olimpijska revija br 11
DESCRIPTION
Olimpijska revija br 11TRANSCRIPT
MART, 2010. Broj 11
„Srbija i Vankuveru istoriji“
„Srbija i Vankuveru istoriji“
„ Singapur ~ekabudu}e zvezde“
strana 10 strana 2
„Po~etak drugog vekasrpskog olimpizma“
3
Primereno ~injenici da se vreme-
nski poklapa sa odr`avanjem olim-
pijskih takmi~enja u Vankuveru,
istorijski datum, 23. februar 2010.
godine - 100. ro|endan Olimpij-
skog komiteta Srbije - u na{oj ze-
mlji obele`en je nekolicinom doga-
|aja, u organizaciji samog OKS, ali
i dobronamernim inicijativama po-
{tovaoca olimpijske ideje.
Beogra|ani koji su u utorak, 23.
februara {etali prestonicom na ula-
zu u Hotel „Moskva“ kraj Terazijske
~esme mogli su da uo~e lovorov ve-
nac koji je krasio spomen-plo~u
postavljenu pre 30-ak godina inici-
jativom nekada{nje SOFK Srbije. Si-
mbol olimpijskih pobednika, lovo-
rov venac, ovog puta podse}ao je
na trenutak kada su pre sto godina
u nekada{njoj Palati „Rosija“ neko-
licina oficira na ~elu sa Svetomirom
\uki}em zvani~no osnovali Srpski
olimpijski klub, formalizuju}i tako
olimpijske ideje koje su decenijama
unazad bile poznate u na{oj zemlji
i odr`ale se uprkos brojnim izazo-
vima do danas. SOK je nekada
osnovan u redakciji lista „Novo vre-
me“, koja se nalazila na 4. spratu
dana{njeg Hotela „Moskva“, o ~e-
mu su ve} sutradan izve{tavali „No-
vo vreme“, ali i list „Srpski vitez“.
Na sam dan, sto godina kasnije,
sportska redakcija dnevnog lista
„Politika“ svojim ~itaocima priredi-
la je izvrstan dodatak o olimpij-
skom pokretu u Srbiji u kome je na-
jvi{e pa`nje posve}eno samim spo-
rtistima, osvaja~ima prvih medalja
za Srbiju u Pekingu 2008. godine,
ali i pri~i o medalji i u~e{}u malo
poznatog u javnosti Mom~ila Tapa-
vice, u~esnika prvih Olimpijskih
igara u Atini 1896. godine
Akcija u {kolamaInicijativom OKS, u svim osnov-
nim i srednjim {kolama u Srbiji |a-
cima je pro~itan tekst o istoriji Oli-
mpijskog pokreta u na{oj zemlji i
na taj na~in olimpijska ideja pro-
movisana je me|u mladima, budu-
}im promoterima olimpijskog po-
kreta.
Sjajna ideja realizovana je na pra-
vi na~in, jer upravo me|u mladima
kriju se budu}e zvezde, olimpijci,
ali jo{ vi{e po{tovaoci sporta i oli-
mpijskog pokreta uop{te.
Na taj na~in razvijaju}i olimpij-
sku ideju predstavnici OKS su naj-
ve}e svetsko takmi~enje pribli`ili
ne samo kroz rezultate, pri~e o
uspesima i tu`nim trenucima, ve}
o svemu onome {to prethodi doga-
|anjima koja na svake ~etiri godine
potisnu sve svetske doga|aje u dru-
gi plan.
Izlo`ba u RTS-uU galerijskom holu Radio-televi-
zije Srbije, ku}e koja od Igara 1960.
godine u Rimu ekskluzivno preno-
si sve Letnje olimpijske igre za teri-
toriju na{e zemlje, otvorena je izlo-
`ba pod nazivom „Na{i olimpijci“
u organizaciji redakcije za istorio-
grafiju TVB. Izlo`ba, koju delom ~i-
ni zaostav{tina reditelja Zvonka Si-
monovi}a, a delom drugih i danas
aktivnih sportskih radnika RTS Ve-
ska Grozdani}a, Mome Martinovi-
}a i drugih, do 5. marta 2010. godi-
ne poslu`i}e kao ambijent za inte-
raktivne radionice sa studentima i
mladim snagama RTS-a da u razgo-
voru sa rediteljima, kamermanima
i tehni~arima TVB-RTS saznaju bo-
gata iskustva sticana pre svega na
Olimpijskim igrama, ali i na drugim
velikim me|unarodnim sportskim
takmi~enjima. Otvaranju izlo`be
prisustvovali su nekada{nji i sada-
{nji novinari, komentatori, produ-
kcija TVB-RTS, koji su se prise}ali
direktnih prenosa Igara, posebno
Zimskih olimpijskih igara u Saraje-
vu, Mediteranskih igara u Splitu,
prenosa poput fudbalske utakmice
Ajaks - Juvetnus 70-ih godina i dru-
gih, po kojima RTS i danas u`iva ve-
liki ugled u Evropi i svetu.
Dodatak „Politike“I list „Politika“ se pridru`io obe-
le`avanju jubileja. U posebnom
dodatku 23. februara novinari na-
jstarijeg dnevnog lista @ivko Balj-
kas, Ivan Cvetkovi}, Aleksandar
Mileti} (i sami izve{ta~i sa najve-
}eg takmi~enja) i Voja Nedeljkovi}
su na 16 strana podsetili na razvoj
olimpijske ideje u Srbiji. Objavlje-
ni su razgovori sa Novakom \oko-
vi}em (tenis), Miloradom ^avi}em
(plivanje) i Vladimirom Vujasino-
vi}em (vaterpolo), u kojima su
evocirane uspomene na prve me-
dalje za Srbiju na Olimpijskim
igrama 2008. u Pekingu.
