opšta metodologija
DESCRIPTION
Opšta metodologija. Osnovni pojmovi i definicije. SADRŽAJ. OPŠTA METODOGIJA Uvod Klasifikacija metodologije Elementi logike. UVOD. METOD Predstavlja planski postupak koji se koristi da bi se postigao neki cilj ili rešio određeni problem Svaka nauka ima svoje probleme... - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/1.jpg)
Opšta metodologija
Osnovni pojmovi i definicije
![Page 2: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/2.jpg)
SADRŽAJ
OPŠTA METODOGIJA – Uvod – Klasifikacija metodologije– Elementi logike
![Page 3: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/3.jpg)
UVOD
METOD• Predstavlja planski postupak koji
se koristi da bi se postigao neki cilj ili rešio određeni problem
• Svaka nauka ima svoje probleme...
...i svoje načine rešavanja tih problema
![Page 4: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/4.jpg)
UVOD
NAUČNI METOD Postupak kojim se na bazi prethodnih
znanja o predmetu neke nauke, a putem rešavanja postavljenog problema, dolazi do daljeg i potpunijeg znanja o njemu
![Page 5: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/5.jpg)
UVOD
NAUČNI METOD• Naučni metod čine dva elementa:
– Izvesno znanje o uočenom predmetu nauke
– Metodski postupak za dolaženje do novih znanja o odabranom predmetu nauke
![Page 6: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/6.jpg)
UVOD(e) Kreativnost
(c) Metod
(d) Rešavanjeproblema
(b) Formulisanjeproblema
(a) Znanje o problemu
Rezultat
Sl. 1. Grafički prikaz istraživačkog procesa
![Page 7: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/7.jpg)
UVOD
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA• Sinteza i generalizacija svih
metoda kojima se ispituje ista pojava predstavlja metodologiju ispitivanja te pojave.
• Znači da je metodologija istraživanja pojave sinteza svih pojedinačnih metoda kojima se ta pojava ispituje.
![Page 8: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/8.jpg)
KLASIFIKACIJA METODOLOGIJE
• Metodologija naučnog istraživanja može se podeliti u sledeće metodološke oblasti:1.Opšta metodologija (LOGIKA)2.Osnovne metodologije3. Posebne metodologije
![Page 9: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/9.jpg)
KLASIFIKACIJA METODOLOGIJE
OPŠTA METODOLOGIJA• obuhvata naučne oblasti koje su
kao metod primenljive na sve nauke bez izuzetka
• Malo je takvih oblasti (LOGIKA)
![Page 10: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/10.jpg)
KLASIFIKACIJA METODOLOGIJE
OSNOVNE METODOLOGIJE su uopštene, ali istovremeno i veoma razrađene metodologije koje mogu da se koriste samo u odgovarajućim, ali opsežnim, naučnim celinama, dok su u drugim naučnim oblastima praktično neprimenljive...
![Page 11: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/11.jpg)
KLASIFIKACIJA METODOLOGIJE
OSNOVNE METODOLOGIJE Osnovne metodologije su: eksperimentalna (koja je bazična za gotovo sve prirodne nauke pa i medicinu), aksiomatska, sistemološka, sociološka, statistička, kibrernetička, istorijska, vrednosnonormativna itd.
![Page 12: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/12.jpg)
KLASIFIKACIJA METODOLOGIJE
POSEBNE METODOLOGIJE Posebne metodologije su
metodologije u posebnim naučnim disciplinama
![Page 13: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/13.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
MATERIJATo što postoji oko nas a takođe obuhvata i nas kao svoj deo mi danas nazivamo materijom klasifikacije materije: – supstancijasupstancija i – poljepolje.
![Page 14: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/14.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
MATERIJA
SupstancijaSupstancijaVid ispoljavanja materije koji možemo registrovati našim čulima. Supstancija je vrsta materije koja može da se kreće i da miruje (recimo, svi predmeti oko nas).
