n, Rijeka

UDK 621.316.1:621.31.008STRU»NI »LANAK

Otvaranje træiπta elektriËne energije u Hrvatskoj postavlja pred distribuciju elektriËne energije posebne zadatke u smislupromjene modela voenja distribucijske mreæe te strukturiranja organizacije poslova voenja mreæe. Ovaj Ëlanak odreujei analizira osnovna naËela izraenog modela te daje njegov prikaz. Opisuju se funkcije i zadaci pojedinih razina modelate naËin njegove provedbe. U nastavku je dana organizacija sluæbe voenja distribucijske mreæe Hrvatske. Sluæba voenjatreba zadovoljiti novo nastale zadatake i biti prilagodljiva za moguÊe promjene u bliskoj buduÊnosti koje Êe nastati sve veÊimotvaranjem træiπta el. energije i reguliranjem standarada kvaliteta usluga. Na kraju, prikazuju se prava, duænost, djelokrugi odgovornost sluæbe za voenje distribucijske mreæe.

sustava Hrvatske prikazanog u [1 i 2]. Na najviπoj razini jeOperatora sustava (OS) i Operator distribucijske mreæe(ODM). Na drugoj razini su mreæni centri i regionalni Dispe-Ëerski centri distribucije (DCD). Na treÊoj razini su uz obje-kte prijenosne mreæe [1 i 2] i Centri upravljanja (CU), na-pojni objekti distribucijske mreæe (TS 110/x kV i TS 35/x kV)kao i proizvoaËi el. energije u 35 kV mreæi koji nisu u na-dleænosti OS-a. Na najniæoj razini su objekti srednjeg napo-na (TS 10(20)/0,4 kV), proizvoaËi el. energije u 10(20) kVmreæi i daljinski upravljani stupni rastavni ureaji).

2.1. Operator distribucijske mreæe - ODM

2.1.1. ODM prema prijedlogu promjene direktive96/92/EC

Da Ëitatelju bude jasnija geneza naziva, smisao i uloga ODM-a ovdje se daje nesluæbeni prijevod dijela prijedloga promjeneDirektive 96/92/EC [3] koji se odnosi na ODM. Po definicijiODM je (Eng: Distribution System Operator DSO) cit: “fiziËkaili pravna osoba koja je odgovorna za voenje, odræavanje i,ako je potrebno, za razvoj distribucijskog sustava na odre-enom podruËju i, gdje postoji, za povezanost s ostalimsustavima, te za osiguranje dugoroËne sposobnosti sustavada ispuni razumne zahtjeve na distribuciju elektriËne ener-gije”. Odreeni su zadaci i naËini postupanja ODM-a cit.:"1. Ostvarenje sigurnog, pouzdanog i uËinkovitog distribu-

cijskog sustava na svom podruËju s dostojnom paænjomprema okoliπu.

2. U bilo kojem sluËaju ne smije se diskriminirajuÊe pona-πati prema korisnicima ili grupama korisnika svoje mre-æe, posebno ako je to u korist privrednog subjekta kojempripada.

3. ODM Êe osigurati korisnicima svoje mreæe sve informa-cije koje oni trebaju za uËinkovit pristup (koriπtenje) di-stribucijskog sustava.

KljuËne rijeËi: model voenja, organizacija sluæbevoenja, distribucijska mreæa Hrvatske.

36


4. Po posebnoj odluci moæe se traæiti od ODM-a da, pri ko-riπtenju proizvodnih kapaciteta, da prednost proizvoa-Ëima koji koriste izvore obnovljive energije ili otpada ili kojiproizvode kombinirano toplinsku i elektriËnu energiju.

5. ODM nabavlja elektriËnu energiju za pokrivanje gubita-ka u mreæi i za osiguranje priËuvnog kapaciteta u svomsustavu prema transparentnim, nediskriminirajuÊim itræiπno temeljenim postupcima, ako mu je dodijeljena tafunkcija.

6. Ako je ODM odgovoran za uravnoteæenje (balansiranje)distribucijskog sustava, propisana pravila moraju bitiobjektivna, transparentna i ne diskriminirajuÊa, kao ipravila za obraËun korisnicima distribucijske mreæeostvarenih neuravnoteæenja.

7. Pri planiranju razvoja distribucijske mreæe ODM moravoditi raËuna o postupcima upravljanja optereÊenjem i/ili koriπtenja distribuiranih proizvoaËa el. energije kojimogu nadomjestiti potrebu za zamjenom ili poveÊanjemkapaciteta u mreæi.”

Ako je ODM dio vertikalno integriranog poduzeÊa on morabiti nezavisan, barem u smislu njegove pravne forme, orga-nizacije i prava odluËivanja, od ostalih djelatnosti koje se neodnose na distribuciju.Da bi se osigurala ta nezavisnost ODM-a, prijedlog promje-ne Direktive 96/92/EC [3] navodi minimalne kriterije koji semoraju primijeniti. U skraÊenom obliku ih navodimo ovdje:

a) rukovodstvo ODM-a ne smije sudjelovati u dnevnimoperativnim odlukama proizvodnje, prijenosa i opskrbeelektriËnom energijom,

b) rukovodstvo ODM-a mora moÊi djelovati samostalno,c) u odlukama vezanim za resurse voenja, odræavanja i

razvoj mreæe ODM mora biti samostalan,d) ODM Êe uspostaviti mjere i nadzor protiv diskriminira-

juÊeg ponaπanja uz izvjeπtavanje VijeÊa za regulaciju.

ODM mora poπtovati i saËuvati tajnost komercijalno osje-tljivih informacija koje prikupi svojim djelovanjem i morasprijeËiti da se objavljuju informacije o njegovim aktivno-stima, koje mogu biti komercijalno korisne, na diskriminira-juÊi naËin.

2.1.2. ODM u modelu voenja distribucijskemreæe Hrvatske

U modelu sustava voenja distribucijske mreæe Hrvatske,prema slici 1, na prvoj razini je uz OS-a i ODM, kao orga-nizacijski dio energetskog subjekta za distribuciju (HEP -Distribucija d.o.o.) koji je odgovoran za voenje, odræavanjei razvoj distribucijske mreæe Hrvatske u cjelini. U ovom mo-delu ODM se promatra iskljuËivo u smislu ostvarivanja fun-kcija odgovornih za voenje distribucijske mreæe.ODM koordinira s OS-om i energetskim subjektom za prije-nos, a funkcije operativnog voenja distribucijske mreæeODM ostvaruje preko podreenih regionalnih DCD-a (nadrugoj razini) i CU-a (na treÊoj razini).U sadaπnjem trenutku ODM nije organizacijski oformljentako da operativno djeluje kao jedinstvena cjelina za cijeludistribucijsku mreæu Hrvatske. Radi toga ODM svoja prava,funkcije, zadatke, djelokrug i odgovornost za voenje distri-bucijske mreæe spuπta na razinu Ëetiri regionalna DCD-a.Nakon uhodavanja i otvaranja træiπta (za npr. viπe od 30%)elektriËne energije, kadrovskog ekipiranja i informacijskogopremanja, jedinstveni ODM Êe moÊi preuzeti svoju potpu-nu i nezavisnu ulogu.

MoguÊa promjena navedenog modela s jedinstvenim ODM-om je u sluËaju reorganizacije HEP - Distribucija d.o.o. uËetiri odvojene teritorijalne cjeline, prema slici 2. Tada svakaod teritorijalnih cjelina postaje nezavisni i ravnopravni ODM(na drugoj razini) koji koordinira s OS-om (na prvoj razini) ienergetskim subjektom za prijenos te mreænim centrima (naistoj razini). U tom sluËaju funkcije operativnog voenjadistribucijske mreæe svaki regionalni ODM ostvaruje prekosvog regionalnog DCD-a (na drugoj razini) i svojih CU-a (natreÊoj razini).

2.1.2.1. Funkcije i zadaci jedinstvenog ODM-aFunkcije i zadaci ODM-a u dijelu voenja distribucijske mre-æe u sluËaju modela s jedinstvenim ODM-om jesu:

- osnovni zadaci koji proizlaze iz izdane dozvole i odlukaVijeÊa za regulaciju energetskih djelatnosti u skladu sprilagoenjem Direktivi 96/92/EC,

- planiranje - predvianje ukupne potroπnje i proizvodnjekao i gubitaka u distribucijskoj mreæi,

- izdavanje informacija o buduÊim potrebama za elektri-Ënom energijom operatoru sustava (OS) i operatoru træi-πta (OT),

- planiranje predvianje razmjene energije na granici pr-ijenosa i distribucije te unutar svake bilanËne grupe,

- uz prethodnu suglasnost VijeÊa za regulaciju energet-skih djelatnosti donoπenje plana razvoja i izgradnjedistribucijske mreæe za srednjoroËno razdoblje,

- koordinacija s OS-om i nadzor nad provoenjem Pogo-nskih pravila i uputa,

- dostavljanje OS-u svih potrebnih podataka o ukupnimplaniranim aktivnostima u distribucijskoj mreæi radi izra-de ukupnih rasporeda isporuke i preuzimanja elektriËneenergije,

- priprema i dostava podataka za uravnoteæenje (balan-siranje) distribucijskog sustava, kao i obrada podatakaza obraËun korisnicima distribucijske mreæe ostvarenihneuravnoteæenja,

- priprema i dostava podataka potrebnih za izraËun i po-krivanje ostvarenih gubitaka u distribucijskoj mreæi,

- obrada velike koliËine podataka o mjerenjima te zavrπnaobrada podataka daljinskog oËitanja brojila i osiguranjeservisa mreænog i internet povezivanja s OT-om, opskr-bljivaËima povlaπtenih kupaca, kao i povlaπtenim i tari-fnim kupcima, putem standardnih protokola i formulara,

- uspostava sustava provjere podataka na svim razina-ma,

- vremensko usklaivanje podataka s OS-om,

- pohranjivanje podataka,

- objedinjavanje funkcija pozivnog (call) centra,

- osiguravanje tajnosti poslovno povjerljivih podataka kojese dobivaju od stranaka, kao i osiguravanje nediskri-minirajuÊeg objavljivanja svojih komercijalno korisnihinformacija.

2.1.2.2. Funkcije i zadaci regionalnih ODM-aU sluËaju modela sa Slike 2. funkcije i zadaci regionalnihODM-a, u smislu voenja, ostaju isti kao i jedinstvenog ODM-a, ali su ograniËeni na odreeno podruËje. Funkcije voenjana mjestima suËelja dvaju ODM-a ostvaruju se odgovorno na

37


Slik

a 1.

Su

stav

vo

en

ja e

lekt

roen

erg

etsk

og

su

stav

a H

rvat

ske

- M

od

el I

38


Slik

a 2.

Su

stav

vo

en

ja e

lekt

roen

erg

etsk

og

su

stav

a H

rvat

ske

- M

od

el II

39


ravnopravnoj osnovi. Ovakav model dodatno optereÊuje OSkoordinacijom s Ëetiri ODM-a umjesto s jednim.

2.1.2.3. Organizacija ODM-a u modelu voenjadistribucijske mreæe

Osim osnovnih funkcija operativnog voenja distribucijskemreæe koje ODM ostvaruje preko podreenih regionalnihDCD-a, ODM je zaduæen i za funkcije osiguranja pristupamreæi, planiranje ukupne potroπnje i proizvodnje, razmjeneenergije i gubitaka kao i za prikupljanje, pripremu i obradupodataka mjerenja.

Za ostvarivanje ovih funkcija potrebna je podrπka organi-zacijske jedinice za pogonsku energetiku koja bi se trebalaoformiti uz svaki DCD. VeliËina i opseg poslova pojedinihorganizacijeskih jedinica za pogonsku energetiku ovisna jeo odabranoj varijanti modela voenja.

U modelu jedinstvenog ODM-a pogonska energetika semoæe oformiti srediπnje (na prvoj razini modela) sa zada-tkom objedinjavanja funkcija i podataka iz svih regija te je-dinstvenom koordinacijom s OS-om i OT-om. Ovakva se-diπnja pogonska energetika koristila bi sklopovsku i progra-msku opremu DCD-a SJEVER. Na razini regionalnih DCD-a i pojedinih pripadajuÊih CU-a takoer trebaju postojati po-gonske energetike, ali manjeg opsega.

U modelu regionalnih ODM-a pogonska energetika svakeregije se formira u punom opsegu za nezavisni rad i dire-ktnu koordinaciju s OS-om i OT-om te koristi sklopovsku iprogramsku opremu svog DCD-a, odnosno CU-a.Organizacijska jedinica za pogonsku energetiku temelji sena struËnjacima profila:- inæinjera za energetiku (suglasnosti za prikljuËenje, ugo-

vori za pristup i koriπtenje mreæe, informiranje povlaπte-nih kupaca, ...),

- ekonomista analitiËara (obraËun naknada za koriπtenjemreæe, obraËun neuravnoteæenja, izrada dijagramaoptereÊenja po bilansnim grupama, izrada statistiËkihizvjeπÊa, analiza cijena, ...),

- inæinjera za informacijsku podrπku (sistemska podrπka,baza podataka, GIS i internet, ...),

- tehniËara za ugovore i suglasnosti.

2.2. DispeËerski centar distribucije - DCD

DCD je temeljna organizacijska jedinica ODM-a zaduæenaza ostvarivanje funkcija voenja distribucijske mreæe (nadrugoj razini modela). DCD obavlja operativno voenje i os-igurava pogon nadleæne 110 i 35 kV mreæe, nadzor ureajazaπtite i lokalne automatike, ureaja sustava daljinskog vo-enja i mreæno - tonskog upravljanja te ureaja daljinskogoËitanja brojila na svom podruËju. Obavlja, u okviru svojenadleænosti, koordinaciju s nadreenim ODM-om, energet-skim subjektom za prijenos i mreænim centrom, a takoer is podreenim CU-ima. DCD ima neposrednu odgovornost(direktnu nadleænost) za voenje 110 i 35 kV distribucijskemreæe na cijelom svom podruËju.Osnovne funkcije i zadaci DCD-a jesu:1. Voenje i pogon distribucijske mreæe 110 i 35 kV:- nadzor i upravljanje distribucijskom mreæom u djelokru-

gu nadleænosti,- planiranje pogona i koordinacija odræavanja distribucij-

ske mreæe, te izrada i obrada krivulja optereÊenja,- uspostavljanje tokova energije u mreæi te razmjena

energije meu Ëvorovima, nadzor i osiguravanje izra-

vnavanja gubitaka u mreæi kao i odstupanja od voznogreda unutar zadanih bilansnih grupa,

- uspostavljanje pouzdanog i optimalnog rada distribu-cijske mreæe i odræavanje parametara kvalitete isporukeelektriËne energije svim svojim kupcima uz minimumtroπkova, bez ugroæavanja okoliπa,

- osiguravanje usklaenog djelovanja distribucijske mre-æe s prijenosnom mreæom, sa susjednim mreæama (dru-gih DCD-a) te prikljuËenim mreæama i postrojenjima ko-risnika mreæe,

- uspostavljanje normalnog stanja napajanja nakon smet-nji,

- analiza prekida i kvarova, izrada statistika pogona i pre-kida napajanja kupaca, obavjeπÊivanje korisnika mreæei ostalih nadleænih tijela, te kontakti s kupcima spojenimna 110 i 35 kV distribucijsku mreæu.

2. IskljuËenje pojedinih korisnika mreæe:- na zahtjev vlasnika mreæe (prijenos ili distribucija) ili sa-

mog korisnika zbog odræavanja, pregleda, ispitivanja iliproπirenja mreæe,

- zbog uzrokovanja smetnji u mreæi izvan dozvoljenihokvira,

- zbog nepoπtivanja naloga DCD-a ili zbog neplaÊanja el.energije.

3. Osiguranje pristupa mreæi za korisnike distribucijskemreæe na reguliranoj osnovi temeljem odobrene tarife,tj. moguÊnost koriπtenja mreæe za predaju ili prijamdogovorene koliËine el. energije u dogovoreno vrijeme:

- planiranje - predvianje potroπnje i proizvodnje pojedi-nih korisnika mreæe,

- planiranje - predvianje razmjenje energije na graniciprijenosa i distribucije kao i pojedinih bilanËnih grupa,

- obrada velike koliËine podataka - elektronskom razmje-nom podataka putem standardnih protokola i formulara,

- uspostava sustava provjere podataka,- prijava koriπtenja mreæe i njezina obrada,- odobrenja i odbacivanja zahtjeva,- pohranjivanje podataka.4. Izvoenje naloga OS-a i ODM-a te provoenje sistem-

skih pogonskih uputa.5. Osiguravanje usluga u distribucijskoj mreæi.6. Nadzor i analiza rada ureaja zaπtite i lokalne

automatike, ureaja sustava daljinskog voenjai mreæno - tonskog upravljanja te ureajadaljinskog oËitanja brojila.

7. Ostvarivanje funkcija pozivnog (call) centra.

2.3. Centar upravljanja - CU

CU je organizacijska jedinica unutar ODM-a zaduæena zaostvarivanje funkcija voenja distribucijske mreæe na 10(20)kV. Objedinjuje dispeËersku sluæbu na 10(20) kV i deæurnusluæbu na 0,4 kV.Osnovne funkcije i zadaci CU-a u dijelu dispeËerske sluæbena 10(20) kV jesu:1. Operativno voenje i pogon 10(20) kV distribucijske

mreæe:- nadzor i upravljanje distribucijskom mreæom u djelokru-


ske mreæe,- operativna koordinacija s DCD-om, izvrπavanje njegovih

naloga te provoenje sistemskih pogonskih uputa,

40


- uspostavljanje pouzdanog i optimalnog rada distribu-cijske mreæe i odræavanje parametara kvalitete isporukeelektriËne energije svim svojim kupcima,

- izdavanje dokumentacije za rad, iskljuËivanje i osigu-ravanje mjera zaπtite na radu zbog radova na elektro-energetskim postrojenjima,


- analiza prekida i kvarova, izrada statistika pogona i pre-kida napajanja kupaca, obavjeπÊivanje korisnika mreæei ostalih nadleænih tijela, te kontakti s kupcima spojenimna 10(20) kV distribucijsku mreæu.

2. IskljuËenje pojedinih korisnika mreæe:- na zahtjev vlasnika mreæe ili samog korisnika zbog odr-

æavanja, pregleda, ispitivanja ili proπirenja mreæe,- zbog uzrokovanja smetnji u mreæi izvan dozvoljenih

okvira,- zbog nepoπtivanja naloga CU-a ili zbog neplaÊanja el.

energije.3. Osiguranje pristupa mreæi za korisnike distribucijske

mreæe na 10(20) kV:- planiranje - predvianje potroπnje i proizvodnje pojedi-

nih korisnika mreæe,- prijava koriπtenja mreæe i njezina obrada,- odobrenja i odbacivanja zahtjeva.Osnovne funkcije i zadaci CU-a u dijelu deæurne sluæbe na0,4 kV jesu:1. Operativno voenje i pogon NN mreæe na svom podr-

uËju:- nadzor i upravljanje distribucijskom mreæom u djelokru-


ske mreæe,- operativna koordinacija s dispeËerskom sluæbom na

10(20) kV, izvrπavanje njezinih naloga te provoenje si-stemskih pogonskih uputa,

- uspostavljanje pouzdanog i optimalnog rada distribu-cijske mreæe i odræavanje parametara kvalitete isporukeelektriËne energije svim svojim kupcima,

- izdavanje dokumentacije za rad, iskljuËivanje i osigu-ravanje mjera zaπtite na radu zbog radova na elektro-energetskim postrojenjima,


- analiza prekida i kvarova, izrada statistika pogona i pre-kida napajanja kupaca, obavjeπÊivanje korisnika mreæei ostalih nadleænih tijela, te kontakti s tarifnim kupcimaspojenim na NN distribucijsku mreæu.

2. IskljuËenje pojedinih korisnika mreæe:- na zahtjev vlasnika mreæe ili samog korisnika zbog odr-

æavanja, pregleda, ispitivanja ili proπirenja mreæe,- zbog uzrokovanja smetnji u mreæi izvan dozvoljenih

okvira,- zbog nepoπtivanja naloga CU-a ili zbog neplaÊanja el.

energije.

2.4. Provedba modela voenja

Model voenja distribucijske mreæe Hrvatske moguÊe je,radi zadovoljavanja svih dodjeljenih funkcija i zadataka,ostvariti jedino pomoÊu suvremenog tehniËkog sustava da-ljinskog voenja (SCADA) i sustava voenja distribucijske

mreæe (DMS) koji se temelje na meusobno povezanim ra-Ëunalskim konfiguracijama (LAN) unutar cjelokupnog infor-macijskog sustava distribucije.Sklopovska i programska oprema takvog informacijskog su-stava mora biti izraena i konfigurirana na modularnom na-Ëelu tako da se na svakoj razini modela ugrauje ona sklo-povska i programska oprema koja odgovara funkcijama izadacima proizaπlim iz modela.Funkcije informacijskog sustava koji podræava model vo-enja jesu:1. Osnovne funkcije nadzora i upravljanja:- nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka (SCADA),- sekvencialno upravljanje (Sequential Switching Control).2. Funkcije voenja distribucijske mreæe:- dinamika bojenja mreæe (Dynamic Network Colouring),- oznaËavanje privremenih promjena u mreæi (Jumps,

Cuts and Grounds),- definicija modela distribucijske mreæe (Network Topo-

logy),- analiza povezanosti mreæe (Connectivity Analysis),- odreivanje veliËine optereÊenja (Load Calibration),- procjena stanja mreæe (State Estimation),- upravljanje optereÊenjem (Load Management),- mod planiranja (Study Mode).3. Funkcije analize i proraËune mreæe:- proraËun tokova snaga (Distribution Power Flow),- proraËun kratkog spoja (Short Circuit Calculation),- prognoza optereÊenja (Load Forecast).4. Poslovne funkcije:- priprema i voenje dokumentacije za rad (Work Order

Management),- praÊenje i obrada prekida i kvarova (Outage Manage-

ment),- registracija i obrada telefonskih poziva (Trouble Call

System).5. Povezivanje u integralni informacijski sustav distribucije:- povezivanje na mreæno tonsko upravljanje (Ripple Con-

trol Interface),- povezivanje na daljinsko oËitanje brojila (Metering Reg-

istration System Interface),- povezivanje na internet (Web Interface),- povezivanje na tehniËku bazu podataka (Technical Data

Base Interface),- povezivanje na zemljopisni informacijski sustav (GIS

Interface),- povezivanje na bazu podataka kupaca (Customer Infor-

mation System Interface).6. Komunikacijske funkcije:- komunikacija s daljinskim stanicama (Protokol IEC

60870-5-101),- komunikacija s CU-om (Protokol IEC 60870-5-104),- komunikacija s mreænim centrima i OS-om (Protokol

ICCP/TASE.2), komunikacija s OT-om (Protokol IEC62195 TR, EDIFACT).

3. ORGANIZACIJA SLUÆBE VO–ENJADISTRIBUCIJSKE MREÆE

DispeËerski i deæurni poslovi organizirani su prvenstvenoradi voenja mreæe, pravilnog, pouzdanog, neprekidnog i

41


ekonomiËnog funkcioniranja mreæe te koriπtenja elektro-energetskih postrojenja i objekata kao i neodloænog otkla-njanja pogonskih smetnji, bez obzira na vremenske prilike,odnosno doba dana i noÊi.Radnici koji obnaπaju dispeËerske i deæurne poslove jedinisu ovlaπteni odobravati, neposredno obavljati ili davati nalo-ge za promjenu uklopnog stanja u elektroenergetskim po-strojenjima na podruËju i u djelokrugu svoje odgovornosti.Pod promjenom uklopnog stanja podrazumijeva se manipu-lacija radi redovnog i izvanrednog odræavanja, remonta, re-konstrukcije i izgradnje, ispitivanja i mjerenja, otklanjanjapogonskih smetnji ili preusmjeravanja tokova elektriËneenergije u mreæi.

3.1. Deæurne sluæbe na 0,4 kV

Najniæa organizacijska cjelina voenja distribucijske mreæeje Deæurna sluæba, za voenje 0,4 kV dijela distribucijskemreæe.Ova sluæba sastavni je dio CU-a, a formira se po kriterijutraæenog vremena odziva na kvar i otklanjanje kvara (stan-dardi kvalitete usluga), zemljopisnih karakteristika te brojakupaca na navedenom podruËju.Orijentacijski kriteriji za formiranje deæurne sluæbe su slje-deÊi:

I. Zahtjevano vrijeme odziva na kvar osiguraËa (poziv ku-pca) je 3 sata, odnosno maksimalno 4 sata, a ponovnauspostava napajanja nakon otklanjanja kvara je unutar18 sati, odnosno maksimalno 24 sata [6, 7, i 8].

II. ProsjeËna sluæba, prema statistiËkim podacima [9 i 10],ostvari oko 60 (planiranih i neplaniranih) intervencija na1.000 kupaca u godinu dana.

III. Distribucijska mreæa 0,4 kV u nadleænosti jedne sluæbeproteæe se na 800 km2, a u krajnjim sluËajevima i do1.600 km2.

IV. Radijus djelovanja pojedine sluæbe je 15 do 20 km, a ukrajnjim sluËajevima i do 50 km.

V. Broj kupaca koje servisira pojedina sluæba je od 20.000do 30.000 za visoko i srednje naseljena kontinentalnapodruËja te veÊe otoke, odnosno oko 5.000 za 0,4 kVdistribucijske mreæe na manjim otocima i rijetko nase-ljenim kontinentalim podruËjima.

Primjenjivanjem navedenih kriterija na distribucijsku mreæuHrvatske [11] dolazimo raËunski do broja od oko 80 sluæbikoje su potrebne da kvalitetnim voenjem pokriju svu NNmreæu. Kriterij I i II odreuju prosjeËni rad jednog radnogmjesta sluæbe s oko 6 intervencija na dan za 25.000 kupaca(samo za terenski rad), a kriteriji III, IV i V traæe za pokri-vanje ukupne povrπine i ukupnog broja kupaca oko 80 slu-æbi.Kako navedene sluæbe trebaju pokriti 24 satno radno vrije-me, da bi se udovoljilo kriterijima I i II, s najmanje Ëetiri ra-dnika za smjenski rad, dolazimo do ukupno oko 320 radni-ka. Ova sluæba i pomaæe dispeËerskoj sluæbi 10(20) kV uredovnom radu.Veliki gradovi, odnosno podruËja koja imaju veliku koncen-traciju kupaca (viπe od 30.000) na jediniËnom podruËju (oko800 km2), trebaju viπe od jednog radnog mjesta u navede-noj sluæbi. Sluæba se tada organizira tako da samo jednoradno mjesto ostaje deæurno preko noÊnih sati dok ostalirade u dvije smjene (npr. od 700 do 2200 sata).Svako radno mjesto u deæurnoj sluæbi treba biti najmanjeopremljeno fiksnim telefonom u sjediπtu sluæbe, mobilnim

telefonom, radio postajom na lokalnoj frekvenciji za vezu snadreenom sluæbom i ekipama odræavanja te specijalnimvozilom s ljestvama, alatom i priborom, zaπtitnom opremomte rezervnim materijalom. Za podruËja koja pokrivaju i otokepotrebno je osigurati i odgovarajuÊe plovilo.

3.2. DispeËerske sluæbe na 20 i 10 kV

Srednja organizacijska cjelina voenja je DispeËerska slu-æba, za voenje 10 (20) kV dijela distribucijske mreæe.Ova sluæba sastavni je dio CU-a, a formira se po kriterijutraæenog vremena odziva na kvar i otklanjanje kvara (stan-dardi kvalitete usluga), zemljopisnih karakteristika te brojakupaca na navedenom podruËju.Orijentacijski kriteriji za formiranje dispeËerske sluæbe na10(20) kV su sljedeÊi:I. Zahtjevano ukupno prosjeËno vrijeme trajanja prekida

po kupcu u godini dana je 3 sata (Eng: Customer Min-utes Lost = CML, odnosno, System Average Interrup-tion Duration Index = SAIDI), a zahtjevani ukupni prosje-Ëni broj prekida po kupcu u godini dana je 4 (Eng: Cus-tomer Interruption = CI, odnosno, System Average In-terruption Frequency Index = SAIFI), uz ponovnu uspo-stavu napajanja nakon maksimalno 24 sata [6, 7, i 8].

II. ProsjeËna sluæba, prema statistiËkim podacima [9, 10],ostvari oko 30 (neplaniranih i planiranih) intervencija na1.000 kupaca u godinu dana.

III. Distribucijska mreæa 10(20) kV u nadleænosti jedne slu-æbe proteæe se na 800 km2, a u krajnjim sluËajevima i do1.600 km2.

IV. Radijus djelovanja pojedine sluæbe je 15 do 20 km, a ukrajnjim sluËajevima i do 50 km.

V. Broj kupaca koje servisira pojedina sluæba je od 20.000do 30.000 za visoko i srednje naseljena kontinentalnapodruËja te veÊe otoke, odnosno oko 5.000 za 10(20)kV distribucijske mreæe na manjim otocima i rijetko na-seljenim kontinentalim podruËjima.

Primjenjivanjem navedenih kriterija na distribucijsku mreæuHrvatske [11] dolazimo raËunski do broja od oko 80 radnihmjesta koja su potrebna da kvalitetnim voenjem pokriju svu10(20) kV distribucijsku mreæu. Na prvi pogled broj dispeËer-skih sluæbi je isti kao i broj deæurnih sluæbi, iako je broj inter-vencija dispeËerske sluæbe dva puta manji. Uzrok leæi u Ëinje-nici da pojedini prekid u 10(20) kV mreæi pogaa viπestrukoveÊi broj kupaca, πto znaËajno utjeËe na navedene standardekvalitete usluga, kao i u Ëinjenici da dispeËerska sluæba (uokviru CU-a) ima, osim operativnih (terenskih), i dodatne traj-ne funkcije i zadatke, kako je navedeno u toËci 2.3.Kako navedene sluæbe trebaju pokriti 24 satno radno vrije-me, da bi se udovoljilo navedenim kriterijima, s najmanjeËetiri radnika za smjenski rad, dolazimo do ukupno oko 320radnika.Veliki gradovi, odnosno podruËja koja imaju veliku koncen-traciju kupaca, trebaju viπe od jednog radnog mjesta u na-vedenoj sluæbi. DispeËerska sluæba se tada organizira sli-Ëno kao i deæurna sluæba. Dodatno, s veÊim stupnjem uvo-enja automatizacije i sustava daljinskog voenja (i po du-bini mreæe), prebacivanjem nadleænosti nad voenjem mre-æe na DCD, koriπtenjem radnika stalne deæurne sluæbe tekuÊnog deæurstva “interventnog dispeËera”, moæe se uvestirad samo u dvije smjene (npr. od 700 do 2200 sata). Timese ukupno potrebni broj radnika dispeËerske sluæbe sma-njuje na oko 280.