Osniva~ i izdava~PRESS DNEVNE NOVINE d. o. o. Beograd, Kraljice Marije 1/14Direktor Nenad Lazi}
Glavni i odgovorni urednik svih izdanja \oko Kesi}Urednik izdanja Dragutin Stojmenovi}Layout Borislav Bajki}, Mirko
Nestorovi}, Trifko ]orovi}[tampa PPG {tamparija
MEMBER OF PRESS PUBLISHING GROUP
OBELE@EN 23. FEBRUAR, DATUM OSNIVANJA OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJE
U{li smo u drugi vekUZDANICE SRPSKOG SPORTA... Novak \okovi}, Vladimir Vujasinovi}, Jasna [ekari} i Milorad ^avi}
VEK OLIMPIZMA... Plakat sa proslave
NEKAD BILO... Beograd 1910. godine
4
Predstavnici Srbije su se prema svo-
jim mogu}nostima predstavili u
Vankuveru. Najbolji utisak ostavili
su bobisti, skija{ice su bile blizu svog
nivoa, dok su biatlonci pokazali da
jo{ uvek nemaju ni iskustvo ni kva-
litet za visoke domete. U svakom
slu~aju, predstoji detaljna analiza,
ali i {to je jo{ va`nije, po~etak novog
na~ina rada u razvoju zimskih spo-
rtova u Srbiji.
Srce na stazu bobistaSrpski bob tim osvojio je 18. mesto.
Vuk Ra|enovi}, Milo{ Savi}, Igor [a-
r~evi} i Slobodan Matijevi} su posle
tri finalne trke bili 17, na kraju za jed-
nu stepenicu slabiji. Ali kada se sve
zna kako i gde treniraju,
postigli su uspeh.
- Postigli smo sjajan
rezultat i mnogo smo
sre}ni! Zavr{ili smo
na 18. mestu, {to
zna~i da smo u samoj
eliti! - rekao je Vuk
Ra|enovi}. - Razuveri-
li smo one koji su sum-
njali u na{e mogu}nosti.
Imali smo jaku moralnu
podr{ku od pravih ljudi i ni-
jednog trenutka se nismo ose-
}ali kao da smo sami. Kada je
moj otac i na{ trener bio
pilot bob tima Jugoslavi-
je u Solt Lejk Sitiju
2002, zavr{ili smo tak-
mi~enje na 25. mestu.
Bilo mi je va`no da
budemo barem 24. ili
bolji.
Srpski bob tim zaos-
tao je za pobednicima
pet sekundi i 89 stotinki,
a osvajanjem 18. mesta Ra-
|enovi}, Savi}, [ar~evi} i Ma-
tijevi} postali su najuspe{niji
predstavnici Srbije u Vankuve-
ru.
- Pokazali smo da mo`emo da se
takmi~imo sa najboljima. Na{i mo-
mci, na ~elu sa pilotom Vukom Ra-
|enovi}em, pokazali su ve{tinu, hra-
brost i odva`nost! Na izuzetno te{koj
stazi, na kojoj se veliki broj posada
prevrnuo, bob tim Srbije se svaki put
uspe{no spustio. Vuk je imao pove-
renje posade, {to je izuzetno va`no -
izjavio je Branislav Jevti}, {ef misije
Olimpijskog tima Srbije.
Skija{ice mogle boljeOd skija{ice Jelene Lolovi} najvi{e
se o~ekivalo, jer je re~ o takmi~arki
koja ima dosta internacionalnog
iskustva. U superveleslalomu zavr{i-
la je na 30. mestu. To
nije njena disciplina i
prakti~no samo je po
te{koj stazi vozila da bi
osetila atmosferu i zavr{i-
la trku. Za pobednicom,
Austrijankom Andreom
Fi{baher, zaostala je 6,5
sekundi. U ovoj disciplini Nevena Ig-
njatovi} nije uspela da zavr{i trku.
Njih dve su se predstavile i u vele-
slalomu. Lolovi}eva je bila 33, dok je
Nevena osvojila 39. mesto. Od po-
bednice Viktorije Rebensburg Jelena
je bila slabija za 7,5 a Nevena za 10
sekundi. Ovakav plasman su ostvari-
le posle bolje vo`nje u drugoj trci. Po-
sle prve, Lolovi}eva je bila 39, a Ignja-
tovi}eva za jedno mesto slabija. Dru-
ga trka je tada bila odlo`ena zbog lo-
{ih vremenskih uslova.
U slalomu je najbolja bila Ignjato-
vi}eva, koja je zauzela 32. mesto sa
zaostakom od sedam i po sekun-
di, i tako za devet pozicija
popravila plasman u od-
nosu na prvu rundu. Lo-
lovi}eva je odli~no kre-
nula u prvoj vo`nji, ali
je usledila gre{ka, pa
je izgubila mnogo
vremena i zavr{ila na
67. mestu. Najisku-
snija srpska skija{ica
je zbog toga odlu~ila da
ne startuje u drugoj run-
di, dok Trm~i}eva nije
uspela da zavr{i prvu vo`nju.
- Jako mi je `ao {to nisam
uspela da zavr{im trku. Dala
sam sve od sebe, ali je u sportu potre-
bna i sre}a ponekad. Meni ona nije
bila ba{ naklonjena poslednjih mese-
ci - rekla je Jelena Lolovi}, i dodala: -
Ostvarila sam rezultat ispod mojih
mogu}nosti. @ivot ide dalje i treba se
koncentrisati na nove izazove.
Biatlonci u~iliNa Igrama je ina~e prvi od srpskih
takmi~ara startovao biatlonac Milan-
ko Petrovi}. Po te{koj stazi u sprintu
na 10 km osvojio je 81. mesto.
- Trka je bila veoma te{ka, poseb-
no za takmi~are koji su krenuli posle
startnog broja 10, jer je tada sneg po-
~eo da pada ja~im intenzitetom i ta-
ko poremetio kako pucanje, tako i si-
tuaciju na stazi. Posle toga je staza bi-
la mnogo sporija, pa i ne ~udi {to su
me|u prvom desetoricom bila {esto-
rica koji su imala brojeve od jedan do
deset. Plasmanom nisam zadovoljan,
moglo je da bude mnogo bolje, ali s
obzirom na to koliko je bilo ulaganja
dr`ave, rezultati su fenomenalni - re-
kao je Petrovi} predstavnicima me-
dija.
U trci na 20 km bio je 87. u konku-
renciji 88 takmi~ara. Za olimpijskim
{ampionom Svendsenom iz Norve-
{ke zaostao je vi{e od 11 minuta.
- Bilo je bolje tr~anje nego u prvoj
trci, ali sam lo{ije ga|ao. Moglo je da
bude bolje.
U skija{kom tr~anju na 15 km
Amar Garibovi} je osvojio
80. mesto u konkurenci-
ji 96 takmi~ara. Za po-
bednikom Kolonjom
zaostao je 6,5 minu-
ta.
