oslobođenje [broj 23035, 9.2.2011]

8/7/2019 Oslobođenje [broj 23035, 9.2.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodenje-broj-23035-922011 1/64

Nas tavljeno izno{enjeza vr{nih ri je~i upredme tu Prli} i drugi

HDZ-ovim zastupnicima priklju~io se i ~lan HSS-NHI-ja

OSLOBO\ENJESRIJEDA , 9. 2. 2011. Godina LXVIII • Broj 23.035Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Us tav, a ne Us ta vni sud,{ti ti nacionalni in teres

DANAS PRILOG

Petici ja na 11 adresa

Inat-crkvaiznad Po to~ara

Mirko Zovko, predsjednik Ustavnog suda RS-a

Hrva ti tra`e za{ti tu

us ta vnog poretka2. strana

6-7. strana

5. strana

Zlo~ini u HB-usu vr{enisis tematski

7. strana



OSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine

U @I@I2

Stranka demokratske akci je i FTVBiH

Stranka demokratske akci je pozvala jeUpra vni odbor Federalnetele vizi je da za-usta vineprofesionalnodjelo vanjeuredni-kaemisi je “60 minuta“ Bakira Had iome-ro vi}a i dalju degradaci ju ove medijskeku}e, ko ja je sve manje ja vni ser vis svihgra|ana, a sve vi{e pr i vatna tele vizi jaHadìomero vi}a. SDA na vodi daHadìomero vi}eve emisi je i informati vniprogram, ko ji u ci jelostikontroli{e, nisu ufunkci jija vnoginformisanja, ve} li~nih in-teresa i politi~kih opci jako je podr ava.

Iz SDA napominju da je ova strankapo-no voizloènapropagandi i kle vetamaHa-dìomero vi}a, njego veemisi je“60 minuta“i ci jelog informati vnog programa FTV-ako jimsu vereno uprav lja, nakon{to je odbi-lazahtjev da u~estvu je u njego vomli~nom

sukobu sa vlasnikomNeza visnihno vina@e-ljkomKopanjom. Podsje}aju da je FTV je-dinaja vnainstituci ja u Federaci ji BiH ko ja,na poziv federalnogpremi jera, ni jedosta-

vilaiz vje{taj o visiniplataposlo vodstva.“Ukoliko se FTV zaistazalaè za vlada vi-

nuzakona i transparentnost, onda su du`ni

da to u~ine. U proti vnom, FTV gubi svakikredibilitet,jer sredstvimamedijskogtero-rapo jedinciko ji su je uzurpiralisebe stav -lja juiznad zakona.“

SDA u saop}enjupozi va FTV da ispo{tu- je odluku suda i preporuku Kancelari jeombudsmena i vrati na mjesto gla vnogurednikaInformati vnog programaDu{kuJuri{i}, ko ja je nezakonitosmi jenjena podutica jem FahrudinaRadon~i}a.

Federalna radio-televizija i njezini nov-inari posljednjih su se dana na{li podkombiniranim nacionalisti~kim udarimaiz Banje Luke i Mostara, a odnedavno i izSarajeva, saop}ila je sino} FTV. Nositeljiovih napada su stranke i novinari koji suupravo u vrijeme rata bili sija~i mr`nje natada{njim ratnim nacionalisti~kim medi-

jima, a neki od njih su bili i izravni inspi-ratori ratnih zlo~ina i bratoubila{tva koje

je umalo potpuno i bespovratno uni{tiloBosnu i Hercegovinu. Cilj ovih napada je

jasan - uni{titi Federalnu radio-televizijukao jedini multietni~ki javni medij u ovojzemlji, saop}eno je iz FTV BiH.

VIJES

TI

Uz potpisepodr{ke, deset od13 ~lano va Klub hrvatskog na-roda u Skup{tini Srednjobo-sanskogkantonapredat}e Us-ta vnom sudu FBiH zahtjev zaza{tituusta vnogporetka. Ovo je

ju~er za Oslobo|enje pot vrdioJosipKvasina, predsjednikKlu-bahrvatskognaroda u Skup{ti-ni SBK-a.

Nedopus ti vo negiranjepra va

Na ovajpotez, kako je istakaoKvasina, odlu~ili su se kako bi“spri je~ili daljnje kr{enjeUsta-

va SBK i Poslo vnika Skup{tineSBK-a”, a osim zastupnika- ~la-no vaKluba u Skup{tini SBK-a izHDZ-a BiH i HDZ-a 1990u po-tpisi vanju zahtje va ko ji }e bitiupu}enpriklju~io im se i zastu-pnik HSS-NHI-ja AntoLozan~i}.

PredsjednikKlubahrvatskognaroda u Skup{tini SBK-a JosipKvasina pot vrdio nam je da suod Usta vnogsuda FBiH na nji-ho vurani juapelaci ju(podni je-lo de vet ~lano va - sedam izHDZ-a BiH i dva iz HDZ-a 1990)za pokretanjemzahtje va za za-{tituvitalnognacionalnoginte-resadobili o~ito vanje.

- Oba vi je{teni smo da kakoVi- je}e za za{titu vitalnog naci-onalnoginteresaUsta vnogasu-daFBiHni jepotpuno, jer nedos-ta je odre|eni broj sudaca, teda se stoga na{ apelaci jatrenu-ta~no ne moè razmatrati. Na-glasili su nam da ~im se Vi je}ekompletirana{aapelaci ja}e sena}i na dne vnomredu. Tada}ese znati da li je do{lo do po vre-

devitalnognacionalnogintere-sa,jer o tomestavmoèzauze-tisamoUsta vni sud FBiH i nit-ko drugi, istakao je Kvasina.

A, upra vo negiranje pra vadvotre}inske ve}ine Klubahrvatskog naroda na nastav kukonstituira ju}esjedniceSkup{ti-ne SBK-a 10. januara ko jim suizja vili po vredu vitalnog naci-onalnog interesa bio je razlo-gom, tvrdiKvasina, {to se desetzastupnika (u me|u vremenuim se priklju~io predsta vnik HSS-NHI-ja) ni je po ja vilo nanastav ku zasjedanja tog kan-tonalnog zakonoda vnog ti jela.

Zaklju~ak podr ali i SDP i NSRB

- Sve je po~elo kada je naspornojsjednici sa mjestapred-sjeda va ju}eg konstituira ju}esjednice na nedozvoljenna~in

smi jenjen Mirko Batini}, ko ji je po Poslo vniku o raduùpanij-skogsaboratrebaovoditizasje-danje do izbora no vog ruko-

vodstva. Zbog tog grubogkr{e-njaPoslo vnika mi smo odlu~ilida podnesemoapelaci ju za za-{tituvitalnognacionalnoginte-resa na ko ju su se kolege iz os-talihklubo vaoglu{ile. Smatra-mokako je to nedopusti vo, pro-tuzakonito i protuusta vno. Klubhrvatskognaroda bi da se ko jimslu~ajem podni jela apelaci jaza{titevitalnognacionalnogin-teresadruga dva naroda, to pri-hvatio, a nama se to ospora va.Stoga sve {to je usli jedilonakonnedopusti ve smjene Batini}a,uklju~uju}i i izborizaslanika zaDom narodaParlamentaFBiH,smatramo neregularnim, na-glasio je Kvasina.

On je istakao da je na neda- vnoj sjednici Kluba hrvatskognarodasvih13 ~lano va(uklju~uj-u}izastupnike SDP-a i NSRB-a),dakle, jednoglasnopodràloza-klju~akko jim se traì da nasta-

vak konstituira ju}e sjedniceSkup{tine SBK-avodipredsjeda-

va ju}i iz rani jeg sazi va (MirkoBatini}), te da se postigne poli-ti~ki dogo vor oko raspodjele~elnihpozici ja u SBK-u. Prematom zaklju~ku, na vodi Kvasina,Klub hrvatskognaroda “ne na-

vode}i iz ko je bi politi~kestran-ke bio kandidat, treba da pre-dlo i predsjeda va ju}eg Skup-{tine“. OvakavstavKlubtemeljina ~injenici da bi premi jer SBK-a bio iz redabo{nja~kognaroda.

