olimpijska revija br.33

24
174 DANA do Londona Ivana [panovi} Kad se bori{ na OI strah nestaje Vlade Divac Miljan je bio legenda JANUAR ZA PAM]ENJE Tri finala, dva zlata, troje novih putnika za London Kako sam pobedio drogu i postao najbolji golman Evrope Darko Stani} ^uvar mre`e srebrnih „orlova“ za Olimpijsku reviju govori o najve}em trijumfu u svom `ivotu Member of Press Publishing Group JANUAR 2012. Broj 33

Upload: olimpijski-komitet-srbije

Post on 09-Mar-2016

271 views

Category:

Documents


7 download

DESCRIPTION

olimpijska revija br.33, Darko Stanić, Ivana Španović, vaterpolisti srbije prvaci evrope, rukometaši srbije drugi u evropi, Đoković odbranio titulu u Melburnu, 3 tekvondista u olimpijskom timu srbije za OI London

TRANSCRIPT

Page 1: Olimpijska revija br.33

174 DANAd o L o n d o n a

Ivana [panovi}Kad se bori{ naOI strah nestaje

Vlade DivacMiljan je bio legenda

JANUAR ZA PAM]ENJETri finala, dva zlata, trojenovih putnika za London

Kako sam pobedio drogu i postao najboljigolman Evrope

Darko Stani}

^uvar mre`e srebrnih „orlova“ za Olimpijsku reviju govori o najve}em trijumfu u svom `ivotu

Member of Press Publishing Group

JANUAR 2012. � Broj 33

Page 2: Olimpijska revija br.33
Page 3: Olimpijska revija br.33

KOLUMNA

vlade divac

Osniva~ i izdava~

PRESS DNEVNE NOVINE d. o. o.

Albanske spomenice 12/2

Direktor Nenad Lazi}

Glavni i odgovorni urednik

svih izdanja \oko Kesi}

Urednik izdanja Milojko Bo`ovi}

Saradnici Marija Pavlovi}, Ksenija

Maodu{, Vladimir Tomkovi}

Tehni~ki urednik Darko Ka~avenda

Layout Sa{a Gvozdenovi}

[tampa PPG {tamparija

Da li je bolje moglo da po~ne? No-vak \okovi}, vaterpolisti, rukometa-{i, troje tekvondista u na{em olimpi-

jskom timu... Srbija `ivi velike sportske dane, tolikoradosti, groznica i{~ekivanja rezultata... Da, defini-tivno nije mogla bolje da po~ne godina u kojoj slavi-mo vek od prvog izlaska na olimpijska borili{ta, go-dina u kojoj ~ekamo stotu olimpijsku medalju.

Svaka ~ast Novaku i vaterpolistima, ali ovoga pu-ta krenu}u od rukometa. Srebro na Evropskom prve-nstvu je zlatnog sjaja. Posle ko zna koliko godina,ovaj trofejni sport je bio tema dana. Svuda se govo-rilo o Vukovi}evim herojima, Stani}evim odbrana-ma, zajedni{tvu kojim su stigli do velikog rezultata.Ne treba da govorim koliko medalja zna~i na{em ru-kometu. Drago mi je zbog ~injenice da }e se ovi mo-mci na}i u trci za London, ali i zbog povratka ruko-metne atmosfere koju smo izgubili proteklih godina.Organizacija sjajna, Arena za nezaborav, neki dueli}e ostati upam}eni za sva vremena.

[ta da se ka`e o Novaku... Gledao sam ga i divio se.Sa Marejom pet setova, sa Nadalom isto toliko u sko-ro {est sati igre... [ta sve mo`e `iv ~ovek, {ta sve mo-`e Novak! Iskreno, ne znam gde su mu granice. Mi-slim da ni on nije siguran koliko mo`e. Gledao sam iNadala. Veliki sportista. Kada ka`e da je zadovoljanovakvim porazom, mo`ete misliti koliko zapravo No-vakova pobeda dobija na zna~enju. Definitivno je jo{jednom dokazao za{to je svetski broj jedan.

Vaterpolisti su oti{li u Holandiju da vide gde su, ivratili se sa zlatom. Divim se njihovom sistemu, tre-ba istrajati u nastojanjima da stalno bude{ najbolji.Koliko znam, samo jednom od 2006, od kada se tak-mi~imo pod zastavom Srbije, vaterpolisti nisu bilime|u osvaja~ima medalja. Da li je potreban bilo ka-kav komentar? Imaju vi{edecenijski sistem i uspeva-ju i kada im nije lako po pitanju objekata, sredstava,razvoja igra~a. U Ajndhovenu su pokazali zrelost,igrali koliko treba i sa evropskim zlatom do~ekujuIgre u Londonu. Sada bi samo trebalo, bez mnogoprognoziranja i ocenjivanja, da ih pustimo da rade

kao i do sada, jer oni najbolje znaju kako do Londo-na i kako u samom Londonu.

Na{ olimpijski tim bogatiji je za troje predstavni-ka. Sti`u iz tekvondoa, sa evropskih kvalifikacija uKazanju. Nismo tako ne{to o~ekivali i zbog toga jena{a radost ve}a. Damir Fejzi}, Dragana Gladovi} iMilica Mandi} su odli~nim rezultatima u{li u na{uolimpijsku porodicu. Prvi put }e na{ tekvondo ima-ti troje predstavnika i zbog toga ovim vrednim i mla-dim sportistima upu}ujem iskrene ~estitke.

Ono {to me je posebno radovalo ovih dana je na-~in na koji su na{i sportisti, iz me~a u me~, bodrilijedni druge i sve vreme imali podr{ku i na{ih strela-ca, pliva~a i svih drugih...

Svi }e oni, i teniseri, vaterpolisti, strelci, pliva~i...,svi se nadamo i rukometa{i, biti zajedno u Londonui ~initi jedan tim - olimpijski tim Srbije! To je ambi-jent koji nam treba!

Drago mi je i da je u obi~no mirno vreme sport pot-puno okupirao januar, zaposeo sve naslovne straneu pisanim medijima, bio prisutan na TV ekranimakao retko kada. Nedelja, 29. januar, kada smo imalitri velika finala, kada smo slavili u dva, osta}e zapi-san kao jedan od najuspe{nijih dana srpskog sportauop{te. Za po~etak olimpijske godine te{ko da samne{to lep{e mogao da po`elim.

Na`alost, januar 2012. godine obele`io je i jedantu`ni trenutak. Sa `ivotne scene, na kojoj je bio 82godine, u legendu je oti{ao Miljan Miljani}. Popular-ni ^i~a je, zapravo, legenda postao za `ivota. Jedin-stvena fudbalska institucija, tvorac mo}ne Crvenezvezde, veliki trener madridskog Reala. Prisustvo ~i-tave fudbalske Jugoslavije, opro{taji od strane FIFA,Reala, samo su dokaz Miljanove veli~ine. Malo ima-mo takvih radnika, koji na jednom mestu mogu daokupe toliko ljudi kao {to je to u~inio Miljan na svomposlednjem putu. I upravo ta povor-ka ljudi koja ga je ispratila proglasilaga je legendom. Jer Miljan to i jeste.

nedelja

Svuda se govorilo oVukovi}evim heroji-ma, Stani}evim od-branama, zajedni{tvukojim su stigli do ve-likog rezultata

[ta sve mo`e `iv ~o-vek, {ta sve mo`eNovak! Iskreno, neznam gde su mu gra-nice. Kada Nadal ka-`e da je zadovoljanovakvim porazom,mo`ete misliti kolikozapravo Novakovapobeda dobija nazna~enju

Malo imamo takvihsportskih radnika kojina jednom mestumogu da okupe toli-ko ljudi kao {to je tou~inio Miljan na svomposlednjem putu

Nije moglo lep{e da po~ne

Member of Press Publishing Group

Page 4: Olimpijska revija br.33

4 �Olimpijska revija januar 2012.

�Vladimir Tomkovi}

Kroz pakao do raja! Tako bi najkra}emogao da se opi{e `ivotni i profesionalniput jednog od najboljih rukometnih gol-mana dana{njice, zvani~no najboljeg ~u-vara mre`e poslednjeg Evropskog prven-stva i „ministra odbrane“ Srbije - DarkaStani}a (33).

Ro|eni Mojkov~anin postao je heroj na-cije, idol mladima, prvi me|u jednakimsrebrnim „orlovima“ i igra~ kom se naj~e-{}e klicalo u Beogradskoj areni. Nepunih{est godina ranije stajao je na ivici ambisa,gotovo pomiren sa tim da je njegova pro-fesionalna karijera zavr{ena.

Tek {to je iz Crvene zvezde pre{ao u {va-jcarski Grashopers pao je na antidoping te-stu, jer je bio pozitivan na kokain. Usledi-la je suspenzija od strane Olimpijskog ko-miteta [vajcarske na dve godine i pad nadno bio je neminovan i ekspresan...

Stani} danas, s pozicije najomiljenijegreprezentativca Srbije, ka`e da je pre`iveoneverovatno iskustvo vra}anja sa dna, {topare ne mogu da kupe. Da je `iveo nekoli-ko `ivota, ali i kad bi mogao, ne bi prome-nio pro{lost, ni jedan jedini dan.

��Utisci se polako sle`u posle Evrop-skog prvenstva i euforije koja ga je prati-

la. Da li je iz dana u dan manji `al za ispu-{tenim zlatom, a ve}e zadovoljstvo zbogsrebra?

- Malo hladnije glave kad razmislim, svemi se ~ini da nismo bili spremni da uzme-mo zlato. Ostajem pri stavu da smo bili isc-rpljeni, istro{eni, bez dovoljno energije.Normalno je da smo bili delimi~no tu`ni,

jer tako se ose}a svaki sportista kada izgu-bi poslednju utakmicu na turniru. Ali rea-kcija publike jo{ u Areni, pa proslava s va-terpolistima na balkonu, to su stvari u ko-jima shvati{ da si napravio ogromnu stvar.Veliki je to uspeh za srpski rukomet, a i danam je neko pre prvenstva ponudio istiovakav epilog, svi do jednog bismo potpi-sali.

��Za{to se 26 godina ~ekalo na finale, 16na evropsku medalju, a 11 na bilo kakvoodli~je? Zar nije to previ{e za srpski ruko-met?

- Ranije smo prolazili kroz veoma te{ketrenutke u rukometu, naro~ito reprezen-tacija, koja je ogledalo ~itavog stanja usportu. Imali smo dosta pehova, za dostastvari bili smo sami krivi. Nasledili smoprobleme od pro{lih generacija koje nismouspeli da re{imo. I kad bismo se najvi{etrudili, dali zadnje atome snage, desilo bise da nemamo sre}e ili nas „ubiju“ sudi-je... Ispadali smo rano na pro{lim velikimtakmi~enjima, vra}ali se ku}i istro{eniemotivno, sa jo{ manje vere u sebe.

��[ta se promenilo pred {ampionat una{oj zemlji?