- Ne mogu da
opi{em sre}u {to
sam sa 18 godina
u~esnik Igara. Pono-
san sam na svoje u~e-
{}e i na rezultat, pose-
bno kada se zna koliko se
kod nas ula`e u zimske spo-
rtove - rekao je Garibovi}.
U trci na 10 km slobod-
nim stilom Belma [mrkovi} je bila
78.
- Imala sam tremu, ali sam htela
samo da zavr{im trku. U Srbiji nije bi-
lo snega i te{ko je bilo na ovako te{koj
stazi o~ekivati bolji rezultat. Presre}-
na sam jer sam predstavljala dr`avu,
to daje veliku snagu. Uslovi kod nas
nisu bili kako treba, tako da sam na
kraju ipak zadovoljna.
Pobedila je ^arlot Kale iz [vajcar-
ske, a na{a predstavnica je zaostala
10 minuta i 49 sekundi.
O^EKIVANI REZULTATI SRPSKIH SPORTISTA NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA
39 U VELESLALOMU... Jelena Lolovi}
18 U BOBU ^ETVOROSEDU... Vuk Ra|enovi},
Milo{ Savi}, Igor [ar~evi} i Slobodan Matijevi}
32 U SLALOMU...
Nevena Ignjatovi}
PRVI PUT POD ZASTAVOM SRBIJE NA ZOI... Na{i sportisti na sve~anom otvatanju
Bobisti osvetlali obraz
80 U SKIJA[KOM
TR^ANJU...
Amar Garibovi}
78 U SKIJA[KOM
TR^ANJU...
Belma [mrrkovi}
81 U BIATLONU...
Milanko Petrovi}
5
U~e{}e sportista iz 82 nacio-
nalna olimpijska komiteta za
Zimske olimpijske igre u
Vankuveru predstavljaju re-
kord koji }e se pamtiti. [est
zemalja: Kajmanska Ostrva,
Kolumbija, Gana, Crna Gora,
Pakistan i Peru prvi put u
istoriji su u~estvovali na Zim-
skim igrama, a prvi put u
istoriji zimskih sportova, ~ak
40 odsto od ukupnog broja
sportista bile su `ene.
Globalni interes za „bele oli-
mpijade“ raste iz godine u go-
dinu, a najbolji pokazatelji su
da je vi{e od 21.000 ~asova tele-
vizijskih, odnosno prenosa na
digitalnoj platformi preuzeto sa
borili{ta u Vankuveru. Ceremo-
niju sve~anog otvaranja Igara
posmatralo je 13,3 miliona gle-
dalaca, a najve}i broj ih je bio iz
Kine, Japana i Ju`ne Koreje. I
veliki broj TV emitera u Evropi
preuzeo je prenose sa ovogodi-
{njih Igara, a ve} sada je pozna-
to da je 50 odsto programa
emitovano u tzv. televizijskom
prajmtajmu na Starom konti-
nentu. Ogroman uspeh ostva-
rila je i MOK-ova „Fejsbuk“
stranica, koja je okupila oko 1,4
miliona fanova {irom planete.
Posle sedam godina nepreki-
dnih priprema, dan uo~i zavr-
{etka Igara 2010. godine mo`e
se re}i da su Igre ispunile o~e-
kivanja, uprkos brojnim izazo-
vima sa kojima su se organiza-
tori susreli. Jedan od najve}ih
svakako je bio odr`ati zimsku
atmosferu na stazama na Saj-
presu i Visleru, koje su zbog ne-
dostatka snega bile konstantno
na oku specijalista za ove obla-
sti, koji su morali 24 sata da bri-
nu o tome da odr`e svetski ni-
vo kvaliteta objekata. Za svaku
stazu, odnosno sport, potreban
je i druga~iji sneg, {to je narav-
no zahtevalo svakodnevne ana-
lize i odluke stru~njaka u ovoj
oblasti priprema sportskih te-
rena.
Olimpijci su i pored svega
u`ivali u Vankuveru, a sasvim
sigurno }e i mnogi ljubitelji zi-
mskih sportova ve} sutra i go-
dinama koje su pred nama, s
obzirom na to da je legat koji je
ostao Vankuveru, odnosno Ka-
nadi od ovogodi{njih Igara zai-
sta ogroman. Potreba za opra-
vdanjem ulo`enih miliona u
organizaciju Igara potpuno je
prirodna u svakoj zemlji, odno-
sno gradu doma}inu takmi~e-
nja, ~ak i za Kana|ane, koji su u
svojoj kandidaturi isticali pre
svega sociolo{ki i op{te dru-
{tveni uticaj sporta na stanov-
ni{tvo.
U VANKUVERU POSTIGNUTI BROJNI REKORDI ZA ISTORIJU ZOI
Ljudi najve}i legat
SOLIDARNOST OSTVARUJE SNOVE
Olimpijska solidarnostMOK-a poku{ava da do-prinese da sportisti kojiimaju talenat, bez obzirana svoj finansijski status,ostvare svoj olimpijskisan. U isto vreme, kadaje re~ o ulaganju u zim-ske sportove, Olimpijska solidarnost poku{ava da pravilnim ula-ganjem obezbedi i kvalitet samih takmi~enja. @ivotna pri~a skija-{a iz Gane, olimpijskog stipendiste, ipak je jedna od posebnih i obe-le`ava Igre u Vankuveru. Kvame Mkruma A~empong je skijanjenau~io na ve{ta~kom snegu u Velikoj Britaniji. Ro|en u prestoni-ci Gane, ovaj momak je studirao u Britaniji i sportom po~eo da sebavi tako {to je po~eo da radi u jednom skija{kom centru.
PRVI
SKIJA[
GANE:
Kvame
Mkruma
A~empong
BEZ MILOSTI U DOPING KONTROLI
Ta~no 1.363 doping testa izvr{ena su na Igrama u Vankuveru, ~i-me je ostvaren rekord po broju doping kontrola na zimskim olim-pijskim takmi~enjima. Ukupno su izvr{eni 1.040 pregleda urina i323 krvi. Sportiste je testirala WADA u saradnji sa VANOK-om, Or-ganizacionim komitetom pod vo|stvom MOK-a, pre i posle takmi-~enja, i do danas nijedan test nije bio pozitivan. Ovo potvr|uje veli-ku posve}enost MOK-a kada je re~ o borbi protiv dopinga u sportu.