A. TERZI]

HDZ-ovim zastupnicima priklju~io se i ~lan HSS-NHI-ja

Hrva ti traè za{ti tuus ta vnog poretkaApelaci ja ko ja }e biti podnesena ima za cilj da spri je~i daljnjekr{enje Usta va i Poslo vnika Skup{tine SBK-a, na vodipredsjednik Kluba hrvatskog naroda Josip Kvasina

Josip Kvasina: Samo traìmoza{ti uin e esa hrvatskog na oda

U Sara je vu}e sutrabiti odràn jo{ jedansastanakpoliti~kih parti jako- jeu~estvu ju u Predsta vni~komdomuParlamentarne skup{tine BiH, nako jem }e se razgo varati o nastav kukonstituira ju}esjednicetogadoma.

Na sastanak }e, iz vjesno je, do}ipredsta vnici 12 od trinaest parti jako jeparticipira ju u ovomdomu, a po-ziv je za sadaodbilasamoStranka zaBiH, ko ja se opredi jelila za djelo vanjeiz opozici je.

Oba vezapremabira~imaSoci jaldemokratska parti ja BiH

pot vrdila je ju~er da }e se odazvatipo-zi vu na sastanak u ko jem}e u~estvo-

vati njezin lider ZlatkoLagumdìja.^lanPredsjedni{tvaSoci jaldemo-

kratskeparti je BiH DamirMa{i}ka-zao je da u toj parti ji i daljeo~eku ju da}e parlamentarna ve}inabitiformi-rana na bazikonkretnih programa.

To je, smatra ju u SDP-u, oba veza

parti ja prema bira~ima, te jedinina~in da se gra|animapolaùra~uni,a ujedno i oba veza jednih premadrugima, kako bi spri je~ileeventual-ne razmirice unutar budu}e parla-mentarne ve}ine.

SDP, nagla{a va ju u toj parti ji, osta- jeprivrènplatformiko ju su potpisa-li sa Strankom demokratske akci je,Hrvatskom strankom pra va i Naro-dnomstrankom Radom za boljitak.Isto vremeno, u SDP-u nema ju su-mnje da }e budu}uvlast, barem u Fe-deraci ji BiH, ~initiupra vo te stranke.

U Strancidemokratskeakci je, pak, ju~ernisumoglipot vrditiho}e li sas-tankuprisustvo vatinjezin liderSu-lejmanTihi},ili neko od predsta vni-

ka. Sta vo vi SDA su jasni, ka e glasno-go vornik Salmir Kaplan, a to je dapod hitnotrebaformirativlast i kre-tati se u realnimokvirima. U SDA na-pominju da je vjero vatno te{koo~eki vati da do kra ja ovog mjesecabudu u potpunostiimplementirani

izbornirezultati, ali su uvjereni da jemogu}eposti}idogo vor.

Predsta vnika na sutra{njemsastan-ku u Sara je vu imat}e i Hrvatskade-mokratska za jednica BiH. Iz te sustranke ju~er pozvali sve politi~ke

subjekte, pra vne instituci je u BiHkao i predsta vnike me|unarodneza jednice u BiH da svo jim djelo va-njem i sta vo vimadoprinesu da se po-liti~kirazgo vori i dogo vorido vedu urealneokvire, kako bi se,uz me|uso-bno uva avanje, u najkra}em mo-gu}emrokukonstituiralavlast od le-gitimnihpredsta vnika sva tri konsti-tuti vnanaroda i gra|ana BiH.

Nekorek tno kadro viranje- Samo ovako konstituirana vlast

imala bi neophodanpoliti~kikapaci-tet na svimrazinamavlastikako bi semoglepro vesti sve nu`nereforme naeuroatlantskom putu BiH. Dogo vo-rilegitimnihpredsta vnika sva tri kon-

stituti vnanaroda u BiH nema jualter-nati ve jer svi narodi i gra|ani ove ze-mlje zaslu uju bolju i sretni ju bu-du}nost, a nju }emoostvaritiuvaàva-

ju}i na{erazli~itostiko je treba jubitina{ebogatstvo a nikakone{to{to }enas udalja vatijedne od drugih, kaùu HDZ-u BiH.

Isto vremeno, u toj strancismatra junekorek tnimpostupke SDA i SDP-a.

- Na jo{tri jeosu|ujemonasto janjapredsjednika bo{nja~kih stranakaokupljenih oko platforme da iznosesta vo ve tko }e i s koliko udjelabiti u

vlasti od i u ime legitimnih predsta- vnikahrvatskognaroda u BiH. Hrvat-ski blok okupljen oko HDZ-a BiH iHDZ-a1990ne elista vo ve tko bi i s

kolikokapacitetatrebaobiti u vlasti odlegitimnihpredsta vnikabo{nja~kogi srpskognaroda, jer su sva tri konsti-tuti vna naroda svo ju politi~ku voljuizrazila na zadnjim op}im izborimau BiH, isti~u su u HDZ-u BiH.

J. F.

Su tra u Sara je vu sas tanak parlamen tarnih stranaka

Zlatko Lagumdìja: Do azisigurno Su ejman Tihi}: Do azi mo da

Jo{ jedan poku{ajdogo vora SDP: Ve}ina samo na bazi programa SDA:Hitno formirati vlast HDZBiH: Dogo vornema alternati vu

Medijski i(li) politi~ki teror



U @I@IOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 3

Neboj{a Radmano vi} Alkalaj - Rudd OHR Vi je}e Evrope

Nepo treban i skupput u New York

Predsjeda va ju}iPredsjedni{tva BiH Neboj-{aRadmano vi}ne}eu~estvo vati na panel-dis-kusi ji o Daytonu u New Yorku, jer je pozivsti-gao tek pri je15 dana, tako da ni jebilovreme-na za pra vo vremenoplaniranje i organizo va-njeposjete, prenosiSrna. “Drugirazlog je pi-tanjesvrsishodnostiputo vanja tri ~lanaPred-

sjedni{tva na dvo~aso vnu ili tro~aso vnuras-pra vu u New Yorku. Koliko to ko{ta?”, upitao

je Radmano vi}. “U posljednje dvi je godineposjetili su nas visokiunkcioneri SAD-a. Tiljudiuti~u na zvani~nuameri~kuspoljnupo-litiku, za razliku od onihko ji}e u~estvo vati uovojraspra vi“, naglasio je Radmano vi}.

Za jedni~ki in teresiBiH i Aus trali je

Ministarvanjskih poslo va BiH Sven Al-kalajsastao se ju~er s ministromvanjskihposlo vaAustrali jeKe vinomRuddom,te pri-sustvo vao sve~anojve~eri ko ju je Ruddpri-redio u parlamentu Australi je. Alkalaj iRudd su razgo varali o sveukupnimodno-sima izme|u BiH i Australi je, te temama od

za jedni~koginteresa, poputmiro vnemisi- je u A ganistanu, djelo vanja u Vi je}usigur-nosti UN-a i mogu}nostipro{iri vanjasara-dnjeizme|u dvi juzemalja. Rudd je kazaoda Australi javidipartnera u BiH ne samozbogbrojne bh. di jaspore u Australi jinegoi zbog nizaza jedni~kih vri jednosti.

Inzko s liderima SDP-a i NSRB-a

Visokipredsta vnik i speci jalnipredsta vnik EU ValentinInzko se na odvo jenimsastan-cima sastao s liderom SDP-a Zlatkom La-gumdìjom i potpredsjednikom NSRB-aJerkom Ivanko vi}em Li jano vi}em. Kako jena vedeno u saop}enju OHR-a, Inzkoobav -ljakonsultaci je s liderimastranaka iz FBiH.

Ciljovihkonsultaci ja je da se jo{ jednomis-taknepotreba da strankepre vazi|utrenutnublokadu u ormiranjuvlada na kantonalnom,ederalnom i drà vnom ni vou bez daljnjihodga|anja. “ lano vi skup{tina i politi~kestranke iz ~etirikantona ne mogubeskrajnodràtiFBiH kao svo jetaoce“, kazao jeInzko.