42


Sluæba djeluje u CU-u, dijeli prostor i opremu s deæurnomsluæbom na 0,4 kV, a posebno treba biti opremljena fiksnimtelefonom, mobilnim telefonom, vozilom, telefaks ureajem,ureajem za registraciju razgovora i telefonskom sekreta-ricom, kao i radio postajom za vezu s nadreenom sluæbom(DCD) i podreenom deæurnom sluæbom te ekipama odr-æavanja.Centar upravljanja bi trebao biti minimalno opremljen i raËu-nalnim radnim stanicama komunikacijski povezanim sa su-stavom daljinskog voenja pripadajuÊih objekata iz djelo-kruga odgovornosti CU-a, komunikacijski i informacijski po-vezanim s DCD-om kao i s cjelokupnim informacijskimsustavom distribucije.

3.3. DispeËerske sluæbe na 110 i 35 kV

Viπa organizacijska cjelina voenja je DispeËerska sluæbaza voenje 110 i 35 kV dijela distribucijske mreæe. Ova slu-æba djeluje u DCD-u.Broj DCD-a odreen je, zbog jedne od svojih primarnih fun-kcija koordinacije s regionalnim mreænim centrima i ener-getskim subjektima za prijenos, isti kao i broj mreænih cen-tara iz modela voenja prijenosne mreæe (ista razina u mo-delu).Kriteriji za formiranje dispeËerske sluæbe unutar jednog DCD-a su njegove osnovne funkcije i zadaci, zemljopisne karak-teristike, postojeÊa organizacija na pogone i pogonske urede,broj kupaca, nabava el. energije i ukupna duæina mreæe napojedinom podruËju. Pregled osnovnih podataka podruËja nakojima Êe djelovati DCD-ovi prikazan je na tablici 1. Podaci iztablice su prema stanju na kraju 2001. god. [11].

Kako je vidljivo iz tablice kriteriji broja kupaca, nabava i du-æina mreæe nisu nezavisni, stoga Êe se uzeti kao jedan. Kri-teriji ukupne povrπine i broj pogona i ureda su nezavisni iuzimaju se zasebno.

Primjenjivanjem navedenih kriterija dolazimo do prijedlogada jedan DCD:

- prosjeËno pokriva pribliæno jednako podruËje. NajveÊarazlika je oko 5.000 km2 πto je 8,6 % ukupne povrπine(podruËju JUG treba uvaæiti udaljenost do otoka),

- prosjeËno djeluje nad 17 pogona,

- ako se iskljuËi podruËje SJEVER zbog grada Zagrebakoji je po svim ovim kriterijima izrazito najjaËe, ali zatona najmanjoj povπini, najveÊe razlike u broju kupaca,nabavi energije i duæini mreæe variraju od 10 % do 30 %.ProsjeËno: 420.000 kupaca, nabava 2,8 GWh, duæinamreæe 26.000 km.

Unutar jednog DCD-a djeluju najmanje dva radna mjestadispeËerske sluæbe za voenje 110 i 35 kV distribucijskemreæe s time da svako radno mjesto pokriva prosjeËno po-

druËje od 7 do 10 CU-a, a treÊe radno mjesto se otvara uDCD-u koji vodi i znaËajni dio 110 kV distribucijske mreæe.

Kako navedene sluæbe trebaju pokriti 24 satno radno vrije-me, dva radna mjesta s πest radnika za smjenski rad, dola-zimo do ukupno oko 50 radnika.

DispeËerski poslovi u DCD-u trebaju biti neposredno po-dræani i odgovarajuÊim sluæbama za energetske pripreme ianalize te za razvoj i odræavanje sistemske, informatiËke ikomunikacijske podrπke.

DCD treba biti opremljen odgovarajuÊim suvremenim infor-matiËkim sustavima, kako je navedeno u toËci 2.4.

3.4. Prava, duænost, djelokrug i odgovornost

Radnici koji obnaπaju poslove operativnog voenja distri-bucijske mreæe imaju prava, duænost, djelokrug i odgovor-nost da [12]:- obavljaju ekonomiËno upravljanje i nadzor nad mre-

æom iz svog djelokruga,- planiraju, koordiniraju, razrauju te vrπe manipulacije

zbog promjene uklopnog stanja za redovna i neredovnastanja, u mreæi iz svog djelokruga,

- obavljaju propisane poslove, izdaju naloge te vodedokumentaciju za rad i u svezi s manipulacijama, umreæi iz svog djelokruga,

- ustanovljuju kvar i utvruju mjesto kvara u mreæi, izo-liraju mjesto kvara, uspostavljaju πto potpunuju opskrbukupaca te obavjeπÊuju ovlaπtene osobe za otklanjanjekvara,

- odreuju stupanj hitnosti i prioriteta na pregledu ili otkla-njanju smetnji ili kvarova te prikupljaju izvjeπÊa okvarovima i poduzetim mjerama,

- vode evidenciju o prekidima i kvarovima u nadziranojmreæi te obavjeπÊuju kupce o planiranim i ostvarenimneplaniranim prekidima,

- usklauju i izdaju odobrenja (suglasnost) za iskljuËenjepostrojenja ili dijela postrojenja u mreæi, iz svog djelokru-ga, izdaju dokumentaciju za rad, uspostavljaju bez-naponsko stanje i osiguravaju mjere zaπtite na radu zapotrebe redovnog i izvanrednog odræavanja, remonta,rekonstrukcije i izgradnje,

- obavljaju analizu djelovanja zaπtitnih ureaja, svih po-gonskih dogaaja, vode statistiku i izdaju izvjeπÊa,

- stavljaju u pogon nove objekte u mreæi iz svog djelokru-ga,

- prijavljuju fiziËke promjene u mreæi i na postrojenjimatehniËkoj dokumentaciji,

- surauju na izradi planova te provode pogonske ma-nipulacije u sluËajevima prisilne redukcije, podfrekven-tnog i hitnog rastereÊenja snage i drugim neredovnim

Kriterij Povrπina Broj Broj Nabava Duæina mreæeDCD (km2) pogona+ureda kupaca (Gwh) (km)

Istok 15.649 17+23 = 40 407.861 2.585 20.770Zapad 17.144 23+8 = 31 422.531 3.060 26.600Sjever 12.292 14+19 = 33 768.459 5.153 39.650Jug 12.187 15+17 = 32 450.312 2.936 31.625Ukupno 57.272 69+67 = 136 2.049.163 13.734 118.645

Napomena: Povrπina (km2) je samo za kopneni dio.

Tablica 1. Usporedbeni prikaz osnovnih podataka podruËja na kojima djeluju DCD-ovi

43


benchmarking report on the implementation of theinternal electricity and gas market”, Brussels, Decem-ber, 2001.

[8] Commission of the European Communities: “Secondbenchmarking report on the implementation of theinternal electricity and gas market”, Brussels, October2002.

[9] DP Elektroprimorje Rijeka: “Analiza pokazatelja po-uzdanosti opskrbe u 2001 g.”, Rijeka, 2002.

[10] DP Elektroprimorje Rijeka: “Analiza pokazatelja po-uzdanosti opskrbe u prvoj polovici 2002. g.”, Rijeka,2002.

[11] HEP Distribucija d.o.o,: “Osnovni tehniËki podaci za2001 godinu”, Zagreb, rujan 2002. g.

[12] DP Elektroprimorje Rijeka: “Uputa za obnaπanje dis-peËerskih i dispeËersko-deæurnih poslova”; Uputa broj2.3-01, Rijeka, veljaËa 2002. g.-

ORGANISATIONAL MODEL OF THE CROATIANDISTRIBUTION NETWORK MANAGEMENTElectricity market opening in Croatia is going to set specialtasks for electric energy distribution as relates to changing themodel of distribution network management and restructuringof network control and management organisation. This paperdetermines and analyses basic principles of the model madeand gives it review. Function and task of different model lev-els are described together with application modes. Further onorganisation of the Croatian distribution network operationservice is given. Operation service has to satisfy new tasksand be adaptable to possible changes in a near future, whichare going to be created by electric energy market openingand by new regulation in the field of service quality standards.Finally, rights, duties, environment and responsibilities of thedistribution network management are given.

DAS MODELL DER GESTALTUNG EINERFÜHRUNGS-DIENSTSTELLE DES KROATISCHENVERTEILUNGSNETZESDie Eröffnung des Strommarktes in Kroatien stellt vor kroa-tische Stromversorgungsunternehmen Sonderaufgaben imSinne der Umgestaltung des Führungsmodells des Verteil-ungsnetzes anlässlich der Neugliederung der Geschäfts-ordnung der Netzleitung dar. Dieser Artikel stellt das ent-worfene Modell vor, daneben werden in ihm die Modell-grundsätze bestimmt und untersucht. Beschrieben werdenTätigkeiten und Aufgaben einzelner Modellstufen und die Artund Weise derer Durchführung. Weiters ist die Gliede-rungdes Leitungsdienstes des kroatischen Verteilungsnetzesgegeben. Der Leitungsdienst soll neuentstandene Auf-gabenerfüllen und, für mögliche Änderungen in naher Zukunft,infolge wachsender Strommarktöffnung und der Nor-mierungvon Dienstleistungenqualität, anpassungsfähig sein. Zuletztwerden Rechte, Pflichten, Umfang und Verant-wortlichkeitdes Leitungsdienstes des Verteilungsnetzes ge-geben.

Naslov pisaca:

Boris Krstulja, dipl. ing.Viktor Komin, dipl. ing.Rukovoditelj Odjela zaupravljanjeHEP Distribucija d.o.o.Ulica Viktora Cara Emina 251000 Rijeka, Hrvatska


situacijama prema sistemskim pogonskim uputama,- prate i analiziraju energetska stanja u mreæi iz svoje na-

dleænosti, poduzimaju preventivne mjere te predlaæuradove za poboljπanje,

- vode dispeËersku dokumentaciju, Ëuvaju je i pohranjuju.

4. ZAKLJU»AK

Prikazan je Ëetverorazinski model voenja distribucijske mre-æe Hrvatske koji je nadopuna modelu voenja prijenosnemreæe. Predloæene su dvije varijante modela voenja: sjedinstvenim i s regionalnim ODM-om. Na najviπoj razini jeOperator sustava (i Operator distribucijske mreæe, premamodelu I). Na drugoj razini su mreæni centri i regionalni Di-speËerski centri distribucije (unutar regionalnih ODM-a, pre-ma modelu II). Na treÊoj razini su Centri upravljanja, napojniobjekti distribucijske mreæe i objekti prijenosne mreæe. Nanajniæoj razini su objekti srednjeg napona.Provedba modela voenja, uz zadovoljavanje potrebnih fun-kcija svake od razina moguÊa je samo koriπtenjem nave-denog suvremenog informatiËkog sustava.Organizacija sluæbi koje djeluju u modelu voenja distribu-cijske mreæe Hrvatske, sa zadatkom operativnog voenja,provodi se na oko 80 CU-a (dispeËerske sluæbe za 10(20) kVi deæurne sluæbe za NN) i Ëetiri regionalna DCD-a (dispeËer-ske sluæbe za 110 i 35 kV). Navedeni broj CU-a odgovara po-stojeÊoj strukturi i teritorijanom djelovanju pogona u distri-bucijskim podruËjima. Model zahtijeva formiranje Ëetiri novaDCD-a reorganizacijom postojeÊih DispeËerskih centaradistribucijskih podruËja, na regionalnom principu. Potrebanukupni broj ljudi je velik (ukupno oko 650 ljudi samo na po-slovima dispeËerskih i deæurnih sluæbi). Pored sluæbe ope-rativnog voenja, unutar pojedinog DCD-a i CU-a, potrebnoje formirati i odgovarajuÊu sluæbu energetske podrπke.Smanjenje broja ljudi, uz zadræavanje zahtjevane kvalitetedjelovanja sluæbi, moguÊe je samo uz visoki stupanj primije-njene automatizacije u mreæi, sustava daljinskog voenja teostvarivanjem svih funkcija pomoÊu informatiËke i komu-nikacijske podrπke.

LITERATURA

[1] I. Toljan i drugi: “Model voenja EES-a u okruæenjuotvorenog træiπta elektriËne energije”, Peti simpozij osustavu voenja elektroenergetskog sistema, Cavtat,listopad 2002.

[2] “Aktiviranje druπtva hrvatski nezavisni operator sus-tava i træiπta i razgraniËenje s poslovnim funkcijamahep-a”, Zagreb, 29. svibnja 2002.

[3] COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION: “Amendedproposal for a Directive of the European Parliamentand of the Council amending directive 96/92/EC(electricity) and directive 98/30/EC (gas) concerningcommon rules for the internal market in electricity andnatural gas Electricity”, Brussels, 10. October 2002.

[4] “Zakon o træiπtu elektriËne energije”, NN 68/2001, Za-greb, 27. srpnja 2001.

[5] “Mreæna pravila hrvatskog elektroenergetskog sus-tava”, (Prijedlog), Zagreb, srpanj 2002.

[6] CEER (WG on Quality of Electricity Supply): “QUAL-ITY OF ELECTRICITY SUPPLY: Initial Benchmarkingon Actual Levels, Standards and Regulatory Strate-gies”, April, 2001.

[7] Commission of the European Communities: “First

45

D. SaboliÊ: O statistiËkim svojstvima impulsnog πuma... Energija, god. 52 (2003) 1, 45 - 58

Mr. sc. Dubravko S a b o l i Ê, Zagreb

UDK 621.316.1:621.398.052PRETHODNO PRIOP∆ENJE

Na temelju podataka iz literature izvode se alternativni matematiËki modeli stohastiËkih razdioba amplitude i trajanja paketaimpulsnih smetnji na PLC mediju, kao i vremenskog razmaka izmeu susjednih paketa.

KljuËne rijeËi: impulsni πum, distribucijska mreæa,funkcija razdiobe.

O STATISTI»KIM SVOJSTVIMA IMPULSNOG ©UMANA DISTRIBUCIJSKOJ MREÆI

Uvod

U ovome Ëlanku raspravlja se o statistiËkim svojstvimaimpulsnog πuma na distribucijskoj elektroenergetskoj mreæi,u kontekstu komunikacija tim prijenosnim medijem. Od svihvrsta πuma prisutnih na PLC mediju (engl. Power Line Ca-rrier), impulsni πum predstavlja najveÊi problem. Pod poj-mom impulsnoga πuma razumije se tzv. single-event pulsenoise, odnosno πum impulsa koji se pojavljuju u pojedina-Ënim dogaajima na mreæi, odnosno koji nisu periodiËkenaravi. RijeË je npr. o impulsima koji nastaju kod uklapanjai isklapanja sklopki, udara munje negdje u relativnoj blizini,itd. U tom smislu, razmatranja u ovome Ëlanku odnose sesamo na mjesta u mreæi koja su dovoljno udaljena od izvoravrlo jakih impulsnih smetnji, poput npr. tiristorskih sklopova.Takve su smetnje periodiËke, pa ih se moæe ukloniti lakπeod onih koje to nisu, a Ëiji Êemo statistiËki model izloæiti udaljnjem tekstu.

Svi rezultati do kojih Êemo doÊi u ovome Ëlanku izviru iz ra-da prof. Dosterta i drugih njegovih suradnika [1-4]. Mi Êemosamo matematiËki obraditi rezultate njegovih brojnih eks-perimenata, izloæenih kroz navedenu literaturu i drugdje. Ciljnam je samo demonstrirati kako se rezultati do kojih je nje-gova grupa doπla mogu pretoËiti u jednostavan i zatvorenmatematiËki model, kojega je moguÊe kontrolirati sa samonekoliko parametara. On je razliËit od modela kojega autoripredstavljaju npr. u [3]. Tu je mali doprinos, ako se on uop-Êe moæe tako nazvati, ovoga rada. No, njega ne bi bilo bezizvornih eksperimentalnih rezultata. Dakle, ovdje se kori-stimo rezultatima istraæivanja grupe prof. Dosterta, koje sa-mo prikazujemo u jednom od moguÊih oblika, a sve vaæneznanstvene informacije dolaze iz rada te grupe ljudi.

S obzirom da se predmetna mjerenja redovito odnose napojedinaËne sluËajeve (konkretno mjerno mjesto, konfigu-raciju mreæe, blizinu specifiËnih objekata, razmjeπtaj speci-fiËnih troπila, specifiËne atmosferske prilike itd.), unaprijedse treba odreÊi opÊenitosti rezultata izvedenih iz takvih po-kusa. Cilj nam je u izvoenju zatvorenih matematiËkih izra-za koji dovoljno dobro opisuju konkretne mjerne rezultate, iz

Ëega se moæe izvesti teza da se opÊenito pojava impulsnogπuma na PLC mediju odvija prema zakonitostima toga tipa,samo s drugaËijim parametrima matematiËkih izraza. Na-ravno, takvu je tezu potrebno provjeriti neovisnim mjere-njima na drugim lokacijama u nekim buduÊim istraæivanji-ma.Sada Êemo u najkraÊemu opisati mjerni sustav i definicijeparametara impulsnog πuma, prema Dostertu (vidjeti npr.[3]). Sama mjerna aparatura iznimno je jednostavna. Na-ponska mjerna sonda prikljuËena je na niskonaponsku mre-æu preko visokopropusnog filtra, kojemu je zadatak uklonitinapon frekvencije 50 Hz, a nakon toga slijedi digitalni me-morijski osciloskop. Njime se upravlja automatski, tako daon sukcesivno u vremenu uzima snimke napona na mreæi,svaki put u jednom prolazu, i te snimke sprema u memoriju,koja se potom prenosi u bazu podataka na raËunalu. Takose dobiva snimka vremenskog tijeka napona, koja imaizvjesnu vremensku rezoluciju. Koriπtena rezolucija uvijek jerezultat kompromisa izmeu teænje da se pojava promatrau jednom prolazu Ëim dulje, kako bi se uhvatile i pojave kojese dogaaju vrlo rijetko, i veliËine memorije osciloskopa,kojom je ograniËen broj uzoraka u vremenu koji se mogumemorirati u jednom prolazu. Naravno, postoji i ograniËenjeminimalnog vremenskog razmaka izmeu dva sukcesivnauzorka, a ono je svojstveno svakom pojedinom oscilosko-pu. S obzirom da snimanja impulsnog πuma u jednom pro-lazu moraju trajati barem dvadesetak sekundi, u praksi, koddanaπnjih osciloskopa, to tehnoloπko ograniËenje ne pred-stavlja problem.

Vaæno je definirati πto je to impuls. Impulsna smetnja na-staje tako πto impuls pobuen od strane nekoga objekta umreæi propagira kroz medij. Kako je distribucijska mreæa iz-graena od velikog broja Ëvorova i grana meu njima, onaje karakterizirana velikom disperzijom u vremenu, tj. u njojse pojavljuje velik broj odjeka (engl. multipath propagation).Zbog toga se impulsne smetnje pojavljuju u „paketima”izvjesne maksimalne amplitude i trajanja. Na slici 1 vidimonekoliko takvih paketa, kao i definiciju osnovnih parame-tara: amplituda paketa, A, je predstavljena veÊim iznosom

46


izmeu pozitivne, A(+), i negativne, A(‡), najviπe dostignutevrijednosti Trajanje paketa, (, odgovara vremenskom raz-maku izmeu trenutka kada pojava prvi put nadvisi prag de-tekcije, i kada zadnji put padne ispod njega. Razmak izme-u dva paketa, T, odgovara razlici u vremenu poËetaka dvasukcesivna impulsa. Mi Êemo se ovdje baviti statistiËkimosobinama upravo tih veliËina: amplitude impulsnih paketa,njihova trajanja, i vremenskog razmaka (engl. interarrivaltime, IAT).Unutar svakog paketa postoje istitravanja, koja ovise o re-zonantnim osobinama same mreæe. »esto se kod mjerenjaprimjenjuje vrπna ili kvazi-vrπna detekcija, kako bi se dobilasamo anvelopa promatrane pojave. U tom sluËaju, vremen-ske konstante detektora kreÊu se u redu veliËine od 50 do100 ms, pa se ne mogu registrirati paketi koji traju kraÊe odpribliæno toga vremena.Na kraju, statistiËkom obradom dobivaju se funkcije razdio-ba gore navedenih veliËina, a najjednostavniji model impul-snog πuma koji se iz njih moæe izvesti je povorka pravokut-nih impulsa s odgovarajuÊim statistiËkim parametrima. Oda-bere li se sloæeniji, joπ realistiËniji model, unutar impulsnih

razdoblja moæe se uvesti priguπeno istitravanje na frek-venciji bliskoj rezonantnoj frekvenciji mreæe. Naπ primjer naslici 1 stvaran je snimak πuma naËinjen u poslovnoj zgradiPrijenosnog podruËja Zagreb. Na njemu vidimo da je pri-guπenje tranzijenata relativno naglo. Ono se duguje tipiËnovisokom guπenju instalacijske mreæe.U naπem izraËunu tretirat Êemo one eksperimentalne re-zultate Dosterta i suradnika, koji se odnose na mjerenja prikojima u blizini nije postojao jak dominantan izvor impulsnihsmetnji, tako da su dobivene statistiËke razdiobe glatke kri-vulje, koje se mogu aproksimirati jednostavnim formulama.U daljnjem tekstu, pojam “mjerni rezultat”, ili sliËan, ozna-Ëavat Êe ograniËen skup vrijednosti uzet iz raspoloæivih Do-stertovih rezultata, a dovoljan za pronalaæenje matematiËkihovisnosti. One Êe se pak traæiti uvijek u oblicima koji su in-varijantni u odnosu na promjene mjerila bilo koje koordinat-ne osi, tako da zapravo apsolutni iznosi promatranih toËakaneÊe biti vaæni, nego Êe vaæni biti njihovi relativni odnosi.Pretpostavlja se da u uvjetima kada u blizini nema domi-nantnih izvora impulsnih smetnji oblik razdioba ne ovisi oprosjeËnim vrijednostima stohastiËkih varijabli. Naprotiv,

Slika 1. Prikaz stvarne impulsne pojave na instalacijskoj mreæi zgrade Prijenosnog podruËja Zagreb, nakojemu su unesene definicije stohastiËkih varijabli amplitude, A, trajanja impulsnih paketa, (, i

meuimpulsnog intervala, T, o kojima je rijeË u ovome Ëlanku. Za svaki impulsni paket, amplituda A jednaka jeveÊoj izmeu pozitivne i negativne, A(+) i A(‡).

τ

T

A(+)

A(-)

(-) pragdetekcije

(+) pragdetekcije

47


kada bi u blizini mjernog mjesta postojao npr. jak periodiËkiizvor impulsnih smetnji, poput tiristorskog priguπivaËa ra-svjete, on bi u konstantnim razmacima od 10 ms stalnouzrokovao impulsne pojave s istim amplitudama i trajanji-ma, tako da bi sve tri promatrane statistiËke karakteristikeimale velike propade kod odgovarajuÊih vrijednosti stoha-stiËkih varijabli. Takve sluËajeve nije moguÊe obuhvatiti ni-kakvim modelom, πto znaËi da se utjecaj jakih bliskih izvoramora promatrati u svakom sluËaju posebno. Prezentacijamjerenja naËinjenih u tim uvjetima nalazi se u [5], a dodatneinformacije o πumu u PLC mediju mogu se naÊi u [6 - 10].

1. RAZDIOBA AMPLITUDE IMPULSA

U ovome poglavlju Êemo na osnovi mjerenih podataka iz-vesti jednostavan zatvoren izraz za funkciju razdiobe ampli-tuda impulsa koji su premaπili iznos od 100 mV. Za vrije-dnosti ispod 100 mV, naravno, ne postoje mjerni rezultati.MatematiËki izraz izvest Êe se metodom najmanjih kvadrata(11, 12( na uzorku od 17 toËaka u rasponu od 0.12 do 1.6V. Promatrat Êe se ovisnost vjerojatnosti prekoraËenja, 1 -v, o amplitudi. Varijabla v je funkcija razdiobe u znaËenjukoje je uobiËajeno u stohastiËkoj matematici. Vidjet Êemoda je promatrana ovisnost zapravo matematiËki vrlo jedno-stavna, a grafiËki ju je najlakπe prikazati, kao i raËunskiobraditi, promatranjem meusobnog odnosa logaritamavjerojatnosti prekoraËenja i amplitude.Zbog praga detekcije nemamo na raspolaganju podatke orazdiobi po amplitudama niæim od 0.1 V. Meutim, svejednomoæemo sa sigurnoπÊu ustvrditi da je vjerojatnost preko-raËenja amplitude od 0 V jednaka 1, i to Êe predstavljatiasimptotsku vrijednost kojoj izvedena razdioba nuæno morateæiti u tom graniËnom sluËaju. S obzirom da se ova rubnavrijednost elegantno moæe uklopiti u pronaenu ovisnost zaamplitude izmeu 0.1 i 1.6 V, postulirat Êemo upravo takvuovisnost, imajuÊi u vidu da za amplitude od 0 V do 0.1 Vona ne moæe biti eksperimentalno potkrijepljena ovakvimmjerenjem. NajveÊa vrijednost amplitude s kojom Êemo ov-dje raËunati je 1.6 V.

Za razmatranje samo u ovome odjeljku definiramo pomo-Êne varijable:

y = log (1-v)x = log A.

A je amplituda u voltima, a v je razdioba stohastiËke vari-jable A. Dakle, 1-v je vjerojatnost prekoraËenja amplitude A.Uzorak iz kojega Êemo izraËunati funkciju razdiobe dan je utablici 1. Na slici 2 vidimo da moæemo pokuπati traæiti linear-nu ovisnost apscise i ordinate u obliku:

y = ax + b (1)

Kvadratna pogrjeπka ovakve procjene naËinjena u svim toË-kama koje ulaze u obradu je:

Q ax b yi i

i 1

N

= + −( )=∑

2

N je ukupni broj toËaka. U naπem primjeru N = 17. VeliËinaQ poprima minimalnu vrijednost ako parcijalne derivacije povarijablama a i b imaju vrijednost 0. U sluËaju kada se me-todom najmanjih kvadrata traæi linearna funkcija koja naj-bolje aproksimira zadani set podataka (xi, yi), moæe se do-kazati da je iπËezavanje prvih parcijalnih derivacija ujednoi nuæan i dovoljan uvjet za postizanje minimuma funkcije Q.

U daljnjem tekstu radi preglednosti neÊemo pisati granicesumacije, veÊ Êemo razumijevati da one obuhvaÊaju sveparove (xi, yi). Uvjeti koje daje izjednaËavanje prvih parci-jalnih derivacija s nulom glase: y = ax + b. (1)

ax x 0i i+ −( ) =∑ b yi

ax 0i + −( ) =∑ b yi

Iz drugog izraza se vidi da Êe suma apsolutnih pogrjeπakabiti jednaka nuli, tj. da upravo taj pravac prolazi najbolje iz-meu zadanih toËaka. Iz (3) slijedi sustav s dvije linearnejednadæbe po varijablama a i b:

x = log(1-v) - 0.921 - 0.832 - 0.699 - 0.523 - 0.398 - 0.301 - 0.222 - 0.155

y = log(A/1V) - 0.900 - 1.028 - 1.163 - 1.340 - 1.461 - 1.592 - 1.668 - 1.762

x = log(1-v) - 0.097 - 0.046 0.000 0.041 0.079 0.114 0.146 0.176 0.204

y = log(A/1V) - 1.844 - 1.906 - 1.929 - 1.955 - 1.985 - 2.011 - 2.040 - 2.063 -2.119

Tablica 1. Mjerni uzorak iz kojeg se izvodi vjerojatnost prekoraËenja po amplitudi impulsa

Slika 2. GrafiËki prikaz podataka iz tablice 1

-2.5

-2

-1.5

-1

-0.5

0

-1 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0 0.2 0.4

x = log(A/1V)

y =

log

(1-v

)

(2)

(3)

48


x x

x N

a

b

x y

y

i i

i

i i

i

2∑ ∑

∑

∑

∑

=(4)

Uvrπtavanjem podataka navedenih u tablici 1 u sustav jedna-dæbi (4), dobivamo sljedeÊe vrijednosti za a i b:

a = - 1.06929993866

b = - 1.90758682296.

Slika 3 prikazuje dobiveni pravac zajedno s toËkama iz kojihje on izveden.

Prema tomu, povratkom iz pomoÊnih varijabli u stvarne, zazadani raspon vrijednosti amplituda moæemo napisati pribli-æan izraz za vjerojatnost prekoraËenja:

1 101 0693 1 9076− ≈ − −( )v

A. log .. (5)

Iz vrijednosti a koja je vrlo bliska jedinici zakljuËujemo davjerojatnost prekoraËenja amplitude single-event impulsa upromatranom rasponu vrijednosti pada tako da se logaritamvjerojatnosti prekoraËenja smanji za oko 1 dok se amplitudapoveÊa 10 puta. Obratno, amplituda koja odgovara odre-enoj vrijednosti vjerojatnosti prekoraËenja pada za 20 dBpo dekadi promjene te vjerojatnosti.

Formula (5) oËigledno ne moæe biti zadovoljena za vrlo ma-le vrijednosti amplitude A, doËim za velike vrijednosti nemafundamentalnih razloga zbog kojih (5) ne bi mogao biti istinitizraz. Konkretno, za A = 0 mora nuæno biti 1 - v = 1, odno-sno v = 0. To znaËi da se pravac prikazan na slici 2, iduÊi nalijevo, asimptotski savija prema horizontalnom pravcu y = 0.

Takva krivulja, naravno samo formalno, ima isti oblik kao inpr. amplitudno-frekvencijska ovisnost niskopropusnog fil-tra prvoga reda:

y a x= − ⋅ +( )1

21 102 2β log . (6)

S obzirom da za velike amplitude, tj. za velike vrijednosti x,mora vrijediti y = ax + b, te s obzirom da za velike vrijednostix jednadæba (6) prelazi u y x≈ − ⋅ −β α βlog , slijede vrije-dnosti za α i β:

αβ

≈ ≈≈ − ≈

10 48 8078

1 0693

b a

a

/ . ,

. .(7)

Slika 3. Linearna aproksimacija mjerenih podataka navedenih u tablici 1 dobivena metodom najmanjihkvadrata. Puna linija predstavlja izraËunati pravac, a toËkama su prikazani mjereni podaci.