6
Adam Pengili ~lan bob tima Velike Bri-
tanije i An|ela Mari Ru|ero hokeja{ica
SAD dobili su najvi{e glasova prilikom
izbora za nove ~lanove Sportske komisije
MOK. Zamenili su Pernilu Viberg i Manu-
le di ]enta koji su na ova mesta izabrani
na Olimpijskim igrama u Solt Lejk Sitiju
2002.
Obaveza ~lanova Sportske komisije }e i
u narednom periodu biti oslu{kivanje sta-
vova takmi~ara, pomaganje savetima i ko-
nkretnim akcijama u organizaciji Olimpi-
jskih igara.
Adam Pengili je dobio 615 glasova dok je
za An|elu Mari Ru|ero glasalo 605 sporti-
sta. Kao novi ~lanovi bi}e zvani~no pred-
stavljeni na zatvaranju Olimpijskih igara,
28. februara. Ne treba zaboraviti da je pra-
vilo da ne mogu biti izabrani sportisti
predstavnici jednog sporta.
Kandidati su jo{ bili: D`eki Kopel (Au-
stralija), Antoan Denrie (Francuska), Ele-
na Gedevani{vili (Gruzija), Kurelbatar Ka{-
Erden (Mongloija), Petra Majdi~ (Sloveni-
ja), Ipolito Sanfratelo (Italija) i Miroslav [a-
tan (Slova~ka).
SA SKELETONA U KOMISIJU... Adam Pengili
SVI GLASALI
ZA NJU...
An|ela Ru|ero,
hokeja{ica SAD
KONTAKT SA SVETOM... Reprezentacija „Samsunga“ u Vankuveru
Novi ~lanovi Sportske komisije
Primat „Omege“MERE I BOB... Bob je poslu`io kao promocija „Omege“
Zvani~ni mera~ vremena na Olimpij-
skim igrama i decenijski partner
MOK-a, kompanija „Omega“, u Van-
kuveru je potvrdila reputaciju najbo-
ljeg mera~a vremena na sportskim
doga|ajima. Prvi put u istoriji, „Ome-
ga“ je bila jedina kompanija ~iji su se
proizvodi koristili tokom svih takmi-
~enja na Igrama. ^ak 220 profesional-
nih mera~a vremena i statisti~ara za-
jedno sa brojnim volonterima koristi-
lo je oko 200 tona opreme koja je po-
tvr|ivala verodostojnost postignutih
rezultata, njihovu transparentnost i
distribuciju u baze podataka.
Najbolji simbol „Omege“ u Vanku-
veru je mera~ odbrojavanja vremena
do po~etka Igara koji je bio postavljen
12. februara 2007, tri godine uo~i po-
~etka takmi~enja. Ovaj sat je visine {e-
st metara, {irine tri i te`ak 1.170 kilo-
grama.
Randevu sa „Samsungom“
„Olimpijski randevu sa ‘Samsungom’“
bio je naziv za brojne aktivnosti u „Sa-
msungovom“ paviljonu u Vankuveru.
Najnovije vajrles (be`i~ne) tehnologi-
je u komunikaciji koje sportistima po-
sle takmi~enja omogu}avaju opu{ta-
nje i stupanje u kontakt sa porodica-
ma i obo`avaocima promovisali su
brojni asovi me|u kojima i Vejn Grec-
ki, jedan od najboljih hokeja{a svih
vremena.
„Samsungov“ doprinos olimpijskoj
porodici je veliki, a podrazumeva i
obezbe|ivanje komunikacijske platfo-
rme za tzv. „be`i~ne olimpijske aktiv-
nosti“ ~ime je svim u~esnicima Igara
omogu}eno da komuniciraju me|u-
sobno. Tako|e, korisnici telefonskih
ure|aja ove kompanije dobijaju sve re-
zultate i osnovne informacije tokom
olimpijskih takmi~enja. „Samsung“ je
sponzor MOK-a od Igara u Seulu 1988.
godine, a be`i~nu tehnologiju je prvi
put predstavio na Igrama u Naganu
1988. godine. Ugovor sa MOK-om ima
va`i zaklju~no sa Rijom 2016. godine.
7
Na samom po~etku ZOI u Vankuve-
ru dogodila se nesre}a u kojoj je po-
ginuo sanka{ iz Gruzije Nodar Ku-
maraita{vili tokom svog prvog treni-
nga u Vistleru. Ovaj doga|aj je po-
tresao sve u~esnike Igara, a njegovoj
porodici, nacionalnom komitetu i
svetskoj sanka{koj federaciji upu}e-
ni su brojni telegrami sau~e{}a.
- Iskreno smo pogo|eni ovom
tragedijom i sau~estvujemo u bolu
porodice i svih prijatelja Kumarati-
{vilija koji je u Vankuver stigao sa
`eljom da odsanja svoj olimpijski
san - istakao je tim povodom @ak
Rog.
NAPRED, SVETE
SIMBOL IGARA... Zid mira u Olimpijskom selu
OLIMPIJSKI DUH NA DELU... Tobijas Angerer na pobedni~kom postolju
Predsednik MOK-a @ak Rog sve~ano
je otkrio Zid olimpijskog mira u Van-
kuveru zajedno sa ~lanovima MOK-
a i Sportske komisije. Uz prikladan
zabavni program, iz srca Olimpij-
skog sela preneta je poruka mira ili
gr~ki „ekerija“ koja datira jo{ od an-
ti~kih olimpijskih igara iz 9. veka pre
na{e ere, kada su prestajali ratovi to-
kom odr`avanja olimpijskih takmi-
~enja.
- Svet je danas pun razli~itosti,
mnogi konflikti izme|u zemalja i
gra|ana obele`avaju na{ `ivotni vek.
Ideja mira koju `elimo da poka`emo
svetu je ova koju {aljemo iz Olimpi-
jskog sela, na{eg primera harmonije
me|u razli~itim nacijama planete.
Na istom mestu `ive predstavnici 82
zemlje, u miru i po{tovanju, bez ob-
zira na etni~ku, rodnu, kulturnu, re-
ligijsku ili politi~ku pripadnost. Oli-
mpijski zid kao simboli~an primer
smo prvi put pokazali u Atini 2004.
godine, a evo i danas je on primer
na{e `elje za haromnijom u svetu.
