organi za odrzavanje medjunarodnih odnosa za master (1)

Upload: bogdan-stijovic

Post on 14-Oct-2015

40 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

  • Organi za odrzavanje medjunarodnih odnosaSvi organi za vodjenje medjunarodnih odnosa mogu se podeliti na

    1. unutranje ef drzave, ef vlade, ministar inostranih poslova, donekle parlament, u vreme rata to mogu biti i vojni komandanti.

    2. spoljanje stalni (diplomatske misije, konzularne misije, stalne misije pri medj. organizacijama) i privremene (specijalne misije i posmatracke misije ili misije pri organima medj. organizacijama).

  • Spoljna politika je deo spoljne suverenosti suprema potestas u kojoj drava izrazava svoju nezavisnost.Nema apsolutne nezavisnosti. Definise se kao sposobnost vetina zastupanja drave u odnosima sa drugim subjektima u meunarodnom pravu.Razliite definicije oznaavaju i lica koja se bave njomeOdraz je unutranje politike.

  • Unutranji organi za odravanje meunarodnih odnosa Pravila po kojima funkcionisu unutrasnji organi su odredjeni pravilima unutrasnjeg prava, ali i medjunarodno pravo stvara odredjene predpostavke o nadleznosti organa koji su uvek ovlasceni da u ime drzave zastupaju drzavne interese.U unutranje organe za odravanje meunarodnih odnosa spadaju: ef drave, vlada, ministar inostranih poslova i predstavniko telo.Povreda pravila unutranjeg prava moe da dovede do relativne nitavosti ugovora, povreda osnovnih pravila meunarodnog prava i do apsolutne nitavosti

  • ef draveU pozitivnom pravu ef drave je vrhovni organ spoljanjeg zastupanja.On je najvii organ koji samim tim poseduje naglaeni reprezentativni karakter i nosilac je najviseg obima zatite i poasti kada je u posetama drugim dravama ili u medjunarodnim organizacijama.U doba apsolutistikih monarhija vladar je personifikovao dravu, smatran je subjektom meunarodnog prava. Slobodno je raspolagao teritorijom i zakljuivao ugovore.Luj XIV nacije se susreu na vrhuRanije je vrio sve dravne fukcije, otuda i ratifikacija ima retroaktivno dejstvo

  • Poloaj efa drave regulisan je ustavnim pravom i normama meunarodnog prava. Meunarodno pravo, meutim, ne povlai razlike u poloaju efa drave na osnovu kriterijuma ustavnih prerogativa. To je refleks suverene jednakosti drava.Sa osloncem na pravilo o suverenoj jednakosti drava, meunarodno pravo tretira efove drava na jednak nain bez obzira na njihova ustavna ovlaenja. U klasinom meunarodnom pravu postojala je razuena podela vladara prema razliitim kriterijumima primera radi, podela izmeu vladara po roenju (naslednih), i izbornih vladara, te podela na vladare kojima pripadaju kraljevske poasti i one koji nisu imali prava na te poasti. U prezeansu uvek su prednost imali oni po roenju jer su predstavljali nasledne vladare

  • ef drzaveNa Bekom kongresu 1815. godine se poslednji put pokualo da se utvrdi rang i hijerarhija izmeu drava i njihovih poglavara. Trebalo je da bude vie klasa kao kod diplomatskih predstavnika, nije uspelo.Nastajali su brojni sporovi primer Sremskih karlovaca i ulaza sa 4 strane 1699. godine U naelu ef drave moe biti inokosni ili kolegijalni organ. U praksi preovlauje inokosni ef drave, mada nisu nepoznati sluajevi kolektivnog efa drave. Institut kolektivnog efa drave bio je naroito zastupljen u istonoevropskim zemljama nakon Drugog svetskog rata. Poznavale su ga, recimo, Bugarska, Rumunija, Maarska, Albanija, Sovjetski Savez, Mongolija, NR Kina i NR Severna Koreja. Postojao je i u jugoslovenskom ustavnom sistemu i to u dva navrata. Moe izuzetno da deluje i iz inostranstva kao u II Sv. RatuNekima se priznaje zatita i posle isteka funkciju Vilhem II posle I Sv. Rata u Holandiji

  • Funkcije efa drave razlikuju se obzirom na politiki sistem ureenja odreene zemlje:Predsedniki sistem, koji je karakteristian za SAD i drave Latinske Amerike. U takvom obliku ef drave je ujedno i ef vlade te se nalazi na elu izvrne vlasti. Ovlaenja efa drave u tom sistemu su velika. Polupredsedniki sistem, koji se razvio u Francuskoj u kojem izvrnu vlast deli zajedno s vladom. Parlamentarni sistem - koji je karakteristian za evropske republike a u kojem su ovlaenja efa drave bitno smanjena, a funkcija mu je gotovo reprezentativna. Jednopartijski sistem, karakteristian za komunistike zemlje u kojem je ef drav najee kolektivni organ (prezidijum), na elu kojeg se nalazi predsednik (koji je onda de facto ef drave).