Kada bi vrijedio ovakav model, vjerojatnost prekoraËenjabila bi definirana sa

11

1 2 2

− =

+( )v

Aαβ

i iznosima parametara navedenim u (7). Premda mjerenje spragom registracije impulsa postavljenim na 100 mV nemoæe potvrditi ovakvu zavisnost, njeno toËno poznavanje upraksi nema osobito velikog znaËenja, jer se toliko slabi im-pulsi utapaju u pozadinskom πumu i zapravo ne utjeËu nakomunikacijski proces karakteristiËan za single-event im-pulse. ©to se tiËe jakih impulsa, s amplitudama iznad 2 V,veÊ je reËeno da je njihova pojava vrlo rijetka, πto se uosta-lom i vidi iz mjernih podataka. Nadalje, prijamnici mogu ima-ti ugraen jednostavan sklop za potiskivanje naponskih vr-hova.

Stoga zakljuËujemo da model razdiobe amplitude impul-snoga πuma prema (8), odnosno prema (1), u potpunostiudovoljava potrebama simulacije komunikacijskog proce-sa. Amplitudna razdioba impulsnog πuma vanjske mreæemoæe se, dakle, modelirati dvama parametrima, a i b,odnosno α i β.

Kod instalacijske mreæe situacija je utoliko kompliciranijaπto se u blizini mjernog mjesta moæe nalaziti neko troπilo siznimno impulsnim svojstvima uzimanja energije iz distri-bucijske mreæe, tako da uslijed suviπe malog priguπenjamoæe ozbiljno narasti udio impulsa izrazito velikih ampli-tuda. Naravno, takve pojedinaËne sluËajeve nije moguÊeobuhvatiti jedinstvenim modelom, pa ih je potrebno uzeti uobzir na drugi naËin.

2. RAZDIOBA VREMENA TRAJANJA IMPULSA

U ovome Êemo odjeljku iz mjerenih podataka izvesti modelstatistiËke razdiobe trajanja pojedinaËnih impulsa koji Ëineimpulsni πum PLC medija, i to u obliku jednostavnog mate-matiËkog izraza koji povezuje vjerojatnost prekoraËenja 1-v i trajanje impulsa (, izraæeno u milisekundama. Kao i u slu-Ëaju razdiobe po amplitudama, ovdje je takoer jednostav-nije promatrati odnos izmeu logaritama tih veliËina, pa Êe-mo samo za potrebe razmatranja u ovome poglavlju uvestipomoÊne varijable:

-2.5

-2

-1.5

-1

-0.5

0

-1 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0 0.2 0.4

x = log(A/1V)

y =

log

(1-v

)

(8)

49


y = log(1-v)x = log τ.

Mjerni uzorak na temelju kojega Êemo izvesti matemati-Ëki model dan je u tablici 2, a ilustriran je na slici 4.Najmanja vrijednost varijable x unutar prezentiranog skupatoËaka odgovara trajanju τ od 0.05 ms. VeÊe vrijednosti od 12ms nisu uzimane u razmatranje jer je njihova pojava tolikorijetka (vjerojatnost prekoraËenja zalazi u podruËje vrijednosti10-5 i manje), da bi za dobivanje vjerodostojnih rezultata bilopotrebno vrπiti mnogo dugotrajnija mjerenja od ovih.Premda se na prvi pogled Ëini da je za nadomijeπtanje ovo-ga seta toËaka potrebno pronaÊi sloæeniju krivulju od prav-ca, lako je pokazati da se izuzetno dobra aproksimacija po-stiæe pomoÊu samo dva pravca, odnosno lomljenom linijom.Da bi se metodom najmanjih kvadrata dobila optimalnaaproksimacija lomljenom crtom, potrebno je naËiniti jedno-stavnu raËunarsku rutinu koja Êe od deset zadanih toËakaodabirati jednu po jednu, osim krajnjih. Odabrana toËka sasvima ostalima lijevo od sebe dat Êe metodom najmanjihkvadrata jedan pravac, dok Êe ista ta toËka sa svima osta-lima desno od sebe metodom najmanjih kvadrata dati drugipravac. Svaka pojedina toËka tada Êe biti aproksimirana je-dnim ili drugim pravcem, ovisno nalazi li se njena vrijednostapscise lijevo ili desno od sjeciπta dvaju dobivenih pravaca.Na taj naËin dobiva se osam parova pravaca. Za svaki parpotrebno je izraËunati ukupnu kvadratnu pogrjeπku, te oda-brati onaj par koji daje najmanju vrijednost. Taj par pravacaprikazan je zajedno s mjerenim podacima na slici 5. Lijevipravac generiran je metodom najmanjih kvadrata iz prveËetiri toËke, a desni iz posljednjih sedam. Dakle, Ëetvrta to-Ëka je dala najbolju lomljenu aproksimaciju, i upravo u nje-noj blizini nalazi se i koljeno dobivene ovisnosti.Trendovi koje pokazuju dobiveni pravci sami po sebi su vrlozanimljivi. Lijevi pravac ima jednadæbu:

y = ax + ba = - 1.04000700793 (9)b = - 2.27448218647.

Desni pak pravac ima slijedeÊu jednadæbu:

y = cx + dc = - 3.09124482023 (10)d = - 2.01464558542.

Sjeciπte tih dvaju pravaca ima koordinate (x0, y0) =(0.126673074907, -2.40622307209). To odgovara trajanjuimpulsa τ0 od oko 1.3 ms, odnosno vjerojatnosti prekora-Ëenja 1-v0 od oko 0.4 %.

Dakle, sudeÊi prema iznosima brojeva a i c, promatramo lisustav kojemu je trajanje impulsa τ ulazna, a vjerojatnostprekoraËenja 1-v izlazna varijabla, tada se on za vrijednostiτ manje od neke graniËne, τ0, ponaπa praktiËki toËno kaosustav 1. reda, a za veÊe kao sustav 3. reda, s karakte-ristikom niskog propusta. Lom karakteristike kod τ0 teπko jetoËno objasniti. Moæe se sa sigurnoπÊu pretpostaviti da upo-trijebljeni visokopropusni mreæni filtar doprinio smanjenjuudjela dugotrajnih impulsa u ukupnom broju registriranihfluktuacija napona, a taj efekt se oËituje veÊ od oko 1 msnadalje. Prema ovome se moæe zauzeti i stav da niti inaËePLC sustave nije moguÊe koristiti bez dobrog mreænog fil-tra, tako da je moæda i korisnije imati model koji ukljuËujepostojanje filtra, umjesto onoga koji bi karakterizirao goluPLC mreæu.

Bitno je opaziti da se preko 99.5 % impulsa, koji su kraÊi od1.3 ms, pokorava vjerojatnosti prekoraËenja 1. reda, prema(9). Ipak, u modelu πuma mora se svakako zadræati i ovi-snost 3. reda za dugotrajnije impulse, jer bi njihova uloga uprotivnom bila precijenjena.

Tablica 2. Mjerni uzorak iz kojega se izvodi vjerojatnost prekoraËenja po trajanju impulsa

x=log(τ/1ms) -1.150 -1.000 -0.150 0.214 0.398 0.544 0.699 0.778 0.875 0.903

y = log(1-v) -1.078 -1.270 -2.000 -2.580 -3.421 -3.665 -4.149 -4.420 -4.503 -5.000

Slika 4. GrafiËki prikaz mjernog uzorka iz kojega se izvodi vjerojatnost prekoraËenja po trajanju impulsa

y =

log

(1-

v)

-6-2.0

X = log (τ/1ms)

-5

-4

-3

-2

-1

0

-1.5 -1.0 -0.5 0.0 0.5 1.0 1.5

50


Istini za volju, razdioba impulsa koji traju dulje od jedneperiode napona energetske mreæe, dakle od 20-ak ms, uop-Êe nije vaæna, jer se pojava takvih i duljih impulsa moæeoËekivati najviπe jednom u pet dana, odnosno joπ rjee, ta-ko da oni nisu relevantni niti za simulacije PLC komunika-cijskih sustava, a niti za njihove stvarne primjene.

©to se tiËe razdiobe za impulse kraÊe od osnovnog vremen-skog kvanta, 50 µs, moguÊe je jedino na osnovi opaæene ovi-snosti vjerojatnosti prekoraËenja o trajanju impulsa duljih odnjega postulirati takvu vjerojatnost prekoraËenja, koja Êe zaveÊe vrijednosti τ teæiti ka (9), te koja Êe za τ → 0 dati: 1 - v→ 1. Zbog formalne sliËnosti postupit Êemo po uzoru na (6),(7) i (8), tj. iz podataka a i b, danih u (9) izraËunat Êemo α i β:

α = 10b/a = 153.810989326

β = - a = 1.04000700793. (11)

Tako Êemo dobiti zatvoren izraz za vjerojatnost prekora-Ëenja po vremenu trajanja impulsa u obliku neprekidne fun-kcije lomljene u jednoj toËki, τ0:

1

1

1

10

2 2− = +( )≤

>

+

vza

za

o

c do

α ττ τ

τ τ

β

τlog

(12)

α ≈ 153.8110β ≈ 1.0400c ≈ -3.0912d ≈ -2.0146

Na slici 6 prikazan je ovaj model razdiobe trajanja impulsau log-log mjerilu, zajedno s izmjerenim podacima.

Slika 5. Aproksimacija mjerenih podataka optimalnim parom pravaca

Slika 6. Model razdiobe trajanja impulsa prema (12). Puna linija predstavlja raËunski model, a toËkepredstavljaju izmjerene vrijednosti.

y =

log

(1-

v)

-6

-2.0

X = log (τ/1ms)

-5

-4

-3

-2

-1

0

-1.5 -1.0 -0.5 0.0 0.5 1.0 1.5

y =

log

(1-

v)

-3.5

X = log (τ/1ms)

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

-3.0 -2.5 -2.0 -1.5 -1.0 -0.5 0.0 0.5 1.0 1.5

51


3. VJEROJATNOST PREKORA»ENJATRAJANJA INTERIMPULSNIH INTERVALAKOJI SU KRA∆I OD 20 MS

U nastavku Êemo analizirati statistiËku razdiobu trajanja be-zimpulsnog intervala, odnosno vremenskog razmaka izme-u registriranih poËetaka susjednih impulsa. Postoje dvapodruËja koja se ponaosob mogu priliËno precizno prikazatijednostavnim analitiËkim izrazima, tako da Êe ukupna fun-kcija razdiobe biti predstavljena unijom dviju dobivenih ovi-snosti, sliËno kao πto je model razdiobe trajanja impulsa pri-kazan unijom dva jednostavna izraza, kao u (12), odnosnona slici 6. UnatoË tome πto je razdiobu bezimpulsnih inter-vala moguÊe dobro opisati jednom jednostavnom relacijomizmeu logaritama veliËina 1-v i T [s], najprije Êemo naËinitiposeban model za manje vrijednosti T, ispod 20 ms, i topromatranjem ovisnosti log(1-v) o vrijednosti T, dakle ne onjenom logaritmu, jer takav model omoguÊuje precizniju ka-rakterizaciju razdiobe pri malim vrijednostima T od one kojudaje sveobuhvatni izraz, izveden u sljedeÊem poglavlju.U naπoj obradi podijelit Êemo Ëitav set mjerenih podatakana dva dijela, od kojih prvi, tretiran u ovome poglavlju, za-vrπava na vrijednosti meuimpulsnog razmaka od 20 ms, iprema tomu opisuje statistiËku razdiobu doista najkraÊihintervala. Granica od 20 ms odreena je viπe-manje pro-izvoljno. Ona je mogla biti na neπto manjoj ili neπto veÊojvrijednosti. Najmanji mjerni podatak iz seta pomoÊu kojegase doπlo do izraza za razdiobu iznosi 0.4 ms.Razmatranjem strukture mjernih podataka moæe se zaklju-Ëiti da je najpogodnije promatrati ovisnost logaritma vjerojat-nosti prekoraËenja, log (1-v), o iznosu interimpulsnog inter-vala izraæenome u milisekundama, T. Uzorak mjerenja danje u tabeli 3, odnosno na slici 7.

U ovome poglavlju definirat Êemo zbog lakπega pisanja po-moÊne varijable X i Y, sa slijedeÊim znaËenjima:

X v

Y T mx

= −( )= [ ]

log 1(13)

Treba obratiti paænju da su varijable X i Y okrenute obratnou odnosu na uobiËajen poredak prema koordinatnim osima,kao πto se vidi na prethodnoj slici. To je uËinjeno samo zbogtoga πto Êemo traæiti ovisnost vremena T o logaritmu vrije-dnosti (1-v), i nema naËelnog znaËenja.

Obradom konkretnih mjernih podataka uoËene su sljedeÊeosobine grafa:

• blag porast vrijednosti Y u poËetnom dijelunegativne osi X

• vrlo strm porast nakon koljena• vrlo oπtro koljeno karakteristike.

Funkcija koja moæe dobro opisati ovakvu krivulju Y = F (X)ima oblik:

Y a

b X= −

10 1 . (14)

To je ista eksponencijalna funkcija koja opisuje primjericestatiËku i-u karakteristiku poluvodiËke diode. Ispitane su idruge vrste funkcija, kojima je zajedniËka nemoguÊnostistodobne dobre reprodukcije podataka u svakom od tri ka-rakteristiËna podruËja definicije varijable X. Navedena fun-kcija automatski zadovoljava i vrlo vaæan rubni uvjet, da jelog (1-v) = 0 za T = 0. Takoer je bitno da je funkcija mo-notona za bilo koji odabir vrijednosti a i b.

Koeficijenti a i b odredit Êe se metodom najmanjih kvadrataiz mjerenih podataka. U slijedeÊim razmatranjima zbog kra-Êeg pisanja izostavit Êemo znak apsolutne vrijednosti, kojise podrazumijeva. Prema (14), funkcija sume kvadratnihodstupanja u svih N promatranih toËaka jednaka je:

Q a YbX

ii

Ni= −( ) −[ ]

=∑ 10 1

2

1

. (15)

U naπem primjeru N = 10, a u slijedeÊim formulama zbogpreglednosti neÊemo upisivati granice sumacije. Nuæni uvje-ti za minimiziranje ukupne kvadratne pogreπke Q glase:

∂

∂∂

∂

Q

aa Y

Q

aa Y a X

bxi bxi

bxi bxii

i

i

= ⋅ − − ⋅ − =∑

= ⋅ − − ⋅ ⋅ ⋅ =∑

( )

( )

( )

2 10 1 10 1 0

2 10 1 10 0(16)

Moæe se pokazati da su ovi uvjeti ujedno i dovoljni. Iz njihse, meutim, oËigledno ne moæe dobiti linearni sustav je-dnadæbi s nepoznanicama a i b. Svejedno, rjeπenje ovogasustava jednadæbi moæe se dobiti numeriËkim postupkom.Iz jednadæbi (16) direktno slijede dvije jednadæbe za vari-jablu a:

Slika 7. Mjerni uzorak za odreivanje razdiobe meuimpulsnih intervala kraÊih od 20 ms

-0.35

-0.3

-0.25

-0.2

-0.15

-0.1

-0.05

0

0 5 10 15 20 25

Y = T (ms)

X =

log

(1-

v)

52


aY

aXY

X

ibx

bx

i ibx

ibx bx

i

i

i

i i

1 2

1

10 1

10 1

10

10 10 1

=⋅ −( )

−( )=

⋅

⋅ ⋅ −( )

∑∑

∑∑

(17)

Ova dva izraza moraju dati identiËan rezultat, a to se do-gaa samo kod jedne odreene vrijednosti varijable b, osimtrivijalnog rjeπenja, kod kojega b iznosi 0. Stoga programkoji provodi ovaj izraËun mora kontrolirati vrijednost:

ε = −

+a aa a

1 2

1 2

(18)

Kada ona postane jednaka nuli, tj. kada je a1 = a2, konstatirase da je pronaen par rjeπenja (a,b). Zanimljivo je da je upo-trijebljeni program, raËunavπi s ukupno dvanaest decimalnihmjesta, pronaπao takav par vrijednosti a i b koji prema (18)daje toËno nulu, πto znaËi da su pronaene vrijednosti ne-pouzdane tek u decimalnoj znamenki najmanje teæine. Prak-tiËno, program kreÊe od neke vrijednosti b pribliæne pravomrjeπenju, te pronalazi dvije vrlo bliske vrijednosti b za koje jevrijednost ε bliska nuli. Optimalna vrijednost b pronalazi sejednostavnom linearnom interpolacijom kroz te dvije toËke. Todobro funkcionira zato πto je ovisnost ( o b izrazito linearna ubliskoj okolini optimalnog rjeπenja. Za naπ zadani set izmje-renih vrijednosti pronaeno je slijedeÊe rjeπenje sustava je-dnadæbi (16):

(a, b) = (2.46548920145 • 10-4, 16.2903978739).

Pitanje je kako se moæe doÊi do pribliæne procjene vrijed-nosti b, koja Êe posluæiti kao startna vrijednost za toËan izra-

Ëun. Da bismo to uËinili, pojednostavit Êemo izraz (14) takoπto Êemo zanemariti suptrahend 1 u zagradi, πto moæe do-bro funkcionirati za toËke nakon koljena karakteristike, ali nipogreπka koja Êe biti zamjetna za toËke prije koljena nijeovdje od esencijalne vaænosti. Uz takvo zanemarenje, oda-berimo bilo koje dvije toËke iz zadanoga seta, i oznaËimo ihindeksima k i l. Tada vrijedi pribliæno:

Y a

Y a

YY

bY YX X

kbx

lbx

k

l

b x x

k lk l

k l

k

l

k l= ⋅= ⋅

⇒ ≈

⇒ ≈ −−

−( )10

1010

,

log log.

(19)

Kombiniranjem toga s bilo kojom od polaznih pribliænih je-dnakosti dobijamo procjenu za a:

a Y

YYk l k

k

l

X

X Xk

l k

, .≈

−(20)

Ako je N broj svih toËaka s poznatim podacima (Xi, Yi),osim trivijalne (0, 0), a takvih je kod nas 10, ukupan broj svihmoguÊih parova (k, l), k ≠ l, bez ponavljanja iznosi M = N(N-1)/2 = 45. PoËetnu procjenu za b moæemo traæiti aritmetiË-kom, odnosno geometrijskom sredinom svih 45 dobivenihvrijednosti, tj:

bM

Y YX X

bY YX X

k l

k l

M

k l

k l

M

M

= −−

= −−

∑

∏

1

1

1

log log

log log (21)

Slika 8. Krivulja ovisnosti varijable Y o varijabli X izraËunata metodom najmanjih kvadrataiz seta izmjerenih vrijednosti, koje su prikazane toËkama

Tablica 3. Mjerni uzorak za odreivanje razdiobe meuimpulsnih intervala kraÊih od 20 ms

T (ms) 0.40 0.70 1.20 1.65 2.95 5.00 5.89 10.0 15.0 20.0

log (1-v) -0.1544 -0.1770 -0.2222 -0.2340 -0.2539 -0.2630 -0.2689 -0.2823 -0.2945 -0.3010

y =

log

(1-

v)

0-0.05

-0.1

-0.15

-0.2

-0.25-0.3

-0.35

0 5 10 15 20 25

Y = T (ms)

~

˘

53


U oba sluËaja dobivaju se neπto podcijenjene vrijednosti,redom cca. 13.66 i 13.89, ali one predstavljaju dobru poËe-tnu procjenu utemeljenu na stvarnom rasporedu test toËa-ka. Ukratko, set toËaka iz tablice 3 moæe se prikazati slje-deÊom ovisnoπÊu optimiziranom metodom najmanjih kva-drata:

Y = ⋅ −( )2 46548920145 10 116 2903978739. .. (22)

S obzirom da je kod nas |X| = -X u cijeloj interesantnoj do-meni, povratnom supstitucijom moæemo (22) zapisati uekvivalentnim oblicima:

T av

msb

=−( )

−

[ ]1

11 .

(23)odnosno:

11

1

1

− =+

vT ms

a

b

/. (24)

Na slici 8 vidi se krivulja prema (22) uneπena u grafikon za-jedno s izmjerenim podacima.

4. GENERALIZIRANA VJEROJATNOSTPREKORA»ENJA TRAJANJAME–UIMPULSNIH INTERVALA

U ovome poglavlju odredit Êemo zakonitost vjerojatnostiprekoraËenja trajanja bezimpulsnih intervala koja obuhvaÊasve mjerne podatke, kako one izlistane u tablici 3, tako i oneza vremena veÊa od 20 ms, koje dajemo u tablici 4. NajprijeÊemo naÊi matematiËki oblik meuovisnosti logaritama ve-liËina 1-v i T [s] samo za vremena dulja od 20 ms, a nakontoga Êemo jednostavno proπiriti taj model na sve mjerenevrijednosti. Samo za potrebe saæetijega pisanja u ovomodjeljku definirat Êemo pomoÊne varijable:

X v

YTs

= −( )=

log

log .

1

1(25)

Traæit Êemo izraz za ovisnost Y = F(X). Ulazni podaci zaovaj raËun dani su takoer i na slici 9.

Ispitivanjem razliËitih funkcija koje bi mogle dobro repren-zentirati ovakav oblik grafa, ustanovljujemo da funkcija slje-deÊeg oblika moæe vrlo dobro prikazati traæenu ovisnost:

Ya

Xc

b= + .

(26)

X -0.301 -0.556 -0.716 -0.852 -0.958 -1.050 -1.130 -1.227 -1.313 -1.390

Y -1.699 -0.699 0.000 0.301 0.477 0.602 0.699 0.778 0.854 0.903

X -1.501 -1.590 -1.684 -1.775 -1.862 -1.924 -2.046 -2.183 -2.438 -2.597

Y 0.954 1.000 1.041 1.079 1.114 1.146 1.176 1.204 1.230 1.255

Tablica 4. Mjereni podaci za odreivanje razdiobe interimpulsnih intervala duljih od 20 ms

Slika 9. Mjereni podaci za odreivanje razdiobe interimpulsnih intervala duljih od 20 ms

-3

-2.5

-2

-1.5

-1

-0.5

0

-2 -1.5 -1 -0.5 0 0.5 1 1.5

Y=log(T/1s)

X =

log

(1-

v)

54


Vaæno je pripomenuti da funkcija oblika Y = a log |X| + b,koja bi se na prvi pogled, prema izgledu grafikona, moglanametnuti kao opcija izbora, uopÊe ne moæe reproduciratikoljeno karakteristike. Kao i u proπlom poglavlju, i ovdje Êe-mo zbog preglednosti i kratkoÊe pisanja u sljedeÊim formu-lama ispustiti znak apsolutne vrijednosti, sve dok ne budebilo potrebno uvaæiti njegovo postojanje, pa Êe nam X ustvari znaËiti [X], a u izvodu metodom najmanjih kvadratakoristit Êemo apsolutne vrijednosti iznosa varijable X danihu gornjoj tabeli.Æelimo li set mjerenih podataka nadomjestiti funkcijom pre-ma (26), kvadratna pogrjeπka evaluirana u N izmjerenih to-Ëaka Êe iznositi:

Q

a

Xc Y

ib i

i

N

= + −

=∑

1

2

. (27)

Kod nas je N = 20, pa Êemo nadalje izostavljati pisanje uvi-jek istih granica sumacije.Nuæni i dovoljni uvjeti za minimiziranje ove funkcije dobivajuse izjednaËavanjem svih prvih parcijalnih derivacija po ne-poznatim parametrima s nulom:

∂∂

∂∂

∂∂

Qa

a

Xc Y

X

Qa

a

Xc Y

a X

X

Qa

a

Xc Y

ib i

ib

ib i

i

ib

ib i

= + −

⋅ =

= + −

⋅ − ⋅ =

= + −

=

∑

∑

∑

21

0

2 0

2 0

ln

(28)

To daje sustav od tri jednadæbe:

a

X

c

X

Y

X

a

Xc

X

X

Y X

X

a

Xc Y

ib

ib

i

ib

ib

i

ib

i i

ib

ib i

2+

=

+

⋅ =

+

=

∑ ∑

∑ ∑

∑ ∑

ln ln

(29)

To je sustav od tri nelinearne jednadæbe, pa kao takav nijejednostavan za rjeπavanje, s obzirom na eksponencijalnuovisnost o jednoj od varijabli, naime b. Ipak, uporabom rela-tivno jednostavnog raËunalnog programa on se moæe rijeπitivrlo precizno.

Definirajmo sljedeÊe pomoÊne varijable:

A = ∑(1/Xi2b) B = ∑(1/Xi

b)

C = ∑(Yi / Xib) D = ∑Yi

E = ∑(lnXi / Xi2b) F = ∑(lnXi / Xi

b)

G = ∑(Yi lnXi / Xib) N = 20.

Promatrajmo dva sustava linearnih jednadæbi za a i c u ko-jima Êemo varijablu b, sadræanu u gornjim supstitucijama,dræati kao parametar:

A B

B N

a

c

C

D

E F

B N

a

c

G

D

=

=

(30)

To su sustavi sloæeni od prve i treÊe, odnosno od druge itreÊe jednadæbe iz (29). Svaki od njih ima rjeπenje koje ovisio parametru b. Tako prvi sustav prema Kramerovom praviludaje:

a

CN DB

AN Bc

AD BC

AN B1 2 1 2

= −−

= −−

; . (31)

Iz drugoga pak slijede rjeπenja:

a

CN DB

AN Bc

AD BC

AN B1 2 1 2

= −−

= −−

; . (32)

Program treba pratiti slijedeÊu vrijednost:

ε = −

++ −

+a aa a

c cc c

1 2

1 2

1 2

1 2

. (33)

Ona iπËezava pri onoj vrijednosti b pri kojoj oba sustava da-ju identiËna rjeπenja za a i c. Time se postiæe jedinstvenorjeπenje (a,b,c). Koriπteni program uspio je pronaÊi vrije-dnosti a, b i c s ukupno 11 sigurnih decimalnih mjesta, priËemu je vrijednost ε svedena u najboljem sluËaju na 1.48x 10-11 . Rjeπenje sustava je:

a = -1.8239953290

b = 0.6741847595

c = 2.3099480631.

Povratkom iz supstitucije, i uvaæavanjem Ëinjenice da smokroz cijeli izvod ispuπtali znak apsolutne vrijednosti iz (26),te da je u cijelom podruËju definicije vrijednost log (1-v) ma-nja ili jednaka od nule, jer vjerojatnost ne moæe biti veÊa od1, pa je stoga |X| = - X, moæemo napisati konaËan izraz:

1

1 8239953290

204 14937896

1

1 48327292468

− = −− +

=

= − −

⋅

v Aa

cTls

AT

b

loglog

log.

log,

/

.

(34)

Ovdje je Alog(ξ) = 10ξ. Na slici 10 dajemo prikaz izraËunateovisnosti zajedno s izmjerenim vrijednostima. Na istoj sliciisprekidanom linijom ucrtana je i ovisnost prema (24), na-stavljena u podruËje interimpulsnih razmaka duljih od 20ms, kako bi se mogla usporediti s ovdje dobivenom razdio-bom.

Vidimo da formula oblika (24), odnosno izvorno (22), dobroaproksimira stvarnu razdiobu sve do vrijednosti bezimpul-snog intervala od oko 100 ms. ©toviπe, da smo u izvodu tihizraza u poglavlju 3 uzeli u obzir i podatke do 200 ms, dobilibismo neπto drugaËije vrijednosti parametara jednadæbe(22), koje bi sasvim dobro, premda ipak neπto loπije, opi-sivale razdiobu do 200 ms. Meutim, isto tako vidimo da tonije moguÊe postiÊi za podruËje iznad oko 200 ms, jer selinija izmjerenih podataka vrlo brzo udaljava od isprekidane.

55


Sada Êemo poopÊiti ovaj model na sve obuhvaÊene vrijed-nosti T, u Ëitavom rasponu. Metodom najmanjih kvadrataizvest Êemo izraz oblika (26) za vrijednosti pobrojene u ta-belama 3 i 4, s tim da Êemo podatke iz tabele 3 preraditi ta-ko da veliËina Y bude definirana kao logaritam vrijednosti Tizraæene u sekundama. Treba primijetiti da zadnja toËka utabeli 3 i prva u 4 prikazuju isti podatak, tako da je sada noviukupan broj test toËaka jednak N = 29. Na slici 11 dajemografiËki prikaz tih 29 toËaka u log-log mjerilu. Slika 12 pri-kazuje pak krivulju sa slike 9, odnosno iz formule (34), pro-duæenu u podruËje interimpulsnih intervala kraÊih od 20 ms,u log-log mjerilu. Ta je formula izvedena metodom najma-njih kvadrata samo pomoÊu posljednjih 20 toËaka. Vidi seda Ëak i pod takvim uvjetima ona vrlo dobro aproksimira vje-rojatnost prekoraËenja kratkih meuimpulsnih intervala. Iztoga zakljuËujemo da se ovakva vrsta modela moæe proπiritina sve obraivane vrijednosti.

©toviπe, na slici 11 vidi se da se pomoÊu upotrijebljenogmatematiËkog modela vrijednosti log(1-v) za 0.4 ms < T <20 ms mogu vrlo dobro predvidjeti iz onih za veÊe vrijed-nosti T, konkretno za 200 ms < T < 18 s. Zbog toga Êemokoriπtenjem potpuno istog algoritma, koji je opisan ranije uovom poglavlju, izraËunati metodom najmanjih kvadrata pa-rametre modela razdiobe za svih N = 29 test toËaka. TakoizraËunati parametri, koji se odnose na formulu oblika (26),iznose:

a = - 2.889800506

b = 0.477540676 (35)

c = 3.286487711

Vrijednosti su izraËunate s ukupno 11 sigurnih decimalnihmjesta, a pritom je iznos relativnog odstupanja prema (33)sveden u optimalnom sluËaju na 5.31 (10-11. Iz ovoga se,naravno, moæe izvesti ekvivalentni oblik po uzoru na (34).