Zid mira se sastoji iz dva stuba na
kojima su predstavljeni radovi Abo-
rid`ina i zapravo simboli~no pred-
stavljaju pozadinu medalja sa Igara
u Vankuveru u 3-D formi. Sportisti
su pozivani da upi{u svoje ime na
zid ~ime postaju donatori mira i so-
lidarnosti.
Odr`ivi razvoj uz „Koka-Kolu“
Top sponzori MOK-a tokom Igara u
Vankuveru su imali brojne aktivnos-
ti, posebno one kojima su potvr|iva-
li da su dru{tveno odgovorne kompa-
nije. „Koka-Kola“ je u svom paviljo-
nu promovisala odr`ivi razvoj, prika-
zuju}i istoriju ove kompanije i zna~aj
recikla`e danas u svetu.
- Na{ cilj je da svi shvate va`nost
brige o okolini i to smo pokazali ov-
de u Vankuveru, brojnim aktivnosti-
ma. Jedna od njih je i promocija no-
ve ambala`e koja je 30 odsto sa~inje-
na od recikliranih materijala - istakla
je direktorka komunikacija u „Koka-
Koli“.
Sve fla{e „koka-kole“ utro{ene to-
kom ZOI u Vankuveru bi}e po zavr-
{etku takmi~enja reciklirane i upotre-
bljene za nove sadr`aje i ma{ine.
Primer fer-plejaLepota olimpijskih takmi~enja je pre
svega u trenucima koji na pravi na~in
oslikavaju olimpijski duh, a jedan od
takvih primera dogodio se tokom Iga-
ra u Vankuveru. Nemac Tobijas Ange-
rer je uo~i takmi~enja u kros-kantriju
gde je va`io za jednog od favorita, pri-
metio da mu nedostaje {tap bez koga
nije mogao ni da po~ne trku. Uznemi-
ren i upla{en, Angerer nije mogao da
pretpostavi da su njegovu muku pri-
metili ~lanovi tima iz [vajcarske, koji
va`i za najve}e rivale Nemaca. Jedan
od {vajcarskih tehni~ara doneo mu je
novi {tap i omogu}io mu u~e{}e.
- Ovo je zaista jedan od najlep{tih
trenutaka u mojoj sportskoj karijeri -
istakao je Tobijas Angerer koji je trku
zavr{io osvajanjem srebrne medalje.
- Pomo} u pravom trenutku, na na-
jva`nijem takmi~enju, primer fer-ple-
ja. Zahvaljujem kolegi iz [vajcarske.
Sa „Panasonikom“u tre}u dimenzijuOlimpijske igre su uvek pratile razvoj
novih tehnologija, po~ev od 1964. go-
dine kada je prvi put satelitski emito-
van prenos Igara, preko uvo|enja di-
gitalizovanih prenosa na Igrama u
Barseloni, do visokih definicija video-
formata u prenosima iz Pekinga 2008.
godine. Kompanija „Panasonik“, par-
tner MOK-a od Igara u Kalgariju 1988.
godine sa ugovorom do Rija 2016. go-
dine u Vankuveru je promovisala pot-
puno novu dimenziju tehnologije:
HD 3-D. Uskoro }emo imati priliku
da u potpunosti u`ivamo u 3-D slici
sa Olimpijskih igara, kao da se nalazi-
mo na samom takmi~enju, potpuno
u`ivaju}i u do`ivljaju.
Panasonik omogu}ava organizato-
rima Olimpijskih igara audio-vizue-
lnu opremu poput LED displej siste-
ma, profesionalne audio-opreme, vi-
deo-kamera i DVD rekordera.
Kampanja „Vize“Top partner MOK-
a, kompanija „Vi-
za“ promovisala je
svoju novu kam-
panju tokom Igara
u Vankuveru. Pod nazivom „Napred,
svete“ ova globalna kampanja slavi
sport i trijumf humanosti kroz jedin-
stvene pri~e sportista.
U DUHU VREMENA: „Koka-Kola“ je partner MOK-a
Smrt sanka{a iz Gruzije
Zid mira u VankuveruNESRE]A... Nodar Kumaraita{vili
Maskote Olimpijade u Vankuveru
8
Marina ^erkasova preska~e
drugu prepreku tokom
takmi~enja u skijanju slobodnim
stilom na planini Sajpres
ZIMSKE ^AROLIJE
[vedska - [vajcarska,
hokej `ene,
UBC Tanderbird arena
Francuskinja
Tajna Barioz
tokom druge
trke veleslaloma
Na{i heroji
bobisti
takmi~enje
na Olimpijadi
zavr{ili na
18. mestu
Kana|anin @an
Oliviije predvodi
polufinalnu trku
na 1.500 metara
u brzom klizanju
9
E IZ VANKUVERA
Spektakularna
ceremonija
otvaranja
Olimpijskih igara
u Vankuveru
Juko Kavagu~i
i Aleksander
Smirnov (Rusija)
nastupaju na
takmi~enju u
umetni~kom
klizanju u Pacifik
koloseumu
Ruskinja Olga
Zajceva osvojila
je zlatnu medalju
u bijatlonu u
disciplini 4x6 km
Kamil Stoh
iz Poljske
tokom ekipnog
takmi~enja na
velikoj skakaonici
u Visleru
10
OLIMPIJSKE IGRE MLADIH U SINGAPURU U @I@I JAVNOSTI TOKOM OI U VANKUVERU
Tokom takmi~enja
u Vankuveru Me|u-
narodni olimpijski
komitet i organiza-
cioni odbori pred-
stoje}ih Prvih olim-
pijskih igara mladih
u Singapuru (letnje)
i Inzbruku (zimske)
promovisali su ova
takmi~enja, a pose-
bno programe koji
se odnose na kultu-
ru i olimpijsko
obrazovanje.
Legenda pliva~kog sporta, Amerikanac Ma-
jkl Felps, osvaja~ 16 olimpijskih medalja, u
Vankuveru je promovisan za prvog ambasado-
ra Olimpijskih igara mladih. Tom prilikom je
istakao:
- Igre mladih su sjajna inicijativa ne samo za
sportiste koji se takmi~e, ve} za sve one koji ̀ e-
le da se sportom bave i postanu jo{ aktivniji.