- Prvenstvo u Srbiji donelo je veliki pri-tisak na nas jer smo hteli da se ostvarimona tom polju. Ima dosta igra~a koji su na-pravili odli~ne karijere u klubovima, ali re-prezentacija je ne{to drugo. Jednostavno,`eli{ da ostane{ upam}en kod svog naro-da, da za zemlju uradi{ ne{to veliko. U klu-bu si obi~an radnik, a ovo je ne{to mnogouzvi{enije.

��Da li ste se mo`da pla{ili jo{ jednogneuspeha, koji bi zadao mo`da i presudanudarac srpskom rukometu?

- Jesmo se pribojavali, po{to nismo ima-li iskustvo kako se posti`e veliki rezultat.

�Najbolji golman proteklog evropskog prvenstva u ekskluzivnoj ispovesti za Olimpijsku reviju govori kako je posle pada na dno i dvogodi{nje suspenzije zbog kori{}enja kokaina uspeo da se vrati i predvodi „orlove“ do drugog mesta na Starom kontinentu

Kao da sam `iveo nekoliko `ivota

Ekskluzivni intervju Darko Stani}golman rukometne reprezentacije Srbije

[ T A K A @ U M O J K O V ^ A N I

I Crnogorci ~estitali kad sam odabrao Srbiju

��Da li ste nekada imali probleme ilizamerke bilo koje vrste {to ste se kaoro|eni Mojkov~anin opredelili da igra-te za Srbiju?

- Ne da nisam imao problem, nego sume ljudi u Crnoj Gori podr`avali zbog to-ga. ^ak i ljudi iz Crnogorskog rukometnogsaveza, igra~i, narod, ma svi. Pogotovo{to sam iz Mojkovca, sa severa Crne Go-re, gde se pomno prati svako takmi~enjesrpskih sportista. Verujte mi da imamoveliki broj navija~a tamo, tako da mi ni{tanisu prebacivali nego su me hvalili, madaza mene nikada nije postojala dilema. Sa-mo je jedan mogu}i izbor postojao.

Page 5: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 5

RE^ SPORTISTA

Imali smo problema u pripremnim utakmi-cama, mada sam govorio da }e se, po sta-rom srpskom obi~aju, ne{to dobro desitipred sam kraj. Po~eli smo s velikom ener-gijom i voljom da poka`emo sebi i javnos-ti da mo`emo mnogo, da ekipa ima poten-cijal za najve}e domete.

��Mo`e li se re}i da je ovo srebro krunajedne generacije?

- Sigurno da jeste. Ono o ~emu smo sa-njali. Pri~ao sam sa saigra~ima i uvek imgovorio za{to bi nam neko krao na{e sno-ve, kada smo ih mi sanjali!

��Da li ste pre po~etka prvenstva imaliutisak da su na{a javnost, odnosno navi-ja~i, digli ruke od vas?

- Do`iveo sam to u `ivotu, kada sam do-takao samo dno i krenuo odatle. Tada ~o-vek pokupi rezervnu energiju za opstanak,kao `ivotinja. I tada mo`e da bude najja~i.Samo ako pravilno razmi{lja, postaje veo-ma opasan. To se desilo nama i zato samsre}an.

��Kako danas, iz perspektive vlasnikasrebrne medalje i zvani~no najboljeg gol-mana sa Evropskog prvenstva, gledate nataj period kada ste bili na dnu?

- U `ivotu sam nau~io da gledam napred.U su{tini me pro{lost i sve {to se de{avalone zanima mnogo, ne pamtim previ{estvari. ^ini mi se da sam `iveo nekoliko `i-vota. Taj `ivot, gledaju}i iz ovog ugla, de-luje mi kao da ga je neko drugi `iveo. Ali,pokupio sam to iskustvo i naravno da nemogu sve da zaboravim. Iz najgorih stvariu `ivotu znaju da se izrode i neke najpozi-tivnije i da se izvu~e dragoceno iskustvo.@ivot treba posmatrati na pozitivan na~ini razmi{ljati za{to se to desilo. Odnosno,mo`da je tako moralo i mo`da vas `ivotvodi ka pravom cilju, ali nekim zaobila-

NEMOJTE KAO JAProbao sam to i iskreno da vam ka`em, nije mi se svidelo. Danas `elim dabudem idol i uzor mladimai naravno da je prvi savetda se klone droge

Pe|

a M

ilosa

vlje

vi}

Page 6: Olimpijska revija br.33

6 �Olimpijska revija januar 2012.

srcem. Tako da su ljudi znali to da cene,verovali u mene i vratio sam se. Iskrenaemocija na terenu, to se ceni.

��Ne biste ipak preporu~ili svakome dapro|e kroz to?

- Naravno, to ne sme da se ponovi nijed-nom mladom sportisti. Iz svega toga mo`eda se iza|e mnogo ranije, odnosno da sene dopusti takva gre{ka. Danas `elim dabudem idol i uzor mladima i naravno da jeprvi savet da se klone droge i sli~nih stva-ri.

��Rukometni golmani ~esto brane i do40. godine. Da li se na osnovu toga mo`ezaklju~iti da je psihi~ka zrelost i pripre-ma bitnija od fizi~ke u va{em slu~aju?

- Uvek je bitna psihi~ka spremnost, po-{to golman mora najvi{e da se oslanja na

vra}anja sa tog dna... To ne mo`e da seplati, kupi. To je mo`da najve}e bogatstvou mom `ivotu. Sad sam presre}an {to sampro{ao kroz sve to. Kao neki ispit. Smatraosam to testom, preprekom koju sam mo-rao da pro|em i da }e me na kraju ~ekatinagrada, kao {to je i bilo.

��Najve}a nagrada je priznanje ili kada20.000 ljudi u Areni skandira va{e ime?

- Naravno, nema ve}e nagrade od te ka-da vas va{ narod voli i po{tuje. I u tom te-{kom periodu za mene postojali su ljudi,prijatelji koji su me podr`avali. Posle sve-ga su mi dali novu {ansu, pomogli da sevratim. Razmi{ljao sam za{to, ako sam na-pravio gre{ku koja se u svetu sporta veo-ma te{ko opra{ta. I shvatio sam da sam sveu `ivotu uvek radio iskreno, po{teno i sa

znim putem.��Kako je do{lo uop{te do problema s

kokainom?- Volim da eksperimenti{em, da probam

sve u `ivotu. Voleo sam uvek da se poi-gram sa zabranjenim vo}em. Ponekad se~ovek ope~e. Probao sam, hteo da vidimkakav je ose}aj i o ~emu se tu zapravo ra-di, a iskreno da vam ka`em, nije mi se svi-delo. Na sve {to je usledilo poku{avao samda gledam kao na najnormalniju stvar. Svipro|u tako ne{to u `ivotu, ali ja sam javnali~nost i za mene nije bilo opravdanja. Za-to na taj period gledam kao da je morao dase dogodi i nikad ne bih menjao svoj `ivot.

��Zbog ~ega, zar nije bio mu~an taj pe-riod od dve godine bez rukometa?

- Ka`em da sam bio na dnu, ali iskustvo

PREKO TRNJA...Ka`em da sam bio nadnu, ali iskustvo vra}anjasa tog dna... to ne mo`eda se plati, kupi.

Pe|

a M

ilos

avlj

evi}

Reu

ters

Page 7: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 7

koncentraciju. Ne sme sebi nijednog tre-nutka da dozvoli da je izgubi. Tu je moj za-datak najte`i i najvi{e sam od svih igra~aistro{en posle me~a. Jer moram da dajemnjima energiju, a da sebe dr`im na viso-kom nivou. Ja sam taj koji uvek mo`e dauti~e direktno na rezultat i velika je odgo-vornost na meni. Ne mogu da se izvu~emna kolegu u odbrani ili napadu. Kod menelopta je u golu ili nije. Nema tre}eg. Ali tomi se svi|a, volim takvu odgovornost. Svi-|a mi se ta uloga da mogu direktno da uti-~em na rezultat.

��Kakav imate odnos s biv{im trofejnimhrvatskim selektorom Linom ^ervarom,sada trenerom u va{em klubu Metalurguiz Skoplja?

- Dosta mi je pomogao rad sa ^ervarom.Od po~etka je insistirao da ostanem na go-lu i kad mi ne ide. Navikao me je da bra-nim 60 minuta, tako da du`i period moguda budem na kvalitetnom nivou.

��Jeste li spremni za slede}i cilj, Olim-pijske igre u Londonu do kojih moratekroz kvalifikacije?

- Naravno da bi posle ovog srebra bilavelika stvar za sve nas da se na|emo naIgrama. To je kruna karijere svakog spor-tiste. Meni je bila `elja da odemo direktnosa zlatom, ali mo`emo i „zaobilaznicom“preko Madrida i kvalifikacionog turnira.

��Bilo bi vam prvi put?- O tome sam pri~ao, sve nam je ne{to

prvi put, te finale, te medalja... Zato je i za-nimljivo. Nemam iskustva sa Olimpijskimigrama, ali svi koji su bili ka`u da je veli-~anstven ose}aj. U istoriji ~ove~anstva toje bio prvi i ostao najve}i sportski doga|aj.Skup najboljih sportista iz ~itavog sveta.Samim prisustvom dobija{ neki posebanpe~at. Sigurno je da }e biti zadovoljstvo. Apo{to sam rekao kako volim sve da pro-bam, proba}u valjda i to. ��

RE^ SPORTISTA

PROBA]U I LONDONNemam iskustva sa Olimpijskim igrama, ali svi koji su bili ka`u daje veli~anstven ose}aj. A po{to sam rekao da volim sve da probam,proba}u valjda i to

Page 8: Olimpijska revija br.33

8 �Olimpijska revija 2012. januar

�Vladimir Tomkovi}�Milojko Bo`ovi}

Ivana [panovi}, najbolja srpska skaka~i-ca udalj, bi}e jedna od na{ih uzdanica uatletskim takmi~enjima na predstoje}imOlimpijskim igrama. Nekada{nja svetskaprvakinja u juniorskoj konkurenciji na-da se da bi ba{ u Londonu mogla da po-

pravi svoj li~ni rekord (6,78 na otvorenom) ida sko~i do sedam metara.

U razgovoru za „Olimpijsku reviju“ ova le-

pa Zrenjaninka govori o tome {ta je potrebnoza uspeh na Igrama, o iskustvima iz Pekinga,ali i o nekim li~nim stvarima i sitnicama kojejoj `ivot zna~e.

��Koji cilj ste sebi zacrtali za Evropsko pr-venstvo, koje }e biti odr`ano neposrednopred OI, dakle krajem juna?

- Nije nerealno pri~ati o velikim ambicijama,visokom plasmanu i medalji. Godinama ska-~em sa najboljim devojkama sveta na velikimtakmi~enjima, jasno mi je koliko koja mo`e,pa se ovoga puta okre}em takmi~enju pou~e-na pre|a{njim iskustvima. Izboriv{i osmo me-

RE^ SPORTISTA

sto u Barseloni potvrdila sam da mi je mestome|u najboljima. Ne}e biti nimalo lako do}ido velikog finala i borbe za medalju na EP, i nemislim ni da }e na OI biti druga~ije.

