orimk radio prenos

12
Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013 KTiOS, DEET, FTN, UNS 1 Osnove radio i mobilnih komunikacija R A D I O – P R E N O S 1 DIVERSITY TEHNIKE RADIO-PRENOS 3

Upload: vuksa2103

Post on 26-Oct-2015

51 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

Osnovi radio komunikacija FTN

TRANSCRIPT

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 1

Osnove radio i mobilnih komunikacija

R A D I O – P R E N O S

1

DIVERSITY TEHNIKERADIO-PRENOS

3

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 2

Diversity tehnike• Predstavlja skup tehnika koje

obezbeđuju kvalitetniju radio-vezu između dva učesnika (diversiti=raznovrsnost, različitost).

• Kada je u pitanju analogni prenos, diversiti tehnike pobljšavaju odnos signal/šum i smanjuju smanjuju broj prekida veze usled fedinga. Kod digitalnog prenosa smanjuje se verovatnoća greške.

• Diversiti tehnika može biti ostvarena:– vremenski,– polarizacijski,– ugaono.– prostorno, – frekvencijski, i– kombinovano (npr. prostorno-

frekvencijski).

• Vremenski diversiti se koristi u digitalnom prenosu. Zasniva se na činjenici da su uslovi prostiranja dva digitalna signala istog informacionog sadržaja, koji se prenose u različitim vremenskim intervalima, nekorelisani.

• Polarizacijski diversiti koristi različitu polarizaciju talasa (horizontalnu i vertikalnu). Ovako polarisane komponente polja su nekorelisane.

• Ugaoni diversiti se ostvaruje pomoću prijemnih antena sa usmerenom karakteristikom zračenja, podešenom za različite pravce, tako da su primljeni signali slabo korelisani.

4

Prostorna diversity tehnika

• Na mestu prijema dolazi do interferencije direktnog i reflektovanog talasa.

• Rezultantno polje namestu prijema:

d

1R 1R′0R

0R′

1h 22h21h

dhhRR

dhhRR

221012

211011

2

2

=′−′=Δ

=−=Δ izbor kvalitetnijegsignala

( )( )01R ;

2sin2

10

REE

eeEEEE

d

jRjdRd

−==

−⋅=+= −

βψψ

ψβ

πλπ

λπψψ

πψ

πψ

=Δ−Δ=−

==

==

12minmax

minmin

maxmax

22

0 2 :za

2 :za

E

EE d

212λ=Δ−Δ

5

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 3

Prostorna diversity tehnika

• Na prvoj anteni

• Na drugoj anteni:

• Za proizvoljan ugao ψ,selektor bira signal većeg intenziteta.– U datom primeru signal

to je signal E2.

111

1

2,

2sin2 Δ==

λπψψ

dEE

2cos2

2sin2

2sin2

1

12

22

ψ

πψ

ψ

d

d

d

E

EE

EE

=

+=

==

E

opseg vrednosti E

1E2E

ψ π π2 π3 π4 π5 π6

6

Prostorna diversity tehnika• Visine prijemnih antena

h21 i h22 se biraju tako da je:

• Sa antene se signal vodi na ‚‚selektor”- element koji bira signal većeg intenziteta.

( )

( )1

21222

21221

12

4

2

22

hdhhh

hhdh

λ

λ

λ

=−=Δ

=−

=Δ−ΔTx

Rx2

Rx1

S

1f

1f

S je selektor(prebacivač)

7

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 4

Frekvencijska diversity tehnika• Koristi se jedna antena za koju

važi

• Sada postoji razlika u frekvenciji, odnosno u talasnoj dužini EM talasa, pa će zato i parametar βbiti različit.