Slika 11. ZajedniËki prikaz svih test toËaka u rasponu od 0.4 ms do 18 s

0

-0.5

-1

-1.5

-2

-2.5

-3

-3.5 1.5

Y = log (T/1s)

x =

log

(1-

v)

-2.5 -1.5 -0.5 0.5

Slika 10. Ovisnost vjerojatnosti prekoraËenja o trajanju interimpulsnog intervala. Puna linija: izraËunatimodel; toËke: izmjerene vrijednosti. Isprekidana linija prikazuje ovisnost prema jednadæbi (24),

nastavljenu u podruËje meuimpulsnih intervala duljih od 20 ms

0

-0.5

-1

-1.5

-2

-2.5

-3

-2 -1.5 -1 -0.5 0 0.5 1 1.5

Y = log (T/1s)

x =

log

(1-

v)

56


Tako izraËunat izraz za vjerojatnost prekoraËenja unesenje punom linijom u grafikon zajedno s mjernim toËkama naslici 13. Isprekidanom linijom nacrtana je radi usporedbeovisnost dana na prethodnoj slici, izraËunata samo pomo-Êu zadnjih 20 toËaka.Sada nastaje pitanje, koja je aproksimacija bolja: ova po-tonja, koja obuhvaÊa Ëitavo podruËje ulaznih podataka, iliona sastavljena od jednadæbe (24) za T < 20 ms, te od (34)za T > 20 ms? Pri tome je jedini moguÊi kriterij kvadratnoodstupanje pojedine razdiobe od mjerenih podataka, ocije-njeno u svih 29 test toËaka. Nepravilno bi bilo dati afirma-tivan sud o toËnosti ovoga modela bilo gdje izvan podruËjaobuhvaÊenog izmjerenim veliËinama, πto znaËi za interim-pulsne intervale manje od 0.4 ms, odnosno veÊe od 18 s.MoguÊe je ispitati dvije vrste kvadratne pogrjeπke: kada suveliËine prikazane logaritamski, odnosno kada su prikazanestvarnom (linearnom) mjerom. Bez obzira je li pojedina for-

mula izvedena u log-log obliku, ili pak u lin-log obliku, onase u svakom sluËaju elementarnim manipulacijama moæenapisati u bilo kojoj varijanti, kako je gore veÊ demonstri-rano. Naravno da je po kriteriju najmanjih kvadrata svakaformula najbolja u onom obliku u kojem je kao takva izve-dena. Definirajmo sljedeÊe pomoÊne oznake za funkcije ko-je Êe nam predstavljati modele razdiobe u odgovarajuÊimpodruËjima:F1(X) = logaritam veliËine Y, izraËunate iz formule(22).F2(X) = formula (26) s parametrima (a,b,c) =(-1.8239953290, 0.6741847595, 2.3099480631).F3(X) = formula (26) s parametrima (a,b,c) =(-2.889800506, 0.477540676, 3.286487711).Ukupno kvadratno odstupanje logaritama vrednujemo kakoslijedi:

Slika 12. Krivulja sa slike 10, odnosno iz formule (34), produæena nalijevo, u podruËje interimpulsnih intervalakraÊih od 20 ms, u log-log mjerilu. Ta je krivulja izvedena samo pomoÊu posljednjih 20 toËaka,

a evidentno je da dobro aproksimira razdiobu i za sve ostale.

Slika 13. Vjerojatnost prekoraËenja prema formuli (26), s parametrima iz (35) (puna linija).Isprekidana linija prikazuje ovisnost prema (34), koja je izraËunata samo pomoÊu posljednjih 20 toËaka.

ToËkama su prikazani izmjereni podaci.

0

-0.5

-1

-1.5

-2

-2.5

-3

-3.5 1.5

Y = log (T/1s)

x =

log

(1-

v)-2.5 -1.5 -0.5 0.5

0

-0.5

-1

-1.5

-2

-2.5

-3

-3.5 1.5

Y = log (T/1s)

x =

log

(1-

v)

-2.5 -1.5 -0.5 0.5

57


F X Y

F X Y F X Y

i ii

i ii

i ij

3 0 667

1 2 0 948

1

20 2

1

10 2

11

29 2

( ) −[ ] =

( ) −[ ] + ( ) −[ ] =

=

= =

∑

∑ ∑

.

. .

Po tome kriteriju je bolja zadnja izvedena formula, premaF3.

Ukupno kvadratno ostupanje apsolutnih izvornih (linearnih)vrijednosti, koje se meutim raËunaju iz ovdje izvedenihizraza, je:

10 10 206 40

10 10 10 10 37 181

3

1

29 2

3

1

10 22

11

29 2

F X Y

i

F X Y

i

F X Y

i

i i

i i i i

( )=

( )=

( )=

− =

− + − =

∑

∑ ∑

.

.

Prema ovome je, naprotiv, bolja aproksimacija s dvije fun-kcije: F1 za vremena ispod 20 ms, a F2 za ona iznad. Ra-zlog leæi u Ëinjenici da je F1 izvedena izvorno kao ovisnostlogaritma veliËine 1-v o vrijednosti T, a ne o njenom loga-ritmu, tako da ona funkcionira znatno bolje u tome obliku.Meutim, mi Êemo kao najbolji reprenzent mjernih podatakauzeti model F3, dakle onaj posljednji, jer je on najbolji uonakvim uvjetima u kakvima je izveden, a u smislu najma-njeg ukupnog kvadratnog odstupanja u test toËkama. ModelF1 je optimalan samo za prikaz vjerojatnosti prekoraËenjado 20 ms, kada je ona prikazana u lin-log mjerilu, kao naslici 7. Treba naglasiti da se sve ove opservacije, kao i dru-ge koje se daju iπËitati iz razliËitih dobivenih numeriËkih istatistiËkih parametara, odnose iskljuËivo na set ulaznih po-dataka, te da se za neki drugi set, makar on reprezentiraoesencijalno istu fizikalnu pojavu, odnosi izmeu tih veliËinai parametara teoretski mogu promijeniti, tako da im se nemoæe pripisati opÊa valjanost.

Ukupno, rezultat razmatranja treba formulirati kao tezu dase vjerojatnost prekoraËenja trajanja meuimpulsnog inter-vala moæe uspjeπno matematiËki modelirati funkcijom F3, upodruËju od 0.4 ms do 18 s. Sasvim je vjerojatno, πto se vidiiz slika, da se to moæe protegnuti i na vrijednosti malo izvanovih granica, pogotovu na niæe, ali se ne moæe reÊi koliko.Oblik F3, tj. izvorno (26), ne upuÊuje na neki fizikalni modelkojim bi se mogla objasniti pojava impulsnog πuma na PLC-u. Napose, definitivno se moæe reÊi da ovdje opaæena po-java nema karakter Poissonovog stohastiËkog procesa [13],premda za veÊe vrijednosti T postoji eksponencijalna ovi-snost vjerojatnosti prekoraËenja o vremenskoj varijabli.

Na kraju treba neπto reÊi o uvjetima na rubovima podruËjadefinicije funkcije vjerojatnosti prekoraËenja. Prvi uvjet ob-vezan je za sve funkcije vjerojatnosti prekoraËenja. Njihovavrijednost mora biti jednaka 1 ako stohastiËka varijabla po-primi svoju najniæu moguÊu vrijednost. U naπem sluËaju, zaT = 0, ili pak za logT ⇒ - α, mora dakle biti log(1-v) = 0. Svedruge vrijednosti logaritma funkcije vjerojatnosti prekora-Ëenja moraju biti negativne, a ona mora biti monotono pa-dajuÊa. Funkcije oblika (14) i (26) automatski zadovoljavajutaj rubni uvjet. To joπ uvijek ne znaËi da one odraæavajustvaran tijek vjerojatnosti prekoraËenja za vrlo male iznoseT, premda se prema priloæenim slikama moæe smatrati dabilo koji od ovih tipova modela dovoljno dobro opisuje sto-hastiËki proces nastajanja impulsnog πuma PLC-a barem

za joπ jedan red veliËine manje vrijednosti T. Naæalost, bezmjerenja s finijom vremenskom rezolucijom to se ne moæei dokazati.Na drugoj strani, kada T ⇒ α, ne moæe se neoborivo oprav-dati niti pobiti zahtjev fizikalne prirode koji se na prvi pogledËini logiËnim, naime da logaritam vjerojatnosti prekoraËe-nja divergira prema - α. To bi znaËilo da postoji, makar inajmanja, vjerojatnost da se niti jedan impuls ne pojavi npr.viπe dana. Strogo gledano, ovdje provedeno istraæivanje nemoæe odluËiti ni za ni protiv takve vrste modela. Ostali nuæniuvjeti, koji vrijede za funkciju vjerojatnosti prekoraËenja uovom graniËnom podruËju, sadræani su veÊ u tvrdnjama uprethodnom odlomku.»injenica je, meutim, da model izveden prema formuli (26)pretpostavlja da logaritam vremenske stohastiËke varijable,logT, nikad ne prelazi vrijednost c, πto znaËi da se u naπemmodelu nikako ne moæe dogoditi da izmeu dva susjednaimpulsa proe viπe od 10c sekundi. To sigurno fizikalno nijekorektno, ali, s druge strane, uopÊe nije vaæno. Npr, u mo-delu prema F3 ne bi se mogao pojaviti meuimpulsni inter-val dulji od pribliæno 32.2 minute. Za razmake dulje od cca.1.5 minuta vjerojatnost prekoraËenja spuπta se ispod 10-5.Bitno je da model dobro nadomjeπta stvarne vjerojatnostiprekoraËenja do kojih desetak sekundi ili moæda najdalje zajoπ jedan red veliËine viπe, πto je naπim izrazom gotovo si-gurno omoguÊeno, a eksperimentalno je potvreno do ne-kih 20-ak sekundi.

5. ZAKLJU»AKNa temelju istraæivanja Dosterta i drugih [1 - 4] zakljuËili smoda se razdiobe osnovnih statistiËkih parametara impulsnogπuma na distribucijskoj mreæi, uz uvjet da u blizini ne postojedominantni jaki izvori impulsnih smetnji, mogu modeliratiopÊim izrazima sa svega nekoliko parametara, kako slijedi:

• razdioba po amplitudama prema formuli (6),odnosno (8);

• razdioba po trajanju impulsa prema formuli (12);

• razdioba po meuimpulsnom intervalu premaformuli (34), s tim da se za male vrijednosti (ovdje

do 20 ms) moæe preciznije izraziti oblikom prema (24).

Prema literaturi, razumno je oËekivati da Êe se ovakvi oblicipojavljivati i kod mjerenja na drugim lokacijama, uz zadr-æavanje bitnih uvjeta mjerenja. Meutim, to je potrebno eks-perimentalno dokazati.

LITERATURA

[1] K. DOSTERT, “High Speed Data Transmission overPower Lines Using Multi-Carrier (OFDM) Techni-ques”, Frequenz, Vol. 54 (2000), No. 11-12.

[2] M. ZIMMERMAN, K. DOSTERT, “An Analysis of theBroadband Noise Scenario in Powerline Networks”,Proceedings of the 4th International Symposium onPowerline Communications and its Applications, Li-merick, Ireland, April 5th-7th , 2000, http://www-iiit.etec.uni-karlsruhe.de/~plc/

[3] M. ZIMMERMANN, K. DOSTERT, “Analysis and Mo-deling of Impulsive Noise in Broad-Band PowerlineCommunications”, IEEE Transactions on Electroma-gnetic Compatibility, Vol. 44, No. 1, February 2002.

[4] K. DOSTERT, “Powerline Communications”, PrenticeHall PTR, 2001

58


[5] M. H. L. CHAN, R. W. DONALDSON, “Amplitude,Width, and Interarrival Distribution for Noise Impulseson Intrabuilding Power Line Communication Net-works”, IEEE Trans. on Electromagnetic Compatibi-lity, Vol. 31, No. 3, Aug. 1989.

[6] R. M. VINES et al, “Noise on Residential Power Cir-cuits”, IEEE Trans. on Electromagnetic Compatibility,Vol. EMC-26, No. 4, Nov. 1984.

[7] D. LIU et al, “Wide Band AC Power Line Characte-rization”, IEEE Trans. on Consumer Electronics, Vol.45, No. 4, Nov. 1999.

[8] O. G. HOOIJEN, “A Channel Model for the Residen-tial Power Circuit Used as a Digital CommunicationsMedium”, IEEE Trans. on Electromagnetic Compa-tibility, Vol. 40, No. 4, Nov. 1998.

[9] D. SABOLI∆, “O statistiËkim osobinama uskopojas-nog πuma na niskonaponskim elektriËnim instalaci-jama”, Energija, Vol. 51, br. 3, Zagreb, lipanj 2002.

[10] D. SABOLI∆, “On The Distribution Network Narrow-band Noise Statistics”, to be published in the IEEETransactions on Power Delivery in 2002.

[11] C. R. WYLIE, L. C. BARRETT, “Advanced Enginee-ring Mathematics”, 6th Ed, McGraw Hill, 1995.

[12] J. B. FRALEIGH, R. A. BEAUREGARD, “Linear Alge-bra”, 3rd Ed, Addison - Wesley, 1995.

[13] K. F. RILEY, M. P. HOBSON, S. J. BENCE, “Mathe-matical Methods for Physics and Engineering”, Cam-bridge University Press, 1998.

STATIC CHARACTERISTICS OF DISTRIBUTIONNETWORK IMPULSE NOISE

Based on the data from literature alternative mathematicalmodels of stochastic amplitude distribution are developedas well as duration of impulse disturbance package on PLCmedia and time difference between neighbouring packages.

Naslov pisca:

Mr. sc. Dubravko SaboliÊ, dipl. ing.HEP Prijenos d.o.o.Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska

Uredniπtvo primilo rukopis:2002-07-27

ÜBER STATISCHE EIGENSCHAFTEN DES IMPULSGE-RÄUSCHES IM VERTEILUNGSNETZ

Auf Grund der Angaben in der Literatur werden alternativemathematische Modelle der stochastischen Verteilung derAmplituden, der Dauer von Störimpulspaketen in der PLC(Power Line Carrier = Stromleitung als Datenträger), undder dazwischen liegenden Pausen, gebildet,.

59

M. ©ander: Parna turbina... Energija, god. 52 (2003) 1, 59 - 73

1. KONSTRUKCIJA PARNE TURBINEParna turbina u TE -TO je akcijskog tipa, kondenzacijska(gledati sliku 1, iako ne pokazuje presjek turbine ona do-voljno ilustrira ideju konstrukcije turbine), bez meupregrija-nja, ima 19 stupnjeva i dvostruko oduzimanje, a ima trifunkcije:- okreÊe generator za proizvodnju elektriËne energije.

- opskrbljuje parom za grijanje na prvom reguliranomoduzimanju za industrijske potroπaËe.

- opskrbljuje parom za grijanje na drugom reguliranomoduzimanju za mreæno grijanje.

Da bi se odvojio dovod pare od turbine postavljena su naturbinu dva brzozatvarajuÊa ventila (BZV) K3MAA11AA001i K3MAA11AA002 Ëijim zatvaranjem se odvaja VT para izkotla na ispuπne plinove KIP-a od visokotlaËnog (VT) dijelaturbine. Para nakon BZV-a odlazi na sustav od Ëetiri regu-lacijska ventila koji usmjeruju, odvajaju, reguliraju i upra-vljaju protokom pare prema parnoj turbini. Svaki od Ëetiriregulacijska ventila K3MAA11AA101, 2, 3, 4 pripuπta paruu jednu od Ëetiri grupe ulaznih sapnica prvog stupnja ili re-gulacijskog stupnja visokotlaËnog dijela turbine. Kroz stu-pnjeve od 1 do 8 para struji u smjeru od generatora premaprednjem leæaju. Para se preusmjerava unutar VT kuÊiπta ionda prolazi kroz stupnjeve 9, 10 i 11 te zavrπava strujanjeu VT dijelu turbine [1].Izmeu stupnjeva 11 i 12 je prvo regulirano oduzimanje.Pari se dozvoljava strujanje u dva smjera, ovisno o pogo-nskom reæimu turbine i potroπnji oduzimane pare:

PARNA TURBINA U KOMBIKOGENERACIJSKOMPOSTROJENJU TE-TO ZAGREB

Mr. sc. Miroslav © a n d e r, Zagreb

UDK 621.165:621.311.22PREGLEDNI »LANAK

Kondenzacijska turbina bez meupregrijanja proizvodnje ABB - Karlovac je ugraena u kombikogeneracijsko postrojenjeTE -TO Zagreb. Postrojenje se sastoji od dvije MS6001FA plinske turbine s generatorima te dva kotla na ispuπne plinove,jedne parne turbine s jednim privodom pare. Para za parnu turbinu se proizvodi u kotlu na ispuπne plinove koriπtenjemispuπne topline proizvedene u plinskoj turbini. Kombi - Kogeneracijsko postrojenje Êe generirati 200 MW elektriËne energijete paru za mreæno grijanje i industrijsku paru. U daljnjem tekstu se daje tehniËki opis parne turbine uz projektno -konstrukcijske karakteristike turbine. Takoer su opisani; ulje na parnoturbinskom postrojenju, ureaji za zaπtitu turbine,brtvena para, odvodnjavanje i kondenzacija. Unutar opisa parnoturbinskog postrojenja nastojalo se je podastrijeti πto viπetemeljnih tehniËkih podataka. Posebna paænja je posveÊena upravljaËkom sustavu cjelokupnog kombikogeneracijskogpostrojenja DCS-u, da bi se u relaciji spram DCS-a naznaËili zadaci Marka V - upravljaËkog sustava plinske turbine, apotom Turboturna - upravljaËkog sustava - parne turbine. Pogon i voenje parne turbine preko DCS sustava i Turboturnaobraeno je kroz upuπtanje, normalni pogon i u obustavi parne turbine.

- iz turbine, da bi se opskrbili parom industrijski potroπaËi.- u turbinu, osiguravπi iz kotla na ispuπne plinove KIP-a

NT pregrijanu paru.Para ulazi u stupanj 12 turbine kroz NT parni ventilK3MAA12AA001 (BZV) te kroz NT regulacijski ventilK3MAA12AA101. Para tada odlazi u ST (srednjotlaËni) dioturbine kroz tri regulacijska ventila (K3MAA13AA101, 102,103 razvodni ventil pare). ST (srednjotlaËni) dio turbine sesastoji od stupnjeva 12, 13, 14 te 15, pri Ëemu je stupanj 12regulacijski stupanj. Para struji u smjeru prema generatoru.

Izmeu stupnjeva 15 i 16 su dvije druge regulirane oduzi-mne linije. Para se raspodjeljuje potroπaËima koji koristeparu radi grijanja, tj. za toplovodnu mreæu. Para zavrπavasvoj put kroz turbinu prolazeÊi kroz niskotlaËni dio turbinekoji obuhvaÊa stupnjeve 16, 17, 18 te 19 sa stupnjem 16kao regulacijskim stupnjem. U ovom dijelu para takoerstruji prema generatoru. Prije nego ue u stupanj 16 umje-sto uobiËajnih razvodnih ventila montirana je dijafragmaK3MAA15AA101, tj. zakretni disk da bi razvodio paru postupnju. Disk se zakreÊe da bi regulirao protok pare u NTdio turbine. Usporede li se izvedbe razvoda pare s ventilimai zakretnom dijafragmom moæe se zakljuËiti da kod dijafr-agme nema skretanja toka pare koja prolazi kroz niskotlaËnirazvod. Zbog toga je izvedba sa zakretnom dijafragmomkraÊa, a i kuÊiπte turbine je znatno jednostavnije (2). Poslijeprolaska kroz zadnji stupanj (stupanj 19) para se ispuhuje ukondenzator.Rotor je jednostavni otkivak u monobloku koji ukljuËuje za-jedno s osovinom diskove, prirubnice za spojku te odrivne

KljuËne rijeËi: TE-TO Zagreb, parna turbina, kombi-kogeneracijsko postrojenje.

60


Slika 1. Shema regulacije i zaπtite parne turbine

61


ploËe za odrivni leæaj. Na prednjem kraju je produæetak nakojem je smjeπten centrifugalni izvrstilac. LopatiËje za stu-pnjeve 1 - 14 je priËvrπÊeno na diskove pomoÊu “T” obliko-vanih korijena, a lopatice su obodno postavljene u diskove.LopatiËje za stupnjeve 15 - 19 je priËvrπÊeno na diskovepomoÊu korijena u obliku jele, a lopatice su obodno postav-ljene u diskove. Stupnjevi 1 - 14 su integralno obreeni sbandaæom. Lopatice stupnjeva od 15 do 19 su slobodnostojeÊe lopatice bez bandaæe ili nekog drugog sprezanja.Turbinski rotor se oslanja radijalno u dva leæaja, a u aksi-jalnom poloæaju se odræava s odrivnim leæajem koji je akti-van u dva smjera. U prednjem leæajnom bloku su smjeπteniprednji radijalni klizni leæaj te odrivni leæaj, a uz njih rotorskeuljne brtve, πtitnik za toplinu, ureaj za izvrπtavanje te drugeosjetne sonde. U straænjem leæajnom bloku su smjeπtenistraænji radijalni klizni leæaj te spojka za generator, a uz njihrotorske uljne brtve, stroj za okretanje te druge osjetne son-de.

2. OSNOVNI TEHNI»KI PODACIO PARNOJ TURBINI

Maksimalna snaga turbine je 66 MW, a maksimalno dozvo-ljeno optereÊenje je 70 MW, prozvoaË je ABB iz Karlovca.Nazivna brzina vrtnje je 3000 min-1, a kritiËne brzine vrtnjeza samu turbinu su 1600 min-1-/-3700 min-1, no zajedniËkekritiËne brzine s generatorom su nk1 = 1100 min-1, nk2 =1100 min-1 do 1600 min-1, nk3 = 2500 min-1, nk4 = 4000 min-1.Tlak pare i temperatura za pogon turbine su 90.8 bar/539°C,a maksimalno kratkotrajno mogu iÊi do 95 bar/553°C. Podovim maksimalno trajno se misli najviπe 50 sati godiπnje tene viπe od 10 minuta u svakom pojedinaËnom sluËaju.NiskotlaËna para iz kotla u turbinu je 10 bara / 288°C,maksimalno moæe iÊi do 11 bar / 300°C, a maksimalniprotok pare je 27 t/h. Tlak prvog oduzimanja je 10 ±0.5bara, a protok pare od 0 do 140 t/h. Tlak drugog oduzimanjaje 2.5 bara, a koliËina od 0 do 130 t/h. Para izlazi ukondenzator pod tlakom od 0.0444 bara, a maksimalnakoliËina je 171 t/h. Generator za parnu turbinu je dvopolni,s 3000 okretaja po minuti, trofazni, 50 Hz, potuno zatvoren,hlaen vodom.

3. ULJE NA PARNOTURBINSKOMPOSTROJENJU

Funkcija sustava za podmazivanje uljem kod parne turbineje opskrbljivati uljem leæajeve parne turbine i leæajeve ge-neratora, dobavljati hidrauliËko ulje za turbinske regulacij-ske i zaπtitne ureaje. Sustav osigurava opskrbu Ëistimuljem s prihvatljivom temperaturom nuænom za ispravnopodmazivanje i hlaenje turbinskih i generatorskih leæajevate pod dovoljnim tlakom za regulacijske funkcije i funkcijeizvrπtavanja. Mazanjem leæajeva turbine i generatora po-stiæemo smanjivanje mehaniËkih gubitaka agregata zbogtrenja. Ulje za mazanje odvodi iz leæajnih rukavaca rotoraturbine toplinu, koja se kroz rotor provodi iz protoËnog dijelaturbina [3]. Opskrbljivanje radnim uljem ureaja za regu-laciju i zaπtitu turbine takoer je zadatak uljnog sustava. Pritom ulje sluæi bilo kao radni medij hidrauliËkih ureaja, bilokao medij za prenoπenje informacija i signala za upravlja-nje. Ispiranje neÊistoÊa iz leæajnih postolja i hidrauliËkih ure-aja te odvoenje neÊistoÊa filtriranjem ili centrifugiranjemubrajamo u sporedne zadatke uljnog sustava. Zaπtita odkorozije elemenata koji su oplahivani uljem postiæe se ta-koer djelovanjem sustava, te je i to jedan od njegovih za-

dataka. Osnovna shema uljnog sustava prikazana je na slici2, a izvedba uljnog modula na slici 3.

Glavne uljne pumpe K3MAV10AP010 i K3MAV20AP010stvaraju tlak za leæajeve te hidrauliËke regulacijske ureajeza vrijeme upuπtanja i normalnog pogona. Za vrijeme obu-stave, kada se turbina okreÊe pomoÊu stroja za okretanje,ulje pod tlakom se dobavlja iz pomoÊne uljne pumpeK3MAV30AP020, ali samo u turbinske i generatorske le-æajeve. Glavne i pomoÊne uljne pumpe su centrifugalne pu-mpe pogonjene pomoÊu elektromotora na izmjeniËnu stru-ju. Funkcija havarijske uljne pumpe K3MAV60AP010 s ele-ktromotorom na istosmjernu struju je da dobavlja ulje podtlakom samo u leæajeve turbine i generatora u sluËaju gubi-tka napajanja elektriËnom energijom glavnih i pomoÊnepumpe.Sustav ukljuËuje ureaj za proËiπÊavanje ulja K3MAV90 scentrifugom da bi se odvojile sve neËistoÊe od ulja uklju-ËujuÊi i vodu, a na principu razlike u gustoÊi. Ureaj ima ele-ktriËne grijaËe koji mogu zagrijati ulje prije puπtanja u po-gon. Takoer je u sustavu ugraen uljni akomulatorK3MAV10BB001 radi eliminacije privremenih padova tlakaza vrijeme prijelaznih stanja hidrauliËkog regulacijskog su-stava. RazliËiti filtri unutar sustava za podmazivanje uljemosiguravaju da ulje ostane Ëisto od zagaivaËa koji bi mogliugroziti prolaze ulja s vrlo uskim tolerancama.Sustav podizajnog ulja ubacuje ulje pod visokim tlakomizravno pod rukavce leæajeva turbine i generatora. Time sepostiæe tlaËno podmazivanje kod kojega se rotor diæe ne-koliko stotinki milimetra te poËinje plivati na prisilno stvo-renom uljnom filmu. Podizajno ulje se koristi samo pri po-kretanju turbine kada se rotor okreÊe niskom brzinom vrtnje.PomoÊu podizajnog ulja izbjegava se polusuho trenje te ve-liki poËetni moment ureaja za okretanje. Ugraene su dvijepumpe za podizajno ulje K3MAV50AP001 i 002. U radu jedovoljna jedna od njih, a druga je priËuva od 100%. Pumpapotiskuje ulje u sabirnik, a iz sabirnika preko preljevnog ven-tila K3MAV70AA001 se odræava stalni tlak od 270 barg. Izsabirnika se podizajno ulje razvodi leæajevima turbine i ge-neratora. Razdioba se udeπava pomoÊu ventila za regu-laciju K3MAV53AA001, 002, 003, 004, 005 i 006 i to tako dase u trenutku ukljuËivanja pumpe pomoÊu komparatora pratipomicanje rukavca rotora turbine i generatora prema gore.

4. URE–AJI ZA ZA©TITU TURBINESustav zaπtite (slika1) nadgleda pogonske parametre kojipostaju opasni ako njihova vrijednost prekoraËi zadane gra-niËne vrijednosti (4). U tom sluËaju zaπtita trenutno zatvarabrzozatvarajuÊe ventile (BZV) VT K3MAA11AA001 iK3MAA11AA002 te K3MAA12AA001 NT pare kao i ostalezaporne ventile na cjevovodima za dovoenje i odvoenjeturbinske pare. Turbina izvrπtava te neÊe sama od sebeautomatski ponovno krenuti Ëak ako se je parametar koji jeizazvao poremeÊaj vratio u normalno stanje. Uz elektriËke(Turboturn), pneumatske, mehaniËke Ëlanove, glavni Ëla-novi sustava zaπtite su; centrifugalni izvrstilac, elektroma-gnetski ventili, ventili VT svjeæe pare, ventili NT pare, pro-tupovratne zaklopke u cjevovodima oduzimanja, sigurnosniventili, prekidna membrana i prekidaË vakuuma.Centrifugalni izvrstilac je smjeπten u nastavku rotora s pred-nje strane. On πtiti turbinu od prekomjerne brzine vrtnje, aglavna komponenta mu je svornjak koji iskaËe pri brzinivrtnje od 3300 min-1 te preko ureaja za izvrπtavanje izba-cuje turbinu iz pogona.

62


Slika 2. Uljni sustav parne turbine

63


Slika 3. Prikaz uljnog sustava parne turbine

64


Elektromagnetski ventili smjeπteni u uljovodu ispred i izaureaja za izvrπtavanje izbacuju turbinu elektriËkim impul-som iz elektronskog sustava regulacije (Turboturna). Oniizvrπtavaju turbinu pri poveÊanju brzine na 3360 min-1, po-veÊanju tlaka na prvom reguliranom oduzimanju na 12.5bara, poveÊanju tlaka na drugom reguliranom oduzimanjuna 4 bara, poveÊanju tlaka u kondenzatoru na 0.5 bara,poveÊanju temperature leæajeva na 120OC, poveÊanjuvibracija na 180 (m pp, aksijalnom pomaku rotora premanaprijed ili natrag za 0.6 mm, smanjenju tlaka ulja za regul-aciju na 7 barg, smanjenju tlaka ulja za podmazivanje na0.8 barg te smanjenju razine ulja u spremniku na 1030 mmispod gornje konture spremnika.Turbina ima 2 brzozatvarajuÊa ventila (BZV)K3MAA11AA001 i K3MAA11AA002 visokotlaËne svjeæe pa-re NO 250. U parnom dijelu je sito koje πtiti turbinu od Ëe-stica koje se eventualno mogu pojaviti u parovodu. BZV- isu ili potpuno otvoreni ili potpuno zatvoreni i to tako da seotvaraju Ëim se napne ureaj za izvrπtavanje, a zatvaraju sekad taj ureaj odapne. Zatvaranje je trenutaËno sa svrhomzaπtite turbine. Ventil se sastoji od parnog i hidrauliËkogdijela (slika 4). Kada je ventil zatvoren opruga u hidrauli-Ëkom dijelu potiskuje glavu vretena na sjediπte vretena, astoæac na sjediπte ventila. Tlak pare pomaæe pri zatvaranju.Pri otvaranju ventila hidraulika najprije pomiËe samo vre-teno, tj. obavlja predotvaranje tako da se samo kroz otvor usjediπtu vretena pune parom svi parovodi i drugi parni pro-stori izmeu ventila svjeæe pare i zatvorenih regulacijskihventila te se izjednaËuju tlakovi. Nakon toga hidrauliËki ser-vomotor bez velikih otpora pomiËe vreteno do kraja i takopotpuno otvara ventil. HidrauliËki dio ventila je jednostraniklipni servomotor. BZV se otvara djelovanjem tlaka ulja, azatvara silom opruge.Ventil pare NT K3MAA12AA001 je prvi zaporni Ëlan na ula-zu NT pare iz niskotlaËnog sustava KIP-a. Kao i BZV onmoæe biti samo zatvoren ili samo otvoren.Protupovratne zaklopke u cjevovodima za oduzimanje pareπtite turbinu od povratnog strujanja. Ukupno su ugraene 4zaklopke i to 2 zaklopke K3LBD10AA601, K3LBD10AA602u seriji u cjevovod prvog reguliranog oduzimanja (slika 1), au cjevovod drugog reguliranog oduzimanja 2 zaklopke par-alelno K3LBD21AA601, K3LBD22AA601, tj. u svaki cjevo-vod po jednu zaklopku.Tri sigurnosna ventila na cjevovodima reguliranog oduzima-nja πtite kuÊiπte turbine i cjevovoda od prevelikog tlaka. Prvisigurnosni ventil K3LBY10AA701 je na prvom oduzimanju,a druga dva K3LBY21AA70, K3LBY22AA701 (slika 5), suna drugom oduzimanju. Sigurnosni ventil na prvom oduzi-manju otvara na 12 bara, a na drugom oduzimanju otvarajuna 3.3 bara. Prekidna membrana πtiti ispuπni dio turbine iplaπt kondenzatora od pretlaka. Membrana puca pri tlakupare od 1.2 bara te ispuπta paru u prostor strojarnice.