Ku~an predaoiz vje{taj o BiH

Biv {islo venskipredsjednikMilan Ku~anpredsta vio je u Bruxellesu, u svojstvupo-sebnogizaslanika predsjednikaslo venske

VladeBorutaPahora za BiH, svoj iz vje{tajpredsjednikuVi je}aEvropeHermanu vanRompuyu, ja vila je ju~er Slo venskatisko-

vna agenci ja pozi va ju}i se na izvore u

Bruxellesu. Na vodi se da }e Ku~ansvo jeiz- vje{}e o mogu}nostimausta vnih rje{enjaza BiH, ko ja bi omogu}ilanjenolak{epri-bliàvanje EU, predsta viti i predsta vnici EUza vanjsku politiku Catherine Ashton. SKu~ano vim iz vje{ta jem upoznate su iSAD, na vode slo venski medi ji.

U @I@I

Centralna izborna komisi jaBiH u narednih dan-dva odgo vo-rit }e na svakipo jedina~ni zah-tjev ko ji je ili }e bitidostav ljen oddo sadaizabranihdelegata/iza-slanika u no visazivDomanaro-da Parlamenta FBiH iz pet kan-tona.

Ovo je za Oslobo|enje pot- vrdilaMaksidaPiri}, glasnogo- vornica CIK-a, na vode}i da jedo ju~er u podneprotokolisano{est identi~nih zahtje va ko je sudosta vili no voizabrani delega-ti/izaslanici u Dom narodaPar-lamenta FBiH iz KantonaSara je-

vo - Hanka Vajzo vi}, Mir janaMali}, Segmedina Srna - Bajra-mo vi}, Branislav Crnogorac iIvanBrigi} (SDP), te Esad Rade-lja{ (BOSS).

Ko sve traì manda teDelegatkinja u Klubu srpskog

naroda iz Unsko-sanskogkanto-naMira Ljubi janki} (SDP) pot-

vrdila je ju~er kako su delegati iztog kantona tako|er, za jednoposlalisvo jezahtje ve u CIKBiH.Ona je naglasila da }e to u~initino voizabranidelegatipotpisni-ci izja ve, za jedno sa delegatimaizabranim iz {estog- Srednjobo-sanskog kantona.

Kakosazna jemo, ju~er je i {estdelegata SDA uputiloisto vjetanzahtjev CIK-u

Naime, no voizabranidelegatiu Dom narodaParlamenta FBiH,njih 24 (SDP, SDA, BOSS, Na{astranka) potpisnika izja ve ko-

jom su pozvali na konstituisanje

kantonalnih skup{tina i izbordelegata u preostala ~etirikanto-na - Hercego va~ko-neretvan-skom, Zapadnohercego va~kom,Posav skom i Kantonu 10 (Li-

vanjskom) te odredili da to ura-de u roku od desetdana(istekao

8. ebruara) po~eli su sa slanjemzahtje va CIK-u BiH. No, kada seovom doda ju i delegati iz SBK-aza ko je je tako|er na jav ljeno da}e u~initiisto, o~eku je se da u CI-KBiHstignu jo{tri ovakva zahtje-

va - po jedan od delegata iz SDA,

SDP-a i NSRB-a (ukupno 27).- Svo jomodlukom o ut vr|iva-

njurezultataposrednih izbora idodjeli mandata iz skup{tinekantona za Dom naroda Parla-mentaFBiHut vrdili ste u skladusa ~lanom 2. 9. ta~ka 9. rezulta-te izbora za delegateDomana-roda PFBiH iz skup{tinekanto-na. Kako se u roku za àlbuda-tom u pra vnojpouci ove odlukenikoni je àlio, to je odlu kapos-tala pra vosna`na. Od tada me,svo jim ne~injenjemspre~avate upreuzimanju pra va i oba vezako je proisti~u iz dodi jeljenogmandata, na vodi se, izme|u os-talog, u dopisuko jedelegatidos-tav lja ju CIK-u BiH.

@albasudu po voljiU njemu se nagla{a va kako je

CIKBiH„duàn u skladu sa ~la-nom 2. 9. ta~ka 10. kao osobiko-

joj je dodi jeljenmandat na izbo-rima izdati uvjerenje i iz vr{itisve ostaletehni~ke radnje kakobi pra vosna`naodluka proizve-la pra vno dejstvo.

- O~eku jem da odmah dosta- vite izja vu o prihvatanjumanda-ta, obja vitepra vosna`nu odlukuu Slu`benomglasniku i dosta vi-te uvjerenje o dodjeli mandata.Zahti je vam da mi odmah, a naj-kasni je u roku pet dana, omo-gu}ite preuzimanje mandata.Ukoliko ne postupiteonakoka-ko vam zakonnalaè,bit }u pri-siljen da po isteku tog roka, a uskladu sa Izbornim zakonomBiH i Zakonom o upra vnompos-

tupku FBiH, podnesem àlbu Apelacionom odjeluSuda BiH,na vodi se u dopisu.

Glasnogo vornica CIK-a Ma-ksidaPiri}, pak, za Oslobo|enjekaè:

- Svako ima pra vo da radi ono{to èli i ci jeni da je ispra vno, patako i podnese àlbuSudu. Na{stav je isti kao i do sadakada jeu pitanju izbor delegata/izasla-nika za Dom naroda Parlamen-ta FBiH.

Seni ta [EHERÊHAJI]- Almir TERZI]

No vi delega ti pisano traè manda te, CIKBiH ni da ~uje

Delegati iz SDP-a, SDA, NSRB-a i BOSS-a {alju dopise CIK-u u ko jima traè da im se odmah dodi jelemandati Pisat }e i delegati iz SBK-a, ali su zabora vili da im rezultati jo{ nisu verificirani

SBK ni je veri ficiran,na javljena alba

U CIK-u BiH na vodekakose eventualni zahtje vi iza-branih delegata iz SBK-a„ne}e i ne mogu tretirati sobzirom na ~injenicu da tadrà vna instituci ja jo{ uvi jek ni je zvani~no verifcaralanjiho vemandate“. To }e pi-tanje tek bitirazmatrano i tona sjednici CIK-a ko ja}e seodràti u ~et vrtak, 10. e-bruara.

- Nakon {to se verifcira jumandati, osta je rok od dvadana u ko jem se Apelaci-onom odjeluSuda BiH moèpodni jeti àlba na odlukuCIK-a. Tek ako toga ne bude,

verifkaci ja izbora posta je validna, na vodiPiri}.

Sapunica zvana Dom naroda

se za vr{a va pred sudom?

Irena Had iabdi}: Ne èlikomen i a i

Mi a Ljubi anki}: Za edni~koobra}anje iz USK-a

Spora implementaci ja u kantonimaImplementaci ja izbornih rezultata ne ide ba{ najbolje ni u

kantonima u ko jim potpisniceplatorme za ormiranje vlasti- SDP, SDA, NSRB i HSP ima ju ve}inu. Tako proces usposta-

veiz vr{ne vlasti(izborvlade) ni je okon~an u Bosanskopodrinj-skom, Tuzlanskom i Zeni~ko-dobojskom kantonu, gdje je sa-

mokonstituiranono voruko vodstvokantonalnihskup{tina. Uci jelosti taj procesza vr{en je u KantonuSara je vo i neda vno uUnsko-sanskom kantonu.



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE

srijeda, 9. februar 2011. godine4

Jedina smo zemljau Evropi ko ja za

izbore ima ~etiriglasa~ka listi}a, jo{ kada bi se

za jedno odràvalilokalni i op{ti

izbori, to bi bilo jo{dva, a to je

ne{to {to jeprevi{e

Branko Pe tri} ~lan CIK-a BiH

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Predsjednik HSP-a BiH u intervjuu za Oslo-bo|enje je argumentovano govorio o razlozima zaka{njenje u formiranju vlasti i o dana{njem odno-su Hrvatske prema BiH. Hrvatska ima ustavnu oba-

vezu da se brine o Hrvatima izvan njenih granica,ali to nikako ne zna~i i da se treba mije{ati u kon-stituisanje vlasti, {to je unutra{nja stvar BiH, po-ru~io je Juri{i}.