  • Kao vrhovni organ spoljnjeg zastupanja, ef drave deluje u meunarodnim odnosima bez posebnog punomoja. Smatra se da samom prirodom svoje funkcije poseduje opte, pretpostavljeno punomoje. Tako je odredjeno i Konvencijom o ugovornom pravu iz 1969.U duhu vladajue, internacionalistike teorije ovakva pozicija efa drave zasnovana je neposredno na meunarodnom pravu. Po ovoj teoriji, meunarodno pravo, suvereno i nezavisno od unutranjeg prava, odreuje krug lica koja predstavljaju dravu u meunarodnim odnosima i naine putem kojih je obavezuju u odnosima sa drugim subjektima meunarodnog prava.Treba razlikovati sposobnost predstavljanja od mogunosti zakljuenja ugovora to zavisi od unutranjeg poretka. Prekoraenje ovlaenja moe doneti i nitavost ugovoraPrema meunarodnom pravu moe da jednostranim aktima obavezuje dravuMSP nema sumnje da izjave efa drave obavezuju dravu O nuklearnim ogledima spor Francuska i Australija

  • Zbog toga se sve drave obavetavaju o promeni efa draveAko je redovna sve je u redu, ako je protivustavna onda se postavlja pitanje priznanjaU vreme rata produava mu se mandat do isteka, a posle u roku od tru meseca izbori.Ako je spreen ili mu se okona funkcija pre vremena do izbora tu dunost vri predsednik skuptine Budui da ef drave simbolizuje jedinstvo drave u meunarodnim odnosima, pravilo je da se svi akti drave in foro externo neposredno ili posredno vezuju za njega. Re je o aktima kao to su: proglaenje ratnog stanja; zakljuenje mira; akreditovanje i opozivanje diplomatskih predstavnika drave u inostranstvu; prijem akreditivnih i opozivnih pisama stranih diplomatskih predstavnika; voenje pregovora, bilo od strane samog efa drave ili u njegovo ime; izdavanje ratifikacionih instrumenata ili ratifikacija meunarodnih ugovora.

  • Polozaj sefa drzave u inostranstvu Polozaj efa drzave u inostranstvu odlikuje se sledeim elementima.a) lina neprikosnovenost - Lina nepovredivost podrazumeva apsolutnu i potpunu bezbednost efa drave i njegove pratnje, te korelativnu obavezu organa strane drave da obezbede najbriljiviju zatitu protiv ma kakve povrede i napada na njegov ivot, telesni integritet, ast i dostojanstvo. U novije vreme se istie da pravo na specijalnu zatitu efa drave obuhvata zatitu od pismenih ili usmenih uvreda i kleveta. Krivini zakonici drava predviaju posebna dela u cilju ove zatite

  • b) izuzee od jurisdikcije organa stranih drava - Osnovni oblici izuzea efova drava od jurisdikcije organa strane drave su krivinopravni i graanskopravni imunitet. Krivinopravni imunitet efa drave je apsolutne prirode i, u osnovi, predstavlja refleks fundamentalnog principa par in parem non habet imperium. Kada je re o graanskopravnom imunitetu efova stranih drava, praksa nije uniformna. Po pravilu se organi oglaavaju nenadlenim, izuzetno moe parnica, ako se ef drave upusti u postupakd) sloboda optenja;e) poasti i povlastice - Poasti koje ef drave uiva predviene su etikecijom i variraju od drave do drave. Zajednika karakteristika im je da efu drave obezbeuju poseban tretman u poreenju sa tretmanom ostalih dravnih zvaninika i, posebno, obinih stranaca.To rade slube protokola efa drave i ministarstva inostranih poslova.