5. BRTVENA PARA, ODVODNJAVANJEI KONDENZACIJA

Na mjestima gdje pokretni dijelovi turbine, kao πto su rotori vretena ventila, izlaze iz parnog prostora, ugraene subrtvenice da bi sprijeËile pari izlaz u prostor strojarnice iliprodor zraka u parne prostore pod potlakom (5). Nijednabrtvenica ne obustavlja strujanje u potpunosti, dapaËe ma-nja protjecanja se toleriraju radi pokretljivosti. Sustav brtve-ne pare sluæi da bi razveo brtvenu paru kamo treba, a nakraju u kondenzator brtvene pare K3MAW40AC010 (slika

6). Zaporna para se dovodi iz sustava svjeæe pare, samo zavrijeme starta parne turbine i za vrijeme rada pod malimoptereÊenjem. Pri startu turbine je praktiËki u svim dijelo-vima turbine vakuum pa se mora dovoditi para u sve brtve-nice da bi se sprijeËio prodor zraka. Dovoenje zaporne pa-re regulira pneumatski regulacijski ventil K3MAW10AA101(slika 5). Brtvena para vruÊeg dijela stroja je para za prednjulabirintnu brtvu, cjevovod K3MAW20BR020 i para brtvenicarazvoda svjeæe pare K3MAW20BR021. U tome dijelu je pa-ra viπe temperature πto je primjereno dijelovima koje opla-kuje. Tu je moguÊe strujanje u oba smjera; kada je optere-Êenje veÊe para izlazi iz turbine, a kada turbina starta ili radis malom snagom dovodi se zaporna para. CjevovodK3MAW30BR010 ostvaruje izravnu komunikaciju prvog di-jela prednje labirintne brtve turbine s cjevovodom prvog re-guliranog oduzimanja.Brtvena para za straænju labirintnu brtvu se dovodi kroz ci-jev K3MAW20BR030. U straænju brtvu je potrebno uvijekdovoditi paru jer je izlaz iz turbine pod vakuumom, bez obzi-ra na optereÊenje. Toj pari se mora regulirati temperaturaπto se Ëini pomoÊu kondenzata za hlaenje koji se ubrizga-va kroz regulacijski ventil K3LCE11AA101. Na taj su diocjevovoda prikljuËene brtvenice sigurnosnih ventila 1,2 i 3 tebrtvenice ventila pare NT. PoveÊanjem optereÊenja turbinese kod nekog optereÊenja prekida dovoenje zaporne parekroz ventil K3MAW10AA101 jer kroz prednju labirintnubrtvenicu izlazi dovoljno pare i za straænju. Joπ veÊim pove-Êanjem optereÊenja javlja se u sustavu brtvene pare suvi-πak, pa se ta suviπna para ispuπta kroz regulacijski ventilbrtvene pare K3MAW20AA101 u posudu unutarnjih odvo-dnjavanja. Krajnje brtve, tj. dijelovi prednje i straænje labirint-ne brtve koji se nalaze uz sama leæajna postolja, povezanesu cjevovodom odsisavanja na kondenzator brtvene pareK3MAW40AC010.

Sustav za kondenzaciju

©to je dublji vakuum u kondenzatoru to je veÊi stupanj dje-lovanja, a uz dobar vakuum Ëak 27% toplinskog pada semoæe odvijati u podruËju vakuuma (6(. Na slici 6 se vidi kon-denzator K3MAG10AC010, radni ejektori K3MAJ10 iK3MAJ20, startni ejektor K3MAJ30, kondenzator brtvenepare K3MAW40AC010 te ureaje za uvoenje pare mimo-voda K3MAN10AA020, 021 te K3MAN20AA020, 020. Eje-ktori u kondenzacijskom sustavu izvlaËe zrak i ostale ne-kondenzirajuÊe plinove te ih izbacuju u atmosferu. U po-strojenje su ugraena 2 istovjetna radna ejektora, jedan odnjih je dovoljan za normalni pogon dok je drugi 100% pri-Ëuva. Ejektor je, ustvari, dvostupanjski mlazni kompresorkoji se sastoji od kondenzatorskog i atmosferskog stupnja.Strujni aparat svakog od stupnjeva se sastoji od sapnica,komora za mijeπanje i difuzora. Radni medij je para od 15bara koja se privodi kroz parno sito i ventile priguπivanja, aoni mogu regulirati ulazni tlak za svaki stupanj posebno.Parni mlaz nadzvuËne brzine koji se formira na izlazu iz sa-pnice kondenzatorskog stupnja usisava smjesu pare i plino-va koji ne mogu kondenzirati iz kondenzatora. U komori zamijeπanje nastaje nova smjesa, koja se u difuzoru kompri-mira na tlak od 0.2 do 0.3 bara abs. Ta smjesa ulazi u hla-dnjak kondenzatorskog stupnja gdje se veÊi dio pare kon-denzira, pri Ëemu kondenzat odlazi u kondenzator kroz si-fon. Ostatak smjese koji nije kondenzirao se usisava krozsapnicu atmosferskog stupnja iz hladnjaka kondenzator-skog stupnja. U komori za mijeπanje opet nastaje smjesa

65


Slika 4. Ventil svjeæe pare ili brzozatvarajuÊi ventil - BZV

66


Slika 5. Shema pare i odvodnjavanja parne turbine

67


Slika 6. Shema kondenzacije parne turbine

68


radne pare i medija usisanog iz kondenzatorskog stupnja.Ta se smjesa u difuzoru atmosferskog stupnja komprimirana tlak neπto veÊi od atmosferskog te s tim tlakom ulazi uhladnjak atmosferskog stupnja. U hladnjaku se opet kon-denzira glavnina pare iz smjese Ëiji kondenzat odlazi krozkondenzni lonac u kondenzator. Ostatak smjese koji sadræinekondenzirajuÊe plinove (zrak) se ispuhuje u atmosferu.

6. REGULACIJA PARNE TURBINESustav regulacije automatski upravlja protjecanjem parekroz turbinu sa svrhom odræanja glavnih pogonskih para-metara turbine, tj. on mora (7):a) odræavati zadanu brzinu vrtnje ili zadano optereÊenje

ako je agregat sinkroniziran,b) regulirati tlak VT i NT pare,c) regulirati tlak 1. i 2. reguliranog oduzimanja pare.

Ureaji za regulaciju (slika 1) ujedno omoguÊuju voenjepogona agregata tj. automatsko upuπtanje, optereÊivanje iobustavu. Ureaji za regulaciju parne turbine takoer imajuodreene zaπtitne funkcije. Sve ide preko ABB regulacij-skog sustava TURBOTURN koji prima signale o:- brzini vrtnje preko davaËa K3MAX15,- tlaku VT pare preko davaËa K3LBA10CP001,

K3LBA10CP002, K3LBA10CP003,- tlaku NT pare preko davaËa K3LBA20CP001,

K3LBA20CP002, K3LBA20CP003,- tlaku 1. reguliranog oduzimanja preko davaËa

K3LBD10CP001, 002 i 003,- tlaku 2. reguliranog oduzimanja preko davaËa

K3LBD22CP001, 002 i 003.

Ove elektriËne signale koji su dobiveni iz mehaniËkih, regu-lator obrauje u povratne elektriËne signale za pomicanjeizvrπnih organa. ElektrohidrauliËki E/H pretvornici primajuelektriËne signale iz procesora te ih pretvaraju u hidrauliËkesignale potrebne za pomicanje hidrauliËkih servomotora. E/H pretvornici su ureaji koji elektriËne signale od 4 do 20mA iz regulatora pretvaraju u promjene tlaka ulja od 1 do 3barg. Ulazno ulje je stabilizirano na tlaku 5-( 0.2 barg te dvaputa filtrirano. Turbina ima 4 pretvornika:

- E/H pretvornik K3MAX10AU003 pretvara elektriËni sig-nal iz regulatora (procesora) u promjenjivi tlak impul-snog ulja K3MAX10CP502 kojim se upravlja pomacimarazvoda VT,

- E/H pretvornik K3MAX10AU002 pretvara elektriËni sig-nal iz regulatora (procesora) u promjenjivi tlak impul-snog ulja K3MAX10CP503 kojim se upravlja pomacimarazvoda ST,

- E/H pretvornik K3MAX10AU001 pretvara elektriËni signaliz regulatora (procesora) u promjenjivi tlak impulsnog uljaK3MAX10CP504 koji upravlja razvodom pare NT,

- E/H pretvornik K3MAX10AU004 pretvara elektriËni sig-nal iz regulatora (procesora) u promjenjivi tlak impul-snog ulja K3MAX10CP505 kojim se upravlja regulacij-skim ventilom pare NT.

Iza E/H pretvornika su smjeπteni hidrauliËko - mehaniËkiizvrπni Ëlanovi sustava za regulaciju:- VT RAZVOD s 4 regulacijska ventila K3MAA11AA101,

2, 3, 4 s razvodnom osovinom i krilnim servomotoromK3MAA11AU001 sa zadatkom regulacije protjecanjapare kroz VT dio turbine,

- ST RAZVOD s 3 regulacijska ventila K3MAA13AA101,2, 3 s razvodnom osovinom i krilnim servomotoromK3MAA13AU001 sa zadatkom regulacije protjecanjapare kroz ST dio turbine,

- NT RAZVOD s zakretnom dijafragmom K3MAA15AA101i klipnim servomotorom K3MAA15AU001 sa zadatkomregulacije protjecanja pare kroz NT dio turbine,

- REGULACIJSKI VENTIL PARE NT s klipnim hidrauli-Ëkim servomotorom K3MAA12AA101s zadatkom uvo-enja NT pare u turbinu iz KIP-a.

Regulacijski sustav parne turbine je povezani autonomnisustav. Povezanost sustava znaËi da se bilo koji od pore-meÊaja savladava istodobnim pomicanjem naËelno svih iz-vrπnih organa, a autonomnost sustava znaËi da se pri regu-liranju jedne od veliËina koja je pod nadzorom sustava neizazivaju poremeÊaji na drugim veliËinama. Ovaj turboge-nerator moæe biti u otoËnom pogonu ili u paralelnom raduna mreæi. U otoËnom pogonu zadatak regulacije je samobrzina vrtnje. U paralelnom radu na mreæi generator je sin-kroniziran pa je njegova brzina vrtnje zadana frekvencijommreæe, pa TE-TO regulator regulira snagu koju agregat ba-ca u mreæu. Turbina je kondenzacijska s dva reguliranaoduzimanja pare, meutim regulacija tlaka bilo kojeg od obaoduzimanja ne mora biti ukljuËena, pa ako su regulacijeoduzimanja iskljuËene, turbina radi kao Ëisto kondenzacijskistroj. Ulje za hidrauliku se dovodi iz opÊeg uljnog sustavazajedniËkog za regulaciju i podmazivanje. HidrauliËko uljeima dvije funkcije; kao energent za pomicanje servomotorate kao impulsno ulje, tj. signal o nekom stanju.

7. UPRAVLJA»KI SUSTAVI POSTROJENJAUpravljaËki sustav u TE-TO ZAGREB je mikroprocesorskidigitalni sustav s redudantnom sabirnicom podataka, komu-nikatorima, procesorima, operatorskim konzolama te s ra-Ëunalom postrojenja. Sustav za cjelokupno postrojenjeukljuËuje:

- Distribuirani upravljaËki sustav DCS (DISTRIBUTEDCONTROL SYSTEM),

- Mark V upravljaËki sustav za plinsku turbinu i njen gen-erator,

- ABB Turboturn upravljaËki sustav za parnu turbinu.

Distribuirani upravljaËki sustav DCS je primarni sustav zaupravljanje, prikupljanje podataka, dojavljivanje, te sustavsuËelja za postrojenje. DCS obavlja modulativne i diskretnelogiËke funkcije na veÊini procesa i opreme postrojenja.Distribuirani upravljaËki sustav DCS takoer sluæi kao ope-ratorsko suËelje prema Mark V upravljaËkom sustavu plin-ske turbine i Turboturnu upravljaËkom sustavu parne tur-bine [8]. DCS za TE-TO ZAGREB je projektiran tako da jeosigurano centralizirano upravljanje i nadzor iz CentralneupravljaËke sobe. DCS je kombinacija kompjutorskih pro-cesorskih jedinica i zaslona/upravljaËkih terminala (konzola)koji su povezani na zajedniËku redundantnu sabirnicu poda-taka. Koncept sustava je “distribuiran = raspodijeljen”, tj.bazira se na Ëinjenici da sustavom upravlja nekoliko neza-visnih procesora nasuprot konceptu jednog centralnog pro-cesora koji upravlja cijelom termoelektranom. DCS ima spo-sobnost zaprimanja informacija od transmitera i sklopki(procesnih ulaza ili inputa), zatim donoπenja odluka na bazitih informacija (centralna logika) te mijenjanja procesa spokretanjem regulacijskih ventila, motora upuπtanja-/-zau-

69


stavljanja, operativnih prekidaËa u rasklopiπtima itd., tj. pro-cesnih izlaza (outputa). U kombinaciji s ovim osnovnim pro-cesima, DCS takoer dozvoljava operateru da utjeËe napromjene u procesu pomoÊu akcija pokrenutih iz operator-ske konzole. Te akcije ukljuËuju prilagoavanje procesnihpostavnih vrijednosti, reæima rada, odabira opreme, inicija-liziranje sekvencijalnog upravljanja te ruËno upravljanjeodabranim procesnim sustavima.DCS takoer komunicira s drugim nezavisnim upravljaËkimpogonskim sustavima πto znaËi da procesne informacije utim sustavima mogu takoer biti dostupne i DCS-u. Time seomoguÊava upravljanje i nadziranje razliËitih sustava iz je-dnog srediπnjeg mjesta. Iako se sustav sastoji od vlastitihkomponenata te komponenata u drugim sustavima, pogon-sko osoblje moæe nadzirati i upravljati postrojenjem termo-elektrane iz jedne srediπnje strateπke lokacije. DCS kombiprocesa sadræi komponente nuæne za upravljanje KIP-a, tj.kotla na ispuπne plinove, kondenzata, sustava napojne vo-de te parnog sustava. Pored toga DCS je povezan s upra-vljaËkim sustavima plinske i parne turbine preko izuzetnobrze prometnice “modbusa”. Sustav se hardverski sastojiod elektronike, ormara, upravljaËkog oæiËenja i oæiËenja na-pajanja strujom, upravljaËkih procesora, napajanja ener-gijom i meuvezama nuænim za upravljanje pri upuπtanju,pogonu i obustavi postrojenja. Pogonsko osoblje ili opera-tor je u interaktivnoj vezi s DCS-om preko zaslona s visokimrazluËivanjem. Procesna grafika osigurava pogled na de-talje sustava i opreme te se brine o dinamici nadzornih iupravljaËkih procesnih podataka koji se pojavljuju na mo-nitoru.

Mark V upravljaËki sustav plinske turbine

Mark V upravljaËki sustav upravlja svim operativnim funkci-jama plinske turbine te pomoÊnim sustavima plinske turbine[9]. To je digitalni procesor koji se sluæi programskim soft-verskim instrukcijama za upravljanje komponentama plin-ske turbine, a ulazne naredbe prima od operatora iz DCS(centralne komande) u smislu da je DCS koordinator nadcjelokupnim postrojenjem, a Mark V je potpuno autonomniupravljaËki sustav plinske turbine. Sustav takoer nadzirekljuËne elemente sustava plinske turbine te automatski za-

poËinje korektivnu akciju radi odræavanja pogona turbine, ilida bi izvrstio turbinu i time sprijeËio πtetu na opremi ikomponentama opreme.

ABB Turboturn upravljaËki sustav - Parna turbina

ABB Turboturn upravljaËki sustav - za parnu turbinu upra-vlja svim pogonskim funkcijama parne turbine i generatora.Za razliku od Marka V koji se primjenjuje na plinskoj turbinis njenim generatorom, ovaj sustav ne upravlja pomoÊnimsustavima parne turbine. PomoÊnim sustavima upravlja ivodi ih DCS. ZajedniËko operatorsko suËelje je postavljenou centralnoj komandi (CCR).

8. POGON I VO–ENJE PARNE TURBINEPREKO DCS-a

Automatski sekvencijalni program je tako sloæen da omo-guÊuje upuπtanje i obustavu cjelokupnog postrojenja uzminimalnu akciju operatera postrojenja. Program osiguravanadzorne signale prema upravljaËkim podsustavima kombi-kogeneracijskog postrojenja sa svrhom koordinacije priupuπtanju i obustavi postrojenja. Upuπtanje moæe biti auto-matsko, poluautomatsko ili ruËno, ali mora biti pouzdano iponovljivo (10). Automatsko upuπtanje i obustava postrojenjase upravljaju pomoÊu Glavne Sekvence za koordinaciju po-strojenja i 14 podsekvenci kako sljedi prema tablici 1.

MASTER - Glavna sekvenca koordinacije postrojenja radisamo kao nadzorni program za vrijeme starta (upuπtanja) iobustave postrojenja. BuduÊi da Glavna sekvenca ne radineprekidno, sve meublokade i zaπtitne funkcije su imple-mentirane na neprekidno aktivne podgrupe, zatvorenepetlje, ili na programske segmente na razini prigona. Svakiod glavnih sustava kao πto je to kondenzat ima svoj vlastitipodgrupni upravljaËki sekvencijalni program pored sistem-ski specifiËnih zatvorenih i otvorenih petlji kontinuiranihupravljaËkih funkcija. Ova osobina omoguÊava da se sasvakim podsustavom radi nezavisno, ako se to æeli.

DCS je konfiguriran tako da sprjeËava ili ograniËava dje-lovanje (operaciju) odreenih sekvenci ako odgovarajuÊiuvjeti nisu zadovoljeni ili ako odreena oprema u potpunostine stoji na raspolaganju. Tako primjerice raspoloæivost kon-

Tablica 1. Sekvence kombikogeneracijskog postrojenja

K0CJD00EA001 Glavna sekvenca koordinacije postrojenja

K0PGC00EC001 Sekvenca zatvorenog sustava hlaenja

K0PAB00EC001 Sekvenca sustava hlaenja savskom vodom

K3MAY00EA001 Parnoturbinska sekvenca

K3LCB20EC001 Sekvenca kondenzata

K3LBA10EC001 ZajedniËka para

K1CJD10EA001 Sekvenca plinske turbine 1

K1CJD10EC001 Sekvenca VT KIP1 (kotla na ispuπne plinove 1)

K1CJD10EC002 Sekvenca niskog tlaka NT KIP1

K0EKT10EC001 Sekvenca grijanja plina pri startu plinske turbine 1

K2CJD10EA001 Sekvenca plinske turbine 2

K2CJD10EC001 Sekvenca VT KIP2 (kotla na ispuπne plinove 2)

K2CJD10EC002 Sekvenca NT KIP2 (kotla na ispuπne plinove 2)

K0EKT20EC001 Sekvenca grijanja plina pri startu plinske turbine 2

K0NDA00EC001 Sekvenca vrelovodnog grijaËa za grijanje grada

70


denzatora odreuje da li jedna ili obje PLINSKA TURBINA/KOTAO NA ISPU©NE PLINOVE moæe startati.

Operatorski predodabir omoguÊava konfiguraciju Mastera -Glavne sekvence tako da se starta ili obustavlja jedna plins-ka turbina s kotlom ili obje plinske turbine s kotlovima. Onisto tako omoguÊava upuπtanje/obustavu parne turbine ilipogon tako da je samo kondenzator u sluæbi. Po svrπetkuglavne sekvence, plinske turbine i parna turbina se oslo-baaju za upravljanje optereÊenjem u zatvorenoj petlji, aona upravlja izlaznom elektriËnom snagom te oduzimanjimapare bazirajuÊi se na zadanim vrijednostima od strane ope-ratera kombikogeneracijskog postrojenja. Za vrijeme obu-stave Glavna sekvenca Êe obustaviti odabrane turbine i gla-vne podsustave. Neki pomoÊni sustavi (kao πto su ulje zapodmazivanje i rashladna voda) moraju nastaviti s radom uproduæenom vremenskom razmaku poslije same obustaveda bi osigurali hlaenje turbina, a isto tako moraju raditi po-novno prije starta [11]. Pored toga sustavi koji podræavajuove pomoÊne sustave ili sustavi koji podræavaju potencijal-ne akcije operatera postrojenja unutar prvih 8 sati od obu-stave, takoer nastavljaju s radom (primjerice napojna vodai kondenzat).

Voenje parne turbine u pogonu se obavlja preko logiËkesekvence PARNA TURBINA. Sekvenca parne turbine jenormalni naËin voenja turbine. BuduÊi da parna turbinaprolazi kroz razliËite pogonske modove, sam pogon tur-bine zahtijeva obavljanje odreenih akcija prije upuπtanjaturbine, za vrijeme sekvence parne turbine te nakon πto jesekvenca postigla OM5 (REGULACIJA OPTERE∆ENJA).UpravljaËki sustav Turboturn sadræi svu logiku vezanu uzzaπtitu parne turbine, regulaciju brzine vrtnje te uz zatvo-rene regulacijske petlje direktno povezane sa upuπtanjem,obustavom, zaletom, regulacijskim ventilima ulazne i odu-zimne pare. DCS sadræi svu logiku parne turbine vezanuuz rad pomoÊnih postrojenja parne turbine te uz sekvenceupuπtanja i obustave. DCS je isporuËen u kompletu s po-gonskim zaslonskim prikazima te prikazima pogonskih iupravljaËkih alarma parne turbine i njenih pomoÊnih po-strojenja.

Operativni modovi (OM) parnoturbinske sekvence koji semogu odabrati od strane pogonskog operatera su dani utablici 2.

Prije starta postrojenja ili starta parne turbine, operator mo-ra odabrati æeljeni operativni mod turbine. U sluËaju pro-pusta odabira operativnog moda moæe se dogoditi da cijelasekvenca PLINSKA TURBINA ostane visiti . Parnoturbin-ska sekvenca je tako projektirana da automatski stane naodabranom operativnom modu. To znaËi da ako je odabranOM2 (Mimovodi parne turbine su u radu), onda Êe sekven-

ca tako djelovati da dovede parnu turbinu i pomoÊna postro-jenja parne turbine do OM2. Kada je jednom OM2 postig-nut, smatra se da je parnoturbinska sekvenca zavrπena. Dabi se promijenilo u drugi operativni mod, operator mora oda-brati novi operativni mod te ponovno inicirati parnoturbinskusekvencu.

Sekvenca parne turbine je projektirana tako da su potrebnedvije ruËne akcije operatera da bi se sekvenca nastavila.Sekvenca parne turbine automatski starta havarijsku uljnupumpu K3MAV60AP010 da bi se pokazalo da je ova u po-gonskom stanju prije nego πto Êe se dozvoliti parnoj turbinida ide na stroj za okretanje. Operator mora potvrditi ovuzaπtitnu akciju, a da bi postavio pumpu u automatski rad tenastavio sa slijedom. Druga akcija je prilikom ukljuËivanjaturbinskog sigurnosnog sustava kada se parnoturbinski re-leji izvrπtavanja moraju resetirati da bi se nastavilo. Propustda iniciraju ove ruËne akcije Êe dovesti do toga da Êe par-noturbinska sekvenca propustiti obavljanje sljedeÊeg ko-raka, πto Êe uzrokovti da parna turbina prestane s optereÊi-vanjem. Æeljeni operativni mod parne turbine se mora pa-æljivo odabrati da bi se sprijeËio automatski prijelaz parneturbine u mod koji se ne æeli. Tako, naprimjer, ako se æelimod OM2, a operator ue u OM3, sekvenca Êe automatskidizati brzinu vrtnje parne turbine dok god se ne iskljuËi.

Regulacijsko-operativni modovi PT(Parne turbine)

Kada sekvenca parne turbine postigne OM5, operator mo-æe odabrati jedan od sljedeÊih regulacijsko-operativnih mo-dova parne turbine:

A. Regulacija optereÊenja

Ovo je regulacijski mod koji PT sekvenca automatski oda-bire. Kada je jednom regulacija optereÊenja ukljuËena op-erator Êe prilagoivati regulator optereÊenja upravljaËkestanice da bi dobio æeljenu izlaznu snagu u MW. Treba pri-mijetiti da voenje pogona parne turbine u ovom modu po-zicionira regulacijske ventile parne turbine u fiksni poloæaj.Promjena tlaka ispred regulacijskih ventila Êe dovesti dovarijacije u MW. Snaga (u MW) se ne regulira na postavnuvrijednost koriπtenjem zatvorene regulacijske petlje.

B. Regulacija prvog oduzimanja

Kad god je potrebno izvoziti industrijsku paru, operator ÊeruËno ukljuËiti regulator prvog oduzimanja. Kada je regula-tor oduzimanja ukljuËen zadana toËka namjeπtanja se po-stavlja unutar Turboturna. Ukoliko operator treba podesititlak na desetbarskom sabirniku (10 bara), moæe se koristitiDCS za uspostavu nove zadane vrijednosti daljinskim uklju-Ëivanjem toËke namjeπtanja regulatora. Normalni pogonskitlak je 9.0 barg. Pretpostavlja se da Êe se parna turbina nor-malno voditi u ovom modu.

C. Regulacija drugog oduzimanja

Kada je potrebna para za pogon vrelovodnog zagrijaËa,operator Êe ruËno ukljuËiti regulator drugog oduzimanja. Ka-da je regulator oduzimanja ukljuËen zadana toËka namje-πtanja se postavlja unutar Turboturna. Ukoliko operator tre-ba podesiti tlak na dvaipolbarskom (2.5 bara) sabirniku, mo-æe se koristiti DCS za uspostavu nove zadane vrijednostidaljinskim ukljuËivanjem toËke namjeπtanja regulatora. Nor-malni pogonski tlak je 1.5 barg. Pretpostavlja se da Êe separna turbina normalno voditi u ovom modu.

Tablica 2. Operativni modovi (OM) parnoturbinskesekvence

OM0 Parna turbina miruje tj. ona je iskljuËena

OM1 Parna turbina je na stroju za okretanje

OM2 Mimovodi parne turbine su u radu

OM3 Program zaleta parne turbine

OM4 Uzbuivanje i sinkronizacija generatoraparne turbine

OM5 UkljuËena je regulacija optereÊenja

71


D. Regulacija ulaznog tlaka

Kada se parna turbina vodi regulacijom ulaznog tlaka, pro-tutlak na kotlu za ispuπne plinove KIP, tj. tlak u VT bubnjukotla Êe biti reguliran od strane parne turbine [12]. U ovommodu KIP se zaπtiÊuje od naglih smanjenja parnog protoka.Kad je regulator ukljuËen, toËke namjeπtanja ili zadane vrije-dnosti regulacijskih ventila na mimovodu prate postavnevrijednosti ulaznog tlaka tako da su 1.0 bar iznad ulaznogtlaka u turbinu kod vodeÊeg kotla, a 2.0 bara iznad ulaznogtlaka u turbinu kod zaostajuÊeg kotla.Operator postrojenja je taj koji ruËno ukljuËuje regulator ula-znog tlaka. Kada je regulator ulaznog tlaka ukljuËen zadanatoËka namjeπtanja se postavlja unutar Turboturna. Ukolikooperator treba podesiti ulazni tlak, moæe koristiti DCS zauspostavu nove zadane vrijednosti daljinskim ukljuËivanjemtoËke namjeπtanja regulatora. OËekuje se da Êe toËka na-mjeπtanja visokog tlaka biti postavljena tako da odræava tlaku VT bubnju kotla na ispuπne plinove na normalnom pogon-skom tlaku od 93.9 barg. Pretpostavlja se da Êe se parnaturbina raditi u ovom modu kada oduzimanje nije potrebno.

Zbog interakcije razliËitih turbinskih regulacijskih modovagorespomenuti regulatori ne mogu djelovati istodobno.Unutarnja logika DCS iskljuËuje moguÊnost ukljuËivanja re-gulatora koji ne mogu djelovati istovremeno. Tablica 3.definira pogonske modove regulatora koji mogu djelovatiistodobno:

Ostali ruËni odabiri operatora parne turbine

Pripuπtanje NT pare se inicira ruËno od strane operatora.Kad je jednom BZV NT pare K3MAA12AA001 otvoren,Turboturn kontrolira toËku namjeπtanja za tlak. Ovoj toËkinamjeπtanja operator ne moæe pristupiti.

Vanjski signali za izvrπtavanje parne turbine

Pored unutarnje zaπtite parne turbine, parna turbina Êe izvr-stiti na sljedeÊe vanjske signale izvrπtavanja:

a) Izvrπtavanje po visoko - visoka razina u bubnju kotla naispuπne plinove,

b) Potisnuto tipkalo za havarijsko izvrπtavanje parne tur-bine,

c) Potisnuto tipkalo za prekid dovoda goriva plinskoj turbi-ni.