��Kojim rezultatom biste bili zadovoljni naIgrama i koji }e rezultat prema va{em mi{lje-nju biti potreban za medalju u Londonu?

- O~ekujem da se na vrhuncu forme u Lon-donu pribli`im sedmom metru. Nema strahaod neuspeha jer kada se priprema{ za Olimpi-jadu o tome ne razmi{lja{, to je jedinstven ose-}aj, iskustvo i privilegija. Peking pamtim jakodobro. Vo|ene prevelikom `eljom, najve}ezvezde su zavr{avale takmi~enje u kvalifika-cijama. Sve je mogu}e. U ono {to sam sigurnato je da }e se medalje deliti na skokovima odsedam metara.

��Bili ste u Pekingu, osetili ste {ta zna~i bi-ti deo Igara. Ka`ete da je to nezamenljiv ose-}aj, koji je te{ko opisati. Da li biste mogli danam ipak do~arate kako to izgleda?

- Mislim da je to jedino mesto gde se sva-kodnevno suo~avamo sa raznim ose}anjimaistovremeno, svesno ili nesvesno. Pri~am o de-lu kada navijamo jedni za druge i kada posta-jemo jedno. Otvaranje igara i predstavljanjena{e zemlje nezamenljiv je ose}aj i pamti{ gacelog `ivota.

��Da li je realno da Srbija u Londonu osvojimedalju u atletici?

- Iznena|enje, iznena|enje... Mi uglavnomispunjavamo na{e snove. Kada do|e vreme zanjih, re}i }emo.

�Nema straha od neuspeha, jer kada se priprema{ za OI o tome ne razmi{lja{, a tamo je sve mogu}e. U Londonu }e se medalje deliti na skokovima od oko sedam metara, o~ekujem dau to vreme budem na vrhuncu forme i da se pribli`im toj daljini

Na Olimpijadistrah nestaje

Page 9: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 9

��Koga od ostalih sportista ili ekipa viditekao glavne kandidate da na{oj zemlji donesuodli~je?

- Sigurna sam da }e ih biti u daleko ve}embroju od Pekinga. Ja samo ljubomorno navi-jam za 100. medalju... he-he.

��Novak \okovi} nam je u intervjuu rekaoda se ne}e libiti da u Londonu potra`i Jusei-na Bolta i slika se sa njim? S kim biste vi vole-li da se fotografi{ete?

- Ja sam imala to veliko zadovoljstvo da seslikam sa obe pomenute svetske zvezde.

��Mo`da potra`ite neki savet od Bolta?- Pitala sam ga. Ali ja i dalje ne uspevam da

sko~im 7,50.��Poznajete Noleta?- Noleta sam upoznala u Pekingu. Veliki ~o-

vek i sportista od koga mo`e{ mnogo da nau-~i{.

��Gde naj~e{}e trenirate s obzirom na to dau Srbiji nemamo stadion samo za atletiku?

- [to se treninga ti~e, potpuno sam pokrive-na. U Novom Sadu imamo atletski sta-dion, odnedavno i dvoranu. Neopisiv

je ose}aj {to kona~no u zim-skom delu sezone mogu dase prepustim samo trenin-gu, ne razmi{ljaju}i gde }utrenirati ako padne ki{a.

��Da li smatrate da susportisti iz individualnihsportova kod nas pomalou zape}ku? Osim tenisera,naravno, koji su se izborili

za svoj status?- Problem uglavnom le`i u ne-

dostatku uslova. Mi smo na sre}u li{eni tih bri-ga, ali mi smo samo jedni od... Nau~eni smoda stvaramo rezultate pomo}u {tapa i kanapa,ali se tako ne stvaraju seniorski rezultati iakomislim da je situacija u pojedina~nim sporto-vima sve bolja.

��Koliko vam s obzirom na takvu situacijuzna~i pomo} OKS-a? U ~emu se ona sastoji?

- Omogu}eni su nam maksimalni uslovi uvidu priprema, suplementacije, oporavka...Sve ono {to nam je neophodno. Vrhunski spo-rt zahteva mnogo, tako da bez njihove podr-{ke ve}ina stvari se ne bi realizovala.

��Nedavno ste rekli da u stanu imate lete}uvevericu, tajlandskog kengura i ribicu? Ima lidosade ili kako uspevate da se odmorite u ta-kvom dru{tvu?

- Obo`avam svoje ku}ne ljubimce, ba{ zbogtoga {to su „malo druga~iji“. Ne prave buku,ni krtog, pa ih zbog toga volim jos vi{e.

��Pored toga {to ste uspe{ni u svom poslu,privla~ite pa`nju i atraktivnim izgledom? Ko-liko to ume da bude teret u trenucima kada

MALODRUGA^IJIObo`avam svojeku}ne ljubimce(lete}u vevericu,tajlandskog kengura i ribicu),ba{ zbog toga{to su „malodruga~iji“

D O S T A E K S P E R I M E N T I S A N J A

U London sa dugom kosom

�� Neizbe`no pitanje kada ste vi u pi-tanju jeste da li spremate neku poseb-nu frizuru za OI?

- Ne}ete verovati, ali ne. Rekla bih dasam se zasitila eksperimentisanja... naodre|eno vreme, ali prepozna}ete me isa dugom kosom.

`elite da se isklju~ivo posvetite atletici?- Ne predstavlja teret, jer znam koji su mi

prioriteti i ne dozvoljavam da me bilo {ta dru-go remeti. Kao devojci, prijaju mi komplimen-ti naravno, ali atletika je prva na listi.

��Ima li vremena za ljubav?- Uvek dajem isti, verovatno dosadan odgo-

vor, ali uvek imam vremena za ljubav i svogmomka.

��Za{to ste izabrali skok udalj?- Mama je bila inspiracija za odabir sporta, a

za skok udalj pretpostavljam predispozije.

Oprobala sam se u mnogim disciplinama i spo-rtovima, ali u skoku udalj sam rano po~ela daostvarujem zapa`enije rezultate pa sam seopredelila za to kao jednu disciplinu.

��[ta vam nedostaje da biste postali svet-ska rekorderka i olimpijska {ampionka?

- Titula nije pod znakom pitanja. Jedino jepitanje vremena...

��U kom poslu i na kom delu zemaljske ku-gle vidite sebe po okon~anju karijere?

- Ono {to je sigurno jeste da }u birati tropskekrajeve. Kada i gde, rano je sada re}i. ��

Intervju Ivana [panovi}reprezentativka Srbije u atletici

ATLETIKA PRVA NA LISTI PRIORITETA Ivana ne dozvoljava da je sporedne stvari odvrate od cilja

Page 10: Olimpijska revija br.33

10 �Olimpijska revija 2012. januar

AKTIVNOSTI OKS

Prve EkoOlimpijske igre u 2012. u Zemunu i Gornjem MOsnovci {kole „Svetozar Mileti}“ u Zemunu

bili su prvi ovogodi{nji doma}ini EkoOlimpij-skih igara. Sa njima su razgovarali predsednikOK Srbije Vlade Divac i strelac Damir Mikec,u~esnik Igara u Londonu.

U~enici su se upoznali sa osnovnim olimpi-jskim vrednostima i zna~aja bavljenja spor-tom. Damir Mikec im je odr`ao kra}e predava-nje o strelja{tvu, dok je Divac sa osnovcimapodelio svoja iskustva sa Olimpijskih igara.

Divac je pozvao |ake da budu pre svega do-bri u~enici i drugari i da se trude da u svemu{to rade daju maksimum.

- Tako }ete sti}i do medalja u razli~itim obla-stima. Nekada sam ja osvajao odli~ja, a sada je

red do{ao na Mikeca - rekao je Vlade Divac.Damir Mikec, koji je pre strelja{tva trenirao

veslanje, plivanje i karate, govorio je o svojoj

karijeri strelaca. U~esnik Igara u Pekingu 2008.istakao je da jedva ~eka da po~nu takmi~enjau Londonu.

Posle Zemuna Olimpijski karavan zaustaviose u osnovnoj {koli „Desanka Maksimovi}“ uGornjem Milanovcu. \aci iz Gornjeg Milanov-ca imali su priliku da se dru`e, igraju i slikajusa maskotom i ~lanom Olimpijskog tima Srbi-je - Sre}kom.

Kompanija „Viza“, top partner Me|unarod-nog olimpijskog komiteta, obe {kole je dari-vala sa po 10 fudbalskih lopti. Decu je prigod-nim poklonima nagradila i Vojvo|anska ban-ka, koja je ve} tre}u godinu partner Olimpij-skog komiteta Srbije na programima olimpij-

Strahinja i D`enisosvetlali obraz�Srbiju na prvim Zimskim olimpijskim igramamladih u Inzbruku predstavljali Strahinja Stani{i}u alpskom skijanju i nordijac D`enis Avdi}

Prve Zimske olimpijske igre mla-dih odr`ane su u austrijskom gra-du Inzbruku od 13. do 22. janua-ra. Srbiju su predstavljali Strahi-nja Stani{i} u alpskom skijanju iD`enis Avdi} u biatlonu. Strahi-

nja je u veleslalomu zauzeo vrlo dobro 19.mesto u konkurenciji 64 takmi~ara iz 56 ze-malja, dok je D`enis Avdi} u sprintu na 7,5km bio 47, a u trci na 10 km potera zauzeo je45. mesto.

Strahinja Stani{i} je ostvarenim rezulta-tom prema{io svoja o~ekivanja pre polaskana Igre, po{to je plasman oko 30. mesta sma-tran uspehom.

- Video sam gde sam u odnosu na konku-renciju. U slalomu mogu da budem ~ak i me-|u prvih 10. Krivo mi je {to nisam zavr{io tr-ku jer mi je slalom generalno bolja discipli-na - rekao je Strahinja, koji je poslednjeg da-na takmi~enja nastupio i u disciplini slalom,

Promoteri Igara u Inzbruku bili su al-pski skija{i Lindzi Von i Benjamin Rajh,skija{ slobodnim stilom Kevin Roland,kliza~ica Juna Kim i hokeja{ Sid Krozbi.Inzbruk je ugostio vi{e od 1.000 mladihsportista iz 70 zemalja, 500 lica u pra-te}im misijama i 1.000 predstavnika me-dija. Igre u Inzbruku pratilo je vi{e od110.000 gledalaca.

P R O M O T E R I

Lindzi Von i Benjamin Rajh

VELIKO ISKUSTVO D`enisAvdi} i Strahinja Stani{i}

OVAKO SE NI[ANI Damir Mikec sa mali{anima u Zemunu

Page 11: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 11

ali je, na`alost, diskvalifikovan.Na{ predstavnik u biatlonu D`enis Avdi}

dobro je skijao, ali mu je ga|anje i{lo slabije,{to ga je ko{talo boljeg plasmana.