  • Drugi svetski rat oznaava bujanje operativnih aktivnosti efova drava u meunarodnim odnosima. Ova pojava se oznaava i posebnim izrazom Samit diplomatija.Grupa G 8: SAD, Rusija, Francuska (.d.) V. Britanija, Nemaka, Italija, Japan i Kanada (.v.)U vreme kriza raste uloga efa drave.Polovina drava poznaje odvojene funkcije efa drave i efa vlade a polovina ima nema efa drave ve je premijer najvii funkcioner.Ponekada se ekstenzivna uloga efova drava u voenju meunarodnih odnosa i institucionalizuje kao to je, primera radi, sluaj sa Organizacijom afrikog jedinstva ili u Evropskoj Uniji preko Evropskog saveta.U SAD on je i sef vlade u Rusiji ima velika ovlascenja jer odredjuje smernice za vodjenje spoljne politike

  • Ponekad je vazno kakav on fakticki uticaj vrsi na politiku drave, esto je on i na elu najjae partije.Na medjunarodnim skupovima se vri rangiranje efova drave najcee prema abecednom redu, ali je vano da ako je utvrdjen neki drugi kriterijum da je on doslovno sproveden. Primer smrt japanskog Cara Hirohita.U vreme kriza je naglasena uloga efova drzava, oni mogu neposredno da pregovaraju.Nikada ne moze biti proglasen za persona non grata.Kada je u poseti u inostranstvu citava pratnja je zasticena jednako kao i on.Kada mu istekne madat onda po pravilu uziva samo kurtoazno postupanje.

  • Posete efa dravePotrebno ih je uvek najaviti zvaninim organima u dravi prijemaPodela: 1. Javne unapred, mere bezbednosti, pogrene marute, predhodni dolazak bezbednosnih slubi, saradnja, ugled drave, najvie poasti, 2. Privatne sa znanjem vlasti, bez znanja javnosti. TIho ali uz veliko obezbeenje. Mogui i sastanci, ali bez prijema na vrhu. Ista procedura obezbeenja3. Potpuno tajno izobiajeno, ranije se primenjivalo, danas bi moglo biti opasno pa se ne primenjuje, nekada se nije znalo kako izgledaju ta lica. Primer poseta holandskog kralja vajcarskoj, kada je sudija utvrdio identitet odmah se oglasio nenadlenim. Barto je predlagao da se u Konvenciju o specijalnim misijama uvrste i posebne misije kada je ef drave na elu.

  • Poloaj efa drave prema Ustavu iz 2006. godineBira se neposredno na izborimaIzborna pravila kao i u sluaju izbora poslanikaNema cenzusa, izabran je onaj koji dobije nadpolovinu veinu izalih : " , , , , . , . .

  • , . , , : . , , , , .

  • , , , , . , , , , . , , , , , .

  • , . , , , , . . . .

  • Vlada i ef vlade Kao jedan od unutranjih organa za odravanje meunarosnih odnosa moe se pojaviti kako vlada kao celina, tako i ef vlade. U ovom smislu pod vladom se, bez obzira na njene ustavne prerogative, smatra za kolegijalno telo ovlaeno da volju drave izrazi u meunarodnim odnosima.Formalne izjave i akti vlade (deklaracije, odluke i slino), obavezuju dravu u ije ime su date. ef vlade se, takoe, smatra ovlaenim po meunarodnom pravu da izjavljuje volju u ime drave.

  • Kod nas vlada odredjuje smernice za vodjenje spoljne politike, vrsi izbor diplomatskih predstavnika, prima izvestaje o vodjenju spoljne politike, izdaju punomocja.Kada boravi u inostranstvu ef vlade uiva, mutatis mutandis, prava koja uiva i ef drave uz smanjen obim poasti.Nova praksa MSP jeste da i resorni ministri mogu da obavezuju dravu u okviru svojih nadlenosti

  • Poloaj vlade prema ZSPSVlada utvruje spoljnu politiku koju sprovodi Ministarstvo, kao i drugi organi dravne uprave u okviru utvrenog delokruga. lan 2

  • Ministar inostranih poslova Ministar inostranih poslova je lan vlade resorno zaduen za voenje meunarodnih odnosa. Pored efa drave i efa vlade on je jedini politiki funkcioner drave koga meunarodno pravo smatra ovlaenim da samostalno izjavljuje volju drave u meunarodnim odnosima. Ministar inostranih poslova operativno rukovodi spoljnom politikom jedne drave. Njegove izjave i akti neposredno obavezuju dravu u ije ime su dati, kako je to ustanovio Stalni sud meunarodne pravde u sporu izmeu Norveke i Danske koji se ticao Istonog Grenlanda (1933). Norveki ministar ino. poslova rekao je nee biti problema oko priznanja suvereniteta Danske nad istonim Grenlandom, da li je re o jednostranoj izjavi volje ili o ugovoru, da li nedostaje neki element?Razvio se iz sekretara efa drzave za spoljne poslove

  • Kako je ministar inostranih poslova neka vrsta normalnog, regularnog posrednika izmeu njegove drave i stranih drava, ili, drugaije reeno, srednji ovek izmeu efa drave i organa stranih drava, preko njega tee normalna komunikacija izmeu drava. U tom smislu strane vlade se obraaju ministru inostranih poslova preko svojih diplomatskih predstavnika ili predstavnika drugih zemalja koji zastupaju njihove interese u odnosnoj dravi.