Ponosan sam {to sam postao ambasador i ra-
dujem se po~etku takmi~enja u Singapuru.
Igre u Singapuru odr`avaju se od 14. do 18.
avgusta 2010. godine i na njima }e u~estvova-
ti sportisti uzrasta od 14 do 18 godina iz svih
205 olimpijskih komiteta. Sportski program bi-
}e isti kao za Igre u Londonu 2012. godine.
Olimpijski komitet Srbije ve} se uveliko pri-
prema za u~e{}e na Igrama u Singapuru. Ove
godine se o~ekuje najve}i broj kvalifikacionih
takmi~enja, a u ovom trenutku sigurni putni-
ci za Singapur su vesla~i, d`udisti, biciklisti, ko-
{arka{i (3 na 3) i mu{ka odbojka{ka ekipa.
Posle Singapura predstoji debi zimskih iga-
ra za mlade. Prve zimske olimpijske igre mla-
dih odr`a}e se 2012. godine u Inzbruku, a u
Vankuveru je promovisan logo ovih igara, ko-
ji do~arava grad u srcu Alpa koji je bio doma-
}in „belih olimpijada“ 1964. i 1976. godine. U
Inzbruku je sedam sportova na programu, istih
kao na Igrama u Vankuveru, i o~ekuje se oko
1.000 sportista u~esnika.
Igre mladih posle Inzbruka „sele“ se u Kinu.
Nan|ing je izabran za doma}ina Drugih let-
njih olimpijskih igara mladih 2014. godine na
122. sesiji MOK-a odr`anoj u Vankuveru. U fi-
nalu izbora za doma}ina ovaj kineski grad je
dobio 47 glasova, pet vi{e nego Poznanj u Po-
ljskoj.
- Obe kandidature su odli~ne - istakao je tom
prilikom predsednik MOK-a @ak Rog. Obe su
na pravi na~in predstavile pravu atmosferu ko-
ju `elimo da imaju Igre mladih. Radujemo se
da }emo organizovati ovaj veliki doga|aj 2014.
godine i raditi zajedno sa Nan|ingom.
U promociji Igara za mlade u~estvovali su i
brojni vrhunski sportisti. U organizaciji Svet-
skog udru`enja olimpijaca (WOA) mladi koji
su `eleli da razgovaraju sa sportistima u`ivo
imali su priliku da to u~ine van takmi~arskih
objekata, u kineskom kvartu u Vankuveru, gde
je postavljena Zona okupljanja olimpijaca.
Vreme budu}ih zvezda
KARAKTERISTIKE OI MLADIHOlimpijske igre mladih odr`ava}e se svake ~etiri godine. Zimske u
vreme Letnjih OI (10 dana) a letnje (12 dana) u godini odr`avanja Zi-mske olimpijade.
Koristi}e se postoje}i objekti, a prevoz }e za u~esnike i predstav-nike MOK-a biti isti.
Svaka me|unarodna federacija odre|uje koje }e dve starosne gru-pe biti zastupljene na takmi~enju.
O~ekuje se da na Letnjim igrama bude 3.600 sportista i 1.450 slu-`benih lica, odnosno zimi 1.100 sportista i 500 slu`benih lica.
Svi u~esnici takmi~enja bi}e na licu mesta od prvog do poslednjegdana.
Program je identi~an olimpijskim smotrama, ali je broj disciplinamanji. Nisu zastupljeni vaterpolisti, manje je pliva~kih disciplina. Ko-{arka se tretira kao pojedina~an sport, igra se tri na tri, a u kajaku jeto, recimo, duel dve posade. U pojedinim sportovima i disciplinamapredvi|eni su me{oviti timovi (plivanje, atletika, tenis, stoni tenis)
Olimpijski tim mo`e da ima maksimum 70 takmi~ara, a broj sportista jednog NOK po sportuje limitiran. U ekipnim takmi~enjima u~estvuje {est ekipa (doma}in plus svaki kontinent). Sva-ki NOK mo`e da ima samo dve ekipe (mu{ka i ̀ enska). Definitivan spisak u~esnika zna}e se 15.februara.
Predvi|en je i veliki broj prate}ih akcija: radionice o {irenju olimpijskih vrednosti i olimpijskogduha, upoznavanje lokalne i drugih kultura, zdravstvena za{tita, borba protiv dopinga, za{tita ̀ i-votne sredine...
Marketin{ka prava i pravila no{enja opreme su identi~na kao na Olimpijskim igrama. Predvi-|eni su direktni TV prenosi, kao i pregledi dana, a cene ulaznica bi}e prilago|ene takmi~enji-ma. [to se „sedme sile“ ti~e, sve akreditacije }e pojedina~no odobravati MOK. Kvote u ovom slu-~aju ne postoje.
KVALIFIKOVANI SPORTISTI (INDIVIDUALNI SPORTOVI)
Sport Sportisti Br. sportista Kvalifikacioni rezultat Komentar
Veslanje Dvojac bez kormilara (M2-) 2 Zlatna medalja na SP
D`udo Mateja Glu{ac (-90kg) 1 5. mesto na SP Po pozivu MF
Una Tuba (-70kg) 1 16. mesto na SP Po pozivu MF
Ko{arka 3 na 3 (3+1) 4 Rang-lista MF
Biciklizam Tim (3+1) 4 Po pozivu MF
KVALIFIKOVANI (TIMSKI SPORTOVI)
Odbojka Mu{karci 12 Zlatna medalja na SP
KVALIFIKOVANI (TIMSKI SPORTOVI)
AMBASADOR OI MLADIH... Legendarni Majkl Felps
12
NOVI DIZAJN SAJTA OK SRBIJE PREVAZI[AO SVA O^EKIVANJA
Gu`va na www.oks.org.rsU proteklom periodu sajt Olim-
pijskog komiteta pru`ao je odre-
|ena obave{tenja korisnicima,
prvenstveno vezana za rad OKS,
a bez ve}ih `elja da se sadr`aj
pro{iri, modernizuje i prilagodi
najnovijim mogu}nostima u nje-
govom kreiranju.