Vrijedni direktor Sarajevske zime Ibrahim Spahi},re iser Nedàd Begovi} i ostali u~esnici zaslu ili sunajve}u ocjenu za ceremoniju sve~anog otvaranjaFestivala. Gradom su u Karavan-Saraj-Karnevalu podmaskama prodefilovali pjesnik Omer Hajjam, Tin Uje-vi}, nobelovci Czeslaw Milosz i Ivo Andri}, kompo-zitori Franz Liszt i Gustav Mahler, Vu~ko, Superman,Poter, Dèko... najavljuju}i 27. sarajevsku zimu.

VIJEST U

BROJU 35miliona KM potra ivanja za struju u 2009. otpisala je Elektroprivreda HZ-HB.

Sigurni jiin ternet

U Evropi se 8. februara obi-ljeàva Dan sigurni jeginterneta,a u BiH je ju~er prvi put nefor-malnagrupaovaj dan obiljeìlapod sloganom “To je vi{e odigre, to je tvoj ivot“. Neformalnugrupu ~ine RAKBiH, Sa ve theChildrenNorway SEE, Onewor-ld - platforma za jugoisto~nuEvropu, Me|unarodnifondso-lidarnostiEmmaus, Vi je}eEvro-pe i Microsoft BiH. Tim po vo-domu~eniciSrednjeekonomske{kole u Sara je vuosmislili su pre-zentaci ju o temi “[ta je interneti kako ga koristimo“.

Sud BiH je odbio zahtjev \uki}evih branilaca, kojisu tvrdili da imaju novi dokaz, za ponavljanje pos-tupka protiv biv{eg generala Vojske RS-a, osu|enogzbog granatiranja tuzlanske Kapije 25. maja 1995.kada je ubijena 71 osoba, a vi{e od 150 ranjeno.\uki}u je za ovaj zlo~in izre~ena pravosna`na kaznaod 25 godina zatvora.

Nogometni reprezentativac BiH Mensur Mujdàuvr{ten je u tim 21. kola Bundeslige. Tamo jeuvr{ten poslije sjajne partije u dresu Freiburga pro-tiv Eintrachta (0:0). Portal Spox.com naveo je daje ovaj bo~ni igra~ dobio vi{e od 70 posto duelai tako bio me|u najboljim igra~ima na terenu.

MEN SUR MUJD@A

NOVAK \UKI]

SARAJEV SKA ZIMA

ZVONKO JURI [I]

VIJEST U OBJEKTIVU Foto: Damir ]UMUROVI]

Generalnisekretar Udru-ènja BH no vinari BorkaRudi} ju~er je u ime Lini jeza pomo} no vinarima, ko jadjelu je u okviru UdruènjaBH no vinari, uputilapismo~lano vima Upra vnog odbo-raFederalneradio-tele vizi-

je, traè}i od njih da zau-zmu i saop}e zvani~an stav o nezakonitompostupanjumenad`menta RTV Federa-ci je BiH i izbjega van ju iz-

vr{en ja s udski h o dluka u

slu~aju Du{keJuri{i}.@alba

Rudi} je podsjetila~lano veUO RTVFBiH da im se pri je40dana obratilapismom i mol-bom da iskoristesvo jepozici-

je i doprinesu pro vedbi sud-skihodluka i nalazanadle`nihinspekcijskih slu`bi u slu~ajusmjene i kr{enja osno vnihljudskih pra va Du{keJuri{i},smi jenjene urednice Infor-mati vnog programa FTV-a,ali da odgo vor na njega ni jedobila.

- @elim vas izvi jestitikako je u me|u vremenuSektor za

pra vne poslo ve RTV Federa-ci je BiH samoini ci jati vnona adresu Udruènja/udru-ge BH no vinari poslao pi-smo sa sadràjem ko ji semoè tuma~iti kao àlba nanalog suda o vra}anju Du-{k e Juri{i} na pozici ju sako je je smi jenjena. Kako se

ja osobno, a ni nikodrugi izUdruènja BH no vinarini jeobra}ao Sektoru za pra vnepo sl o ve RTV Fede raci jeBiH, slobodni smo zaklju~itikako je to pismo poslano udogo voru sa vama - ~lano vi-ma Upra vnogodbora. Zbogtoga vas molim da se o~itu-

jete o tome da li i vi kao~lano vi Upra vnog odbora,odgo vorni za zakonitostra-damenad`menta i zakonita

postupanja unutar RTV Fe-deraci je BiH, sto jite iza sta-

vo vaiznesenih u pismuSe-ktora za pra vne poslo ve, tei dalje podr avateizbjega va-nje iz vr{enja sudskih odlu-

ka i nasta vak kr{enja ljud-s ki h p ra v a Du{k e Juri{i},sto ji u pismu Bork e Rudi}.

Nezakoni topos tupanje

U njemu se isti~e da jeo~ito vanje o svemu ovomenu`no zbog~injenice da seUdruènje BH no vinari èliobratiti Parlamentu Fede-raci je BiH kao osni va~u RTV Federaci je BiH i ti jeluko je jeime no valo ~lano v e Upr a-

vnog odbora, sa molbom dase uklju~i u zaustav ljanjenezakonit og postupanja uRTVFBiH i ignorisanjeodlu-

ka pra vosudnih instituci ja.- Podsje}amo vas kakosu, uz BH no vinare i Lini juza pomo} no vinarima, i Hel-

sin {ki komitet za ljudskapra va u BiH, te Instituci jaom bu dsm ena za ljudsk apra va BiH konstatirali kr{e-njaosno vnih ljudskih pra vai nasta vak viktimizaci jeDu-

{keJuri{i} od menad`men-ta RTV Federaci je BiH, teniz drugih radnji ko je ima-

ju veze sa ovim slu~ajem, ako je su u supr otnosti sa

vaè}im zakonima i drugimpr a v ni m a kt ima ko ji seodnose na rad ja vnog medi-

ja, zabranudiskriminaci je iza{tituradno-pra vnogstatu-sa, napominje Rudi}.

Podsje}amo, Op}inski sudu Sara je vu donio je odluku dase Du{kaJuri{i}vrati na mjes-to odgo vornog urednika In-formati vnogprograma FTV-a,s ko jeg je smi jenjena, no me-nad`ment te ku}e je nakonto-

gadonioizmjene unutra{njesistematizaci je i njima uki-nuo to radno mjesto.

J. F.

Podràva te li kr{enjepra va Du{ke Juri{i}?

Borka Rudi} pisala ~lanovima UO RTVFBiH

Udruènje BH no vinari èli se obratiti Parlamentu FBiH kao

osni va~u federalne TV sa molbom da se uklju~i u zaustavljanjeignorisanja odluka pra vosudnih instituci ja

Borka Rudi}: Kr{enje osnovnih ljudskih prava i nas avakviktimizaci e Du{ke Ju i{i}



INTERVJUOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 5

Koordinaci j a u dr uga p ro-iza{lih iz Domo vins ko g r ataup uti la je otvore no pism opredsjedateljuVi je}a minista-raBosneiHercego vineNiko-li [piri}u u ko jem traì odnjega da iznesesvo jesta jali{teo tome je li multikulturalnostu BiH mog u} a n akon izja va

njema~ke kancelarkeAngeleMerkel i premi jera Velike Bri-tani je Da vidaCameronakako je u njiho vim zemljama pro-pao poku{aj stvaranja multi-kulturalnog dru{tva.