- Ovo je za mene veliko iskustvo, ali nisamzadovoljan rezultatom. Skijao sam dobro, alije pucanje pokvarilo plasman. OrganizacijaPrvih zimskih olimpijskih igara mladih bilaje sjajna - rekao je D`enis, koji je nosio zasta-vu Srbije na sve~anom otvaranju.

Sportisti su u~estvovali i u kulturnim iobrazovnim programima, sa posebnim ak-

centom na anti-dopingu i opasnostima ko-je sobom nosi upotreba nedozvoljenihsredstava. Imali su priliku da se dru`e sasvojim sportskim uzorima, poput Lindzi

Von, da u~e o zdravoj ishrani, i na-ravno, da se zabave. Cilj kulturnog

i obrazovnog programa bio jezbli`avanje mladih sportista iz

celog sveta, {irenje olimpij-ske ideje i promocija olimpi-jskih vrednosti - izvrsnosti,prijateljstva i po{tovanja.

Misiju OKS u Inzbrukupredvodio je prof. dr Bra-

nislav Jevti}, koji je ista-kao zadovoljstvo nastu-pom Srbije na prvim zi-mskim olimpijskimigrama mladih.

- Mislim da je dobroto {to je Srbija bila me-

|u 70 zemalja u~esnicaistorijskih Zimskih olim-

pijskih igara mladih. Igre suorganizovane na visokom ni-

vou, sa relativno malim bu-d`etom. Zanimljivo je re}i da je

bud`et koji je u Singapuru izdvojenza ceremoniju otvaranja Igara ovde

pokrio ~itavu organizaciju. [to se ti~ena{ih takmi~ara, Strahinja je potvrdiosvoj talenat i ispunio kriterijum kojisu Olimpijski komitet i Skija{ki savezSrbije usvojili za uvo|enje sportistau na{e razvojne programe. D`enis jepru`io svoj maksimum, dobro jeskijao i dr`ao tempo, ali je lo{ije pu-cao, pa su kazneni krugovi uticalina njegov kona~ni plasman - ista-kao je Jevti}. ��

AKTIVNOSTI OKS

m Milanovcuskog obrazovanja. U ime zvani~ne banke OKS,u~esnike EkoOlimpijskih igara pozdravio jedirektor filijale u Gornjem Milanovcu ZoranKaplarevi}.

Do Olimpijskih igara u Londonu, kroz EkO-limpijske igre jo{ 8.000 osnovaca ima}e prili-ku da osete duh olimpizma, nau~e ne{to novoi postanu ambasadori olimpijskog pokreta uSrbiji.

Olimpijski komitet Srbije i Fond sporta i oli-mpizma pokrenuli su ovaj olimpijski karavansa ciljem {irenja olimpijske ideje i duha olim-pizma, kao i promocije Olimpijskog tima Srbi-je, koji }e predstavljati na{u zemlju na Olimpi-jskim igrama u Londonu. ��

Vlade Divac u poseti AustralijiV E L I K E M O G U ] N O S T I Z A S A R A D N J U

Postoji veliki prostor za razvoj sportske sa-radnje izme|u Srbije i Australije, zaklju~ak jerazgovora Vlade Divca, predsednika Olimpij-skog komiteta Srbije (OKS), Krejga Filipsa, ge-neralnog sekretara Olimpijskog komiteta Au-stralije, i Marka Arbiba, ministra sporta u vla-di ove zemlje.

Vlade Divac je svog doma}ina iz OKA upo-znao sa istorijom i razvojem olimpijskog spo-rta u Srbiji.

- Pro{le godine smo dobili novi zakon o spo-rtu, koji je doneo zna~ajne promene u sistemsporta u Srbiji. Sve aktivnosti usmerili smo kaLondonu, gde }emo obele`iti 100 godina odprvog u~e{}a na Olimpijskim igrama, a `elja

nam je da stignemo i do 100. medalje za na{uzemlju - rekao je Vlade Divac.

S druge strane, Krejg Filips je naveo da }eAustralija imati 200 sportista na Igrama.

- Znamo da imate sjajne sportiste. Novak\okovi} je pravi ambasador i va{eg sporta i va-{e zemlje - kazao je Filips.

Sa ministrom sporta Australije Markom Ari-bom razgovarano je o budu}oj saradnji, a naj-ve}a pa`nja je posve}ena dopingu, kako je re-~eno, jednom od najve}ih problema svetskogsporta.

- Bili su ovo veoma korisni sastanci. Ako rea-lizujemo bar deo od brojnih iznetih ideja, bi}uzadovoljan - rekao je Divac. �

SRDA^NOEd Husic, Lari Sengstok,Marak Arbib i Vlade Divac

Page 12: Olimpijska revija br.33

12 �Olimpijska revija januar 2012.

„Elektroprivreda Srbije“ u timu za London

AKTIVNOSTI OKS

O K S D O B I O B R O N Z A N O G S P O N Z O R A

kao zvani~na banka Olimpijskog komitetaSrbije smislila jo{ jedan na~in kako da do-datno podr`i na{e olimpijce i uz to omogu-}i svim korisnicima kartice jednostavanna~in da i sami u~estvuju u ja~anju podr-{ke Olimpijskom timu Srbije na putu zaLondon. Raduje me {to su i druge ~lanicena{eg sponzorskog pula, „Eko“ pumpe,„Verano grupa“ i „Zekstra“ obezbedile zakorisnike „viza olimpijske kartice“ dodat-ne pogodnosti i popuste i tako pokazale dasmo svi na istoj liniji kako bismo na{im oli-mpijcima obezbedili maksimalnu podr{kuu njihovom pohodu na olimpijske medalje- izjavio je Vlade Divac. �

Javno preduze}e „Elektroprivreda Srbije“ iOlimpijski komitet Srbije potpisali su ugovoro sponzorstvu Olimpijskog tima Srbije, koji }ena{u zemlju predstavljati na 30. letnjim Igra-ma u Londonu.

EPS je postao „bronzani sponzor Olimpij-skog komiteta i Olimpijskog tima Srbije“. Pot-pisivanjem ~etiri sponzorska ugovora EPS jenastavio i veoma uspe{nu dugogodi{nju sara-dnju i prijateljski odnos sa ko{arka{kim, ruko-metnim, odbojka{kim i vaterpolo savezom.

Sve~anom potpisivanju ugovora prisustvo-vali su predsednik UO EPS-a Aca Markovi}, ge-neralni direktor EPS-a Dragomir Markovi},predsednik OKS-a Vlade Divac, kao i predstav-nici nacionalnih sportskih saveza Velibor So-vrovi} (predsednik VSS), Andrija Kleut (gene-ralni sekretar KSS), Velimir Marjanovi} (pred-sednik RSS) i Aleksandar Bori~i} (predsednikOSS).

- Sponzorski pul „Zajedno za London“ u oli-mpijskoj godini ja~i je za jo{ jednog, veomazna~ajnog ~lana. „Elektroprivreda Srbije“, na{bronzani sponzor, dodatno }e oja~ati podr{ku

Promocija „viza olimpijske kartice“ Vo-jvo|anske banke za podr{ku na{im sporti-stima na predstoje}im Olimpijskim igramau Londonu odr`ana je u filijali te banke naNovom Beogradu poslednjih dana 2011.godine

Marinos Vatis, predsednik Izvr{nog od-bora Vojvo|anske banke, zatim predsed-nik i potpredsednik OKS Vlade Divac i @a-rko Paspalj, kao i na{i olimpijci: strelja~icaIvana Maksimovi}, vesla~i Nikola Stoji} iJovan Popovi} prisutnim klijentima i oku-pljenim novinarima objasnili su na koji na-~in svaki klijent banke, korisnik „viza oli-mpijske kartice“, postaje aktivni u~esnik upru`anju podr{ke na{em timu u Londonu.

Naime, od svakog pla}anja ovom karti-com, Vojvo|anska banka }e deo sredstavadonirati Olimpijskom komitetu Srbije, bezdodatnih tro{kova po klijenta. Osim podr-{ke na{im olimpijcima, klijenti ostvarujuvelike u{tede kori{}enjem „viza olimpijskekartice“, jer se nominalna kamatna stopaza transakcije pla}anja kre}e od neverovat-nih 12 odsto u decembru i svakog mesecaopada za dva odsto. Za vreme Olimpijskihigara u avgustu 2012. godine kamatna sto-pa pada na nula odsto.

- Drago mi je da je Vojvo|anska banka

olimpijcima Srbije na njihovom putu ka Lon-donu. Uveren sam da }e saradnja izme|u EPS-a i Olimpijskog komiteta Srbije biti pravi pri-mer dobre prakse i da }emo zajedni~kim sna-gama izgraditi bolji put do Londona svim na-{im sportistima - rekao je Vlade Divac, pred-sednik OKS-a.

Aca Markovi} je tako|e izrazio zadovoljstvopotpisanim dokumentom.

- Uvek smo pomagali kada smo mogli i koli-ko smo mogli kako bi se na{i sportisti uspe{nospremali za najve}a evropska i svetska takmi-~enja sa kojih su se vra}ali sa odli~jima. „Ele-ktroprivreda Srbije“ ima ne samo obavezu dakao dr`avno preduze}e poma`e dr`avne re-prezentacije, ve} i zadovoljstvo {to ovakvimposlovnim potezima dokazuje ono {to mi uEPS-u znamo odavno - mi jesmo lideri u dru-{tvenoodgovornom poslovanju.

Dragomir Markovi}, generalni direktor EPS-a, dodao je da se ta kompanija za ovo sponzo-rstvo odlu~ila u `elji da podr`i razvoj sporta, asve u duhu olimpijskih vrednosti kojih se i sa-ma pridr`ava. �

Promovisana „viza olimpijska kartica“

P O D I Z A N J E M Z A S T A V E Z A P O ^ E L I O L I M P I J S K U G O D I N U

Zastava predstoje}ih Olimpijskih igarau Londonu sve~ano je 9. januara 2012. go-dine podignuta u dvori{tu Ambasade Ve-like Britanije u Beogradu na ta~no 200 da-na do po~etka najve}e svetske sportskemanifestacije. Time je simboli~no otvore-na olimpijska godina. Zastavu Olimpij-skih igara u Londonu sve~ano su podiglinjegova ekselencija ambasador Velike Bri-tanije u Srbiji Majkl Devenport, potpred-sednik Olimpijskog komiteta Srbije @ar-ko Paspalj, predsednik Paraolimpijskogkomiteta Srbije Zoran Micovi} i generalnisekretar OKS \or|e Vi{acki.

O D R @ A N [ E S T I A N T I D O P I N G S E M I N A R

U organizaciji Antidoping agencije Sr-bije, uz podr{ku Olimpijskog komiteta Sr-bije, odr`an je {esti seminar na temu do-pinga i suplementacije u sportu. U~esni-ci seminara bili su predstavnici sportskihsaveza, lekari, treneri, sportisti, a cilj jebio da se svi akteri uklju~eni u sport upo-znaju i dodatnu edukuju o pitanjima u ve-zi sa borbom protiv dopinga.

