Oranje je preskupoOranje je preskupo

- U svijetu se stalno poveavaju povrine pod izravnom sjetvom i to bez ikakve obrade tla. Trenutano je pod izravnom sjetvom u cijelom svijetu 105 milijuna hektara, od ega najvie u SAD-u. U Europi, koja u tom dijelu ne prati svjetske trendove i zaostaje, samo je jedan posto poljoprivrednih obradivih povrina pod izravnom sjetvom, odnosno milijun i 150 tisua hektara. Za Republiku Hrvatsku uope ne postoje podaci, jedino se na temelju procjena barata s podatkom da se na priblino deset posto od ukupnih obradivih povrina primjenjuje neki od reduciranih oblika obrade tla, no to je nedovoljno, kae dr. Jug, te naglaava kako osobno smatra da je reducirana obrada, odnosno konzervacijska obrada tla, ono to hrvatske poljoprivrednike u budunosti nuno eka, prije svega zbog smanjenja trokova.Dr. Jug istie da je konvencionalna ili klasina obrada tla skupa, posebice u ovo vrijeme krize, jer 40 posto svih trokova poljoprivredne proizvodnje pripisuje obradi, a od toga ak 80 oranju. Klasina obrada tla iziskuje i mnogo vremena, ljudskog i strojnog angamana i slino, zbog ega se i u Hrvatskoj zadnjih godina primjeuje blagi interes za reduciranom obradom tla, odnosno konzervacijskom obradom tla, i to je najzanimljivije, vie kod individualnih poljoprivrednika nego kod velikih poljoprivrednih sustava.

Vie ostataka - vie vode u tlu

- Konzerviranje znai ostavljanje etvenih ostataka koje tlo tite od prekomjernih koliina oborina, odnosno kinog degradirajueg udara. Slama u tom sluaju slui kao neki kiobran. etveni ostaci pomau i sprjeavaju isparavanja vode iz tla, ali i tite mikroorganizme u tlu koji su izuzetno vani, jer u tlu u kojem nema ivota nema ni proizvodnje hrane. Inae, oranje ve na dubini od 25 do 35 centimetara djeluje degradirajue na tlo.Na podruju Osjeko-baranjske upanije, ali i cijele Hrvatske, oranini prostor je vrlo heterogen to se tie tipova tala, temperature i slinog. Tako valja naglasiti da u poljoprivredi ne bi smjelo biti ablonizirane obrade tla, jer ona treba biti prilagoena agroekolokom stanju o kojem e ovisiti hoe li se, primjerice, oranje u potpunosti izostaviti ili ne, kae dr. Jug, te naglaava kako nitko seljake ni sada, a ni ulaskom u EU, nee natjerati da primjenjuju reduciranu obradu tla, nego e to oni sami poeti primjenjivati, jer sa svojom preskupom proizvodnjom nisu konkurentni. Osim toga, obradu tla morat e prilagoditi i sve eim klimatskim promjenama, energetskoj situaciji u svijetu i drugom.

Dublja obrada - vea degradacija tla

Dr. Jug napominje i kako se ve due vrijeme radi na tomu da se plug, odnosno oranje, izostavi iz obrade tla, jer se dolo do saznanja da je, osim to je svojevremeno znaio revoluciju u poljoprivredi i mnoge spasio od gladi, otvorio i put mnogim degradacijskim procesima u tlu.Budui da je pred vratima nova sjetva, dr. Jug kae da ako se neki poljoprivrednici na izravnu sjetvu odlue ove jeseni kako bi smanjili trokove, valja voditi brigu o tomu da je povrina tla prilagoena tome, da tlo nije zbijeno i slino. - Na uredno odravanim povrinama mogue je primijeniti izravnu sjetvu koja e u startu pojeftiniti obradu tla za najmanje 500-tinjak kuna po hektaru, kae dr. Jug, te navodi da to nije brojka koja se moe smatrati preciznom, jer je cijena poljoprivrednih poslova na naem tritu neujednaena.

snova uspjene proizvodnje na oranicama jest kvalitetna obrada tla. Primijenjenim agrotehnikim mjerama moemo umanjiti posljedice koju zbog manjka oborina trpi ratarska, ali i stoarska proizvodnja. Cilj je obrade tla poveanje njegove sposobnosti da akumulira to veu koliinu oborina te da je zadri u tlu i sprijei isparavanje kako bi u zadanom trenutku bila biljkama na raspolaganju. Na uvanje vlage u tlu utjeu struktura tla, organska tvar u tlu i biljni ostaci na tlu koji pospjeuju upijanje oborina, a ujedno tite tlo od erozije i utjeu na mikrobioloku aktivnost tla.

Dubokom oranju namijenjena je uloga akumuliranja zimske vlage.

U jesen uzorana zimska brazda pospjeuje upijanje zimskih oborina, kie i snijega. Oranjem u tlo ulazi vie zraka, to potpomae razgradnju organske tvari te dovodi do oslobaanja hraniva i do bioloke aktivacije tla. Osnovni je preduvjet za kvalitetno izvoenje dubokog oranja povoljno stanje vlanosti tla. O potivanju tog uvjeta viestruke sukladnosti govori i Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolinim uvjetima NN 89/11 kao o jednom od uvjeta koji su ove godine u kontroli kod korisnika izravnih plaanja u poljoprivredi. Od poljoprivrednika se trai primjereno koritenje mehanizacije na nain da se mehanizacija ne koristi na poljoprivrednim povrinama ako je tlo zasieno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom berbe/etve usjeva ).

U rano proljee, im se steknu uvjeti i stanje tla to omogui, treba zimsku brazdu zatvoriti blanjom ili drljaom da se smanjenjem povrine i prekidanjem kapilarnog toka sprijei isparavanje vlage nakupljene tijekom zime. Proljetni vjetrovi pridonose brem gubitku vlage iz otvorenih brazda. Zatvaranjem brazdi na povrini stvara se izolacijski sloj tla, tlo se bre zagrijava i sui, a vlaga se uva u dubljim slojevima.

Prilikom presjetvene pripreme zemlju ne smijemo previe usitniti, tlo mora biti grudiaste, oraaste strukture kako se nakon jakih kia ne bi stvarala pokorica. Dobro je nakon sjetve kultura sitnijeg zrna tlo povaljati. Tako e sjeme prije niknuti, a uspostavljamo kapilarni uspon vode iz dubljih slojeva tla do biljke.

Kultivacija je poeljna mjera tamo gdje je mogua jer rahljenjem plitkog sloja tla zaustavljamo isparavanje vode i tako je uvamo za postojei usjev.

Nakon etve itarica dobro je odmah obaviti plitko oranje kako bi se zaustavio kapilarni uspon vode, sprijeilo isparavanje i sauvala voda u tlu.