TAKORE]I... IZJASNI SE

Razgo varala: Gordana KATANA

• Kadago vorimo o raduUsta- vnogsuda RS-a, u fokusuja vnos-ti u pra vilu je biloVi je}e za za{ti-tunacionalnihinteresa, pre vas-hodno iz razloga jer su predsta- vnicibo{nja~kognaroda~estois-ticalikako se na adekvatanna~in

ti interesi ne moguza{tititi.- Na~in i pra voza{titevitalnogin-teresani jepropisaoUsta vni sud Re-publike Srpske, negoUstavRepu-blikeSrpske. Pra voza{titevitalnoginteresakodifcirano je u odredni-com~lanka70. amandmanLXXXIIUsta va Republike Srpske. Dakle,sukladnona vedenom, svakizahtjev

Vi je}anaroda za ut vr|ivanjepo vre-devitalnognacionalnoginteresasti-gao je Sudu i pra vo vremeno je ri je-{en. No, vjero jatno je su{tinaVa{egpitanja u tome da predsta vnicibo{-nja~kog naroda nisu zado voljnina{imodlukama. To je, ina~e, pro-blem stranke u bilo ko jem pra-

vnompostupku, tj.ako joj ni jeudo-

voljeno, odluka joj se ne dopada.Odrednicabosanski

Kao predsta vnikSuda, u unkci- jipredsjednika, nikadanisamnapa-daoinstituci je, pogoto vovisokogni-

voa kao {to je Vi je}e naroda. Ipak,ovaj put bih im preporu~io da pre-gleda ju sve predmete, pa }e ustano-

viti da su u prvojazipropu{tali dana vedurazloge i obrazloènjaistih,zbogko jih su takvizahtje vibiline-prihvatlji vi. U odnosu na nekepre-dmete, nisu po{to vali presedens(lat.praecedens) Suda da rezoluci-

je i deklaraci je ne predstav lja juakteo ko jima je nadleàn za odlu~ivanjeUsta vni sud, upornoponav lja ju}iis-

tugre{ku. U meritornomodlu~iva-nju Sud je donio kona~ne odlukeko je se ne bi trebalekomentirati. Za-dnjaodluka od 31. si je~nja ove go-

dineizazvala je ne vi|enupozornost ja vnosti. A radi se o jednosta vnompredmetu, jer tko zna ~itati i pro~itaodrednicu~lanka69. stav2 aman-dman LXXVI Usta va RepublikeSrpske, sve mu je jasno. U sredstvi-mainormiranja, ko ja su ~estobilapristrana, na vo|eno je da ni jedanpredmetni jeri je{en u koristKluba

bo{nja~kog naroda. âk je to, ekskatedra (lat. ex cathedra), na TVBiH,u dne vniku23. prosincapro{lego-dine, na veo jedan od potpredsje-dnika Narodne skup{tine Repu-blikeSrpske. Zatosadaèlimpod-sjetitija vnost da smo u dva delika-tna predmeta proglasili po vredu

vitalnog nacionalnog interesa: upredmetuhimne („Boè, prav de“)i predmetugrbako ji je prezentiraoobilje`jaNemanji}a.

• Jednoodotvorenihpitanjau vez is r adomVi je}a za za{ti-tunacionalnih interesa jeste iPoslo vnikoradu, ko jipredvi|adajezadono{enjeodlukapo-trebnadvotre}inska ve}ina.

- U listopadu 2007. godine nadne vni red sjedniceUsta vnogsudasta vio sam preispiti vanjeovogpo-slo vni~kogpitanja. Glaso vanjesu-daca je odlu~ilo da je Poslo vnikis-pra van. Sljede}e, 2009. godine,po~etkomrujna, respektira ju}izah-tjev Kluba poslanika iz reda bo{-nja~kognaroda, pono vo sam na sje-dnici na dne vni red sta viopreispi-ti vanje Poslo vnika. Prvi i zadnjiput, u ovih sedam godina koliko

obna{am unkci ju predsjednika,dne vni red ve}inom glaso va ni jeusvo jen. Ovo pitanje je bilo i na ispi-ti vanjupredUsta vnimsudom BiH,

ko ji se oglasionenadle`nim za isto.U kontek stu na vedenog pitanjaèlimre}i da se u svimdosada{njimpredmetimanikadani jedesilo da

je vi{e od jednogsucaglasalo da jepo vri je|envitalniinteres. Radi se opredmetima u ko jima je zahtjev odbi jen. Jedino pro{le godine upredmetu u ko jem je biladvojbena

odrednica„bosanski“ (Brod, Kostaj-nica). Poznato je da je ~etvorosu-dacaglasalo da je po vri je|envital-niinteres, me|u ko jima i ja.

• Vama se kao predsjednikuUsta vnogsudazamjeralodanis-tezainteresiranizaza{tituinte-resakonstituti vnihnarodazbog ~injenicedastekaosudi jaUsta- vnogsudaBiHglasaliprotivusta- vnihpromjenako jimasekonsti-tuti vnim narodima na entitet-

skom ni vou priznala jednako-pra vnost. Molila bih Vas da obja-sniterazlogeza{to ste biliprotiv?

- U Va{empitanjukri je se su{tin-ski dio re~enice„... glasaliprotiv us-ta vnihpromje na“. U tom slu~aju ra-dilo se o tuma~enjuUsta va, a ja ni-samglaso vaoza ili protiv, ve}za ono{to sam smatrao da go voriUstavBo-sne i Hercego vine. Za i protivglasu-

juzastupnici u Parlamentu. Na vodusta vne promjene Vi ste slu~ajnopogodili, jer su to, zaista, po meniosobno, usta vnepromjene. Ali, ko-

je mo e u~initi samo ParlamentBiH konsenzusom glaso va sva trikonstituti vna naroda. Me|utim,mo jeneovisnoglaso vanje se i da-

nas zlouporablju je, a naj vi{e odonih ko ji su zabora vilizasjedanjeskup{tineFederaci je BiH od 5. lipnja1996. godine. Naime, ~lanak 12.

stav2. Usta va BiH odredio je da seentitetski usta vi mora ju suglasitisa Usta vom BiH u roku od 6 mjese-ci. Zastupnik ko ji }e posli je posta-tisudacUsta vnogsuda BiHpodnio

je 5. lipnja 1996. godine aman-dman da se ut vrdi da su „Bo{njacii Hrvatikonstituti vni u Federaci ji, aSrbi u Republici Srpskoj“. Rezultat

glaso vanja je: svi ZA, nitko protiv,nitkouzdràn. Ve}inazastupnika jebila iz SDA i HDZ-a. Takvuodluku

je pot vrdilaVeneci janskakomisi jakao ispra vnu, a ko ju je dosta vioCarl Bildt. Interesantno je da jepredsjednikVeneci janskekomisi-

jeJosephMarko bio ~lansudacUs-ta vnogsuda BiH i, ~ak, iz vjestitelju predmetu o ko jem go vorim. Azna se kako je tada glaso vao(su-protno sta vu ko ji je zastupao kaopredsjednikVeneci janskekomisi-

je). U velja~i1998. godinejedan od~lano va Predsjedni{tva je izmi je-nio}urak i predloìoUsta vnomsu-du BiH da su konstituti vninarodiu oba entiteta.

Godine (ni)su va`ne

Tadanasta juraznoraznipritisci,{pekulaci je itd. Nemateprostora dato napi{ete, ali to moète vidjeti izmog izdvo jenogmi{ljenja na odlu-kuSudabroj U –5/98, ko je je objav -ljeno u Slu`benom glasniku BiH,broj23/00. Zlouporablju ju}i mo jeneovisno glaso vanje, ide se odtvrdnji da sam zbog togaizabran zapredsjednikaUsta vnogsudaRepu-blike Srpske. Dakle, iz zahvalnos-ti. Me|utim, ja sam izabran napri jedlog neovisnog Sudbenog itu iteljskogvi je}a. [to vi{e, prvi putu svibnju2003. godine sam prigo-dom zbora propao u Narodnoj

skup{tiniRepublike Srpske.• Posljednjih danauja vnos-tiBiHbilojedostatvrdnjidaje ve}ini sudi ja Usta vnog suda

RS-a, jer ima jupreko 70 godi-na, istekaomandat, {to njiho- veodluke~iniupitnima. Molim Vas da objasnite to pitanje?