PoljePoljepolje, pre svega elektromagnetsko, gravitaciono i nuklearno, uvek pro sti re brzinom koja je konstantna i čija je konstantnost određena prirodom sredine kroz koju se polje prostire
![Page 15: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/15.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
OSOBINE MATERIJE– Struktura– Svojstva– Mogućnost njihovih promena (tj.
mogućnost da se struktura i svojstva materije menjaju).
![Page 16: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/16.jpg)
OSNOVNI POJMOVI
STRUKTRA MATERIJE• Diskretna (prekidna) struktura:
(sačinjavaju relativno samostalne celine koje nazivamo objektima)
• Svaki objekt ima doređena svojstvasvojstva
![Page 17: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/17.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SVOJSTVA MATERIJE Uvek prisutna svojstva nazivamo najopštijim. To su:
1) prostornost (ne postoji objekt koji ne zauzima deo prostora),
2) trajanje (nema objekta koji ne traje bar neko vreme)
3) univerzalna konstantnost. Iz svojstva konstantnosti materije sledi da je materija neuništiva ali i nestvoriva, tj. da je u kosmičkim razmerama večna (tj. konstantna)
![Page 18: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/18.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SVOJSTVA MATERIJEMerljiva svojstva objekata nazivaju se veličinama.
![Page 19: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/19.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
MOGUĆNOST PROMENApromene se uvek vrše na tačno određen način, ali nikad bez odgovarajućeg uzroka. Naime, promena nekog objekta uvek je izazvana (ili uzrokovana) adekvatnim promenama drugih objekata.
![Page 20: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/20.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
POJAVA I SITEMAko se uoči ili odabere neka celovita promena materije i ako izdvoji u mislima ili u realnosti skup objekata prirode unutar koga se ova promena odvija, ovakva promena materije naziva se pojava, a izdvojeni deo prirode (npr. izdvojeni objekt ili skup objekata) predstavlja sistem za tu pojavu.
![Page 21: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/21.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
PROCESproces je bilo koja pojava koju smo odlučili da pratimo u toku (tj. u funkciji) vremena
![Page 22: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/22.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ISTRAŽIVANJEIstraživanje osobina materije (tj. njene strukture, svojstava i njihovih kauzalnih promena, tačnije pojava na njoj) predstavlja svesni proces, koji ima za cilj da se utvrdi šta materija zaista jeste
![Page 23: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/23.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ISTRAŽIVANJEIstraživanje osobina materije (tj. njene strukture, svojstava i njihovih kauzalnih promena, tačnije pojava na njoj) predstavlja svesni proces, koji ima za cilj da se utvrdi šta materija zaista jeste
![Page 24: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/24.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ISTRAŽIVANJERezultat istraživanja (odnosno saznavanja) materije nazivamo znanje (ili saznanje) o njoj
![Page 25: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/25.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ZNANJEznanje o nekom objektu obuhvata: 1) svest o njegovoj strukturi, svojstvima i njihovim kauzalnim promenama, i 2) jezičku formulaciju tog znanja
![Page 26: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/26.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ČULNO SAZNANJEčovek istražuje prirodu i stiče svoja znanja o njoj koristeći se svojim čulima i svojim razumom Proces kojim se znanje stiče pretežnim angažovanjem čula nazivamo čulnim saznavanjem (u prirodnim naukama ono se svodi na eksperimentalno ili terensko istraživanje)
![Page 27: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/27.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
LOGIČKO SAZNANJEproces sticanja znanja pretežnim angažovanjem mentalnih sposobnosti predstavlja logičko saznavanje (ili mišljenje). Mišljenje operiše mislima koje čine pojam, sud i zaključak.
![Page 28: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/28.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
POJAMPojam je misao koja se obrazuje na osnovu zajedničkih osobina pojedinačnih objekata sličnih osobina.Svaki pojam je određen svojim sadržajem i svojim obimom
![Page 29: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/29.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SADRŽAJSkup zajedničkih osobina velikog broja svesno odabranih objekata određuje sadržaj pojma o skupu tih objekata, odnosno o objektu uopšte.