• Obično se zadaju visina predajne antene h1, razdaljina d i λ1, λ2 (f1, f2), a iz prethodne relacije se određuje potrebna visina prijemne antene h2.

dhhRR 21

01

2=−=Δ

Tx1

Tx2

C1f

2f

Rx1

Rx2

SC

πλλ

πψψ

λπβψ

λπβψ

=

−Δ=−

Δ=Δ=

Δ=Δ=

2112

222

111

112

2

2

2121 4

11

hhd=−

λλ

8

Kombinovani prostorno-frekvencijski diversity

Tx1

Tx2 •

•1f

2f

Rx1

Rx2

C

Rx1

Rx2

C

S

9

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 5

MULTIPLEKS/VIŠESTRUKI PRISTUPRADIO-PRENOS

10

Razlike između multipleksa i višestrukog pristupa

• Multipleksiranje i višestruki pristup odnose se na deljenje fiksnog komunikacionog resursa. Ipak, postoji razlika između ova dva pojma.

• Kod multipleksiranja, zahtevi korisnika za korišćenje komunikacionog resursa su uglavnom fiksni ili vrlo sporo promenljivi. Dodela komunikacionog resursa je apriorna i vrši se lokalno na predajnoj strani (primer multipleksne telefonije kablovima ili PP vezama).

• Kod višestrukog pristupakoristi se daljinska (udaljena) deoba komunikacionog resursa, kao što je slučaj sa komunikacionim satelitima.

11

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 6

Vrste višestrukog pristupa• Mogući načini realizacije višestrukog

pristupa su:1) Frekvencijsko multipleksiranje (FD) FDM/FDMA;Dodeljuju se određeni frekvencijski podopsezi.2) Vremensko multipleksiranje (TD) TDM/TDMA;Dodela fiksnih vremenskih slotova (unapred definisanih), ili u nekim slučajevima korisnik može pristupiti resursu u proizvoljnom-slučajnom procesu.

3) Kodni multipleks (CD) CDM/CDMA;Dodeljuju se specifirane ortogonalne kodne kombinacije, pri čemu se koristi ceo frekvencijski opseg.4) Prostorni multipleks (SD) SDMA;Koriste se “Spot Beam” antene sa veoma uskim dijagramom zračenja, pomoću kojih je različitom orjentacijom antene (ugla antene) moguće razdvojiti različite radio-signale. Koristi se isti frekvencijski opseg.5) Polarizacijski multipleks (PD) PDMA;Koriste se ortogonalne polarizacije za razdvajanje signala, uz korišćenje zajedničkog frekvencijskog opsega.

12

Raspodela frekvencijskih resursa• Prvobitna telefonija - par

vodova se koristi za prenos jednog govornog signala u međugradskim vezama.

• FDM/FDMA

• Osnovna prednost FDMA je:- jednostavnost realizacije,- nije potrebna sinhronizacija vremena, jer je svaki kanal nezavisan od ostalih kanala.

prvobitna telefonija

zaštitniopseg

0f

1f

3f

5f

f

t

13

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 7

Primena FDM/FDMA u sateletskim komunikacijama

• Većina komunikacionih satelita su geostacionarni ili geosinhroni. Oblast pokrivanja je veliki i iznosi 1/3 Zemljine površine.

• Većina transpondera su neregenerativni, što znači da se primljeni signal sa Zemlje pojača, frekvencijski transponduje i ponovo emituje signal ka Zemlji (up-link, down-link).Up-link ÷ Zemlja → Satelit ;Down-link ÷ Satelit →Zemlja.

• C bend: 6GHz up-link, 4GHz down-link.

• Svaki satelit koristi opseg širine 500MHz (na osnovu međunarodnog dogovora). Tipično je da satelit ima 12 transpondera, od kojih svaki koristi opseg širine 36M.

14

Primena FDM/FDMA u sateletskim komunikacijama

• Svaki transponder radi na principu FDM/FM/FDMA.1) FDM mod rada:Na primer, svaki govorni signal nominalne širine spektra od 4KHz se multipleksira i na taj način se formira multipleksni kompozitni signal (AM-1BO).2) FM mod:Multipleksni signal se frekvencijski moduliše šalje satelitu, odnosno transponderu.

3) FDMA mod:Podopsezi transpondera, ukupne širine 36MHz, mogu se dodeliti različitim korisnicima. Jedan korisnik pristupa transponderu u frekvencijskom podopsegu koji mu je dodeljen, što znači po šemi ili planu FDMA.

15

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 8

Raspodela vremenskih resursa• Koristi se ceo frekvencijski

opseg, ali se deli vremenski resurs (dodeljuju se vre- menski slotovi).