- To~no je da su sucistari ji od 70godina. Me|utim, bezobzirninapa-di da nisulegitimni jer im je pres-taomandatposljedica su ili nezna-nja ili, pri je, tendencioznog, neisti-

nitog tuma~enja. Na vedeno tu-ma~enje bi biloto~nokada bi se pri-mjenji valizakoniFederaci je. Zabo-rav lja se da Republika Srpska imasvo jezakone i svojustav, na {to imapra vo. Mi smo izabrani koncem2003. godine na mandat od osamgodina i taj nam mandat ne moènitko uskratiti. Naime, koncem2005. godine ovaj mandat je izmi-

jenjentako da sucimaunkci jaisti~ekadanapune70 godinaìvota. No,to va isamo za budu}esuce. Do vo-ljno je pogledati~lanak78. Zakonao Usta vnomsuduRepublikeSrpskeili, pak, ~lanak110. Usta vaRepubli-keSrpske, gdje se izri~itozabranju-

je retroakti vna primjena na bilo

~iju{tetu. Zar ti kreatorimisle da suu RepubliciSrpskojblesa vi da bi do-zvolili da nekolikogodinasucine-zakonitoobav lja juposao.

NI SU BLE SAVIZar ti kreatori misle da su u Republici

Srpskoj blesa vi da bi dozvolili da nekolikogodina suci nezakonito obavlja ju posao

Us tav, a ne Us ta vni sud,

{ti ti nacionalni in teres

Mirko Zovko, predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske

U sredstvima informiranja na vo|eno je da ni jedan predmet ni je ri je{en u korist Klubabo{nja~kog naroda, zato sada èlim podsjetiti ja vnost da smo u dva delikatna predmetaproglasili po vredu vitalnog nacionalnog interesa: u predmetu himne (“Boè, pravde”)i predmetu grba ko ji je prezentirao obilje ja Nemanji}a



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE


VIJESTI

Po~ela ispla tain validnina

Ju~er je u FBiH po~elaisplatajanuar-skihin validnina za ratnevojnein validei porodicepoginulih boraca, kao i na-knada za ci vilne`rtverata i neratnein-

valide. Isplata je omogu}enaodlukomo pri vremenom fnansiranju FBiH zaprva tri mjeseca ove godine, ko ju je na-metnuo Valentin Inzko. Odlukom supredvi|ena i sredstva za ebruar i martza spomenutenamjene, dok }e isplateza april bitimogu}e tek ukoliko no ve

vlasti do tada usvo je budèt FBiH za2011. godinu. S. [e.

Otpu{teni vojnicipri je te blokadom

Predsta vnici nadle nih instituci jaBiH i ondo va PIO RS-a i FBiH danas}e odr ati hitansastanak u MOBiH nako jem bi trebalo da buderi je{enopi-

tanje pri je vremenog penzionisanja2.000 otpu{enih pripadnika OSBiH.Ministar odbrane BiH SelmoCikoti}rekao je da je ri je~ o problemu, u ~ijerje{a vanje se mora ju uklju~iti Vi je}eministara, pa ~ak i Parlament BiH, jerMO ne moè, niti ima zakonskikapa-citet, da sam rje{a va ovo pitanje, pre-nosi Srna. “Instituci je BiH, pri jesvegaMinistarstvo fnansi ja i trezora i VM,mora judatigaranci jeondo vima PIO,da bi po~eli da izda jurje{enja o pri je vre-menompenzionisanju“, izja vio je Ciko-ti}nakonrazgo vora sa predsta vnicimaotpu{tenih vojnika, ko ji su zapri jetiliprotestom i blokadomSvjetskogvojnogprvenstva u ski janju.

Razgo vor skandida tima uBPK-u

Ruko vodstvo SDP-a BiH - predsje-dnikZlatkoLagumdìja, generalnise-kretar Nermin Nik{i} i predsjednik GOSvetozarPudari}, razgo varalo je uSara je vu s mandatarom za premi jeraBPK-a i kandidatima SDP-a i SDA zaministre u budu}oj vladi. Razgo vara-no je ostanju u BPK-u, posljedicamapopla va, kao i pro jektimako ji }e po-bolj{ati ìvotgra|ana. Poredmanda-

taraEmiraFra{te, sastanku su prisus-tvo vali i kandidati za ministrafnansi- jaMuhidin Pleh, prav de i zapo{lja va-njaRadmila Janko vi}, pros vjeteAlmaDelizaimo vi}, unutra{njih poslo vaMidhatSipo vi}, pri vredeDemirIma-mo vi}, soci jalnepolitike, zdrav stva, ra-seljenih lica i izbjeglicaDelila Klo vo,za bora~ka pitanjaDèvad Adèm i zaprostorno ure|enje Bo idar Semiz.

Stano vnici mjesne za jedni-ce Poto~ari su kra jem pro-

{log mjeseca na 11 rele van-tnih adresa u ci jeloj zemljiuputili petici ju u ko joj traè dase hitno ri je{i problem izgra-dnje crkve na lokalitetu Budak u ovom mjestu.

Pri va tno zemlji{teOdgo vor je jedino stigao

od mu ti je tuzlanskog Huse-ina e. Ka vazo vi}a, ko ji je daopodr{ku stano vnicima Po-to~ara, te obe}ao da }e po-

mo}i kako bi se problem ri je-{io. Petici ju je potpisalo 160stano vnika, a upu}ena je am-basadama Turske, SAD-a,

Francuske, Njema~ke, Rusi je,Me|ureligijskom vi je}u BiH,OHR-u, eparhi ji zvorni~ko-tuzlanskoj, Miloradu Dodi-

ku, predsjedniku RS-a i Mus-taf Mu jezino vi}u, premi jeru

Federaci je.Podsje}amo, crkva na Bu-daku se gradi bez ikakvih do-zvola na pri vatnom zemlji-{tu porodice Ili}, i to u nepo-srednoj blizini mjesta gdje jeprona|ena maso vna grobni-ca. Tako|er, u mjestu Budak uop{te nema srpskog stano-

vni{tva, a crkva bi se trebalanalaziti iznad Memori jalnogkompleksa Poto~ari.

“Svjesni smo zna~aja Sre-

Petici ja na 11 adresa

Bogomolja se gradi bez ikakvih dozvola u neposrednoj blizini maso vne grobnice,u mjestu Budak uop{te nema srpskog stano vni{tva, a crkva bi se trebalanalaziti iznad Memori jalnog kompleksa Poto~ari

Inat-crkvaiznad Po to~araGrobnica ispod temelja?

Po jedini gra|ani srpske nacionalnosti u nekoliko na vra-ta su skrenuli pa`nju da bi se ispod temelja crkve ko ja sepo~ela graditi na Budaku mogla nalaziti maso vna grobni-ca. Naime, oni su o tome oba vi jestili predsta vnike srebre-ni~kih udruènja, ali su iz razumlji vih razloga èljeli os-tati anonimni.

Odlukako ju je predsjedni-ca Federaci je BiH Bor janaKri{to, za jedno sa potpredsje-dnicima, doni jela o imeno va-nju tri ~lanaederalnogUsta-

vnogsudakr{iodredbeUsta- v a Federaci je BiH po dvaosno va, saop}io je sino}Ured

visokog predsta vnika OHR.- Ovom odlukom predsje-

dnica Federaci je BiH je, uzpristanakdvo jicepotpredsje-dnika, zaobi{la usta vnu i za-konsku ulogu Visokog sud-skog i tuìla~kog vi je}a i sve-laulogu ParlamentaFedera-ci je BiH na ormalni ~in objav -lji vanjaodluke u Slu`benomglasniku, poru~io je visokipredsta vnik me|unarodneza jednice i speci jalni pred-sta vnik Evropskeuni je u na-{oj zemljiValentin Inzko.

IgnorisanjeOHR je istaknuo da Ustav

Federaci je BiH ek splicitnona vodi da predsjednik pre-dlaè kandidate za Usta vnisud sa liste kandidata ko juut vr|uje VSTV.

- I 2008. godine, kao i danas,predsjednica i potpredsjedni-ci FBiH ignorirali su ~injeni-cu da jedna od imeno vanihosobani jebila na listikandi-data ko ju je ut vrdilo Visokosudsko i tuìla~ko vi je}e. Ulo-ga Visokog sudskog ituìla~kogvi je}a je da osigu-raimeno vanjesamoonihko-

ji su pogodni za vr{enje un-kci je u Usta vnom suduFede-raci je BiH. Dom narodaFede-raci je BiH prihvatio je ovajstav 2009. godine kada jeodbacioprethodnepoku{a jepredsjednice Federaci je daimenu jesudi je Usta vnog su-da izvanusta vnog i zakonskogokvira, na vodi OHR.