![Page 30: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/30.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
OBIMObim pojma čine svi potpojmovi (u graničnom slučaju svi pojedinačni objekti), koji po svom sadržaju potpadaju pod taj pojam. Na primer, obim pojma "kost" sačinjavaju potpojmovi o rebru, pršljenu, butnoj kosti, jezičnoj kosti itd...
![Page 31: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/31.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
OBIMPošto svaki od ovih potpojmova ima i sam svoje potpojmove, na kraju se dospeva do konkretnih objekata koji zajedno čine obim ovog pojma. Na primer, potpojam "pršljen" ima svoje potpojmove kao što su "atlas", "epistrofeus", treći vratni pršljen itd
![Page 32: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/32.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SADRŽAJ I OBIMSadržaj i obim pojma stoje u opoziciji: što pojam ima bogatiji sadržaj, obim mu je manji i obrnuto.
![Page 33: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/33.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SADRŽAJ I OBIM• S obzirom na stupanj opštosti, tj.
na veličinu obima, pojmovi se dele na pojedinačne, posebne i opšte. Što je obim nekog pojma veći, kažemo da je pojam opštiji.
![Page 34: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/34.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SADRŽAJ I OBIMPojedinačni (singularni, unikatni) pojam izražava suštinu jedne, pojedinačne stvari
![Page 35: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/35.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SUD (STAV)deo čovekovog mišljenja svodi na formiranje novih pojmova (tj. poimanjepoimanje). Međutim, daleko najveći deo misaone aktivnosti čoveka sastoji se u povezivanju pojmova i imena pojedinačnih stvari u rečenice.
![Page 36: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/36.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SUD (STAV)RečenicaRečenica je izgovorena ili napisana misao koja za čoveka ima nekakvog smisla. Rečenicama mogu da se izraze najraznovrsnije misli kao što su: molba (“Molim vas da mi pomognete”), potreba (“Ovog pacijenta treba pregledati”), pitanje (“Ko danas ne prisustvuje predavanju”), savet, sumnja, briga itd.
![Page 37: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/37.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SUD (STAV)postoji samo jedna vrsta rečenica kojom se nešto tvrdi ili poriče. Takva rečenica, kojom se nešto tvrdi ili poriče, naziva se sud ili stav. Na primer, sud je rečenica “Čovek je živo biće” jer se njome tvrdi da je čovek živo biće, ili “Čovek nije besmrtan”, jer se njome poriče da je čovek besmrtan itd.
![Page 38: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/38.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
SUD (STAV)Rečenica “Krv je crvena” je sud jer se njome tvrdi da krv ima svojstvo da je crvena, a sačinjavaju je dva povezana pojma “krv” i “crven”. Ona istovremeno ilustruje najvažniju vrstu suda, koji se naziva predikativni sud
![Page 39: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/39.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ISTINARečenica “Krv je crvena” je sud jer se njome tvrdi da krv ima svojstvo da je crvena, a sačinjavaju je dva povezana pojma “krv” i “crven”. Ona istovremeno ilustruje najvažniju vrstu suda, koji se naziva predikativni sud
![Page 40: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/40.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ISTINA• Sud je jedina rečenica kojom se
nešto tvrdi ili poriče, a ako se njome nešto tvrdi, to može da bude i tačno, ili još bolje, istinito
• osnovni i konačni cilj svakog istraživanja u nauci je pronalaženje istinitih sudova o materiji, tj. utvrđivanje šta materija zaista jeste
![Page 41: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/41.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ISTINAsud istinit ako je veza pojmova i imena u njemu adekvatna stvarnosti, tj. ako ta veza na maksimalno moguć (ali ne i apsolutan) način odražava stvarnost onakvom kakva ona zaista jeste
![Page 42: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/42.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ISTINAistina nije apsolutna kopija stvarnosti, već je ona njena subjektivna slika koja joj je zato samo “adekvatna”, a ne identična. Istina, koju smo istraživanjem otkrili, nije večna i nepromenljiva, već podleže stalnim promenama i, na svu sreću, daljim usavršavanjima, težeći nekakvoj konačnoj ali i nedostižnoj istini.