Dr. Nenad Diki}, direktor Antidopingagencije Srbije, govorio je o problemu su-plementacije sportista uo~i Igara u Lon-donu 2012. On je govorio o uspostavljanjusistema u kojem za svakog sportistu, ko-ji se nalazi u programu OKS „London2012“, savez ima obavezu da ADAS-u dos-tavi plan suplementacije sportiste za go-dinu dana. Sekretar Antidoping agencijeSrbije Bojan Vajagi} izlo`io je analizu po-zitivnih slu~ajeva na doping u 2011. DrMarija An|elkovi} govorila je o obrasci-ma za lokaciju za doping kontrolu, dok jeDr Milica Vuka{inovi} Vesi} pri~ala na te-mu adekvatne hidratacije u sportu.

Ina~e, predsednik OKS Vlade Divac iministarka omladine i sporta u Vladi Sr-bije Sne`ana Samard`i} Markovi}, ujed-no i ~lan osniva~kog odbora Svetske anti-doping agencije, u~estvovali su u Insbru-ku na konferenciji Evropske antidopinginicijative.

- Jako je va`no da mislite na budu}nost,da ostanete zdravi nakon zavr{etka spo-rtske karijere i da jednoga dana stvoritesvoju porodicu - poru~io je predsednikOKS mladim sportistima.

D O D A T N A P O D R [ K A I Z V O J V O \ A N S K E B A N K E

Page 13: Olimpijska revija br.33
Page 14: Olimpijska revija br.33

14 �Olimpijska revija januar 2012.

Prole}e u januaru�Ovakav januar srpski sport nikada nije imao - tri velika finala, dva trofeja i troje novih u~esnika Olimpijskih igara u Londonu

ZLATNIVaterpolistiSrbije

SREBRNIRukometa{iSrbije

Page 15: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 15

DO LONDONA

�Vladimir Tomkovi}�Ksenija Maodu{

Mo`da u {ali, a mo`da i uzbilji neko je prethodnihdana 29. januar predlo`ioza dr`avni praznik. Na tajdan Novak \okovi} je od-branio titulu u Melburnu,

vaterpolisti su osvojili evropsko zlato u Aj-ndhovenu, dok su rukometa{i na konti-nentalnoj smotri u Beogradu stigli do sre-bra, koje, ma koliko to bila fraza, ima naj-lep{i zlatni sjaj.

U ovom ~udesnom mesecu i troje srp-skih tekvondista - Damir Fejzi}, DraganaGladovi} i Milica Mandi} - prvi put u isto-riji ovog sporta kod nas - izborilo je olim-pijske vize.

Krenimo redom...

Supermen NoleKo zna kakve je sve epitete dobio Novak

\okovi} posle jo{ jednog velikog turnira,ali Supermen mu mo`da najvi{e prili~i. Potre}i put je osvojio Melburn, igraju}i pro-tiv Mareja u polufinalu i Nadala u finalu,sve ukupno skoro 11 sati.

Da sada nevi|en tenis i fantasti~na igravelikih rivala dr`ali su netremice publikui na „Rod Lejver“ areni i pored malih ekra-na {irom sveta. Sa riternom kakav niko nasvetu nikada nije imao, sa kompjuterskomprecizno{}u slanja loptica, sa energijom

koja ga je dr`ala do samog kraja. Padaoje i dizao se, bio na rubu poraza, sveje to pretvarao u pobede. Dva puta

3:2, dva puta za jo{ jednu unizu radosti koje je poda-rio Srbiji.

Najbolji sportista svetaza 2011. i ovu godinu po-~eo je na najlep{i mogu}ina~in. Novak }e u olimpi-jskom sastavu Srbije bitijedan od glavnih aduta.

Vaterpolisti po naviciNa 16 takmi~enja osvoji-

li su 15 medalja. Od tih 15, de-set je zlatnih. To je bilans vaterpolista odosamostaljenja Srbije. Nikakve druge bro-jke nisu potrebne. Na Evropskom prven-stvu odr`anom u Ajndhovenu na superio-ran na~in osvojili su zlato. U finalu su po-sle velike borbe savladali vrhunski tim Cr-ne Gore 9:8.

Pre toga su padali [panija, Nema~ka, Hr-vatska, Rumunija i svetski prvak Italija. Ume~u koji nije ni{ta zna~io u okviru grupepretrpljen je poraz od kasnijeg rivala u fi-nalu.

U Ajndhovenu je selektor Udovi~i} ra~u-nao na slede}e igra~e: Soro, [aponji}, Go-ci}, Udovi~i}, ]uk, Pijetlovi}, Niki}, Alek-si}, Ra|en, Filipovi}, Prlainovi}, S. i B. Mi-trovi}.

Ovi momci su pre takmi~enja govorili daim je Evropsko prvenstvo u Ajndhovenuusputna stanica i da rezultatski imperativne postoji. Po dolasku u Beograd rekli suda }e da urade sve da osvoje i olimpijsko

a samim tim i vizu za Olimpijske igre. Za-to }e izabranici Veselina Vukovi}a kartu zaLondon morati da potra`e u Madridu, gde}e od 6. do 8. aprila biti odr`an kvalifika-cioni turnir. Pored [panije, doma}ina tur-nira, u~estvova}e Poljska, deveta selekci-ja s poslednjeg EP, odnosno selekcija Al`i-ra, viceprvak afri~kog kontinenta.

Budu}i da }e plasman na Igre izboritidve najbolje selekcije, onda je Srbiji maloolak{an posao, ali svakako se ne mo`eunapred re}i da }e „orlovi“ biti sigurniu~esnici najve}eg sportskog doga|aja.

Mnogi se pla{e da bi posle osvajanja sre-bra u Beogradu i euforije koja se podiglasrpski rukometa{i mogli da se „izduvaju“

odli~je. Treba im verovati.Sledi sada rad po klubovima. Novo oku-

pljanje je krajem marta, a pripreme }e sesprovoditi u Londonu, Dablinu i Peskari.

Rukometa{i sanjaju OIRukometa{i Srbije odigrali su Evropsko

prvenstvo iz snova i povratili veru u tajsport. Pobeda nad Hrvatskom u polufina-lu, veliki trijumfi nad Danskom i Poljskomu grupi, potom [vedskom u drugoj fazi,velika igra u remiju sa Nemcima i na krajufinale sa Dancima zauvek }e ostati u se}a-nju srpskih ljubitelja rukometa.

Na`alost, ispustili su u finalu Evropskogprvenstva protiv Danske zlatnu medalju, �

LONDON VIA MADRIDRukometa{i }edo Olimpijskihigara poku{atida se probijukroz duele sa[pancima, Poljacima iAl`ircima

NEPOBEDIVINovak\okovi}

Page 16: Olimpijska revija br.33

16 �Olimpijska revija januar 2012.

Sigurni u~esnik Olimpijskih igara ve} jeVelika Britanija kao doma}in, zatim Fran-cuska kao zvani~ni prvak sveta, Argentinakao osvaja~ Panameri~kih igara, Tunis kaoprvak Afrike i kona~no Danska, osvaja~zlatne medalje na Evropskom prvenstvu uSrbiji. Tako|e, Ju`na Koreja osvojila je pr-vo mesto na azijskom kvalifikacionom tu-rniru za OI.

Tekvondisti u LondonuNa{a olimpijska porodica za Igre u Lon-

donu bogatija je za troje ~lanova. Tekvod-no u Srbiji nikada nije postigao ve}i uspehod onog na kvalifikacionom turniru u Ka-zanju, gde su srpski predstavnici blistalipunom parom.

U kategoriji do 68 kg Damir Fejzi} i Dra-gana Gladovi} do 57 kg osvojili su zlatnemedalje, a Milica Mandi} je u kategoriji do67 kg srebrom obezbedila mesto na borili-{tu u Londonu.

- Verovali smo u sebe. Bilo je i nekih gre-{aka, ali smo sve ispravili. Presre}ni smo.Mirno }emo da se pripremamo i verujemda u Londonu ne}emo razo~arati - rekao jeDamir Fejzi}.

Novi bodovi GerasimenkuNa{ d`udista Dmitri Gerasimenko vred-

no skuplja bodove za Olimpijske igre. UTbilisiju je na Svetskom kupu osvojio bro-nzu, ~ime je nastavio svoju borbu za pla-sman na Olimpijske igre. Prema trenut-nom poretku na svetskoj rang-listi, Gera-simenko bi bio u~esnik Igara u Londonu.

Crta na rang-listi se podvla~i 30. aprila itada }e definitivno biti poznato koji }e sed`udisti na}i na jubilarnim 30. Olimpij-skim igrama, a u me|uvremenu im pred-stoji jo{ turnira na kojima imaju mogu}-nost da skupljaju bodove.

Gerasimenko je u Tbilisiju pobedio pred-stavnike Francuske, Velike Britanije i Gru-zije. Potom je usledio poraz od olimpijskog{ampiona Lipartelianija, a onda je u repa-sa`u, u borbi za bronzu, savladao pred-stavnika Azerbejd`ana.

- Odli~an vikend za srpski sport. Nasta-vljam sa takmi~enjima uveren da mi Lon-don ne}e izma}i - rekao je Gerasimenko. ��

i tako oslabljeni odu na turnir u [paniju.Zamenik kapitena, jedan od najiskusnijihi najborbenijih srpskih rukometa{a IvanNik~evi}, veruje da volja i `elja mogu sveda nadomeste.

- @elimo da ostvarimo taj san svakog spor-tiste - da se na|emo na najve}oj svetskojsmotri. Recept za naredne izazove se zna:rad, upornost i volja! Bez volje nema uspeha,ona je klju~ni faktor, a mi je i te kako imamo.

� Bi}e te{ko u Madridu, rivali su izuzetno ne-zgodni, ali sad je i na{e samopouzdanje dale-ko ve}e - poru~io je Ivan Nik~evi}.

U istom terminu bi}e odr`ana jo{ dvakvalifikaciona turnira. [vedska }e biti do-ma}in reprezentacijama Ma|arske, Brazi-la i Makedonije, dok }e najlak{i posao ima-ti Hrvati, kojima na noge u Zagreb dolazeIsland, Japan i ^ile. Iz svake grupe po dvenajbolje selekcije izbori}e put u London.