^elnici OKS nalo`ili su rediza-
jn, a firma ACWEB pobrinula se
da do 1. februara, kada je u Ho-
telu „Moskva“ obele`ena stogo-
di{njica srpskog olimpijskog po-
kreta, sajt bude renoviran i pred-
stavljen javnosti. I adresa
www.oks.org.rs postala je vi{e
nego tra`ena.
Dejan Kozlina, marketing me-
nad`er OKS-a, zadovoljno sumi-
ra rezultate:
- Pro{lo je nepunih mesec da-
na od kada je na{ sajt i zvani~no
dobio novo ruho. Prvih dana je
broj poseta prevazilazio za nas i
vi{e nego iznena|uju}ih 200 pos-
to. Tada smo mislili da je to samo
po~etni odgovor na promenu sa-
dr`aja i dizajna, ali taj broj se za-
dr`ao i danas. Tako da je jasno da
smo uradili pravu stvar i pogodi-
li sa novim izgledom.
Po sadr`aju sajt se i sada najvi-
{e bavi doga|anjima vezanim za
rad organa Olimpijskog komite-
ta Srbije, ali se krug informacija
zna~ajno pro{irio. Sada se prate
u~e{}a svih na{ih takmi~ara i re-
prezentacija na sportskim mani-
festacijama u zemlji i inostran-
stvu.
- Cilj je da postanemo sajt koji
}e imati ve}inu podataka koriste-
}i pri tome i saradnju sa mediji-
ma, savezima, samim sportisti-
ma. Verujem da }emo u tome da
uspemo.
Kozlina najavljuje jo{ jedan
projekat.
- Planiramo da po~etkom sva-
kog meseca objavimo bilten u
elektronskoj formi ~iji bi sadr`aj
bio vezan za aktivnosti iz pret-
hodnog meseca. Takav materijal
bismo prezentovali poslovnim
partnerima, sponzorima, sport-
skim savezima, sportistima, me-
dijima... Na{ rad bi tako bio da-
leko prisutniji na zna~ajnim me-
stima vezanim za sport. Uz Oli-
mpijsku reviju i sajt emisiju „Oli-
mpijski krugovi“ to bi bila zao-
kru`ena celina informisanosti
kada je OKS u pitanju.
Olimpijski komitet putem saj-
ta namerava da pro{iri saradnju
i sa savezima, nadle`nim institu-
cijama, sportistima, prate}i nji-
hove aktivnosti.
- Ho}emo da se jo{ vi{e pove-
`emo sa svim granskim savezi-
ma. Tako|e pripremamo i neka
onlajn iznena|enja. Nigde ne ̀ u-
rimo, na{ tim zna ~emu te`i. Ovo
{to smo do sada uradili nas hra-
bri, ali i obavezuje da nastavimo
na taj na~in.
13
OLIMPIJSKI KOMITET SRBIJE U^ESTVOVAO NA SAJMU TURIZMA U BEOGRADU
Snaga olimpijskebakljeOlimpijski plamen ukrasio je i
Sajam turizma. Upaljen je u pe-
tak, 26. februara, na {tandu Tu-
risti~ke organizacije Srbije, u
efektnoj organizaciji OKS. Ma-
nifestacija na Sajmu turizma je
nastavak akcije kojom OKS `e-
li gra|anima da pribli`i ideju
olimpizma i brojne vrednosti
koje olimpijski pokret nosi. Ta-
ko su se i turisti~ke organizaci-
je Srbije i Beograda pridru`ile
OKS u obele`avanju stogodi-
{njice.
Pra}eni volonterima OKS, od-
bojka{i kadeti Nikola Jovovi} i
Du{an Petkovi} proneli su ba-
klju kroz Halu 4. Njih dvojica }e,
ina~e, biti u sastavu ekipe koja
}e u~estvovati na Letnjim olim-
pijskim igrama mladih u Singa-
puru. Na {tandu TOS predali su
baklju potpredsedniku OKS @a-
rku Paspalju i generalnoj direk-
torki TOS Gordani Plamenac,
koji su zajedno upalili baklju.
Prethodno je emitovan film o
osnivanju i istoriji Olimpijskog
komiteta Srbije. Po zavr{etku
ceremonije paljenja baklje, odr-
`ani su prezentacija o istoriji
OKS, zatim olimpijska radioni-
ca i kviz. Posetioci su se dru`ili
sa na{im vrhunskim sportisti-
ma, volonterima, a imali su pri-
liku da napi{u ~estitke povo-
dom 100. ro|endana OKS.
Posle nekoliko prigodnih ak-
cija u „Ulici otvorenog srca“,
obele`avanju jubileja u hotelu
„Moskva“, doga|aj na Sajmu
turizma samo je potvrdio ogro-
mnu snagu olimpijskog pokre-
ta u Srbiji.
OLIMPIJSKI PLAMEN NA SAJMU TURIZMA... Gordana Plamenac i @arko Paspalj
14
1. ISTORIJA BOBA
Bob je zimski sport u kome takmi~aripo-
ku{avaju da se u {to kra}em vremenu
spuste po dogovorenoj zale|enoj stazi
u specijalnim aerodinami~nim sankama. Di-
scipline ovog sporta su sankanje i skeleton.
Istorijski podaci govore da je ovaj na~in pre-
voza i zabave, spu{tanjem niz tobogan-stazu,
bio poznat jo{ pre 700 godina, ali ideja o spo-
rtskom takmi~enju za~eta je pre 150 godina
kada su britanski turisti prvi po~eli da se spu-
{taju toboganom niz strme Alpe.
Bob kao sport je prvi put prikazan u [vaj-
carskoj, krajem 19. veka. Prva takmi~enja su
se odr`avala na zale|enim putevima. U po-
~etku su se takmi~ila 5-6 ~lanova posade u
jednom bobu, da bi kasnije bile propisane
dve discipline: bob ~etvorosed i bob dvosed.
Me|unarodna bob federacija ili kra}e FI-
BT (skra}enica od francuskog naziva
Fédération Internationale de Bobsleigh et
de Tobogganing) osnovana je 1923. godine.
Na programu Zimskih olimpijskih igara
ovaj sport je od 1924. godine ([amoni, Fra-
ncuska), bob dvosed je prvi put debitovao
na Igrama 1932. godine, a `ene su prvi put
u~estvovale u Solt Lejk Sitiju 2002. godine.