![Page 43: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/43.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
DEFINICIJA Svaki novi pojam uvodi se u naučno razmatranje svojom odredbom (ili definicijomdefinicijom), a svaki novi zakon – svojom formulacijomformulacijom
![Page 44: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/44.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
DEFINICIJADefinisati pojam znači konstatovati mu čitav sadržaj. Pošto je ovakav način definisanja obično glomazan a nekad praktično i neizvodljiv, u nauci se najčešće koristi analitičko definisanje pojma:
![Page 45: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/45.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
DEFINICIJA I ZAKON ...Ako obim pojma A ulazi kao celina u obim pojma B, za B se kaže da je rodni pojam za A, dok se za A kaže da predstavlja vrsni pojam za B. Zato svaki pojam unutar te hijerarhije ima s jedne strane svoj rodni, a s druge, svoj vrsni pojam. Na primer, za pojam “ptica” rodni pojam je “kičmenjak”, a vrsni pojam je “vrabac”.
![Page 46: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/46.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
DEFINICIJAAnalitičko definisanje pojma predstavlja određivanje pojma njegovim, po mogućnosti najbližim rodnim pojmom i specifičnom razlikom.
![Page 47: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/47.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
DEFINICIJA• Analitičko definisanje pojma
Na primer, “Eritrocit je krvna ćelija okruglog i bikonkavnog oblika koja je prožeta hemoglobinom”. Rodni pojam pojma “eritrocit” je “krvna ćelija”, a sve ostalo čini specifičnu razliku (to su svojstva da je kružnog i bikonkavnog oblika, i strukturna osobina da je prožet hemoglobinom)
![Page 48: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/48.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ZAKONzakon je sud u kome se uspostavlja veza među već definisanim pojmovima. Na primer, zna se da su u sudu, tj. zakonu, "ateroskleroza je uzrokovana arterijskom hipertenzijom” pojmovi “ateroskleroza” i “arterijska hipertenzija” već ranije definisani.
![Page 49: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/49.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
OSNOVNI POJMOVI• Pojmovi s najširim mogućim
obimom čine osnovne pojmove. Tu spadaju pojmovi o materiji, svojstvu, prostoru, vremenu, promeni itd. Osnovni pojmovi su jedini koji ne mogu da se analitički definišu, jer za njih nema rodnog (tj. još opštijeg) pojma
![Page 50: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/50.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
OSNOVNI SUDOVI• Osnovni sudovi su oni koji ne mogu
logički zakonima da se izvedu iz drugih, još širih sudova.
• Osnovni sudovi u matematici nazivaju se aksiomi, a u prirodnim naukama principi. Takvi su, na primer, Njutnovi principi mehanike.
![Page 51: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/51.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ZAKLJUČAKTo je sud izveden iz 2 ili više pojedinačna suda koje nazivamo premisama. Zaključivanje u nauci se uglavnom vrši deduktivnodeduktivno i induktivnoinduktivno.
![Page 52: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/52.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ZAKLJUČAKDeduktivno zaključivanje je zaključivanje u kome se mišljenje kreće od opšteg ka posebnom i pojedinačnom...
![Page 53: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/53.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ZAKLJUČAK• Na primer, iz premise opšteg karaktera
“Sve ribe su kičmenjaci” i uže premise “Šarani su ribe” sledi zaključak “Šarani su kičmenjaci”. Ova specijalna vrsta zaključivanja predstavlja silogizam. Silogizam je jedan od najjednostavnijih i najčešće korišćenih oblika deduktivnog zaključivanja ne samo u nauci, već i u svakodnevnom životu
![Page 54: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/54.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
ZAKLJUČAK• Induktivno zaključivanje je, nasuprot
deduktivnom, izvođenje zaključka tako što se mišljenje kreće od posebnog ili pojedinačnom ka opštem. Na primer, ako se iz činjenice da se određeni broj metala pri zagrevanju širi zaključi da se svi metali pri zagrevanju šire, reč je o induktivnom zaključku koji je u ovom slučaju do kraja istinit jer je broj metala u Periodnom sistemu konačan.