ZAJEDNI^KA PROSLAVA NA BALKONU Vaterpoliste i rukometa{e ispred Skup{tine Beograda pozdravilo 15.000 ljudi

Page 17: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 17

DO LONDONA

Sport Ime Prezime Discip. A Norma rezultat Status sportiste Status Misije OKS Milorad ^avi} 0:52,36 0:52,10 A norma kvalifikovan 1Ivan Len|er 0:52,29 A norma kvalifikovan 1Velimir Stjepanovi} 100 slo. 0:48,82 0:49,56 B norma selektovan

100 delfin 0:52,369 0:53,79 B norma selektovan200 delfin 1:56,86 01:57,40 B norma selektovan200 slob. 1:47,82 01:50,78 B norma selektovan400 slob. 03:48,92 03:52,85 B norma selektovan

Miroslava Najdanovski 50 slob. 0:25,27 0:26,09 B norma selektovan100 slob. 0:54,57 0:56,42 B norma selektovan

\or|e Markovi} 200 slob. 01:47,82 01:49,59 B norma selektovan400 slob. 03:48,92 03:53,09 B norma selektovan

Radovan Siljevski 200 slob. 01:47,82 01:49,79 B norma selektovanNa|a Higl 200 prsno 2:26,89 2:25,56 A norma kvalifikovan 1Sila|i ^aba 100 prsno 01:00,79 01:01,59 B norma selektovanBogdan Kne`evi} 200 me{o. 02:00,17 02:04,29 B norma selektovanDragana Toma{evi} Disk 62.00m 62,48 m A norma 1Nenad Filipovi} 50 km hod. 4:09:00 4:09:00 B normaVladimir Savanovi} 4:09:00 B normaPredrag Filipovi} 4:09:00 B normaAsmir Kola{inac kugla 20.50m 20.50m A norma 1Predrag Filipovi} 20 km hod. 1:22:30 1:24:30 B norma 1Ivana [panovi} skok udalj 6,75m 6,65m B norma 1Emir Bekri} 400m prep. 49,50 sec 49,80 sec B norma 1Mihail Duda{ desetoboj 8200 bod. 8256 bod. A norma 1Biljana Topi} troskok 14.30m 14.10m B norma 1Tatjana Jela~a koplje 61.00m 59,00m B norma 1Olivera Jevti} maraton 2:37:00 2:32:09 A norma 1Milan Jotanovi} kugla 20.50m 20:17m B normaAna Suboti} maraton 2:37:00 2:40:36 B normaZorana Arunovi} pi{toljIvana Maksimovi} pu{kaAndrea Arsovi} pu{kaAndrija Zlati} pi{toljDamir Mikec pi{toljNemanja Mirosavljev pu{kaDimitrije Grgi} pi{tolj

Nikolina MoldovanOlivera MoldovanAntonija Na|Antonija PandaMilenko Zori}Ervin HolpertAleksandar Aleksi}Dejan Terzi}Marko Tomi}evi}

Vaterpolo Mu{ka vaterpolo reprezentacija osvojena Svetska liga 13

Ukupno sportista 60

Plivanje

Atletika

Strelja{tvo

Kajak

Tenis

Veslanje

7

4

2

4

4

1

1

1

111

1

7 u~esni~kih kvota

4 u~esni~ke kvote

4 u~esni~ke kvote

2 u~esni~ke kvote

k-4 500m

prema poziciji na ATP/WTA rang-listi

M4-

M2-

k-4 1000m

k-1 1000m

- 75 kg

- 68 kg

- 67 kg- 57 kg

drumOsmo mesto na SP

1. mesto na kvalif. turniru1. mesto na kvalif. turniru1. mesto na kvalif. turniru1. mesto na kvalif. turniru

Plasman na rang-listi Evropa tura

4 u~esni~ke kvote

6 u~esni~kih kvota

1 u~esni~ka kvota

2 u~esni~ke kvotekvalifikovan

kvalifikovankvalifikovanakvalifikovana

1

Milo{ Vasi}Radoje \eri}Miljan Vukovi}Goran JagarJovan Popovi}Nikola Stoji}

Novak \okovi}

Damir Fejzi}Dragana Gladovi}Milica Mandi}

Janko Tipsarevi}Viktor TroickiNenad Zimonji}Jelena Jankovi}Ana Ivanovi}

0:52,36

50 km hod. 3:59:00

BoksBiciklizam

1

111

2

Aleksandar Drenovak

100 delfin

OstvarenB Norma0:54,190:54,190:50,53

02:04,38

0:54,192:00,951:51,5903:54,130:26,150:56,4801:51,5903:54,1301:51,59

01:02,92

3:59:174:02:074:07:54

1:23:476,71m49,55 sec

14.21m59.61m

Tekvondo

S T A T U S M I S I J E O K S - O I L O N D O N 2 0 1 2 .

n a 3 1 . 1 . 2 0 1 2 .

SRPSKITEKVONDISTIPRVI PUT NA OIDamir Fejzi},DraganaGladovi} iMilica Mandi}(skroz dole)

Page 18: Olimpijska revija br.33

18 �Olimpijska revija januar 2012.

OLIMPIJSKE ZANIMLJIVOSTI

NAME[TANJEolimpijski neprijatelj br. 2olimpijski neprijatelj br. 2

[ T A ] E U R A D I T I M O K

Agencija. specijalna linija...

Predsednik MOK-a @ak Rog rekao je dase pla{i da }e ilegalno kla|enje i name{ta-nje rezultata mogli da prodru na olimpijsketerene. Zbog toga je Me|unarodni olimpij-ski komitet formirao agenciju za Me|una-rodni sportski monitoring, koja se bavi pra-}enjem tr`i{ta u svetu kla|enja. Odnosno,neosnovano padanje i rast kvota, kao i neo-pravdano prevelike sume koje su upla}ujuna odre|eni ishod ili takmi~ara. MOK je svimsportistima jo{ ranije zabranio bilo kakveuplate u kladionicama tokom trajanja tur-nira, a za predstoje}e Igre otvori}e i pose-bnu telefonsku liniju na kojoj }e biti mogu-}e da se prijavi bilo kakva sumnjiva radnja.

�Vladimir Tomkovi}

Kao {to je doping najve}a po{astmodernog sporta koja preti daiznutra uru{i duh fer-pleja, takoje prvi protivnik koji preti spolja inagriza sve postulate olimpijskogpokreta - name{tanje rezultata!

Britanci su u velikom strahu da bi predsto-je}e Olimpijske igre mogle da budu idealanpoligon za name{tanje me~eva i ilegalno kla-|enje. Ministar u vladi zadu`en za OI Hju Ro-bertson naglasio je ~ak da je {telovanje rezu-ltata preuzelo primat u odnosu na doping kaonajozbiljnija pretnja najve}oj svetskoj sport-skoj manifestaciji.

- Znamo da postoji ogromni sindikati koji

se bave nelegalnim kla|enjem, a razvijeni suna oba indijska potkontinenta, kao i na Dale-kom istoku. Znamo i da se ponekad vr{i ogro-man pritisak na sportiste, pa i njihove porodi-ce - rekao je Robertson i osvrnuo se na pro-blem da nisu sve zemlje, naro~ito van Evro-pe, raspolo`ene za saradnju na suzbijanju ne-legalnog kla|enja:

- Te{ko je stati tome na put, naro~ito u ze-mljama koje zbog svojih kultura ne priznajuda se kod njih odvija kockanje, koje se zapra-vo doga|a iza zatvorenih vrata i naravno daje ilegalno. Tako da je policiji veoma te{ko dareaguje na bilo koji na~in.

O~ekuje se da tokom trajanja Igara vi{e mi-lijardi funti bude plasirano na tr`i{te kla|enja{irom sveta, a centar iz kojeg poslednjih godi-

na sve to poti~e, kao {to je rekao Robertson,jesu Daleki istok, odnosno indijski potkonti-nent.

Britanska vlada odlu~ila je da prvi put uistoriji Igara oformi posebnu obave{tajnu je-dinicu sastavljenu od najboljih agenata, od-nosno „najvi{e inteligencije“ iz policijskih re-dova, koja }e biti zadu`ena da identifikujepretnje za ilegalno kla|enje i name{tanje ko-na~nih ishoda me~eva. Poseban akcenat bi}estavljen na eventualnu ume{anost i podmi}i-vanje zvani~nih lica, sudija i samih sportista.

Na ~elu te jedinice bi}e Skotland jard, koja}e sara|ivati sa britanskom Agencijom za te-{ki i organizovani kriminal, odnosno sa Inte-rpolovom jedinicom za pra}enje sumnjivihaktivnosti. �

�Posle dopinga ilegalno kla|enje je najve}a po{ast savremenogsporta, zbog toga je britanska Vlada odlu~ila da formira posebnu obave{tajnu jedinicu sa najboljim agentima Skotland jarda koji }e pratiti sve sumnjive aktivnosti tokom OI u Londonu

Page 19: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 19

Olimpijski stadion u Londonu mogao bida nosi taj naziv samo ~etiri meseca jer ko-mpanija za upravljanje objektima Olimpij-skog parka posle Igara planira da proda pra-va na naziv stadiona i to po ceni od ~ak 95miliona funti. Tako bi stadion posle zatva-ranja Paraolimpijskih igara 9. septembra

ove godine poneo nov naziv koji }e odredi-ti novi sponzor. Prodaja naziva trebalo bi dapokrije tro{kove smanjivanja kapaciteta sa80.000 na 60.000 mesta. Posle Igara sta-dion }e ostati u javnom vlasni{tvu i bi}eiznajmljen na kori{}enje na pet do 99 godi-na onome ko ponudi najbolje uslove.

Organizatori Igara saop{tili su da }e za tro-{kove za bezbednost biti izdvojena dodatnasredstva u vrednosti od 271 milion funti. Zva-ni~nici su prvobitno najavili da }e bezbedno-sne mere ko{tati 280 miliona funti, ali sa no-

vim pove}anjem ukupan tro{ak pre}i }e po-la milijarde. Ipak, nova izdvajanja bi}e dode-ljena iz bud`eta za organizaciju Olimpijskihigara tako da bud`et ne}e biti probijen, naja-vio je ministar OI Hju Robertson.

Ime stadiona vredi 95 miliona funtiI Z N A J M L J I V A N J E

Organizatori OI saop{tili su da }e nekimgledaocima, koji su gre{kom kupili neposto-je}e karte za sinhrono plivanje, omogu}iti daprisustvuju finalu atletske trke na 100 meta-ra! Oni su naveli da je do{lo do gre{ke i da jeprodato 10.000 karata vi{e za sinhrono pliva-

nje, a da }e kupcima biti ponu|eno da prisu-stvuju drugim doga|ajima. Oko 200 osobasada }e imati priliku da gleda finale trke na100 metara na Olimpijskom stadionu, {to jejedan od najatraktivnijih doga|aja na OI, a zakoji prethodno nisu uspeli da nabave karte.

Umesto sinhronog plivanja gleda}e atletikuG R E [ K A I S P R A V L J E N A

Za bezbednost jo{ 271 milion funti

D`ord` Klunitra`i karte za OI

S I G U R N O S T N A P R V O M M E S T U

OLIMPIJSKE ZANIMLJIVOSTI

Popularni holivudski glumac i reditelj D`o-rd` Kluni nedavno je izjavio da ima „o~ajni~-ku `elju“ da ide na Olimpijske igre u Londonu,ali je dodao da jo{ nije uspeo da nabavi kartu.Kluni je u intervjuu za britanski „San“ rekaoda veoma voli sport, ali i London kao grad.