9. ZAKLJU»NO O UPU©TANJU I POGONUTURBINE

KritiËni dio eksploatacijskog vijeka turbine su upuπtanja. Izperioda upuπtanja turbine potjeËe veÊina kvarova i pojavaniskocikliËnog zamora povezanih s brojem startova tenaËinom pokretanja. Prije upuπtanja parne turbine, operatormora odrediti koje startne uvjete / procedure mora slijediti,tj. da li se radi o vruÊem, toplom ili hladnom upuπtanju.Iz dijagrama upuπtanja vide se promjene pogonskih para-metara u zavisnosti od vremena. Glavni Ëimbenici koji sedugoroËno moraju pratiti pri upuπtanju i pogonu radi posti-zanja πto veÊe pouzdanosti, raspoloæivosti, odræavanja tedugotrajnosti stroja su temperaturna naprezanja i deforma-cije, vibracije i relativno izduæenje. Uzrok temperaturnihnaprezanja je nestacionarni pogon tj. ona nastaju priupuπtanju ili obustavi, pri promjeni optereÊenja turbine ili pripromjeni parametara pare. Temperaturna naprezanja sepribrajaju naprezanjima uzrokovanih tlakom i centrifugal-nom silom. Da bi se produæio æivotni vijek turbine potrebnoje temperaturna naprezanja ograniËiti, πto se postiæe stro-gim praÊenjem gradijenata optereÊivanja. Temperature ku-Êiπta turbine na najsigurniji naËin daje uvid u temperaturnanaprezanja te su najvaæniji kriterij za odreivanje postizivebrzine odvijanja promjene optereÊenja ili brzine vrtnje. Tem-perature kuÊiπta se mjere na ulaznom kuÊiπtu na osam mje-sta na osnovi kojih mjerenja se raËunaju temperaturne ra-zlike. Ukoliko temperaturne diferencije prekoraËuju dozvo-ljene, moæe doÊi do trajne deformacije kuÊiπta, pretjeranihnaprezanja vijaka, propuπtanja pare na razdijelnoj plohi itd.

Tablica 4. Uvjeti upuπtanja parnoturbinskog agregata

Vrsta upuπtanja parne turbine Uvjeti za vrstu upuπtanja

VruÊi start Temp. unutarnje stijenke ulaznog dijela kuÊiπta 1. stupnja

veÊa od 300°C

Topli start Temp. unutarnje stijenke ulaznog dijela kuÊiπta 1. stupnja

veÊa 150°C, a manja od 300°C

Hladni start Temp. unutarnje stijenke ulaznog dijela kuÊiπta 1. stupnja

manja od 150°C

Tablica 3. Pogonski modovi regulatora koji mogu djelovati istodobno

Regulator

Regulacijsko-operativni modovi PT Regulacija Regulacija ulaznog

(Parne turbine) OptereÊenja tlaka

OptereÊenje UkljuËeno

Oduzimanje 1 X X

Oduzimanje 2 X X

Ulazni tlak UkljuËeno

X - Dozvoljeno istovremeno djelovanje. RuËno se ukljuËuje prema potrebi.

72


Prevelike vibracije ukazuju na neispravnu geometriju stroja;pogrjeπke pri centriranju, loπe uravnoteæen rotor, iskrivljenrotor, dodirivanje dijelova rotora i statora, lom, ispadanjelopatica.

Prevelika relativna izduæenja ili skraÊenja rotora u odnosuna stator nastaju pri nagloj promjeni protjecajne koliËine pa-re kroz protoËni aparat turbine ili u sluËaju toplinskih udara.Pri projektiranju turbine takve pojave su uzete u obzir te sudobivene vrijednosti za maksimalno produljenje rotora od 5mm, a maksimalno skraÊenje od 3 mm.

Uz uobiËajne kontrole prije starta (napon, instrumentni zrak,voda za hlaenje itd.) prvi koraci pri upuπtanju su uljni su-stav te stroj za okretanje K3MAK10. Kada se rotor ne okre-Êe on se zbog vlastite teæine savije. Progib je veÊi ukoliko jemirujuÊi rotor vruÊ. Ta deformacija ne mora biti trajna i moæese eliminirati radom stroja za okretanje. Nakon stroja zaokretanje se puπta kondenzator otvaranjem zasuna na vo-du za hlaenje. Kondenzatne pumpe startaju ako u saku-pljaËu kondenzata ima dovoljno kondenzata. Proizvodnjapare poËinje u KIP-u nakon starta plinskih turbina, pri Ëemusve armature za vanjska i unutarnja odvodnjavanja morajubiti otvorene. Startni ejektor se puπta u pogon otvaranjemventila za radnu paru i ventila za odsisavanje zraka. Onodmah poËinje stvarati vakuum u radnom prostoru konden-zatora, a ostaje u pogonu samo u prvo vrijeme starta parneturbine, dok se ne postigne vakuum od 80%. Zatim se akti-vira cjelokupni sustav brtvene pare, ali se prvo dovodi za-porna para pri Ëemu se ubrzava proces stvaranja vakuuma.

Pri startu kombi postrojenja kotlovi na ispuπne plinove (KIP)proizvode paru, ali parametri pare joπ nisu postignuti pa se,naravno, ta para ne moæe pustiti kroz turbinu. Dakle, za vri-jeme starta rade mimovodi, a uvjeti za njihov rad su rashla-dna voda kroz kondenzator, pogon kondenzatnih pumpi uzregulaciju razine u sakupljaËu kondenzata te pogon nekogod ejektora uz postignuti vakuum najmanje od 50%.

Regulacijski ventil tlaka za KIP1 u VT mimovoduK1MAN10AA101 (ispred ureaja za uvoenje mimovodnepare u kondenzator) ima zadatak, nakon πto je para krozmimovod uvedena u kondenzator, dizati tlak VT pare, tj. tlaku VT bubnju kotla na ispuπne plinove.

Moæe se reÊi da u ovom periodu upuπtanja regulacijski ven-tili K1MAN10AA101 za VT i K1MAN20AA101 za NT vodetlakove prema 90.8 bara i 10 bara uz dopuπtene gradijentepoveÊanja tlaka u VT i NT bubnju. SliËno vrijedi za drugikotao i njegov mimovod. Kada su tlakovi u VT i NT bubnjukotla 1 izjednaËeni s tlakovima VT i NT bubnjeva kotla 2,mogu se otvarati ventili za pripuπtanje pare u turbinu.

Za vrijeme automatskog starta parne turbine regulacijskisustav Êe odrediti gdje dræati brzinu vrtnje da bi se kontro-liralo naprezanje u parnoj turbini. DCS Êe razmotriti dozvolestarta turbine pa ako one zadovoljavaju, startat Êe parnuturbinu:

- Slijed odvodnje glavne pare kompletan,

- Protok VT pare dovoljan za prazni hod turbine,

- Para koja se uvodi postigla pregrijanje viπe od 42°C,

- Zadovoljeni zahtjevi regulacijskog sustava na tempe-raturu i tlak pare,

- Temperatura pare iznad 350°C,

- Temperatura pare viπa od temperature metala parneturbine.

U trenutku kad su ovi uvjeti zadovoljeni upravljaËki sustavpoËinje okretati turbinu te primjenjuje gradijent brzine koji sebazira na ograniËenju naprezanja parne turbine. Turbina seupuÊuje postupnim otvaranjem regulacijskih ventila VT ra-zvoda pri Ëemu para ubrzava okretanje rotora, a stroj zaokretanje se automatski otkvaËi od rotora. Regulacija tur-bine Êe dræati brzinu vrtnje na predodreenoj vrijednosti usluËaju da indeks naprezanja premaπuje zadanu vrijednost.UpravljaËki sustav takoer kontrolira gradijent optereÊiva-nja, a isto tako i automatsku odvodnju turbine. Regulacijskiventili VT razvoda K3MAA11AA101, 2, 3, 4 sada preuzi-maju zadaÊu dræanja tlaka u VT sustavu, a buduÊi daK3MAA11AA101, 2, 3, 4 i dalje otvaraju, mimovodni regula-cijski ventili K1MAN10AA101 i K1MAN20AA101 Êe zatva-rati.

PoveÊanje brzine vrtnje je postupno do postizanja sinkronebrzine, a traje 60 minuta.Porast brzine vrtnje ima predah nabrzini od 875 okretaja u minuti koji traje 10 minuta. U tompredahu posada treba kontrolirati vibracije, relativnoistezanje te pokraj same turbine osluπkivati da li je doπlo dopojave neobiËnih πumova. Treba primijetiti da se razinaturbinskih vibracija moæe podignuti za vrijeme ubrzanja, tj.pri prolazu kroz kritiËne brzine vrtnje, a onda pri zavrπetkuprolaza pasti na normalnu razinu. Vrπci tih poveÊanih razinavibracija moraju biti ispod toËke za alarm, a nakon prolazakroz kritiËne brzine vrtnje ionako Êe se smanjiti vrlo brzo.

U trenutku kad je zatvoren prekidaË generatora, na vrije-dnost namjeπtanja VT mimovodnog ventila se dodaje 1.0bar tako da nova vrijednost postaje 32.7 bar pretlaka. ToËkanamjeπtanja mimovoda je postavljena na novu vrijednost dabi se naprezanja parne turbine odræala unutar zadanih gra-nica. VodeÊa plinska turbina se optereÊuje na bazi brzinenaprezanja parne turbine pri Ëemu se koristi temperaturaturbinskog metala za izraËun naprezanje. Gradijent optere-Êivanja je pribliæno 1MW/min, ali Êe automatika veÊ u prvomtrenutku nakon sinkronizacije opteretiti generator s pribliæno5 MW da bi se osigurali od povratnog toka elektriËke ener-gije. Za vrijeme optereÊivanja i dalje se poveÊavaju temper-atura i tlak pare. Nominalni parametri se postiæu prije posti-zanja punog optereÊenja. Kad je postignuto optereÊenje od10 MW (15% od nazivne snage) zatvaraju se armature zaodvodnjavanje. Regulacija 1. i 2. oduzimanja moæe se akti-virati pri optereÊenju veÊem od 20 MW.

LITERATURA

[1] ABB "Parna turbina i kondenzator - priruËnik zaobuku pogonskog osoblja" ABB-Karlovac 2000.

[2] Z.-EL»I∆ "Parne turbine" izdanje ABB-a, Karlovac1995 .

[3] B.-J.-HAMROCK "Fundamentals of fluid film Lubrica-tion" McGraw-Hill, New York 1994.

[4] P.-PROFOS "Die Regelung von Dampfanlagen"Springer-Verlag, Berlin, 1962 .

[5] JOHN-F.-LEE "Theory and design of steam and gasturbines" McGraw - Hill Co. 1954.

[6] A.-SCHWARZENBACH "Handbuchreihe Energie -Dampfturbinen" Verlag TUV Rheinland, Koln 1987.

[7] W.-TRAUPEL "Thermische Turbomaschinen, Band1" Springer - Verlag, Berlin,1977.

[8] Siemens "DCS Manual - TE-TO Zagreb CCCPPProject" Zagreb, 2000.

73


[9] D. -JOHNSON,-R. -W.-MILLER,-T. -ASHLEY"SPEEDTRONIC MARK V gas turbine control sys-tem" GE - Schenectady, NY, 1995.

[10] K.-W.-MAYERS "Plant Automation and operationTETO-K-SD-CJA-0001 for Combined cycle PowerProject Zagreb" Parsons-Power, October 2001.

[11] K.-W.-MAYERS "Plant Master Autosequencer TETO-K-SD-CJD-0001 for Combined cycle Power ProjectZagreb" Parsons - Power, November 2001.

[12] K.-C-McKENRICK "HP and LP Steam system -TETO-K-SD-LBA-0001", Parsons - Power, May2000.

STEAM TURBINE IN COGENERATION PLANT TE-TOZAGREB

Condensation turbine without preheating produced by ABB-Karlovac was built into the cogeneration plant TE-TOZagreb. The station is consists of two MS6001FA gas tur-bines with generators and two boilers using exhausted gas-ses, a single gas turbine with one steam conductor. Steamneeded for the turbine is produced in the boiler on ex-hausted gasses using exhausted heat produced in a gasturbine. The plant is going to produce 200 MW of electricenergy and steam for network heating and industrial steam.Further in the text there is a technical description of thesteam turbine as well as project and technical characteris-tics. Described are oil in steam-turbine facility, equipmentfor turbine protection, gasket steam, draining and conden-sation. Within the description of the steam-turbine facility asmany as possible technical data are given. Special attentionwas given to the control and management system of theentire cogeneration plant DCS, and its relation to MarkoV,i.e. gas turbine control system and to Turboturn, i.e. steamturbine control system. Operation and control of steam tur-bine using DCS and Turboturn is evaluated through startup, normal operation and non-operation of the steam tur-bine.

DIE DAMPFTURBINE In der KOMBI-mit ERZEUGUNG-SANLAGE DES WÄRMEKRAFTWERKES ZAGREB

Die Kondensationsturbine ohne Zwischenüberhitzung,erzeugt von ABB/Karlovac (Kroatien) ist in die Kombi-Miter-zeugungsanlage des Wärmekraftwerkes Zagreb eingebaut.Diese Anlage besteht aus zwei Gasturbinen vom TypMS6001FA mit Generatoren, sowie zwei Abgaskesseln,und der Dampfturbine mit einem Dampfzulauf.Der Dampf für die Dampfturbine wird im Abgaswärme derGasturbine nutzenden Kessel erzeugt. Kombi-miter-zeugende Anlage wird 200 MW elektrischer Energie undDampf für das Wärmenetz sowie für die Industrie erzeugen.Weiters werden im Text die technische Beschreibung unddie Projekt- und Konstruktions-eigenschaften dieserDampfturbine gegeben. Ebenfals sind beschrieben worden:das Öl der Dampfturbinenanlage, die Schutzeinrichtung derTurbine, der Labyrintdichtungsdampf, die Entwässerungund die Kondensation. In der Beschreibung der Dampftur-binenanlage war man bestrebt so viele technischeGrundangaben zu unterbreiten wie nur möglich. BesondereAufmerksamkeit war dem DCS d.h. dem Steuerungssatzder ganzen Kombierzeugungsanlage gewidmet, um gegen-über dem DCS die Aufgaben vom Mark V -dem Steuerun-gssatz der Gasturbine- und danach den Turboturm -denSteuerungssatz der Dampfturbine- zu betonen. Der Betriebund die Steuerung der Dampfturbine über dem DCS unddem Turboturm sind mittels Anweisungen bezüglichInbetriebnahme, Normalbetrieb und Einstellen derDampfturbine bearbeitet worden.

Naslov pisca:

Mr. sc. Miroslav ©ander, dipl. ing.ElektroprojektAleksandera von Humboldta 410000 Zagreb, Hrvatska


75

VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRUÆENJA

IZMJENE TARIFNOG SUSTAVA

Nakon donoπenja Tarifnog sustava za usluge elektroener-getskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge (NN101/2002) donesene su dvije izmjene tarifnog sustava.Prva izmjena objavljena je u Narodnim novinama broj 121od 16. listopada 2002. godine. Odnosi se na priloge 2, 3 i4. U prilogu 2 izmjena se odnosi na promjenu naziva tabli-ce. Ostale izmjene se odnose na potroπaËe s dvotarifnimmjernim ureajima, kod kojih u bijelom i plavom modelusmanjuju tarife kako je u donjoj tablici prikazano.Druga izmjena objavljena je u Narodnim novinama 129 od6. studenog 2002. godine, a odnosi se na Ëlanak 23. Oveizmjene Tarifnog sustava za usluge elektroenergetskih dje-

latnosti koje se obavljaju kao javne usluge primjenjuju se od1. prosinca 2002. godine.Svi dvotarifni mjerni ureaji potroπaËa elektriËne energije,upravljani sustavom MTU (mreæno tonfrekventnog upravlja-nja), biljeæe potroπnju elektriËne energije prema novom ras-poredu dnevnih tarifa. Kada se koristi zimsko raËunanje vre-mena viπa tarifa vrijedi od 7 do 21 sat, a niæa od 21 do 7sati. Tako je, u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatskeod od 31. listopada 2002. trajanje niæe tarife produæeno zadva dodatna sata za kupce s Bijelim tarifnim modelom (dvo-tarifni). Kada se koristi ljetno raËunanje vremena, po viπimdnevnim tarifnim stavkama obraËunava se elektriËna ener-gija isporuËena u vremenu od 8 do 22 sata.

SBK

Broj priloga Kako je Kako treba

Narodne novine 101/200 Narodne novine 121/2002

Prilog 2 Tarifni model za niski napon Tarifni model za srednji napon

Prilog 3 Model VT NT VT NT

- Radna energija (kn/kWh) Plavi 0.60 - 0,55 -

Bijeli 0,64 0,32 0,58 0,30

Prilog 4 Plavi 0,60 - 0,55 -

- Radna energija (kn/kWh) Bijeli 0,64 0,32 0,58 0,30

POPIS PRAVNIH OSOBA KOJE IMAJUSUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRU»NIHPOSLOVA ZA©TITE OKOLI©A

U Narodnim novinama broj 124 od 23. listopada 2002. go-dine objavljen je popis pravnih osoba koje imaju suglanostza obavljanje struËnih poslova zaπtite okoliπa.U popisu su dani podaci o vrsti struËnog posla zaπtite oko-liπa koju tvrtka obavlja te vremensko razdoblje za koje jesuglasnost izdana. Ukupno je obuhvaÊeno 87 tvrtki u Repu-blici Hrvatskoj.Od vrsta poslova zaπtite okoliπa obuhvaÊeni su poslovi:- struËne pripreme i izrade studija- praÊenja stanja okoliπa (monitoring atmosfere, hidro-

sfere i litosfere, pedosfere, biosfere)

- praÊenja kakvoÊe zraka i emisija u zrak

- struËnog obrazovanja radi stjecanja zvanja i usavπava-nja u provoenju zaπtite okoliπa.

SBK

PRAVILNIK O ISPITIVANJU RADNOG OKOLI©ATE STROJEVA I URE–AJA S POVE∆ANIMOPASNOSTIMA

Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 114 od 1.listopada 2002. godine. Stupanjem na snagu ovog Pravi-lnika prestaje vrijediti Pravilnik o ispitivanju odreenih sred-stava rada i radne okoline te sadræaju, obliku i naËinu izda-vanja isprava (NN 52/84).

Ovim Pravilnikom utvruju se kadrovski i tehniËki uvjeti kojemora ispunjavati poslodavac, odnosno ovlaπtena ustanovaili trgovaËko druπtvo za obavljanje ispitivanja u radnom oko-liπu te ispitivanja strojeva i ureaja s poveÊanim opasno-stima, postupak dobivanja i prestanka ovlaπtenja za oba-vljanje ispitivanja kada ta ispitivanja obavlja sam posloda-vac, te sadræaje i oblik isprava i naËin njihova izdavanja ka-da ispitivanja obavljaju sam poslodavac ili ovlaπtena usta-nova odnosno trgovaËko druπtvo.Pravilnik od 23 Ëlanka podijeljen je u poglavlja kako slijedi:

- kadrovski i tehniËki uvjeti- postupak za dobivanje i prestanak ograniËenja- evidencije- postupak ispitivanja i sadræaj, oblik i naËin izdavanja

isprava o ispitivanju radnog okoliπa te strojeva i ureajas poveÊanim opasnostima.

Sastavni dio Pravilnika je i Prilog 1 u kojem je dan popistehniËke opreme (za mehaniËke i elektriËne veliËine, za bu-ku, za osvijetljenost, za ispitivanje i odreivanje koncentra-cija opasnih tvari, za mikroklimu) te obrasci:

- Uvjerenje o ispitivanju radnog okoliπa (obrazac RO)

- uvjerenje o ispitivanju stroja ili ureaja s poveÊanimopasnostima (obrazac SU).

U Ëlanku 2. je utvreno da ispitivanje u radnom okoliπuobuhvaÊa ispitivanje fizikalnih (temperatura, vlaænost i brzi-na strujanja zraka, osvijetljenost, buka i vibracije) i kemijskihËimbenika (koncentracija plinova, para i praπina). Ispitivanjestrojeva i ureaja obuhvaÊa ispitivanje strojeva i ureaja s

76

poveÊanim opasnostima utvrenih Pravilnikom o listi stro-jeva i ureaja s poveÊanim opasnostima.U Ëlancima 3. do 8. propisani su kadrovski i tehniËki uvjetikoje moraju ovlaπtene ustanove ili trgovaËka druπtva ispu-njavati da mogu obavljati ispitivanja.Ovlaπtena ustanova ili trgovaËko druπtvo moæe obavljatiispitivanja iz Ëlanka 2. ovoga Pravilnika ako ima ovlaπtenjeizdano u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima pod ko-jima pravne osobe mogu obavljati poslove zaπtite na radu.Poslodavac moæe sam obavljati ispitivanja iz Ëlanka 2. ovo-ga Pravilnika na temelju ovlaπtenja, ako ispunjava kadrov-ske i tehniËke uvjete propisane ovim Pravilnikom.Osim toga tvrtka mora raspolagati i s odgovarajuÊim ure-ajima, odnosno tehniËkom opremom koja je specificiranau Prilogu 1.Prema Ëlanku 8. Poslodavac mora za sve poslove ispitiva-nja izraditi poslovnik o postupcima i metodama obavljanjatih ispitivanja u skladu s ISO 10013.U Ëlancima 9. do 12. propisan je postupak za dobivanjeovlaπtenja te uvjeti kada prestaje ovlaπtenje.U Ëlanku 9. propisuje se sadræaj zahtjeva za dobivanje ovla-πtenja, koji se podnosi nadleænom ministarstvu.Ministar imenuje komisiju koja na temelju podnesene doku-mentacije utvruje jesu li ispunjeni uvjeti. O zahtjevu odlu-Ëuje ministar i izdaje rjeπenje (Ëlanak 10).U Ëlanku 12. utvruje se da u sluËaju kada poslodavac viπene ispunjava neki od uvjeta ministar ukida ovlaπtenje.»lanak 13. obvezuje ministarstvo da vodi evidenciju izdanihovlaπtenja te utvruje koji podaci se unose u evidenciju.

SBK

PRAVILNIK O POLAGANJU STRU»NOG ISPITASTRU»NJAKA ZA©TITE NA RADU

Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 114 od 1.listopada 2002. godine. Stupanjem na snagu ovog Pravil-nika prestaje vrijediti Pravilnik o struËnoj spremi, radnomiskustvu, programima, sadræajima i naËinu polaganja stru-Ënog ispita strauËnjaka zaπtite na radu (NN 127/98).Sastavni dio Pravilnika je Prilog 1 zajedno s obrascem PSza prijavu za polaganje struËnog ispita struËnjaka zaπtite naradu.

Pravilnik se sastoji od 28 Ëlanaka, koji su podijeljeni u po-glavlja:- uvjeti za polaganje struËnog ispita i obavljanje poslova

zaπtite na radu kod poslodavca

- program struËnog ispita

- prijava struËnog ispita

- ispitna komisija

- polaganje struËnog ispita

- troπkovi ispita

- evidencija ispita.

Ovim Pravilnikom utvruju se uvjeti struËne spreme i rad-nog iskustva za polaganje struËnog ispita te programi, sa-dræaji i naËin polaganja struËnog ispita struËnjaka zaπtite naradu. Prema Ëlanku 2. struËnjak zaπtite na radu je osobakoja ispunjava uvjete odgovarajuÊe struËne spreme i rad-nog iskustva i koja poloæi struËni ispit prema odredbamaovoga Pravilnika. StruËnjak zaπtite na radu je i osoba kojaje poloæila struËni ispit za inspektora rada, kao i osoba koja

nije poloæila struËni ispit struËnjaka zaπtite na radu, ako naposlovima zaπtite na radu radi najmanje dvadeset godina.StruËnjak zaπtite na radu moæe obavljati poslove zaπtite naradu kod poslodavca i u ovlaπtenoj ustanovi, odnosno trgo-vaËkom druπtvu za zaπtitu na radu.Uvjeti struËne spreme i radnog iskustva za polaganje stru-Ënog ispita i obavljanje poslova zaπtite na radu u ovlaπtenojustanovi, odnosno trgovaËkom druπtvu za zaπtitu na raduutvruju se prema kadrovskim uvjetima koje mora ispunja-vati ustanova, odnosno trgovaËko druπtvo za dobivanjeovlaπtenja za obavljanje poslova zaπtite na radu.U Ëlancima 3. do 5. utvreni su uvjeti za polaganje struËnogispita i obavljanje poslova zaπtite na radu kod Poslodavca.U Ëlanku 3. utvreno je koji status unutar tvrtke moæe imatistruËnjak za zaπtitu na radu (voditelj sluæbe, samostalnistruËnjak, struËnjak u sastavu sluæbe, suradnik u sluæbi).U Ëlancima 6. do 8. utvren je opseg struËnog ispita te uPrilogu 1 program za polaganje. StruËni ispit se sastoji izopÊeg i struËnog dijela.Nadalje, Ëlanci 9. i 10. utvruju naËin prijave struËnog ispita,odnosno obvezuju da se prijava piπe na obrascu PS. »la-nak 10. odreuje vrijeme obavjeπtavanja kandidata o mje-stu i vremenu polaganja ispita.»lancima 11. do 13. utvreno je tko, kako i na koji naËinimenuje struËnu komisiju. NaËin polaganja struËnog ispitautveno je u Ëlancima 14. do 19. Za poloæeni opÊi dio kan-didatu se izdaje isprava na obrascu S-1, a za struËni dio naobrascu S-2. Obrasci su sastavni dio ovog Pravilnika.Troπkove ispita (Ëlanak 20.) snosi Poslodavac. »lanovimakomisije pripada novËana naknada (Ëlanak 21).Obveza evidencije ispita utvrena je u Ëlanku 22. Evidencijuvodi Zavod za zaπtitu na radu pri Ministarstvu rada i soci-jalne skrbi.

SBK

KRITERIJI ZA IZBOR, NABAVU I PREUZIMANJEIMPREGNIRANIH DRVENIH STUPOVA ZAELEKTROENERGETSKE VODOVE

HEP - Distribucija d.o.o. donijela je joπ jednu gransku normu- Kriterije za izbor, nabavu i preuzimanje impregniranih dr-venih stupova za elektroenergetske vodove (Kriteriji). OviKriteriji objavljeni su Biltenu HEP-a broj 110 od 20. stude-nog 2002. godine. Kao podloga za izradu ovih kriterija kori-πteni su izmeu ostalog i TehniËki uvjeti za izradu i impreg-naciju drvenih stupova za nadzemne elektroenergetskevodove (Bilten HEP-a broj 48 od 18. travnja 1995. godine).Kako je od tada doπlo do nekih promjena u pogledu uvjetaimpregnacije, a pojavila su se i nova sredstva zaπtite kao inovi naËini praÊenja i kontrole procesa impregnacije, Kriterijisu obuhvatili sve te promjene.

Kriteriji sadræe:

- definicije pojmova

- dokaz kvalitete - tehniËki uvjeti za impregnaciju stupova

- ugradnja stupova

- reimpregnacija stupova

- naËin preuzimanja i praÊenja kvalitete impregnacijeimpregniranih stupova.

Definiran je pojam, veliËina i oblik stupa te deformacije stu-pa nastale tijekom rasta stabla kao i deformacije nastaledjelovanjem vanjskih Ëimbenika. Osim toga definiran je po-

77

jam opÊih uvjeta zaπtite stupova, vrste drva za stupove,pojam ruπenja i skladiπtenja, dimenzije stupova. Takoer sudefinirani ograniËavajuÊi Ëimbenici kvalitete impregniranihdrvenih stupova pri odabiru i primarnoj mehaniËkoj obradite gustoÊa drva i njezino mjerenje, vlaga i njezino mjerenjekao i dodatna mehaniËka obrada.Dokaz kvalitete, odnosno tehniËki uvjeti za impregnacijustupova definirani su pomoÊu koliËne upijanja i prodiranjazaπtitnog sredstva, ureaja i postupaka za impregnaciju tekemijskih zaπtitnih sredstava za impregnaciju drvenih stu-pova.Ugradnja stupova definirana je kroz postupke ugradnje tepostupke odreivanja dotrajalosti ugraenih stupova, o Ëe-mu treba voditi evidencije.Reimpregnacija stupova obuhvaÊa pripremu stupova, po-stupak reimpregnacije, zaπtitno sredstvo za reimpregnacijui kontrolu reimpregnacije.Takoer je utvren naËin preuzimanja i praÊenja kvaliteteimpregnacije impregniranih stupova. Stupovi se preuzimajuu pogonu proizvoaËa stupova s adekvatnom dokumen-tacijom, a nadzor kvalitete impregniranih stupova obavlja seu skladu s normom ISO 2859-1.

SBK

HE »AKOVEC NAKON 20 GODINA RADA

HE »akovec smjeπtena je u sjeverozapadnom dijelu Hrva-tske, na rijeci Dravi, u blizini gradova »akovec i Varaædin (sli-ka 1 ). Elektrana je sljedeÊa stepenica, nakon HE Varaædin,u energetskom koriπtenju hidropotencijala Drave. To je viπe-namjensko postrojenje kojim se koriste vodne snage rijekeDrave, poboljπava opskrba vodom i odvodnja te brani zemlji-πte od poplava.Kao i HE Varaædin, HE »akovec je protoËna derivacijskahidroelektrana rijeËno-kanalskog tipa u kojoj se koristi padDrave od Varaædina na toku duljine 17,2 km. Izgradnjombrane i obodnih nasipa stvoren je rezervoar korisnog sa-dræaja 11,9 km3.Na slici 2 prikazana je HE »akovec. Na kraju dovodnog

tunela smjeπtena je strojarnica. U njoj su smjeπtena dva ci-jevna agregata, svaki snage 40,3 MW.U HE »akovec suprvi put upotrijebljene cijevne turbine s vodoravnom oso-vinom i generatorima u “kruπki” te s moguÊnoπÊu vremenskineograniËenog rada pri praznom hodu (s elektranom izvanpogona). To rjeπenje ima velikih prednosti pred “klasiËnim”

Slika 1 - HE »akovec - Situacija

Slika 2 - HE »akovec

Akumulacija

Uspor - maksimalni radni (m n. m.) 168,0

- minimalni radni (m n. m.) 167,0

Volumen - maksimalnog uspora (hm3) 51,0

- minimalnog uspora (hm3) 39,1

- korisni (hm3) 11,9

Energetska vrijednost korisnogvolumena u odnosu na: (GWh) 500

Hidroelektrana

bruto-pad (m) 18,4

konstruktivni pad turbine (m) 17,50

srednji energetski ekvivalent (kWh/m3) 0,042

broj agregata 2

snaga turbine (MW) 2 x 40,3

snaga generatora (MVA) 2 x 42

instalirana snaga (MW) 79,8

instalirani protok (m3/s) 2 x250

brzina vrtnje agregata (min-1) 125

Energija

Maksimalna godiπnja (GWh) 542,8

Minimalna godiπnja (GWh) 304,9

ProsjeËna godiπnja (GWh) 418,6

- konstantna (GWh) 316,7

- varijabilna (GWh) 201,9

Tablica 1 - HE »akovec - Osnovni podaci

78

Slika 3 - HE »akovec - ProsjeËna mjeseËna proizvodnja od 1982. do 2002.