![Page 55: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/55.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
MIŠLJENJE Mišljenje je: 1) proces formiranja pojmova na bazi
čulnih saznanja, 2) proces povezivanja pojmove u
sudove i 3) proces povezivanja sudova i
izvlačenja iz njih zaključaka. Sve to ima smisla ako se time dolazi do
novih saznanja, tj. istina.
![Page 56: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/56.jpg)
ELEMENTI LOGIKE
INTUICIJAIntuicija dovodi čoveka do rešenja nekog problema a da on nije svestan puta, načina i sredstava kojima se pritom njegov um služio.
![Page 57: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/57.jpg)
OPŠTEMETODOLOŠKI POSTUPCI
ANALIZA, APSTRAKCIJA I SINTEZAAnaliza predstavlja realno ili misaono razlaganje objekta na delove s ciljem da se rasvetli njihov značaj i njihova unutrašnja povezanost.
![Page 58: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/58.jpg)
OPŠTEMETODOLOŠKI POSTUPCI
ANALIZA, APSTRAKCIJA I SINTEZAPosle analize vrši se apstrakcija, tj. izdvajanje bitnih i zajedničkih osobina uočenih objekata, uz istovremeno odbacivanje pojedinačnih i nebitnih
![Page 59: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/59.jpg)
OPŠTEMETODOLOŠKI POSTUPCI
ANALIZA, APSTRAKCIJA I SINTEZAPosle analize vrši se apstrakcija, tj. izdvajanje bitnih i zajedničkih osobina uočenih objekata, uz istovremeno odbacivanje pojedinačnih i nebitnih.
![Page 60: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/60.jpg)
OPŠTEMETODOLOŠKI POSTUPCI
ANALIZA, APSTRAKCIJA I SINTEZAZavršnu fazu formiranja pojma čini misaona sinteza apstrakcijom izdvojenih i zadržanih osobina (osnovno činjenica o njima) u realnu konstrukciju koja u suštini predstavlja sadržaj pojma
![Page 61: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/61.jpg)
OPŠTEMETODOLOŠKI POSTUPCI
ANALIZA, APSTRAKCIJA I SINTEZA
Na primer: Formiranje pojma o stolici
ANALIZA: Zapaža se da prvi objekt ima svojstvo Svojstvo A (4 noge), svojstvo B (ravnu površinu koja ih povezuje), svojstvo C (pogodna je za sedenje) ... i svojstvo E (ima naslon za leđa). Drugi objekt ima pored prva tri svojstva i svojstvo F (naslone za ruke). Treći objekt ima takođe prva tri svojstva i svojstvo G (lukove pričvršćene za parove nogu objekta) itd.
![Page 62: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/62.jpg)
OPŠTEMETODOLOŠKI POSTUPCI
ANALIZA, APSTRAKCIJA I SINTEZA
Na primer: Formiranje pojma o stolici
APSTRAKCIJA I SINTEZA: “Stolica ima 4 noge i ravnu površinu koja ih spaja i koja
je pogodna za sedenje”
![Page 63: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/63.jpg)
OPŠTEMETODOLOŠKI POSTUPCI
ANALIZA, APSTRAKCIJA I SINTEZA
Na primer: Formiranje pojma o stolici
Sadržaj pojma se potom koristi za selektovanje potpojmova (odnosno ovde objekata) koji će ući u obim ovog pojma. Znamo da sadržaj i obim do kraja određuju jedan pojam. Jasno je odavde da i stolice sa naslonom za leđa, točkićima ili naslonima za ruke ulaze u obim pojma “stolica”. Međutim, ako se razmatra da li sto ulazi u obim ovog pojma, videće se da on istina ima 4 noge i ravnu površinu koja ih spaja, ali da sto nije pogodan za sedenje jer mu to i nije namena.
![Page 64: Opšta metodologija](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052122/5681409e550346895dac4a1b/html5/thumbnails/64.jpg)
Celokupni tekst predavanja Prof.dr. Dušana Ristanovića(koje je poslužilo kao osnova za prethodne redove)može se pronaći na internet prezentaciji predmeta