• Vreme je segmentirano u vremenske ramove, a svaki ram u manje vremenske celine -slotove, koji se pridružuju svakom korisniku.

• Ramovi se periodično ponavljaju, tako da se i fiksno dodeljeni slotovi periodično pojavljuju u okviru rama jedanput ili više puta.

t

f

1 slottime 2 slottime 3slottime

zaštitni period vremena

16

Raspodela vremenskih resursa• Svaka zemaljska stanica

emituje signale (podatke) u paketima u dodeljenim vremenskim slotovima. U transponderu, ovi signali se retransmituju ka Zemlji zajedno sa signalima (paketa podataka) drugih korisnika.

• Prijemna stanica detektuje odgovarajući signal, izvrši njegovo demultipleksiranje i prosleđuje pojedine signale korisnicima.

17

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 9

TDM/TDMA fiksne strukture• Vremenski slotovi u

okviru rama fiksno se dodeljuju određenim korisnicima.

• Ovakva struktura je: – veoma efikasna kada su

zahtevi korisnika (izvori podataka) predvidivi i kada je saobraćaj intenzivan.

– nije ekonomična u slučaju saobraćaja koji je intenzivan u kratkom vremenskom periodu.

1S

2S

MS

1S

2S

MS

VRK kanal VRK

multipleksiranje demultipleksiranje

1 ... i .... M2 1 ......

P

2 M

jedan slot

preambula podaci

k - ram k+1 - ram

t

18

Efiksanost prenosa: iskorišćenost resursa

• Fiksni TDM/TDMA

• Paketski prenos

A

C

B

D

t

t

t

t

A1 A2

B1 B3

C2 C3

D1 D2 D3

1 2 3 slotoviA1 B1 D1 A2 C2 D2 B3 C3 D3

t

← neiskorišćeni slotovi

A1 B1 D1 A2 C2 D2 B3 C3 D3t

← slobodni slotovi

19

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 10

Raspodela kodnih resursa: CDM/CDMA

• CDMA predstavlja jednu od primena tehnike prenosa signala u proširenom spektru:– frekvencijsko skakanje

(FH – Freq. Hopping),– direktna sekvenca

(DS-Direct Sequence).

• Upotreba frekvencijskog skakanja može se interpretirati kao hibridna FDMA i TDMA tehnika

t

f

1

2

3

2

1

3

1

2

3

opseg 1

opseg 3

opseg 2

slot 1 slot 2 slot 3

20

Raspodela kodnih resursa: DS-CDMA

• Svaki korisnik raspolaže pseudosličajnomsekvancom, odnosno PN-kodom.

• Kodovi različitih korisnika su ortogonalni.

• Pojednostavljena šema pretpostavlja da su pojedini signali u međusobnom sinhronizmu. To u realnim sistemima nije slučaj.

• Osnovna prednost CDMA u odnosu na TDMA je u činjenici da ne mora postojati sinhronizacija između grupa korisnika, već samo između predajnika i prijemnika u okviru iste grupe.

21

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 11

Raspodela prostornih resursa: SDMA

• SDMA (Space Division Multiple Access) -prostorni multipleks.

• Koristi se dualna antena prijemnika (dual beam antenna) za prijem signala istovremeno iz različitih regiona Zemlje.

• Frekvencijski opseg je zajednički.

22

Raspodela polarizacionih resursa: PDMA

• PDMA (Polarization Division Multiple Access) - polarizacijski multipleks.

• Postoji i kombinacija prostornog i polarizacijskog multipleksa.

V - polarizacijaH - polarizacija

23

Osnove radio i mobilnih komunikacija 1/19/2013

KTiOS, DEET, FTN, UNS 12

Trunking (eng.)

• Tranking označava metod u kojem korisnici za dele zajedničke resurse za pristup sistemu.

• Dodeljivanje resursa se vrši na zahtev: nema apriorne raspodele.

• Trunked radio systems (TRS) obezbeđuju veću efikasnost po cenu veće kompleksnosti upravljanja sistemom:– Potreban je jedan ili više

namenskih „kontrolnih“ kanala.

24