Iz te su instituci jepodsje-tili da Kri{to od 2009. godineni je imeno valasudi je u Us-ta vni sud Federaci je BiH, os-tav lja ju}i tim e Vi je}e Usta-

vnog suda za za{titu naci-onalnog interesa nepopu-njenimvi{e od dvi jegodine.Zbog ove ~injenice, niti je-d an k onstituti v ni narod uFederaci ji BiH ni je m ogao

dobiti odluku o za{tit ivital-nog nacionalnog interesa,ne samo u vezi sa zakonimaFederaci je BiH nego i kanto-na i Grada Mostara.

Iscrpno tuma~enje- Dono{enjem ove odluke,

predsjednica i potpredsje-dnici u potpunosti su zaobi-{liuloguParlamenta. U njiho-

voj odluci se na vodi da ime-no vanje stupa na snaguda-nom dono{enja o dluke. UUsta v u Federaci je BiH se,me|utim, jasnona vodi da jeza svako imeno vanje sudi jaUsta v no g suda Federaci jeBiH potrebna saglasnost Do-manaroda FBiH. Ovo je o~itokr{enje Usta v a Federaci jeBiH. Sada je vri jeme da Pred-sjedni{t vo FBi H postupi uskladu sa Usta vom i vlada vi-nompra va– stoga o~eku jemod njih da poni{te ovu odlu-ku i osigura ju da se imeno va-nja u Usta vni sud FBiH pro ve-du u skladu sa Usta vom i za-konom, izja vio je Inzko.

OHR je, podsje}amo, re-

agirao i 2009. godine nakonsli~nog postupkaBor janeKri-{to. U pismu, ko je je u ebru-aru 2009. godine upu}eno li-derima HDZ-a BiH, SDA iSBiHDraganu ôvi}u, Sulej-manu Tihi}u i Harisu Si-lajdì}u, tada{njivisoki pred-sta vnik MiroslavLaj~ak dao jeiscrpno tuma~enje rele van-tnih usta vnih odredb i ko jetretira ju ovo pitanje.

- Dok nadle`nost da pre-dlaè sudi je u Usta vni sudpripada predsjednikuFede-raci jeprema~lanu IV.C.6, ta

se nadle`nost predsjednikamora iz vr{a vati tako {to }eizabrati kandidata ko je jepredlo io VSTV, na veo jetom prilikom Laj~ak u svomtuma~enju amandmana naUstav FBiH. J. F.

OHR o imeno vanju sudija Us ta vnog suda FBiH

Bor jana Kri{tokr{i Us tav FBiHPredsjednica i potpredsjednici FBiH su dono{enjem odluke o

imeno vanju zaobi{li usta vnu i zakonsku ulogu VSTV-a i sveli ulogu

Parlamenta FBiH na formalni ~in • Inzko traì da se odluka poni{ti

Borjana Kri{to



DOGA\AJIOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine

VIJESTI

Saradnja vojskiBiH i Turske

Ministar odbrane BiH SelmoCiko-ti}upoznao je ju~er delegaci juAkade-mi je OS Turske o trenutnimakti vnos-tima u MO i OSBiH, sa teì{tem naispunja vanju uslo va za ulazak BiH u

Akcioni plan za ~lanstvo u NATO(MAP). Tokomrazgo vorarazmi jenje-na su mi{ljenja o trenutnoj situaci ji uBiH i regionu, te o ulozi i doprinosuTurske u konkretnim vido vima po-dr{ke i pomo}i BiH na putu pr i-

klju~enjaNATO-u i EU. Turskudelega-ci ju predvodio je komandant Akade-mi je general-ma jor Bulent Dag{ali upratnjivojnogata{eaTurske u BiH, bri-gadiraMehmetaNailaJigita. Izraèna

je elja za nasta vakuspje{nesaradnjeizme|u oruànih snaga BiH i Turske,saop{teno je iz MOBiH. Turska dele-gaci ja je posjetila i Za jedni~ki {tabOSBiH, gdje je primio general-puko-

vnik Miladin Miloj~i}.

Pri jem za donTomu Vuk{i}a

Ministarodbrane SelmoCikoti} i za-mjeniciministraMarinaPende{ i @iv koMar janacprimili su ju~erno voimeno va-

nogvojnogordinari ja don TomuVuk{i}a,s ko jim su razgo varali o usposta vivojnogordinari jata. Ministarodbrane i njego vizamjenici~estitali su don TomiVuk{i}uimeno vanje za prvogbiskupaVojnogor-dinari jata i izrazili o~eki vanja da }eusposta va tog ti jelabitipoziti vanisko-rak i za vjernikekatolike, ali i za sve pri-padnike MO i OSBiH. Cikoti}istaknuo

je da je usposta va Vojnog ordinari jata va`na za odnose BiH s Vatikanom.

Oficiri iz Merilendau MOBiH

Ofciri Oruànih snaga SAD-a izdràve Merilend posjetili su ju~er Mi-nistarstvoodbrane BiH.Tim po vodomodràn je radniseminarko jem su po-redpredsta vnika OS SAD-a prisustvo-

vali i predsta vnici MO i OSBiH. Delega-ci ju OS SAD-a primio je pomo}nik mi-nistraodbrane za uprav ljanjepersona-lom Sead Murato vi} sa saradnicima.Ofciri OS SAD-a }e pored MO, posje-titi i Za jedni~ki{tab OSBiH i Komanduza uprav ljanje personalom u BanjojLuci. Trodne vniseminar je u organiza-ci jiAmbasade SAD-a u Sara je vu i pred-stav ljaja~anjebilateralnevojnesaradnjeSAD-a i BiH i nasta vakdosada{njeus-pje{ne saradnje MO i OSBiH sa OSSAD-a iz dr ave Merilend.

7

brenice za Bosnu i Hercego- vinu. To je simbol stradanja i

vjeru jemo da zasluùje pose-bnu brigu svih nas. @elimo dase ovaj problem ri je{i, pri jenego {to do|e do poreme}ajame|uljudskih odnosa. Namacrkva ne smeta, ali ovo je ~is-ta pro vokaci ja. Zbog toga ovajproblem treba ri je{iti i na}idrugu lokaci ju, gdje ìve oso-be srpske nacionalnosti“, pre-pri~ala nam je di jelo ve iz pe-tici je [ehida Abdurahmano-

vi}, stano vnica Poto~ara.

Predsta vnici Op{tine Sre-brenica uputili su dopis ame-

ri~koj ambasadi, OHR-u iMe|ureligijskom vi je}u u na-di da }e oni ri je{iti ovaj pro-blem. Kako je poznato, visokipredsta vnik u BiH Valentin In-zko i Patrick Moon, ameri~kiambasador, neda vno su traìliod Me|ureligijskog vi je}a da seo~itu je o ovom problemu.

“Ovaj problem ima dva se-gmenta. Prvi je da se crkva ra-di na pri vatnom zemlji{tu, adrugi da se nalazi u blizini

maso vne grobnice i Memori- jalnog centra. To doda je ulje

na vatru. Mi nismo u stanju dari je{imo problem na zadovoljstvo svih. Poto~ari su sve-to mjesto za Bo{njake i ovo jenajniì udarac“, kazao nam

je ]amil Durako vi}, zamjenik na~elnika Srebrenice.

On na vodi da su predsta- vnici Op{tine poku{ali dana|u rje{enje za jedno sa po-rodicom Ili}, me|utim, ni jebilo razumi je vanja. Posli jetoga, gra|evinski inspektor

je obusta vio gradnju, jer crkvanema nikakve dozvole.

Dràva u dràvi“Ov dje je Pra vosla vna crkva

dràva u dràvi. Recimo, na Je-zeru je ura|ena crkva bez pri-bav ljenih dokumenata. To jelo{a poruka. Mi nemamo ni{taprotiv crkve i spremni smo dapomognemo da se ona izgra-di na drugom mjestu. Me|u-tim, oni ignori{u stav Op{tine“,kazao nam je Durako vi}.