  • U odnosu na druge ministre on upravlja svim spoljnim predstavnistvima jedne drzave, ali i ministarstvom inostranih poslova pa je makar samo zbog toga njegova uloga vanija. Lista uobiajenih nadlenosti ministra inostranih poslova obuhvata: izdavanje nota i ostalih oblika komunikacije sa drugim dravama; izdavanje naloga za pripremu dokumenata u vezi odnosa sa stranim dravama poput nacrta ugovora ili konvencija, izjave pravne ili faktike prirode, deklaracije i slino; predlaganje efu drave diplomatskih predstavnika, pripremu njihovih punomoja i davanje instrukcija; preporuke efu drave za prihvatanje akreditacija stranih diplomatskih predstavnika;

  • izdavanje egzekvatura stranim konzularnim predstavnicima; rukovoenje diplomatskim i konzularnim predstavnitvima u inostranstvu i drugo. Vana uloga pripada ministru inostranih poslova i u postupku primene meunarodnog prava u nacionalnom pravnom poretku. U mnogim dravama tumaenja relevantnih pravila meunarodnog prava koja, na zahtev sudova ili drugih dravnih organa, daje ministarstvo inostranih poslova, imaju na jedan ili drugi nain, obavezujue i konano dejstvo. U meunarodnoj praksi ministar inostranih poslova kada boravi u inostranstvu uiva poloaj analogan efu drave ili efu vlade, srazmerno umanjen u delu koji se tie poasti koje mu se iskazuju.

  • Ministarstva inostranih poslova cesto uposljavaju veliki broj ljudi.Ustrojena su na strogoj hijerarhiji i disciplini.Struktura najcesce obuhvata politicki sektor (bilatelarni i multilatelarni), konzularni sektor, centar za planiranje.U SAD na celu ministarstva ino. poslova je drzavni sekretar, ispod su podsekretari za razne oblasti (ekonomiju, kulturu, poljoprivredu, politiku, biznis..) tu su jos biro za planiranje i biro za UN. U Evropskoj Uniji posebno telo od lica koja obavezuju dravuPriprema nove ambasadore, godinji sastanci

  • Poloaj ministarstva prema ZSPSMinistarstvo u okviru svoje nadlenosti obavlja sledee poslove:1. predstavlja, uz predsednika Republike, Republiku Srbiju u odnosima sa drugim dravama, meunarodnim organizacijama, meunarodnim sudovima i drugim meunarodnim institucijama,2. titi interese Republike Srbije, njenih dravljana i pravnih lica u inostranstvu;3. predlae Vladi spoljnu politiku koju ona utvruje;4. predlae Vladi uspostavljanje i prekid diplomatskih odnosa sa drugim dravama;5. predlae Vladi ulanjenje, odnosno uee Republike Srbije u meunarodnim organizacijama i integracijama, kao i u drugim oblicima meunarodne saradnje;6. predlae Vladi ambasadore, generalne i poasne konzule Republike Srbije u inostranstvu;

  • 7) uestvuje u poslovima u vezi sa akreditacijom zvaninih predstavnika drava i meunarodnih organizacija u Republici Srbiji;8) organizuje zvanine posete na dravnom i diplomatskom nivou;9) uestvuje u pripremama za uee predstavnika Republike Srbije na meunarodnim pregovorima i konferencijama;10) analizira meunarodni poloaj Republike Srbije i bilateralne odnose sa drugim dravama;11) analizira spoljnopolitike aspekte odbrane i nacionalne bezbednosti;12. u saradnji sa nadlenim dravnim organima pokree postupak i koordinira voenje pregovora i zakljuivanje meunarodnih ugovora, uestvuje u postupku njihovog potvrivanja i prati njihovu primenu; uva originale svih meunarodnih ugovora, zajednikih saoptenja i deklaracija Republike Srbije i njenih meunarodnopravnih prethodnika;