- Mislim da je fantasti~no to {to Olimpij-ske igre dolaze u London, uvek bi trebaloodvojiti politiku i sport. London je jedan odnajlep{ih gradova sveta i ja prosto moram dapogledam neku od utakmica na Igrama. Kar-te jo{ uvek ne mogu da na|em, ali }u nadamse uspeti to da uradim do po~etka takmi~e-nja - rekao je popularni glumac.

D O G A \ A J G O D I N E

Page 20: Olimpijska revija br.33

20 �Olimpijska revija januar 2012.

Direktor marketinga„Ujedinjenih srpskih pi-vara“ Olivera Nikodije-vi} ka`e da njena kom-panija deli iste vrednos-ti kao Olimpijski komi-

tet Srbije, te se iz tih razloga na{la usponzorskom pulu krovne organi-zacije srpskog sporta.

Ona govori koje sve sportovepodr`avaju, kako su pivo i spo-rt povezani preko navija~a, ali

i o li~nim sportskim afiniteti-ma i o~ekivanjima od pred-

stoje}ih Olimpijskih igarau Londonu.

�Prilikom potpisiva-nja ugovora o sponzo-rstvu sa Olimpijskimkomitetom Srbije, ge-

neralni direktor „Ujedi-njenih srpskih pivara“izjavio je da su strategi-ja i vrednosti „pils plus“brenda povezani sa oli-mpijskim vrednostima.

Na {ta je konkretno mi-slio?

- Po{tovanje, izuzetnost i pri-jateljstvo predstavljaju vrednosti olim-

pizma i usko su povezane sa vrednostima na-{eg „pils plus“ brenda. Uspostavljaju}i ravno-te`u izme|u tradicionalnih vrednosti i mo-dernog stila `ivota i po{tuju}i tradiciju naj-vi{eg kvaliteta pravljenja piva u jednoj odnajstarijih pivara iz koje poti~e, „pils plus“spaja prave prijatelje i obezbe|uje istinskou`ivanje svojim iskrenim i optimisti~nimpristupom.

�„Hajneken“ je partner Olimpijskihigara „London“ 2012. Da li je i to bio je-

dan od razloga da budete sponzorOKS?

Radujem seuspesima,tugujem zbogneuspeha

SPONZORSKI PUL

�Mi u „Ujedinjenim srpskim pivarama“ uvek se nadamo da }emo kao nacija iznedriti velike sportiste i ekipe kojima }emo se ponositi. Olimpijske igre su prilika

da se okrenemo i onim „malim sportovima“ u kojima vrlo ~esto ostvarujemo fantasti~ne rezultate

PIVO SPAJA PRIJATELJE Olivera Nikodijevi}

Page 21: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 21

UJEDINJENE SRPSKE PIVARE

M A J K A S P O R T I S T E

Igram tenis, gledam hokej

��Da li se makar rekreativno bavite ne-kim sportom?

- Rekreativno igram tenis i ve`bam u te-retani sa li~nim trenerom. A kao majka ho-keja{a redovno se, kao posmatra~, bavimi tim sportom.

��Koji }ete sport najvi{e pratiti za vre-me Igara u Londonu?

- Meni li~no }e biti najzanimljivije dagledam tenis, vaterpolo i odbojku.

- „Hajneken“ kao ponosni, vode}i, nezavi-sni i odgovorni proizvo|a~ piva uvek isti~esvoje tri klju~ne vrednosti: po{tovanje `ivot-ne sredine i dru{tva, strast prema kvalitetu iinovacijama i trenutke kojima vam donosimozadovoljstvo u `ivotu. Olimpijske igre pred-stavljaju spektakularan doga|aj koji u potpu-nosti odslikava poziciju „hajnekena“ kao glo-balnog brenda i pru`a sjajnu platformu zapromovisanje odgovorne konzumacije piva.

�Da li je va{a firma sponzori{e jo{ nekuoblast u na{em dru{tvu?

- Kao odgovorni ~lan zajednice u kojoj poslu-je, „Ujedinjene srpske pivare“, ~lanica „Hajne-ken grupe“, u svakoj situaciji razvijaju i negu-ju ~vrste veze sa gradovima Zaje~arom i NovimSadom u kojima se nalaze na{e pivare. Zaje~a-rska pivara podr`ava rukometni klub u Zaje~a-

ru, dok pivara u Novom Sadu podr-`ava Odbojka{ki klub „Vojvodina Se-

me“. Ovakvo zajedni~ko delo-vanje se tako|e vidi i krozpodr{ku niza drugih sport-skih i kulturnih manifestaci-ja koje su od zna~aja za po-dizanje kvaliteta i standarda`ivota svih gra|ana koji `iveu ovim gradovima.

�Koji su to kvaliteti „pi-ls plus“ piva kojima bistenam ga preporu~ili da gapopijemo?

- „Pils plus“ se danas proi-zvodi u obe pivare „Ujedinjenih

srpskih pivara“ - u Zaje~aru i Novom Sadu. Po-nosi se tradicijom jedne i vrhunskom moder-nom tehnologijom druge pivare. „Pils plus“,iako doma}i brend, proizvodi se u obe pivarepod supervizijom „Hajneken grupe“ i podle`enajstro`im standardima i kontroli kvaliteta ko-je zahteva „Hajneken“, a koji su ~esto stro`i iod propisa koje propisuje evropska regulativa.Na testovima ukusa standardno dobija najvi-{e ocene. Nosilac je titule apsolutnog {ampio-na kvaliteta Novosadskog sajma i najboljeg pi-va u Srbiji za 2010. godinu. „Pils plus“ je izu-zetno pitko pivo, visokog stabilnog kvaliteta uvrhunskom inovativnom pakovanju.

�Da li firma na ~ijem ste ~elu ula`e u spo-rt i na globalnom nivou?

- „Hajneken“ brend je sponzor Lige {am-piona, kao i nedavno zavr{enog Svetskog ku-pa u ragbiju. Kao odgovorni proizvo|a~ piva,„Hajneken“ svoja sponzorstva koristi kako bipreneo poruku o odgovornoj konzumaciji, patako svaki stadion koji na kome se odigrava-ju me~evi Lige {ampiona kao brending ima iporuku „Enjoy Heineken Responsibly“. Po-red toga, petosekundni spot „Enjoy Heine-ken Responsibly“ se emituje vi{e puta u to-ku prenosa utakmica i na taj na~in dopire dopreko 150 miliona gledalaca nedeljno.

�Koliko pratite i poznajete srpski sport?- Sport pratim {to zbog li~nog interesova-

nja, {to zbog posla. Kada radite sa pivskimbrendovima, onda morate jako dobro da po-znajete oblasti koje su va{im potro{a~ima bi-tne. A srpskim ljubiteljima piva sport je uvekna jednom od prva tri mesta po va`nosti. Kaoi svi, radujem se uspesima, tugujem zbogneuspeha i uvek se nadam da }emo kao naci-ja iznedriti velike sportiste i ekipe kojima }e-mo se ponositi. Olimpijske igre su uvek i pri-lika da se kao nacija okrenemo i onim „ma-lim sportovima“ gde vrlo ~esto ostvarujemofantasti~ne rezultate, a koje uglavnom nepratimo. Sjajan primer su na{i vesla~i.

�Kakva su vam o~ekivanja od Igara u Lo-ndonu i u~inka srpskih sportista?

- Ogroman uspeh je doneti bilo koju meda-lju sa Olimpijskih igara, a budu}i da Srbijaima odli~ne sportiste, bodri}emo ih da osvo-je i stotu olimpijsku medalju upravo u godi-ni u kojoj se obele`ava stogodi{nji kontinui-tet u~e{}a sportista Srbije na OI.

�Na koji na~in }ete promovisati partner-stvo sa OKS u olimpijskoj godini?

- Olimpijske igre nesumnjivo predstavljajuvi{e od modernog sportskog takmi~enja i obez-be|uju niz vrednosti koje prevazilaze okvireigre na terenu. Planiramo kampanju koja }e nanajafirmativniji na~in promovisati vrednostikoje dele OKS i na{ „pils plus“ brend. Pru`i}e-mo maksimalnu podr{ku na{im vrhunskimsportistima. Mi{ljenja smo da Srbija mora dauklju~i sve svoje potencijale i samo svi zajed-no mo`emo da postignemo ne{to {to nam jezajedni~ki cilj, a to je da radimo na podizanjuugleda i postizanju uspeha za na{u zemlju.

�Prvi put sara|ujete sa OKS. Da li misliteda postoje uslovi za saradnju i posle OI?

- Svakako. [ampioni podr`avaju {ampione,a pravi je uspeh kada jedno od najpriznatijihdoma}ih piva i srpski najbolji sportisti udru-`e svoje snage, i dele istu strast za kvalitetom,{to predstavlja i samu su{tinu na{eg poslova-nja. Upravo zato }emo se truditi da razvijamoi oja~amo ovu saradnju na obostrano zadovo-ljstvo, sa verom da }e, uz na{ „pils plus“, na-{i sportisti osvajati nove pehare. �

STVARNONAJBOLJI[ampioni po-dr`avaju {am-pione, uspehje kada jednood najprizna-tijih doma}ihpiva i najboljisrpski sporti-sti udru`e svo-je snage

Intervju direktor marketinga

Olivera Nikodijevi}

Page 22: Olimpijska revija br.33

22 �Olimpijska revija januar 2012.

tinentu u istoriji. Olimpijski plamen je na ce-remoniji otvaranja na stadionu upalio Ja{ino-ri Sakai, mladi} koji je ro|en 6. avgusta 1945.u Hiro{imi, na dan kada je na nju ba~ena ato-mska bomba.

U program Igara uvr{tena su dva sporta ko-ja su bila popularna upravo u Japanu, i to od-bojka i d`udo (d`udo je dobio status olimpi-jskog sporta tek 1972). U d`udou su Japanciosvojili tri titule, iako ih je {okirala pobedaHolan|nina Antona Gesinka u apsolutnoj ka-

tegoriji. U odbojci su u `enskoj konkurencijitrijumfovali doma}ini. Najuspe{niji po brojumedalja bili su sportisti iz SAD, koji su imalinajvi{e zlatnih, dok je u ukupnom zbiru me-dalja vodila ekipa SSSR-a.

Japanski organizatori su Igre shvatili kao sja-jnu priliku da poka`u da je novi i moderni Ja-pan okrenuo le|a nekada{njom ekstremnomnacionalizmu i militarizmu, te da je spremanda postane odgovoran deo me|unarodne za-jednice. O tome koliko je njihova `elja bila jakagovori i podatak da je me|u mladim volonteri-ma bio i japanski prestolonaslednik.

To je tako|e bila prilika da Japan svetu po-ka`e i efekte posleratnog privrednog ~uda i dase nametne kao ekonomska i tehnolo{ka sila.Tradicionalno poslovni i vredni Japanci ulo`i-li su u organizaciju Olimpijskih igara ogromnoznanje i materijalna sredstva, od kojih je 2,7 mi-lijardi dolara ulo`eno samo u ure|enje Tokija.