Tablica 2 - HE »akovec - MjeseËna proizvodnja (MWh) od 1982. do 2002.

Godina MjeseËna proizvodnja (MWh)

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII VIII. IX. X. XI. XII.

1982. - - - - - - - 7988 10333 27160 26392 28752

1983. 26742 17032 22968 24931 29971 29725 8597 19189 24072 20151 14270 17612

1984. 16543 14590 21406 37864 45042 45865 36788 26158 29028 37017 19204 17799

1985. 17561 15316 25050 33527 53320 50323 42805 39563 24262 15244 17674 21530

1986. 19104 14549 29839 44702 55205 52772 31985 32844 30255 19056 17822 15054

1987. 12553 20041 22236 40672 47717 48384 48980 42491 30486 32640 28753 30398

1988. 25883 25645 25699 31324 46024 41576 38225 30840 35151 30772 19472 16790

1989. 13851 12365 18403 30196 40608 36712 47855 39074 29660 22322 19711 18286

1990. 14771 13064 16016 24781 30497 35940 42245 23439 16963 22149 39875 32518

1991. 20440 15053 30118 29420 47248 47069 49587 33829 20757 27253 35395 23655

1992. 17173 15577 21684 32076 51326 41960 31258 20199 17594 38546 33640 37063

1993. 21837 15145 15793 16165 23223 24682 29716 24907 21654 52493 43430 34873

1994. 34279 20131 23471 37223 35648 36146 29104 25023 34891 28868 29509 21051

1995. 22230 18359 32066 25587 31883 44456 37048 27661 35810 21648 15901 21096

1996. 21971 15074 18895 34551 40614 34430 39343 29572 29194 48173 28896 31073

1997. 23223 18782 18761 16003 26812 39444 36799 32579 25764 14298 20622 28311

1998. 18516 12632 13097 17737 24242 33039 41935 30400 39075 47711 38448 23365

1999. 17991 16374 23246 25831 47566 44131 42666 40938 41084 38303 27756 25353

2000. 17725 16706 17858 28069 42597 33964 32629 32496 19230 46513 52152 43736

2001. 41512 25198 29889 35759 50252 44443 37795 24178 26431 22127 16769 12759

2002. 11161 11370 15409 18148 31935 35346 26793 - - - - -

Godiπnjiprosjek 20753 16650 22095 29228 40087 40020 36608 29168 27085 30622 27285 25054

79

proizvodnim jedinicama s uspravnom jedinicom. Prednostse sastoji u tome da su manji troπkovi gradnje strojarnice,konstrukcija strojarnice je monolitna, turbine imaju najveÊimoguÊi korisni uËinak te nije potreban poseban regulatorprotoka, a postoji i moguÊnost odvoda poplavnih voda kadaje elektrana izvan pogona. Takoer se postiæe i veÊa sigur-nost i pouzdanost pogona zahvaljujuÊi brzom zatvaraËu nausisu.

Na brani je predvieno ispuπtanje bioloπkog minimuma krozstaro korito, gdje je ugraen cijevni agregat da bi se ener-getski iskoristila ispuπtena voda. Uz ovu malu hidroelektra-nu joπ je jedna smjeπtena na lijevom odvodnom jarku kojakoristi procjedne vode s lijeve strane jezera.

Osnovni podaci o HE »akovec prikazani su u tablici 1. Kaoπto je iz tablice vidljivo trofazni generatori su snage 42 MVA,faktora snage τ = 0,95. Napon je 6,3 kV. Blok-transformatorisu snage 43 MVA i prijenosnog omjera 6,3/115 kV.

Rasklopno postrojenje 110 kV izvedeno je s dvostrukim sa-birnicama. Za vlastitu potroπnju izgraena je i TS 35/0,4 kV

Slika 4 - HE »akovec - Proizvodnja elektriËne energijeod 1982. do 2002.

Tablica 3 - HE »akovec - Koriπtenje kapaciteta od1982. do 2002.

napajana iz iz TS Kneginec. Na sabirnice 0,4 kV prikljuËenje i dizel agregat 450 kVA.MjeseËna proizvodnja (MWh) HE »akovec prikazana je utablici 2 te dijagramom na slici 3. Kao πto je iz dijagrama naslici 3 vidljivo, najveÊa mjeseËna proizvodnja ostvarena je usvibnju 1986. godine u iznosu od 55205 MWh, dok je naj-niæa ostvarena u veljaËi 2002. godine u iznosu od 11370MWh.NajveÊa prosjeËna mjeseËna proizvodnja ostvarena je umjesecu svibnju u iznosu od 40087 MWh, dok je najmanjaostvarena u mjesecu veljaËi u iznosu od 16650 MWh.

Koriπtenje kapaciteta u HE »akovec prikazano je u tablici 3te dijagramima na slikama 4, 5, 6 i 7. Prikazana je godiπnjaproizvodnja na generatoru i pragu, godiπnji sati rada ele-ktrane, sati stajanja zbog kvara te vrijeme utroπeno na re-mont i njegu.

Na slici 4 prikazana je godiπnja proizvodnja elektriËne ener-gije na generatoru i na pragu te radni sati elektrane.

Dijagram na slici 5 prikazuje koriπtenje kapaciteta elektrane,odnosno sate rada, stajanje zbog kvara te vrijeme utroπenona remonte i njegu.

Dijagram na slici 6 prikazuje ukupno godiπnje stajanje zbogkvara. Najduæi zastoj zbog kvara bio je u 1983. godini kadaje zbog toga elektrana stajala 1489 sati. Naime, na agre-gatu A1 doπlo je do proboja statorskog namota u veljaËizbog Ëega je bio izvan pogona veÊi dio godine. Razlog je ukonstrukciji agregata. Cijevni agregati smjeπteni u skuËe-nom prostoru u podnoæju strojarnice nisu se pokazali kao

God. Proizvodnja Rad Kvar RemontelektriËne i njegaenergije na:

generatoru pragu

(MWh) (MWh) (sati) (sati) (sati)

1982. 101815 100625 2512 27 764

1983. 256156 255260 4012 1479 629

1984. 349329 347304 5572 0 818

1985. 358813 356175 5438 134 600

1986. 365216 363187 5636 13 697

1987. 408019 405351 6342 0 727

1988. 367585 364829 5910 0 655

1989. 331913 329043 5224 0 738

1990. 312258 309641 4995 0 329

1991. 379824 367783 6040 167 656

1992. 357096 354439 5626 156 435

1993. 323918 321124 5112 20 560

1994. 355344 352479 5975 0 408

1995. 333745 330980 5535 90 517

1996. 371786 363504 5850 58 1057

1997. 301398 299251 4998 8 320

1998. 340197 341884 5567 48 671

1999. 391239 401295 6203 186 1243

2000. 383676 380760 6389 11 2384

2001. 367112 364210 6096 0 2664

2002. 150162 148680 2751 3 2333

80

REVITALIZACIJA HE PERU»A

Zadnje desetljeÊe 20-tog stoljeÊa bilo je burno za HE Pe-ruËa. OπteÊena brana obnovljena je tijekom dvije godine.No, za to vrijeme razina vode u akumulacijskom jezerudræana je vrlo nisko, ispod tehniËkog minimuma. To je do-datno naprezalo staru i dotrajalu opremu, koja je i prije rataËesto proizvodila u vrlo nepovoljnim reæimima rada. Sve jeto uzrokovalo bræe starenje elektrane. Nakon obnavljanjabrane i pripadajuÊeg zatvaraËa zamijenjeno je postojeÊedotrajalo rasklopno postrojenje (suvremena oprema, za-πtita, istosmjerni razvod, rasvjeta, uzemljenje i gromobran-ska zaπtita, telekomunikacijski sustav).Ipak to nije dovoljno, jer i nadalje prijeti opasnost havarijeopreme i prestanak rada agregata. Posebno su kritiËni rotoriturbina na kojima nastaju pukotine zbog kojih moæe lakodoÊi do pucanja lopatica i duljih ispada agregata iz pogona.Zato se pristupilo pripremi dokumentacije za nastavak re-

Slika 6 - HE »akovec - Duæina trajanja kvaraod 1982. do 2002.

Slika 7 - HE »akovec - Utroπeno vrijemena remont i njegu

Slika 5 - HE »akovec - Vremensko koriπtenjekapaciteta od 1982. do 2002.

sretno rjeπenje. Njihovi generatori su se pokazali slabomtoËkom zbog nedovoljnog uËvrπÊenja polnog kotaËa rotorana osovinu. Osim toga u lipnju je doπlo i do poplave strojar-nice. U ostalim godinama bilo je kraÊih zastoja zbog kvara.

Dijagram na slici 7 prikazuje utroπeno vrijeme na remont injegu. kao πto je vidljivo najviπe vremena je utroπeno u2000., 2001. i 2002. godini.

SBK

81

vitalizacije kljuËnih zahvata. Izraen je i ispitan model novihturbina, jer relativno velike varijacije razine vode predsta-vljaju teπke uvjete za mirnoÊu rada turbina. Takoer je izra-en i idejni projekt. Na temelju rezultata dobivenih na mo-delu i idejnog projekta izraena je natjeËajna dokumentacijaza revitalizaciju agregata. Raspisan je javni natjeËaj i priku-pljene ponude, te odabrani izvoaËi:- slovenska tvrtka Litostroj E.I. iz Ljubljane: za zamjenu i

obnovu turbina, predturbinskih zatvaraËa i sustava re-gulacije turbina,

- tvrtka KonËar Inæenjering za energetiku i transport(KonËar KET): za zamjenu i obnovu uzbude generatora,uzbude i regulatora napona.

S izabranim tvrtkama potpisani su krajem studenog 2002.godine ugovori s rokovima dovrπetka od 44 mjeseca.Vrijednost radova na zamjeni i obnovi turbina, predturbin-skih zatvaraËa i sustava regulacije turbina iznosi 7,7 miliju-na eura, dok je vrijednost radova na zamjeni i obnovi uzbu-de generatora, uzbude i regulatora napona 37,7 milijunakuna.Revitalizacijom HE PeruËa:- otklonit Êe se potencijalni rizici od nastajanja loma lo-

patica turbinskog rotora,

- zamijenit Êe se dotrajala oprema najnovijom,

- automatizirat Êe se elektrana te uz optimizaciju po-bolj-πati stupanj djelovanja agregata i ostale opreme,

- poveÊat Êe se sigurnost i pouzdanost elektrane,

- poveÊat Êe se snaga i proizvodnja elektriËne energije

- poboljπat Êe se uvjeti rada posade,

- primjenom novih tehniËkih rjeπenja poveÊat Êe se za-πtita okoliπa.

SBK

PROBLEM REGULACIJE NA TRÆI©TUENERGETSKIH USLUGA

Jedanaesti Forum HED-a: Dan energije u Hrvatskoj, odræanje u studenom 2002. godine u Zagrebu u organizaciji Hrva-tskog energetskog druπtva, Ministarstva znanosti i tehno-logije, Ministarstva gospodarstva, te Hrvatske gospodarskekomore. Ovogodiπnji Forum bio je posveÊen problemu re-gulacije na træiπtu energetskih usluga, s ciljem da se izloæeiskustva i rjeπenja u vezi s regulacijom energetskih djelat-nosti u viπe europskih zemalja. Prezentirano je dvadesetakreferata koji se pojedinaËno navode u nastavku:- Background and Objectives of Energy Regulation (F.

Ailleret),

- VijeÊe za regulaciju energetskih djelatnosti - hrvatski ne-zavisni regulator energetskih djelatnosti (M. Klepo),

- The Spanish Energy Regulatory Body: The nationalEnergy Commission (CNE) (P. M. Merono),

- Learning from the Experiencesof Others Developmentod Energy Regulation in UK and Greece (R. Metcalf),

- Regulation Problems Relating to Energy in Hubgary (K.Remenyi),

- Lithuanian Way of Reforms to Electricity Market (A.BaËauskas),

- Experience of Regulatory Body Functioning in EnergyIndustry of Ukraine: Prospects for Future Developmentof State Regulation of Energy (M. Oruskaya),

- Overview Regarding the Romanian Electricity SectorRegulatory Framework Development (H. Bogdan, L.Caracasian),

- The National Energy Monitoring Center (OEN) - A NewStructure for the Prognosis of Energy Sector Develop-ment (P. Budulan, V. Rugina, D. Iszak, R. Bogzianu),

- Market Development in CEE Between Regulation andLiberalisation (S. Pathier),

- Conflicts When Liberalising Network Industries: To-wards a Sustainable Development of the EuropeanPower Industry (N. Wohlgemuth, R. Madlener),

- Market Regulation in Central America [email protected] as Tool for Improving the Self Regu-lating Forces for a Liberalized Market (H. Reisinger, A.Reuter, H. Dulle),

- Price Regulation to Remove EE DSM Disincentives andPressure for Increased Energy Sales in Monopoly Seg-ments of Restructured Electricity and Gas Markets: TheMultiple Drives Target (MDT) Tariff Scheme (L.Pagliano, P. Alari, G. Ruggieri, W. Irrek, S. Thomas, U.Leprich),

- Electric Power Transmission and Distribution in Ger-many - an NTPA Success (K. Staschus),

- The Role of EligibleCustomers in Developing the Elec-tricity Market in Slovenia (M. G. TomπiË, T. Fatur, S.Merπe, D. Zagoæen),

- Regulacija energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj(E. Banovac),

- Analiza moguÊnosti ekonomske regulacije plinskog se-ktora u Republici Hrvatskoj (D. MatiÊ, T. Gelo, S.Vulama, D. Peπut),

- Prijenosna djelatnost u vjetima deregulacije træiπta ele-ktriËne energije (I. Toljan, M. MesiÊ),

- Iskustva dræava Europske unije u regulaciji træiπta ener-gije (V. PotoËnik).

Izloæeni referati sabrani su u zborniku koji je izdalo Hrvatskoenergetsko druπtvo.

SBK

83

©PANJOLSKA VLADA ODOBRILADESETOGODI©NJI ENERGETSKI PLAN

Prema prihvaÊenom energetskom planu, predvien je porastpotroπnje elektriËne energije od 3,7 % godiπnje.Planiran je niz termoelektrana, veÊinom na zemni plin. Pre-ma preporuci sigurnosne komisije, godine 2006., predvi-eno je gaπenje najstarije πpanjolske nuklearne elektraneZonta. Planirano je da u istom razdoblju bude udvostruËenokoriπtenje obnovljivih energetskih izvora.

EW, god.101(2002), br. 21/22Mrk

S MANJE TOPLINE MOÆE SE PROIZVESTI VI©EELEKTRI»NE ENERGIJE

Otok Island je podruËje bogato energetskim izvorima.Vodne snage, tj. hidroelektrane dobavljaju 60 % elektriËneenergije, a 40 % termoelektrane na geotermalnim izvorima.U godini 2001., na sjevernoj obali otoka u pogon je stavljenageotermalna elektrana na bazi nove tehnologije nazvane “ka-lina tehnologija”. Na temelju takve tehnologije moguÊe jemnogo bolje iskoriπtenje topline, πto naroËito dolazi do izra-æaja pri koriπtenju geotermalne energije i svugdje gdje sestvara viπak topline.Ovakva je tehnologija joπ u poËetku i traæe se iskustva zanjenu πiroku primjenu.Godine 1999. izgraena su u SAD-u, na temelju takvetehnologije, tri termoelektrane snage 3,5 do 6 mW koje ko-riste otpadnu toplinu, a elektrana na Islandu snage 2 MW,prva je takva geotermalna elektrana.I ostale europske geotermalne izvore, Ëije koriπtenje do sa-da nije bilo ekonomiËno, ovom novom tehnologijom bit ÊemoguÊe komercijalno iskoristiti.

EW, god.101(2002), br. 21/22Mrk

ICOLIM - 2002 ME–UNARODNAKONFERENCIJA ZA RAD POD NAPONOM

U Berlinu je od 5. do 7. lipnja, odræana konferencija Icolim2002 o radu pod naponom. Konferenciju je organizirala me-unarodna udruga Live Working Association. Svrha je teorganizacije da se tehnika rada pod naponom dalje una-prjeuje tehniËki i organizacijski, osobito s obzirom na si-gurnost i kvalitetu.PoËetkom devedesetih godina osnovao je francuski EdF, sdrugim europskim elektroprivredama, europsku organiza-ciju za rad pod naponom svih razina. S vremenom su uπleu suradnju i neke izvaneuropske zemlje, pa je organizacijadobila svjetsko znaËenje i promijenila ime u Live WorkingAssociation, a reprezentativni forum organizacije je konfe-rencija Icolim koja se od godine 1992., kad je odræana uMaarskoj, odræava svake dvije godine u drugoj zemlji. Ta-ko je 1994. godine odræana u Francuskoj, 1996. u Italiji,1998. u ©panjolskoj i 2000. u Portugalu. Ova u Berlinu veÊ

IZ STRANE STRU»NE LITERATURE

je πesta konferencija ove organizacije, a sljedeÊa se 2004.planira u Rumunjskoj.Skupu u Berlinu prisustvovalo je oko 500 struËnjaka iz 33zemlje. Konferencija se bavila svim aspektima rada pod na-ponom na svim naponskim razinama. Dan je pregled aktu-alnog stanja tehnike rada pod naponom, izmijenjena isku-stva izvoaËa radova i proizvoaËa prikladnih materijala.Diskusija na konferenciji obuhvatila je i edukaciju osobljakoje se bavi ovakvim radovima.

EW, god.101(2002), br. 21/22Mrk

ODRÆAVANJE TRASE DALEKOVODA KOJI JEPOLOÆEN KROZ ©UMU

U nastojanjima da elektroprivredna postrojenja πto manjeugroæavaju i πtete prirodi i okoliπu, vlasnici elektriËnih dale-kovoda, Ëije trase prolaze kroz πumu, promijenili su naËinËiπÊenja raslinja ispod dalekovoda. UobiËajeno je da se Ëi-πÊenje trase, od vremena do vremena, obavi tako da se strase odstrani sav biljni pokrivaË, do ogoljenja terena. Osimπto nagruje krajolik takav naËin ËiπÊenja πtetno djeluje nafloru i faunu πume, te prirodni okoliπ.

Mnogo je povoljnije ako se provodi odræavanje trase daleko-voda redovitim ËiπÊenjem raslinja koje ugroæavaju vodiËe.Biljni pokrivaË ostaje netaknut.

NjemaËko elektroprivredno poduzeÊe RWE, devedesetih jegodina pokusno poËelo provoditi odræavanje trasa daleko-voda prema planu (Biotpmanagement Planing). Plan se po-kazao uspjeπan, a osim toga i odræavanje je jeftinije.Pri tome plan odræavanja trase usuglaπen je s vlasnicimaπume i πumarskim struËnjacima.

EW, god.101(2002), br. 21/22Mrk

FOTO∆ELIJE NA FASADI ©PORTSKE ©KOLE

U listopadu, ove 2002. godine, na zgradi πportske πkole uFrankfurtu (na M.) montirani su i stavljeni u pogon moduli zasolarnu elektranu, najmodernije izvoeni, prema tehnologijitankih slojeva. Moduli su montirani na jugoistoËnoj i jugo-zapadnoj fasadi zgrade visoke 25 m.

Svrha je ove velike “©portske solarne elektrane” montiranena zgradi πportske πkole, da potakne πportaπice i πportaπeda i u svojim podruËjima promiËu obnovljivu energiju. Ovomkampanjom æeli se Zemaljski πportski savez Hessena anga-æirati u zaπtiti prirode i okoliπa.

EW, god.101(2002)Mrk

SOLARNA ELEKTRANA NA FASADITVORNI»KE HALE

Mijenja se sumorni izgled tvorniËkih zgrada. Zeleno obojenilim velike tehniËke hale tvrtke Thyssen Krupp u Duisburgu(NjemaËka) obloæen je fotonaponskim Êelijama, najnovije

84

tankoslojne tehnike, sa silicijskim monokristalima. ∆elijepokrivaju povrπinu od 1400 m2 i po tome je to najveÊa fasa-dna solarna elektrana u Europi. Njena je nazivna insta-lirana snaga 51,06 kW, a predvia se da Êe godiπnje davatinajmanje 30.000 kWh, jer je njena iskoristivost do 20 %.Ova fotonaponska elektrana uπla je u pogon u listopadu2002. godine.

EW, god.101(2002), br. 24Mrk

RWE SCHOTT SOLAR

Poznata njemaËka poduzeÊa RWE - Frankfurt i Schott-Glas-Meinz osnovali su joint-venture poduzeÊe RWE -Schott Solar GmbH. PoduzeÊe je vodeÊe na njemaËkomtræiπtu, a πesto na svjetskom.PoduzeÊe Êe izraivati razliËite produkte iz podruËja solarnetehnike kao i solarne Êelije i module za terestiËke svrhe itankoslojne Êelije na bazi amorfnog silicija.

EW, god.101(2002), br. 24Mrk

SLOBODNO TRÆI©TE ELEKTRI»NE ENERGIJEU ZEMLJAMA EU

Samo 5 od 15 Ëlanica EU do sada su slobodno otvorile trgo-vinu elektriËnom energijom, πto je vidljivo iz priloæene tablicekoja prikazuje stanje iz rujna 202. godine.

VGB - KONGRES O SIGURNOJ PROIZVODNJII DOBAVI ELEKTRI»NE ENERGIJE

U Berlinu je odræan VGB - kongres, kojemu je prisustvovalooko 1000 energetskih struËnjaka iz 25 zemalja. Glavna jetema kongresa bila, sigura opskrba elektriËnom energijomunutar zemalja EU u buduÊnosti, tj. iza 2004. godine. Kon-statirano je da samo u NjemaËkoj treba u vremenskom ra-zdoblju od 2010. do 2020. godine obnoviti, odnosno nado-mjestiti oko 40.000 MW instalirane snage elektrana, dakleoko 40 % danas instalirane snage. U danaπnjim zemljamakoje Ëine EU treba nadomjestiti oko 200.000 MW instaliranesnage. To traæi investicije od 30 milijardi eura. Prema da-naπnjim cijenama elektriËne energije to se ne moæe pokriti.Ide se za tim da na bazi danaπnjih energenata, daljnjim ra-zvojem tehnike elektrana, proizvodnja elektriËne energijebude sigurna i ekonomiËna, bez ikakvih subvencija. Pri to-me treba uzeti u obzir i obnovljivu energiju prema njenimpotencijalima.

EW, god.101(2002), br. 24Mrk

KOMPENZACIJA I SMANJENJE EMISIJE CO2

U okviru protokola iz Kyota, NjemaËka se dobrovoljno obve-zala da Êe u razdoblju od 2008. do 2012. godine smanjtiemisije stakleniËkih plinova, u usporedbi s godinom 1990.,najmanje za 21 %. U nizu potrebnih mjera, za takvo sma-njenje, predlaæe se i kompenzacija (poboljπanje cos ϕ) ele-ktriËne energije. BuduÊi da se kompenzacijom smanjuje ti-jek jalove energije, povisuje napon kod potroπaËa, a kaorezultat toga je smanjenje gubitaka elektriËne energije. Ti-me je uπteena proizvodnja one elektriËne enrgije kojom bise pokrivalo gubitke. Ukoliko se ta energija ne proizvodi,nema niti emisije πtetnih plinova.Kompenzacija predstavlja u NjemaËkoj vaænu ulogu u sma-njenju emisije πtetnih plinova, pa bi bila poæeljna i dræavnapotpora u njenoj provedbi. Vaæni su informacijski razgovoriizmeu elektroprivreda, proizvoaËa kondenzatora, planerai potroπaËa, da se utvrdi u kojo je mjeri kompenzacija ra-zumna i ekonomiËna.

EW, god.101(2002), br. 24Mrk

SKUP O GORIVIM ∆ELIJAMA

U Luzernu (©vicarska) odræan je u srpnju 2002. godine skuppod imenom “Fuel Cell 2002” kojemu je prisustvovalo oko600 struËnjaka iz 37 zemalja. Na skupu je prikazano po-sljednje stanje tehnike gorivih Êelija, a diskutiran je daljnjirazvoj i prikazana najnovija dostignuÊa u ovoj tehnici.Prisutni su mogli birati dva paralelna tijeka diskusija. Pra-ktiËno stanje tehnike gorivih Êelija i njena primjena obra-ivana je na skupu pod nazivom “Tje Fuel Cell World” ili naskupu “5-th European SOFC - FORUM”, gdje se govorilo obuduÊnosti gorivih Êelija tipa “Fertoksid”. ∆elije takvog tipau pogonu su direktno sa zemnim plinom i ne trebaju plin vo-dik. Skup je u diskusiji obuhvatio i razvoj drugih tipova go-rivih Êelija, a osobito se pozabavio buduÊnoπÊu vodika, kaoenergenta koji svojom uporabom uopÊe ne zagauje okoliπ.On je vrlo povoljan tehniËki i ekoloπki. Dok se za prvu gru-

Dræava Potroπak veÊi od Postotak otvorenosti

NjemaËka sve 100 %

Finska sve 100 %

©vedska sve 100 %

V. Britanija sve 100 %

Austrija sve 100 %

Danska 100 mil.kWh/svadistribucija 90 %

Luksemburg 20 mil. kWh 45 %

Belgija 100mil.kWh 33 %

Nizozemska od 2 MW 33 %

©panjolska 1 mil. kWh 42 %

Italija 9 mil. kWh 41 %

Irska 4 mil. kWh 30 %

Francuska 16 mil. kWh 30 %

Portugal 20 mil. kWh 30 %

GrËka 40 mil. kWh 30 %

mil. kWh = milijun kWh

EU je joπ daleko od potpuno slobodnog træiπta elektriËnomenergijom. 80 milijuna potroπaËa u EU liπeno je pogodnostislobodnog træiπta.

EW, god.101(2002), br. 24Mrk

85

Zemlja 106 t prema 1990.

(%)

SAD 5560 +15

Kina 3110 +36

Rusija 1490 -29

Japan 1150 +13

Indija 940 +67

NjemaËka 850 -14

V. Britanija 530 -5

Kanada 510 +19

J. Koreja 440 +91

Italija 430 +6

Francuska 370 +2

Meksiko 360 +22

Australija 340 +32

Poljska 290 -15

©panjolska 280 +39

pu moæe reÊi da je praktiËki obraivala gorive Êelije, drugaje grupa bila viπe teorijska, ali je pobudila znatan interes, jerje imala preko 170 priloga.

EW, god.101(2002), br. 24Mrk

GORIVE ∆ELIJE U VOZILIMADAIMLER-CRYSLER

Osam godina nakon koncepta plana NECAR (New ElectricCar), izradila je tvrtka Daimler - Crysler prvo vozilo s gorivimÊelijama, koje je napustilo svoj razvojni tijek i spremno je zapraktiËki test. 30 gradskih autobusa, na pogon gorivim Êe-lijama, bit Êe praktiËki testirano u gradovima SAD-a, Euro-pe, Japana i Singapura od godine 2003. Gorive Êe Êelijeugraditi i u 60 vozila tipa Mercedes - Benz, klasa A F-Cell itestiratiu praktiËnoj voænji u 10 europskih gradova.

Od prvih prikazanih prototipova, izgraenih prema planuNECAR iz 1994. godine, uËinjen je veliki razvojni napredaki u pogledu samih gorivih Êelija i u pogledu vozila, njihoveteæine i korisnog prostora. Daljnja se poboljπanja oËekuju natemelju iskustava iz praktiËnog testiranja u prometu.

EW, god.101(2002), br. 23Mrk

STRUJA IZ KUHINJSKOG OTPADA

Znanstvenici iz V. Britanije æele dobiti elektriËnu energiju izbakterijskih baterija na osnovi kompostiranog kuhinjskogotpada. Cijena im je vrlo pristupaËna i iznosi 20 eura. I do-sada su bile poznate sliËne baterije, ali su davale malo ele-ktriËne energije i bile su vrlo skupe.

Nove baterije, spojene u seriju s 50 g πeÊera davale su toli-ko struje da je æarulja od 40 W gorjela 8 sati.

Do sada je mikrobna goriva Êelija (MFC) samo radila sa πe-Êerom,a znanstvenici sa sveuËiliπta Bristol u zapadnojEngleskoj æele uËiniti kemijski koktel s kuhinjskim otpadom.Nova bakterijska baterija proizvodi oko 8 puta viπe energijenego baterija mFC. Znanstvenici se nadaju da Êe optimi-zacijom joπ poboljπati rad baterije i poveÊati njno djelovanjeupotrebljavajuÊi za njen pogon kuhinjski otpad.

EW, god.101(2002), br. 23Mrk

NJEMA»KA ELEKTROPRIVREDA POVE∆AVAKORISNOST SVOJIH TERMOELEKTRANA

Prema podacima njemaËke elektroprivrede (VDEW) efika-snost njemaËkih termoelektrana stalno se poveÊava. Danasim je prosjeËan stupanj djelovanja 36 %. Elektrane na fosil-na goriva trebaju za proizvodnju 1 kWh upola manje gorivanego πto su trebale prije 50 godina. Znatno iznad navede-nog prosjeka imaju moderne termoelektrane. Termoelektra-ne na smei ugljen u mnogim pokrajinama rade s korisnostiod 43%. U plinsko-parnim elektranama korisnost je moguÊado nekih 60 %.

EW, god.101(2002), br. 23Mrk

RAZVIJENA MIKROTURBINA

U okviru Eu projekta za optimizaciju proizvodnje elektriËneenergije iz mikroturbina, razvila je tvrtka HEW - Contactmikroturbinu toplinske snage 167 kW i elektriËne 100 kW.Prva je jedinica upravo uπla u pogon i prikljuËena naelektriËnu mreæu 400 V.Uz pomoÊ EU, daljnjih Êe 18 jedinica biti rasporeeno itestirano u tijeku 32 mjeseca u sjevernoj Europi.Cijena postrojenja iznosi 80.000 eura.

EW, god.101(2002), br. 23Mrk

EMISIJA UGLJI»NOG DIOKSIDA U SVIJETU

Protokl iz Kyota joπ nije stupio na snagu, jer ga nije ratificir-ao dovoljan broj dræava. U rujnu 2002. godine obeÊale suRusija i Kanada da Êe ratificirati protokol iz Kyota koji bi tadamogao stupiti na snagu. SAD su joπ uvijek suzdræane, pre-mda najviπe puπtaju u atmosferu stakleniËkih plinova. U pri-loæenoj tablici naznaËeno je koliko u milijunima tona CO2

ispuπtaju u atmosferu neke od dræava (podaci za 2001. go-dinu) i koliki je postotak prema usporednoj 1990. godini.