Osim na Zimskim olimpijskim igrama, ta-
kmi~enja u bobu odr`avaju se kroz svet-
ska i evropska prvenstva, kao i svetski
kup. Najuspe{nije nacije u bob takmi~e-
njima su [vajcarska, Nema~ka i Kanada,
ali i Italija, Rusija, SAD i Austrija...
2. DISCIPLINE BOBA
Postoje dve discipline boba, ~etvoro-
sed i dvosed. Dok se mu{karci tak-
mi~e u obe discipline, `ene se tak-
mi~e samo u dvosedu. Za svaku discipli-
nu su strogo propisane dimenzije boba:
maksimalna du`ina boba od 3,8 m (~etvo-
rosed) odnosno 2,7 m (dvosed), maksi-
malna te`ina uklju~uju}i posadu 630 kg
(~etvorosed) odnosno 390 kg (dvosed) i
340 kg (`enski dvosed). Da bi postigli do-
zvoljenu maksimalnu te`inu posada sme
u bob dodati odgovaraju}i broj metalnih
tegova. Razlog je naravno taj {to te`i bob
posti`e ve}u brzinu spu{taju}i se stazom.
Pre uvo|enja pravila o maksimalnoj te-
`ini u bobu su po pravilu nastupali te`i ta-
kmi~ari. Posada se sastoji od pilota, ko~ni-
~ara i u slu~aju ~etvoroseda jo{ dva ~lana
posade. Za uspe{an nastup potrebna je
snaga i brzina posade prilikom inicijalnog
guranja boba i kasnije umetnost pilota ko-
ji treba na stazi da prona|e optimalnu pu-
tanju i u {to kra}em vremenu pro|e stazu
paze}i pri tome da se ne dogodi prevrtanje
ili izletanje iz staze. Ko~ni~ar zaustavlja
bob nakon prolaska kroz cilj, dok ko~enje
na samoj stazi nije dozvoljeno.
Bob staza je idealne du`ine od 1.200 do
1.300 metara, uz petnaestak krivina. Na ve-
}ini staza se posti`u brzine i do 130 km/h!
3. NAJUSPE[NIJI U ISTORIJI
Nemac An-
dre Lange
na Zim-
skim olimpijskim
igrama u Vanku-
veru zvani~no je
postao najuspe-
{niji bob pilot
olimpijac osvoji-
v{i zlatnu meda-
lju u dvosedu.
Njemu je ovo ~e-
tvrta zlatna me-
dalja u istoriji oli-
mpijskih takmi-
~enja u ovom
sportu. Do sada nijednom boba{u nije po-
{lo za rukom da ostvari ovakav podvig, a
Lange }e tokom ovog vikenda u~estvovati
i u takmi~enju ~etvoroseda tako da ima
{ansu da u potpunosti kompletira u~inak
u Vankuveru i zabele`i peto odli~je na oli-
mpijskim takmi~enjima.
Lange u`iva veliku popularnost u Nema-
~koj, o ~emu govori i ~injenica da je iza-
bran da nosi zastavu dr`ave na ceremoni-
ji sve~anog otvaranja Igara u Vankuveru.
Heroji ledene pisteMALI PODSETNIK ZNANJA FONDA SPORTA I OLIMPIZMA - BOB
Da li zbog tradicionalne privr`enosti Srba
kolektivnim sportovima ili zbog jugonos-
talgije i se}anja na Igre u Sarajevu kada
smo zajedno gradili ~uvenu stazu na Tre-
bevi}u, a bob bolidi se prvi put vozili na Oli-
mpijskim igrama, tek ~lanovi bob tima Sr-
bije uo~i i tokom Zimskim olimpijskih iga-
ra u Vankuveru do`iveli su veoma transpa-
rentnu promociju. Danima su u`ivali veli-
ku pa`nju sredstava javnog informisanja.
Ostaje nada da }e promocija boba uo~i ovih
igara pomo}i ovom sportu u budu}oj rezu-
ltatskoj ekspanziji, a u ovom podsetniku
znanja Fonda sporta i olimpizma podse}a-
mo na osnovne ~injenice o ovom sportu.
Sarajevska „Bela olimpijada“ osta}e
upam}ena po ‘revoluciji’ u bob spor-
tu. Napravili su je voza~i iz ‘isto~nog
bloka’, gde je re~ revolucija imala uvek ne-
po`eljne konotacije. Prvi put su se, naime,
ba{ na Trebevi}u, na ledenoj stazi koja je bi-
la i najskuplji olimpijski objekat (10 miliona
dolara) pojavili bob-bolidi na hidrauliku.
^uvena staza na Trebevi}u, od samo 13 li-
cenciranih staza za bob danas u svetu, na-
`alost, ubrzo posle Igara u Sarajevu je uni-
{tena tokom ratnih razaranja. Deminiranje
ovog sportskog objekta je tek nedavno oba-
vljeno i jo{ se ne koristi za takmi~enja.
Prva dva mesta na 14. ZOI u dvosedu od-
nele su dve posade nekada{nje Isto~ne Ne-
ma~ke, DDR-a sa pilotima Hopeom i Le-
manom. Tre}i su u dvosedu bili - Rusi (SS-
SR) sa pilotom Ekmanisom. I u ~etvorose-
du, opet ista pri~a, nema~ki bolidi sa istim
pilotima uzeli su dve najsjajnije medalje!
[vajcarci, do ovih igara neprikosnoveni u
bobu, osvojili su tek tre}e mesto sa pilotom
\obelinom. Na{ dvojac Zdravko Stojni} -
Sini{a Tubi} zavr{io je na ‘vrlo dobrom’ -
22. mestu, a postava Boris Ra|enovi} - Ni-
kola Korica zabele`ila je 24. mesto od 28.
posada. Bio je to uspeh. Predstavnici u ~e-
tvorosedu u prvoj vo`nji bili su Zdravko
Stojni}, Mario Franji}, Sini{a Tubi}, Niko-
la Korica i bili su 19. od ukupno 24 posade,
a ne{to slabije (23. mesto) vozili su Nenad
Prodanovi}, Ognjen i Zoran Sokolovi} i Bo-
ris Vujadinovi}. Od Igara u Sarajevu pred-
stavnike u bobu smo imali u Kalgariju
1988, Albervilu 1992, Solt Lejk Sitiju 2002. i
Torinu 2006. godine (bez rezultata).
4. SARAJEVO I BOB