Veoma su se potrudili da adekvatno sme-ste brojne posetioce. Na raspolaganju je bioi sme{taj u preko 600 privatnih soba, a za1.600 turista sme{taj je bio organizovan ukabinama pet luksuznih brodova ukotvlje-nih u tokijskoj luci.

Igre su u{le u istoriju kao prve koje su pomo-}u satelita preno{ene na televizijske ekrane {i-rom sveta, a kako je satelitski sistem bio u po-voju, mnoge stanice su filmove sa najinteresan-tnijim delovima programa slale mlaznim avio-nima u Montreal i Hamburg, odakle su emito-

�Olimpijske igre u Tokiju 1964, prve na azijskom kontinentu,obele`ili su neki od najve}ih sportista svih vremena, ali i pliva~kazvezda Daun Frejzer. Ona je svrstana u 25 veli~anstvenih, a potom diskvalifikovana na 10 godina zbog pri~a o seksu i pivu

OLIMPIJSKA ^ITANKA

NAJBOLJA U ISTORIJILatinjinaosvojila 18.olimpijskumedalju

A LI^ILA JE NA MU[KODaun Frejzer (u sredini) sa zlatnommedaljom

Latinjina, Bikila i jedna ‘nemoralna’{ampionka

�Marija Pavlovi}

Dvadeset osme olimpijske igreodr`ane su 1964. godine u glav-nom gradu Japanu Tokiju. Me-|unarodni olimpijski komitet jeizabrao Tokio za doma}ina Iga-ra u konkurenciji Detroita, Bue-

nos Ajresa i Be~a.Olimpijske igre u Tokiju, odr`ane od 10. do

24. oktobra, okupile su 5.140 olimpijaca, i to4.457 mu{karaca i 683 `ena iz 93 dr`ave. Tak-mi~ilo se u 19 sportova i 163 discipline, a Igreje otvorio japanski car Hirohito.

Igre u Zemlji izlaze}eg sunca trebalo je dabudu organizovane jo{ 1940, ali je MOK zbogizbijanja Drugog kinesko-japanskog rata 1937.godine Igre oduzeo Tokiju i dodelio Helsinki-ju, koji nije uspeo da ih priredi zbog po~etkaDrugog svetskog rata. Sli~no kao i u slu~ajuBerlina 1936, odnosno Helsinkija 1952. godi-ne, MOK je dodelio Igre Tokiju u nastojanjuda se simboli~ki izbri{u efekti svetskih ratovana olimpijski pokret.

Igre u Tokiju su bile prve na azijskom kon-

BAKLJAOlimpijskiplamenzapalio mladi}iz Hiro{imero|en na dankad je ba~enaatomskabomba

Page 23: Olimpijska revija br.33

januar 2012. Olimpijska revija� 23

vani u ameri~ku i evropsku TV mre`u.U istoriju Olimpijskih igara sa fantasti~nim

rezultatima u{la je sovjetska gimnasti~arka La-risa Latinjina sa dve zlatne, dve srebrne i dvebronzane medalje. Larisi su ovo bile tre}e Igrezaredom, kojima je zaokru`ila kolekciju olim-pijskih trofeja na neverovatnih 18 medalja, i todevet zlatnih, pet srebrnih i ~etiri bronzane. Re-kord Latinjine do danas jo{ nije prevazi|en, apo ukupnom broju osvojenih medalja bila jenajuspe{niji u~esnik Igara, sve do Pekinga2008. kada ju je nadma{io ameri~ki pliva~ Ma-jkl Felps. Ipak, najuspe{nija gimnasti~arka ovihIgara bila je Vera ^aslavska iz ^ehoslova~ke,koja je osvojila tri zlatne medalje.

Rekordi su se nizali i na pliva~kim nadme-tanjima uz dominaciju 18-godi{njeg Amerika-nca Dona [olandera sa osvojene ~etiri zlatnemedalje, do tada rekordne, uz tri svetska i je-dan olimpijski rekord.

Australijska pliva~ica Daun Frejzer je tre}iput uzastopce na Igrama osvojila zlato na 100

odr`avanja Svetskog prvenstva u vodenim spo-rtovima, ispri~ala je i da je volela da pliva u pro-vidnim kupa}im kostimima, kao i da je zame-nila znakove na mu{kom i `enskom toaletu, alii da je mnogo neta~nih stvari napisano o njoj.

Ma|arskom vaterpolisti De{i \armatijupripalo je peto uzastopno olimpijsko odli~je,kojim je zaokru`io svoju uspe{nu karijeru. UTokiju su se, osvojiv{i tre}e olimpijsko zlatou kontinuitetu, proslavili i australijski pliva~Don Frejzer, pobednik u trci na 100 metaraslobodnim stilom, kao i sovjetski vesla~ Vja-~eslav Ivanov.

Etiopljanin Abebe Bikila postao je prvi oli-mpijac koji je u maratonu odbranio titulu, i tonakon kratkog oporavka od operacije slepogcreva. Interesantno je da je Bikila na svom pr-vom pobedni~kom maratonu u Rimu, ~etiri go-dine ranije, tr~ao bos, a u Tokiju su za njega na-pravljene posebne patike u kojima je postigaojedno od najboljih vremena u istoriji olimpij-skih trka u toj najte`oj atletskoj disciplini.

Novozelan|anin Piter Snel bio je po-bednik u trkama na 800 i 1.500 meta-

ra, a u svim ostalim discipli-nama, izuzev maratona,pobednici su bili Ameri-kanci. U fudbalu su osva-ja~i zlata bili Ma|ari, uhokeju na travi Indijci, uko{arci Amerikanci, a uboksu nadmo} su poka-

zali sportisti SSSR-a.Tre}e mesto u maratonu osvojio je Koki}i

Cuburaja iz Japana i to je bila prva olimpijskamedalja za Japan u atletici nakon 28 godina.Posle ovog nesumnjivo ogromnog uspeha, Ko-ki}i, koji je bio vojno lice, dobio je nare|enje danapusti svoje du`nosti i potpuno se posveti pri-premama za naredne Olimpijske igre. Me|u-tim, 1967. zbog povreda provodi tri meseca ubolnici, navodno, potpuno oporavljen. Pono-vo je po~eo da trenira, ali je ubrzo ustanovlje-no da mu je organizam istro{en i telo potpunoslomljeno, zbog ~ega nije imao izgleda da osvo-ji zlato. Usled ovakve dijagnoze, Koki}i je izvr-{io samoubistvo, ostaviv{i poruku: „Ne moguvi{e da tr~im“.

Osamu Vatanabe je najuspe{niji rva~ slo-bodnim stilom i osvaja~ zlatne medalje u To-kiju. Pobedio je u 187 uzastopnih me~eva da bikona~no osvojio i olimpijsko zlato. Za vremetakmi~enja nije izgubio nijedan poen. Vatana-be nije bio mnogo sna`an, ali je bio izuzetnobrz i njegova tehnika je bila superiorna u odno-su na sve ostale. Nakon Tokija, povukao se izsporta, {to je doprinelo da ostane jedini nepo-be|eni olimpijski {ampion u rvanju sa zvani~-nim rezulatom 188-0. �

OLIMPIJSKA ^ITANKA

LJA RIJIa18.

skuu

Jugoslovensku ekipu ~inilo je 76 sporti-sta, a takmi~ili su se u devet sportova. Za„plave“ nastup u Tokiju bio je najuspe{ni-ji do tada, a po broju osvojenih trofejaizjedna~ili su rekord sa Igara u Amsterda-mu 1928.

Prvo zlatno odli~je za jugoslovenskorvanje gr~ko-rimskim stilom osvojio je Bra-nislav Simi}, profesor istorije iz Zrenjani-na, dok je Branku Martinovi}u pripala bro-nza, uprkos slomljenom rebru. Peto mestozauzeo je Stevan Horvat, ~ime smo poka-zali da imamo izvanredne takmi~are u tomsportu.

Nakon 28. godina od osvajanja medaljeLeona [tukelja u Berlinu 1936, MiroslavCerar doneo je zlato jugoslovenskoj gim-nastici, i to na konju sa hvataljkama, dokje na vratilu osvojio bronzanu medalju. Ce-rar je postao juniorski prvak Jugoslavije uvi{eboju 1956, a zatim 13 puta uzastopnoseniorski {ampion. Na svetskim prvenstvi-ma osvojio je {est medalja, a na evropskim21. Na Olimpijskim igrama u~estvovao jetri puta, u Rimu, Tokiju i Meksiko Sitiju,osvojiv{i dve zlatne i jednu bronzanu me-dalju, koje ~ine tri poslednje medalje, odukupno 11 koje su osvojili jugoslovenski gi-mnasti~ari. Imao je tu ~ast da dobije Olim-pijski orden 1965. godine.

Srebro je pripalo vaterpolistima, zboggol razlike u igri sa Ma|arima. Tada se za-vr{nica turnira nije igrala kao danas naispadanje, ve} su ~etiri najuspe{nije ekipeiz predtakmi~enja igrale svaka sa svakomu finalnoj grupi. Jugoslavija i Ma|arska ni-su izgubile nijednu utakmicu, ali su Ma|a-ri imali bolju gol razliku. �

J U G O S L A V I J A U T O K I J U

Prvo zlato za rva~e i CeraraCAREVI]Me|u mladim volonterima na Igrama bio je i tada{nji japanskiprestolonaslednik

metara slobodnim stilom i tre}i put postavi-la svetski rekord. Ona je svrstana u 25 veli-~anstvenih sportista ~iji su rezultati obele`i-li ovaj vek, oboriv{i 27 pojedina~nih i 12 {ta-fetnih rekorda u plivanju slobodnim stilom iosvojila ukupno ~etiri zlatne i ~etiri srebrnemedalje na olimpijskim igrama u Melburnu,Rimu i Tokiju. U Melburnu je postavila novisvetski rekord na 100 m slobodnim stilom,nakon 20 godina, i od tada do kraja karijerenije izgubila nijednu trku.

Daun Frejzer je u Tokiju diskvalifikovana idobila 10 godina zabrane takmi~enja „zbog ne-morala“. Naime, izjavila je da svoje pliva~kepodvige duguje dobrom seksu. Ina~e, ova {a-mpionka je bila poznata po raznoraznim nesta-{lucima, pa je ostalo zapisano da se hvalila daje {ampion Australije u ispijanju piva, kao i dasu se u olimpijskim paviljonima u Rimu i Toki-ju doga|ale takve stvari da bi na osnovu njihmogla biti napisana debela studija o seksu. Ka-da je 1973. kao novinar posetila Beograd zbog

NEPOBEDIVRva~ Vatanabena OI ima skor 188:0

[AMPIONMladi i stariMiroslav Serar

[OKIRAO JAPANCE Holan|aninGesink osvaja zlato u d`udou

Page 24: Olimpijska revija br.33