Na koncu moæe se reÊi da je emisija ugljiËnog dioksida usvijetu porasla za 14 % prema usporednoj 1990. godini.

EW, god.101(2002), br. 23Mrk

VODIK KAO GORIVO ZA VOZILA

U jesen 2002. godine odræana je izloæba i struËni skup uHamburgu pod imenom Expo - GmbH. Priredba je bila po-sveÊena proizvodnji i uporabi plina vodika u plinskim mo-tornim i gorivim Êelijama. ObuhvaÊen je i problem infrastru-kture, tj. moguÊnost da se vozila mogu opskrbljivati vodikom

86

na posebnim stanicama, sliËno kao benzinom. Izlagalo je118 tvrtki iz Europe, Amerike i Japana. Jedna od tvrtki orga-nizirala je u zraËnoj luci München voænju autobusa s moto-rima na plin vodik, kao demonstraciju uspjeπnosti takvih vo-zila. Uskoro se u Berlinu predvia uz benzinske opskrbnestanice izgraditi i plinske koje bi davale vodik kao pogonskogorivo. OdgovarajuÊa vozila predstavili su BMW i Ford.Mnoge su tvrtke na svojim πtandovima demonstrirale dobi-vanje vodika iz obnovljivih energenata.Amerikanci su veÊ dogovorili sliËan skup i izloæbu koja Êe seodræati u oæujku 2003. godine u Washingtonu.

EW, god,.101(2002), br. 25Mrk

ZA©TITA KLIME UNAPRE–UJEGOSPODARSTVO

U NjemaËkoj je zbog koriπtenja obnovljivih izvora energijesmanjena emisija CO2 za 44 milijuna tona u 2001. godini.68 % ovog smanjenja provedeno je u proizvodnji elektriËneenrgije, 30 % u proizvodnji topline, a 2 % kod motornih go-riva. NajveÊe smanjenje u proizvodnji elektriËne energijedolazi zbog rada vjetroelektrana. Ovim smanjenjem emisijeπtetnih plinova, pogon i gradnja vjetroelektrana poveÊavabroj radnih mjesta. 130000 ljudi uposleno je u tom sektoru.Dakle, u ovom sluËaju zaπtita klime unaprjeuje gospodar-stvo.

EW, god.101(2002), br. 25Mrk

ENERGIJA IZ BIOMASE

U posljednje je vrijeme u NjemaËkoj poraslo zanimanje zadobivanje energije iz biomase, prvenstveno iz drveta. Prijenekoliko godina ovim su se problemima bavili samo znan-stvenici i inæenjeri, ali danas se govori i o praktiËnoj primjeni,osobito u drvnoj industriji i πumarstvu, gdje ima dovoljnodrvnih otpadaka, koje treba ukloniti.Nakon prihvaÊanja zakona, kojim se imenuje koji se mate-rijali ubrajaju u biomasu i na koji se naËin od njih dobiva ele-ktriËna energija, moguÊe je dobiti naknadu do 0,1 eura poproizvedenom kWh, kao za obnovljivu energiju. Time je po-stalo atraktivno dobivanje elektriËne energije i topline iz bio-mase.Kod planiranja postrojenja svakako treba voditi raËuna okoliËini biomase, eventualnim transportnim troπkovima i mo-guÊnosti da se preuzima i iskoristi dobivena toplina uz ele-ktriËnu energiju.Razvijen je pogodan naËin koriπtenja biomase (drva) takoda se ona pretvori u plin i u tom obliku koristi. NaroËito bibila korisna primjena u elektranama - toplanama, jer se ova-kva tehnologija moæe uspjeπno primijeniti i u malim postro-jenjima.Na osnovi iskustava sa slabo kaloriËnim plinovima, tvrtkaGAS razvila je elektranu - toplanu gasifikacijom biomase itestirala je na Fraunhofernovu Institutu.Planira se izgardnja elektrane - toplane elektriËne snage 1,5MW na bazi uplinjavanja biomase. To bi bio pilot projekt zadaljnju razradu ovog sustava.

EW, god.101(2002), br. 25Mrk

U©TEDA ENERGIJE U GRA–EVINARSTVU

Energetska odredba koja je u NjemaËkoj stupila na snagu1.2. 2002. godine ima za cilj da, πto je viπe moguÊe, poveÊauπtedu energije u novogradnjama. U toj odredbi novo je toda se, uz potrebne graevinske mjere u podruËju energe-tike, prvi put obuhvaÊa i ostala energetska tehnika u zgradi.Prvi Êe put biti uzeta u obzir energija potrebna za pripremutople vode, ureaj za grijanje, ventilatori i svi energenti kojise koriste u kuÊanstvu. Sve se ove mjere moraju optimiratida se poveÊanje investicija πto povoljnije iskoristi.

EW, god.101(2002), br. 25Mrk

KORI©TENJE TOPLINE IZ ZEMLJE

U unutraπnjosti (naπe) Zemlje krije se velika termalna ener-gija. Ispod europskog kopna, na dubini od 40 km, tempe-ratura se kreÊe oko 1000°C. Energija podzemlja praktiËki jeneiscrpna i predstavlja velike energetske rezerve.Na toj osnovi organiziran je godine 1987. Znanstveni pro-gram za postupak nazvan “Hot - Dry - Rock” kojim se æeliispitati moguÊnost iskoriπtenja topline pod povrπinom Ze-mlje. Program se veÊ ostvaruje u Francuskoj (Elsas), u mje-stu Soultz-sons-Forets, u okviru europskog zajedniπtva.Mjesto istraæivanja uzeto je geoloπki kao reprezentativno.SliËna geoloπka graa prostire se u Francuskoj na povrπiniod nekih 30000 km2. Na dubini od 4500 do 5500 metaramoæe se desetljeÊima crpsti energija, koja po prilici odgo-vara energiji 10 nuklearnih elektrana.U ispitivanjima u Francuskoj predvia se uπtrcavanje vodepod visokim tlakom u kamenu ugrijanu dubinu. Voda bi cir-kulirala u pukotinama i rupama, ugrijala se od vruÊeg kame-nja i ugrijana opet izlazila na povrπinu.Na temelju iskustava na ovim ispitivanjima u Francuskojplanira se izgradnja pilot projekta. Da se to omoguÊi osno-vana je europska interesna grupa GIRE (Exploatation Mini-ëre de la Chaleur) Ëiji su Ëlanovi velike europske elektro-privrede, kao npr. EdF.Pilotsko bi postrojenje imalo snagu 5 do 6 MW. Radovi naprojektu zapoËeli su godine 2001. uz pomoÊ Europske ko-misije. Na radovima projekta sudjeluju znanstvenici i stru-Ënjaci mnogih europskih dræava i dræava izvan Europe.Pod pretpostavkom da Êe pokusi u Francuskoj i navedeni pi-lot projekt biti uspjeπni, planira se izgradnja industrijskog po-strojenja, elektriËne snage 25 MW. Izbuπilo bi se 9 rupa. Dvijebi sluæile za ubrizgavanje vode, a 6 za izlazak vruÊe vode.Budu li sva navedena ispitivanja i pilot projekt uspjeπni, bu-duÊi industrijski razvoj ovisit Êe o proizvodnji, s obzirom naslobodno natjecanje u opskrbi elektriËnom energijom. Mno-go joπ ima nepoznanica u geotermalnom iskoriπtenju ener-gije. Za industrijsku su proizvodnju od velike vaænosti tro-πkovi postrojenja. Ako bi se postrojenja gradila u serijskimjedinicama uz poreznu potporu i standardizaciju, to bi bitnoutjecalo na sniæenje cijene postrojenja. Svakako treba s ti-me raËunati da Êe se niæi nivo cijena ustaliti tek nakon ne-kog vremena. Prema tome je nuæno da Francuska, sliËnokao i NjemaËka, propiπe odgovarajuÊu poreznu politiku ko-jom bi simulirala ovakvo dobivanje elektriËne energije, kojene πteti okoliπu i ne ostavlja πtetne tragove.

EW, god.101(2002), br. 25Mrk

87

STALNO POVE∆ANJE KORI©TENJA SOLARNEENERGIJE

U bliskoj buduÊnosti europska industrija solarne energijeoËekuje veliki porast narudæbi. Danas u Europi NjemaËkaprednjaËi i u proizvodnji i u montaæi sunËevih kolektora ifotonaponskih postrojenja. Mnogo se polaæe na vjeroja-tnost velikog izvoza u tom sektoru. NaroËito su u tom pogle-du zanimljive zemlje juæne Europe, Francuska, ©panjolskai Italija.

Samo u Europi tijekom godine 2001. ugraeno je viπe od200000 ureaja za iskoriπtenje sunËeve energije.

Prema ocjeni, samo tijekom godine 2001. ugraeno je oko30000 m2 novih termiËkih kolektora, dok je u NjemaËkoj tajbroj oko 900000 m2.

Kod broja novih francuskih kolektora treba uzeti u obzir daje tek 1/3 ugraena u (europskoj) Francuskoj, dok je ostaloizvezeno u prekomorje. Godine 1999. osnovan je u Franc-uskoj “Plan Sleil” kao dræavni poticajni plan za koriπtenjesunËeve topline za pripremu tople vode.

Plan je koordiniran s dræavnom energetskom agenturom“Ademe”. U godini 2000. kampanja je provedena u 5 fran-cuskih pokrajina, a godine 2001. joπ u 4. U sljedeÊoj se go-dini planira proπiriti kampanju i na grijanje prostorija.

U ©panjolskoj postoji od godine 1999. nacionalni energetskiplan, prema kojemu do 2010. godine treba u sveukupnojpotroπnji biti 12,5 % obnovljive energije. Vaæna su dva πpa-njolska energetska plana i to: uπteda energije “Plan deAhhoro y Eficiencia Energetica” i plan poticanja obnovljiveenergije “Plan de Frmento para Energias Renewables”. Zainstalaciju solarnih termiËkih ureaja i fotovoltaiku pre-dviena je u godini 2002. svota od 11 milijuna eura. Vrlo suvelike razlike u koriπtenju solarne energije od podruËja dopodruËja. Svakako vodi Andaluzija, gdje je viπe od jedneËetvrtine svih solarnih ureaja u ©panjolskoj.

Fotonaponske instalacije Ëak su nadmaπile u godini 2000.planom predvieni broj. Njihova gradnja napreduje naroËitona otocima. U ©panjolskoj je bilo instalirano, po godinama,broj fotonaponskih ureaja, vezanih za javnu elektriËnumreæu:

1999. 9,5 MW

2000. 12,1 MW

2001. 15,6 MW.

Predvia se da Êe fotonaponske instalacije u Italiji naglonarasti, premda je od godine 1988. do 2000. stalno opadaobroj novoizgraenih fotonaponskih instalacija. No, godine2000. dogodio se znatan skok i trend se sada poveÊava izgodine u godinu.

Koncem devedesetih godina predloæen je novi poticajnienergetski plan, ali zbog administrativnih razloga nije stupiona snagu.Dugo oËekivani program o fotonaponskim ureajima “TettiFotovoltaici” izveden je u dva dijela. Na javnim zgradamamontaæa je veÊ zavrπena, a na privatnim u proljeÊe ove go-dine. Cijeli program obraen je i s arhitektonskog glediπta,buduÊi da zadire i u graevinarstvo svojom velikom povr-πinom.

EW, god.101(2002), br. 25Mrk

DEREGULACIJA - VRIJEME PROMJENA

Dugo vremena nakon liberalizacije telekomunikacijskihusluga izgleda da Êe 2003. godina donijeti stvarne promje-ne i u energetskom sektoru. Neke zemlje su uspjeπne udonoπenju regulative i strukturnih reformi potrebnih zauspostavljanje stvarne konkurentnosti, druge su manjeuspjeπne, a ima i onih koje ne namjeravaju u skoro vrijemenaËiniti bilo kakve promjene. U tablici 1 te na slici 1. dan jeprikaz stanja deregulacije i liberalizacije træiπta u Europi u2002. godini. U tablici 1 poredane su zemlje prema postotkuostvarenosti deregulacije i liberalizacije energetskog træiπta.Kako je iz tablice 1 i slike 1 vidljivo potpuno otvoreno ener-getsko træiπte (oznaËeno æuto) ostvareno je u Norveπkoj,©vedskoj, Finskoj, Velikoj Britaniji, NjemaËkoj i Austriji.

Zemlja Postotak (%) Potpunootvorenosti otvaranje

1. Finska 100 20022. ©vedska 100 20023. Norveπka 100 20024. NjemaËka 100 20025. Velika Britanija 100 20026. Austrija 100 20027. Nizozemska 63 20038. Luxemburg 579. ©panjolska 55 200310. Belgija 52 2003-711. Poljska 51 200512. Slovenija 5013. Italija 45 *14. Portugal 45 200315. Irska 40 200516. Danska 35 200317. GrËka 34 *18. Rumunjska 3319. SlovaËka 31 *20. Francuska 30 *21. »eπka 30 200522. Bugarska 1523. Maarska 024. Albanija25. Bjelorusija26. Bosna i Hercegovina27. Crna Gora28. Estonija29. Hrvatska30. Latva31. Litvanija32. Makedonija33. Moldavija34. Rusija35. Srbija36. ©vicarska37. Turska38. Ukrajina

Tablica 1 - Pregled otvorenosti energetskog træiπta

88

DjelomiËno otvoreno træiπte (oznaËeno ljubiËasto) imaju (odveÊeg postotka prema manjem) Nizozemska, Luxemburg,©panjolska, Belgija, Poljska, Slovenija, Italija, Portugal,Irska, Danska, GrËka, Rumunjska, SlovaËka, Francuska,»eπka i Bugarska. Najmanji postotak otvorenosti (15 %)ostvarila je Bugarska. Dio njih predvia potpuno otvaranjetijekom 2003. godine (Nizozemska, ©panjolska, Portugal iDanska). Preostale zemlje s djelomiËno otvorenim træiπtem(Poljska, Irska i Bugarska) planiraju potpuno otvaranje do2005. godine, dok Belgija to planira uËiniti tijekom 2003. -2007. godine. Zemlje oznaËene zvjezdicom * (Italija, GrËka,SlovaËka i Francuska) nisu predvidjele termin potpunogotvaranja energetskog træiπta. Sve ove zemlje susreÊu se smnogobrojnim poteπkoÊama (lokalna politika, koncentracijastrukture træiπta, kreditna politika i dr.), a o uspjeπnosti nji-hovog svladavanja ovisi stupanj deregulacije i liberalizacijeenergetskog træiπta svake pojedine zemlje.Ostale zemlje (oznaËene zeleno) u koje spadaju Maarska,Albanija, Bjelorusija, Bosna, Crna Gora, Estonija, Litva,Litvanija, Makedonija, Moldavija, Rusija, Srbija, ©vicarska,Turska i Ukrajina nisu odredile termin deregulacije i liberali-zacije svog energetskog træiπta. Meu njima je i Hrvatska.

Energy Markets, July, September,October November 2002.

SBK

KINA GRADI JO© JEDNU GOLEMUHIDROELEKTRANU

Ova elektrana po veliËini je druga elektrana, odmah dokontroverzne hidroelektrane Three Gorges (Tri klisure) na

Slika 1 - Pregled zemalja i stupnja otvorenosti træiπta energijom

rijeci Yangtze. Nova hidroelektrana Xiaowan gradi se u po-krajini Yunnan na Lancang - Mekong rijeci, koja je najveÊienergetski izvor u Kini s 90.000 MW kapaciteta u eksplo-ataciji. Instalirana snaga ove hidroelektrane bit Êe 4.200MW, s proizvodnjom od 4.2 million kWh. Ova hidroelektranaje druga od osam hidroelektrana planiranih na rijeci Lan-cang - Mecong.Kad bude gotova hidroelektrana Xiaowan Êe imati najveÊubranu na svijetu, visine 292 m, Ëiji je rezervoar kapaciteta15 milijardi m3. Time Êe se smanjiti poplave za 15 % u ki-πnom, ali i poveÊati vodeni tok u suπnom razdoblju.

Ovo je jedan od kljuËnih projekata desetog petogodiπnjegprograma (2001. - 2005.) i vaæan Ëimbenik kineske strate-gije prijenosa elektriËne energije iz zapadnog podruËja bo-gatog hidroenergijom u ostala podruËja koja nemaju na ra-spolaganju ovakve primarne izvore. Ukupni troπkovi dozavrπetka gradnje u 2012. godini procijenjeni su na 3,8 mili-jarde ameriËkih dolara. Viπe od 38.000 ljudi morat Êe bitiraseljeno.

Power, Vol. 146, No. 8, November/December 2002.

SBK

BUDU∆NOST PROIZVO–A»A VJETROTURBINA

U potrazi za Ëistim, pouzdanim izvorom energije, a ujednoi za poboljπanom tehnolgijom tubine, shvatilo se da je vje-tar jedan od dominantnih izvora obnovljive energije.U SAD-u, tijekom energetske krize sedamdesetih godinaproπlog stoljeÊa prvi put se poËelo ozbiljno razmiπljati o kori-πtenju snage vjetra. Usprkos relativno kratkom periodu

89

moguÊnost dobivanja vodika direktno iz sunËevog svetlo-sno-energetskog polja. Time se htjelo pokazati, da Êe vodiksutra biti izvor goriva i srediπnji gorivi element za proiz-vodnju ELEKTRI»NE energije. To je izvanredna mogu-Ênost da se obnovljivi izvori energije transformiraju u vodi-kovo gorivo izvanredne ËistoÊe pod visokim pritiskom.Takoer jedna druga ameriËka kompanija SunPower Corp.(podruænica kompanije Renewable Energy Corp.) raspo-laæe tehnologijom, pomoÊu koje moæe proizvesti elektriËnuenergiju po cijeni izmeu 5 do 9 centi/kWh u velikim para-boliËnim sunËevim reflektorima. To je tzv. SOLAREC su-stav. Tehnologija se sastoji u koriπtenju velikih paraboliËnihreflektora za fokusiranje solarne energije u spremnike, gdjese uz temperaturu od 2000 stupnjeva Celzijusa obavlja ele-ktroliza vode. Tako bazen povrπine od 100 m2 moæe proiz-vesti toliko vodika dnevno, da turbina od 3 kW proizvede 72kWh elektriËne energije. Elektrana s 10.000 bazena takveveliËine u stanju je proizvesti tijekom godine toliko vodika dase moæe dobiti 67 milijuna kWh elektriËne energije.Prototipovi za ovu tehnologiju pokazali su moguÊnost pro-izvodnje elektriËne energije uz cijenu od 800 dolara poinstaliranom kW. S obzirom da je trenutaËna cijena 10 centi/kWh, godiπnja vrijednost proizvodnje iznosila bi 100 milijunaameriËkih dolara. SOLAREC sustav je operativan 24 satadnevno, πto je prednost u odnosu na vjetroelektrane. Iakose farme vjetroelektrana mogu izgraditi za manje od 800dolara po kW, cijena proizvedene elektriËne energije je ve-Êa i kreÊe se od 14 do 21 centi/kWh s dnevnim moguÊnos-tima od 33%.

Refocus, Juli/August 2002.SBK

TRENING - RJE©ENJE MANJKA RADNE SNAGE

AmeriËka energetska industrija susreÊe se sa sve veÊimproblemom nalaæenja i zadræavanja kvalificirane tehniËkeradne snage (operateri, tehniËari i majstori). Manjak kvali-ficirane radne snage uzrokuje u nekim regijama pritajeneratove meu poslodavcima. Da bi postojeÊe osoblje moglopreuzeti poslove koje su radili zaposlenici koji su otiπli, po-trebna su im dodatna znanja. Zato se rjeπenje ovog pro-blema vidi u doπkolovanju.Polazi se od toga da nije dovoljno samo razvijati nove vje-πtine menadæera za sustave poslovanja, veÊ da to isto trebaËiniti i za druge razine zaposlenika. Zaposlenici takoer tre-baju obnavljati i unaprjeivati svoje postojeÊe vjeπtine.Da bi se zadovoljile nove potrebe, potaknuti su trening pro-grami u cijeloj energetskoj industrije na opÊoj razini. Poka-zalo se da je poveÊani opseg treninga od vrlo velike pomoÊiu podruËjima kao πto su sigurnost, regulativa i meudisci-plinarni trening te se on tretira kao naËin za poveÊanje efika-snosti.Na temelju iskustva i rezultata odræanih treninga, programise proπiruju i na tehniËka podruËja. Kako bi poveÊale efi-kasnost, kompanije organiziraju trening u operativnim vjeπti-nama kao i u zanatskim programima. Neke kompanije orga-niziraju tehniËki trening u viπe stupnjeva kako bi pomoglesvojim zaposlenicima da podignu razinu svojih vjeπtina. Kaododatak opÊem tehniËkom treningu, mnogi proizvoaËi ene-rgije poduËavaju i specifiËne vjeπtine kao πto su pojedinaËnitreninzi iz podruËja mobilnih strojeva, koriπtenja slitina i Ëe-lika, sastava tla te koriπtenja novih tenologija. BuduÊi da nu-

koriπtenja vjetra kao sredstva za proizvodnju elektriËne ene-rgije, ljudi su nastojali izgraditi turbine na vjetar cijelo sto-ljeÊe, no tek 1980. godine doπlo je moderno doba ove te-hnologije. Zadnje godine proπlog i prve ovog stoljeÊa obilje-æene su brigom za smanjenje stakleniËkih plinova, pa su seenergija vjetra i energija sunca naπle u srediπtu zanimanjakao glavna sredstva za smanjenje oneËiπÊenja.OsvrÊuÊi se na razdoblje od 1980. godine do danas, tijekomprvih godina, Kalifornija je postala vodeÊa u svjetskim ra-zmjerima u koriπtenju snage vjetra. »ak se i danas u nekimdijelovima koriste tisuÊe turbina: od prastarih modela, pasve do sofisticirane GE energetske turbine od 1,5 MW. OËi-to je napredak ove mlade industrije u kratkom vremenskomrazdoblju. Turbina je poboljπana te je stvorena moguÊnostproizvodnje veÊe koliËine energije kao i rada vjetroelektra-ne pri veÊim brzinama vjetra. Ako se razvoj nastavi ova-kvim tempom, do 2010. godine, nove turbine bi mogle do-stiÊi i do 360 metara. Za usporedbu, Eiffelov toranj u Parizuvisok je svega 320 metara. Jasno, kao i kod aviona, i ovdjeÊe se trend gradnje velikih turbina zaustaviti na nekoj veli-Ëini, jer Êe i neki drugi faktori utjecati na njihovu izgradnju.

S obzirom na rasprostranjenost koriπtenja vjetroelektrana,danas se situacija promijenila. Kaliforniju, dosada vodeÊu,prestiæe NjemaËka s kapacitetom od 8.100 MW. Tijekomzadnjih nekoliko godina SAD se bore za drugo mjesto sDanskom i ©panjolskom. Danas se u Danskoj proizvodi 14% ukupnog energetskog kapaciteta u vjetroelektranama.Kako Svjetsko udruæenje za energiju vjetra EWEA nastojizacrtati jasne ciljeve vezane za obnovljive izvore energije,bilo je jako razoËarano nerazumijevanjem na nedavnomSvjetskom Summitu u Juænoj Africi. Ipak, ima i od toga nekekoristi. Taj je dogaaj ipak pomogao da su obnovljivi izvorienergije bili srediπnja tema rasprave o energiji te da se πirojjavnosti skrenula pozornost na ove probleme.

Kako vaænost vjetra raste nakon protokola u Kyotu i ostalihinicijativa vezanih za okoliπ, ova grana industrije ulaæe na-pore i sredstva da bi koriπtenje energije vjetra uËinili konku-rentnom. ProizvoaËi opreme za vjetroelektrane su opti-mistiËni. Posao se πiri u zemljama Europe, kao πto suDanska, NjemaËka, ©panjolska te Velika Britanija. No, kori-πtenje energije vjetra πiri se po cijelom svijetu. Prema nekimistraæivanjima ne postoje tehniËka ograniËenja da bi se 12% svjetske elektriËne energije proizvelo u vjetroelektrana-ma.

International Power Generation, August/September 2002.

SBK

VODIK DIREKTNO IZ SUNCA

AmeriËka kompanija za proizvodnju gorivih Êelija Protone-nergy Systems Inc. razvila je obnovljivi sustav gorivih Êelijapod nazivom HOGEN koje pretvaraju elektriËnu energiju uvodik i obratno, vodik u elektriËnu energiju. Ovaj sustav za-pravo predstavlja skladiπte energije. Sustav takoer omo-guÊuje da se konvertiranjem elektriËne energije iz mreæe iliproizvedene u vjetroelektranama, solarnim i hidroelektrana-ma dobije vodik koji se moæe uskladiπtiti. Vodik se Êe sekonvertirati u elektriËnu energiju pomoÊu specijalnog po-strojenja ili gorivih Êelija.Navedena kompanija proslijedila je generator HOGEN ujedan informativni centar u ©vedskoj, kako bi demonstrirala

90

klearna postrojenja moraju udovoljiti propisima o otpornostina potrese, orgniziraju se trening programi vezani zaseizmiËke analize. Takoer se provodi i trening koji mogu-Êava zaposlenicima rukovanje analognim instrumentima idrugim ureajima.VeÊina energetskih kompanija putem seminara osposoblja-va polaznike da zamijene zaposlenike koji su umirovljeni.Npr. novi operateri Ëesto ulaze u organizacije s nedovoljnimznanjem i vjeπtinama. Osim treninga sa strukturiranim vje-πtinama za nove operatere, organiziraju se i teËajevi zaosvjeæenje znanja trenutnih zaposlenika.Kompanije takoer organiziraju treninge za osoblje koje radina odræavanju, dakle za grupu ljudi s malim promjenamaprocedura te s repetitivnim funkcijama u poslu, πto je potpu-no razliËito od potreba operatera. Osoblje na odræavanjutrenutaËno ne bi trebalo proÊi tako intenzivan program, alizbog velikih promjena koje Êe uslijediti u razdoblju od pet dosedam godina, to je ipak nuæno. Naime, ponovno Êe doÊi doumirovljenja sadaπnje radne snage te Êe ponovno doÊi domanjka kvalificirane radne snage, pa trening mora omogu-Êiti adekvatne zamjene za umirovljene.Organiziranjem treninga bave se specijalizirane kompanijekao πto su National Technology Transfer Inc (NTT), Engle-wood, Bonneville Power Administration (BPA) i druge.

Power, August 2002.SBK

NUKLEARNI KREDIBILITET PONOVNOPOLJULJAN

TreÊina ukupne japanske potroπnje elektriËne energije na-miruje se iz nuklearnih elektrana. Krajem proπle godine od17 nuklearnih reaktora 5 reaktora, ukupne instalirane snage5.184 MW, bilo je zatvoreno radi inspekcije. Posljedica je tokrivotvorenja 29 izvjeπÊa inspekcije TEPCO o stanju nu-klearnih postrojenja u Japanu u osamdesetim i devede-setim godinama proπlog stoljeÊa. Zbog toga , a i drugih inci-denata tijekom godina, kredibilitet vladine politike u pogledunuklearne energije naruπen je, a isto tako poljuljano povje-renje graana.Polovinom 2000. godine, vijest o krivotvorenju izvjeπÊa pro-curila je u javnost, kada je jedan od inæenjera, bivπi zapo-slenik u nuklearnom postrojenju u San Joseu, odao infor-maciju Ministarstvu za gospodarstvo, trgovinu i industrijuMETI. To se dogodilo dvije godine prije nego je TEPCO po-duzeo koordiniranu akciju. On je odmah poslan u kontrolute je u srpnju 2000. godine poslao anonimnu prijavu o krivo-

tvorenju izvjeπÊa TEPCO-a Ministarstvu za meunarodnutrgovinu i industriju. U prijavi je navedeno da je 6 reaktoraneispravno, odnosno ima pukotine na pumpama za hlae-nje jezgre, dok je u izvjeπÊima TEPCO-a stajalo da se toodnosi samo na tri reaktora.Nakon toga TEPCO je poduzeo koordiniranu akciju i takootkrio da je u 29 izvjeπÊa doπlo do zataπkavanja o stvarnomstanju postrojenja i to u dijelu koji on sam kontrolira. Naime,vladina agencija za nuklearnu i industrijsku sigurnost (Thegoverment’s Nuclear & Industrial Safety Agency) kontrolirasustave hlaenja i osnovne komponente nuklearnog postro-jenja svakih 13 mjeseci. Vlasnik kontrolira pumpe za hla-enje jezgre reaktora i njihove dijelove. I upravo na tim dije-lovima pronaene su neprijavljene pukotine. Defektni dije-lovi u Japanu se normalno zamjenjuju dok je u Europi iSAD-u praksa da se popravljaju.

Power, October 2002; Power Engineering International,October 2002.

SBK

BFNL - SVIJETLA BUDU∆NOST UPRKOSREKORDNIM GUBICIMA

Britanska kompanija za preradu istroπenog nuklearnog go-riva British Nuclear Fuels (BNFL) izvijestila ja o rekordnimgubicima od 3.3 milijarde ameriËkih dolara. No, istodobno jeizjavila da su njene perspektive poboljπane. Rekordni gubicivezani su za provjeru pouzdanosti vlastitih nuklearnih pogo-na te za zatvaranje dviju tvornica -Calder Hall u Cumbriji teChapelcross u ©kotskoj.Predsjednik BNFL-a je izjavio da se ovdje radi o dogaajugodine za kompanije u dræavnom vlasniπtvu. Poboljπaneoperativne peformanse omoguÊile su da se proπlogodiπnjigubitak od 304 milijuna dolara prije izuzeÊa poreza pretvoriu dobit od 32 milijuna dolara za ovu godinu. Odluka o kori-πtenju nuklearne energije je Ëvrsta i predstoji svijetla budu-Ênost i za industriju i za kompaniju.Prema rijeËima izvrπnog direktora kompanije, postojale sudvije vaæne odluke tijekom proπle financijske godine koje Êeimati pozitivan utjecaj na BNFL u godinama koje dolaze.Prva je odluka vlade Velike Britanije da uspostavi tijelo zaupravljanje novËanim obvezama LMA (Liabilities Manage-ment Authority). Druga se odluka odnosi na upravljanjeotpadom, koje je poboljπano.

Electricity International, August 2002.

SBK

okvir i sadrﬁaj regulacije energetskog ......republici hrvatskoj kako su definirani paketom...

Documents