S. KARI]

Pe ici u je po pisa o 160 stanovnika

Tuìlac Ha{kog tribunalaKennethScott ju~er je, tok omizno{enja za vr{nih ri je~i upredmetuprotiv{estoricebo-sanskihHrvata, kazaokako suzlo~ini u Herceg-Bosni bili

{irokihrazmjera.

Po zapo vi jedi[estoricibosanskihHrvata,

nekada{njim zvani~nicimatakozvane hrvatske republikeHerceg-Bosne, premi jeruJa-dranku Prli}u, ministru od-braneBruniSto ji}u, zapo vje-dnicima HVO-a SlobodanuPraljku i Mili vo ju Petko vi}u,zapo vjedniku vojne polici jeHVO-a Valentinu ]ori}u i {e-ukomisi je za razmjenu voj-nih zarobljenika Berisla vuPu{i}u, u Haagu se sudi zau~e{}e u udruènom zlo~ina-~kom pothvatu protjeri vanja

nehrvatskog stano vni{tva sadi jelo vateritori ja BiH, te pri-pa janje tih teritori ja sa Repu-blikom Hrvatskom.

- Kart a He rceg-Bosne i z-gledala je ba{ poput Bano vi-ne. Zlo~ini u Herceg-Bosni

su bili{irokihrazmjera i to je vrlo vaàn dio ci jelog ovogpredmeta. Pona{anje HVO-a bilo je {irokih razmjera ikontinuirano, a to nisu bilisporadi~ni slu~aje vi. Bili su

to sistematski zlo~ini, istakao je na po~etku ju~era{njeg

ro~i{ta pred Ha{kim sudompredsta v ni k o ptu`be Ken-

neth Scott.Takvi su zlo~ini, primjeri-

ce, oni po~injeni u StupnomDolu ili logoru Dretelj, a nji-hov je cilj, rekao je Scott, bioda se politi~ki i vojno po-t~ine Bo{njaci.

Scottje ju~er podsjetio i nasvjedo~enje ameri~kogdiplo-

matePeteraGalbrighta, ko ji jeu svom iskazu, uz ostalo, ka-zao i ovo:

- O~eki vali smo kon vo je uBosni i Hercego vini sv ako-dne vno. O~eki vali smo kon vo-

je ko ji bi i{li u Mostarsvakog

dana. Ali oni su bilizaustav lja-ni svakog dana i to ni je bilodjelopo jedinaca HVO-a, ve}postupanje po zapo vi jedi. Lo-gori u HB-u nisubiliaktipo je-dinacaniti se radilo o izolira-

nimslu~aje vimapritvaranja. Unjima je dràno na tisu}elju-di, u krajnjenehumanimuvje-tima. Slobodana Praljka samsmatrao odgo vornim za to,na vodi se u iskazu.

Tri nedjeljeO~eku je se da }e izvo|enje

za vr{nih ri je~i optu`be i od-brane u predmetu protiv Pr-li}a i ostalih tra jati do tri ne-djelje. Iako je timenajsloèni-

ji i najduìprocesHa{kogtri-bunala u{ao u za vr{nicu, do-bro upu}eni kaù da bi sepra vosna na presudamoglao~eki vati za godinu.

Branioci optuènih traìt}e osloba|aju}e kazne zasvo jebranjenike, a optu`ba}e, na vodno, traìti da ih sekazni sa ukupno240 godinazatvora.

J. F.

Zlo~ini u HB-u suvr{eni sis tematski

Nastavljeno izno{enje zavr{nih ri je~i u predmetu Prli} i drugi

Zlo~ini {irokih razmjera, a ne sporadi~ni slu~aje vi Svjedo~enje ameri~kogdiplomate o zaustavljanju kon vo ja

Pe er Galbright: Logo i u HB-u

nisu bi i akti po edinaca

BANOVINAKar ta Herceg-Bosneizgledala je ba{poput Bano vine.Zlo~ini uHerceg-Bosni subili {irokihrazmjera i to je vrlo

vaàn dio ci jelogovog predme ta



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE


VIJESTI

Nacionalis ti~kare torika poli ti~ara

Komisi jaVi je}aEvrope za borbupro-tivrasizma i netoleranci je (ECRI) obja-

vila je ju~er no viiz vje{taj o BiH. Pred-sjeda va ju}i ECRI-ja Nils Muiznieks jeizja vio da je, iako je do{lo do napretkau nekimpodru~jima, jo{ zabrinja va ju}aetni~ka diskriminaci ja u oblasti izbor-nogzakona, marginalizaci jaRoma, kaoi opasna nacionalisti~ka retorikapoli-ti~ara, prenosi Onasa. Nacionalisti~karetorikapoliti~arapoti~epodjeleizme|urazli~itihkonstituti vnihnaroda i etni~kih

skupina. Djecarazli~itihetni~kih poza-dina nastav lja ju da poha|aju razli~ite{kole, a neki od ud`benika i daljeispo-lja va ju etni~ku pristrasnost. Po vratniciko ji su manjina i dalje se suo~ava ju sadiskriminaci jom, a stopa po vratka jeusporena, kaè se u saop{tenju.

Uspje{na vje`baspa{a vanja

Pripadnici OSBiH i Gorske slu`bespa{a vanja RS-a ju~er su na Jahoriniizveli akci juspa{a vanjaljudi u zimskimuslo vima, u ko joj su kori{tena i tri he-likoptera OS-a. Vje`ba je izvedena uslo enim zimskim uslo vima na na-dmorskoj visini iznad 1.700 metara.

‘’Dosada{njasaradnja OS-a i ci vilnogsektora u BiH je dobra, a to smo poka-zali i u ljetnom periodu, kada smo za-

jedno uvje ba valiakci jespasa vanja odpoàra i popla va’’, naglasio je koman-dantbrigadevazdu{nih snaga i protiv -

vazdu{ne odbrane OS-a brigadir Zo-ran Duno vi} i dodao da su moderni-zaci ja vazduhoplo va i obuka osoblja

vrhunskiprioritetbrigade.

O super vizi jiodlu~uje PIC

Prvizamjenik visokogpredsta vnika uBiH i super vizor za distrikt Br~ko Rode-rickMoorepono vio je da je pri jedesetak danainformirao~laniceVi je}a za pro ve-dbumira u BiH (PIC) da smatra da je pi-tanjesnabdi je vanjastru jomdistriktaza-tvorenonakon{to su svoj dio poslaispu-nili RS, a zatim i distrikt. “Rje{a vanjemovog pitanja se otvara mogu}nost zadaljnjudiskusi jume|unarodnihfaktorao tomekako i da li bi trebalo da se nasta-

vime|unarodnoanga iranje u vezi sdis-triktom“, kazao je Moore, ko jio~eku je dase o tomerasprav ljapri jesjednice PIC-ako ja }e biti odr ana kra jem marta. Ko-na~nu odluku, pono vio je, ne donosion, ve}PIC, a njegovstav}e bitineutra-lan o pitanjuzatvaranja super vizi je.

„Srpski nacionalist i, pod vodstvom Dobrice ]osi}a, idaljeistra ja va ju na ostvari va-nju i pro vo|enju srpskogve-likodrà vnogpro jekta, uvjere-ni da }e u promi jenjenimme|unarodnimokolnostimarealizo vatinacisti~ki i genoci-dni plan - ujedinjenje svih‘srpskih’ zemalja(zaokruìva-nje svih srpskih zemalja) isrpskog naroda (ujedinjenjesrpstva), odnosnoformiranje

jedinstvene srpske dr ave - Velike Srbi je“, naglasio je prof.dr. Smail êki} na ju~era{-njem simpozi jumuZlo~inge-nocida nad Bo{njacima- ko-ri jen, uzrok, ci lje vi i razmjere- odrànom u Bo{nja~kominstitutu.

Sude, a ne razumi ju{ta sude

Petnaest su referata nau~niradnicii saradniciInstituta zaistraìvanjezlo~ina protiv~o-

vje~nosti i me|unarodnogpra vapripremili za ovajskup,ko ji je, izme|u ostalog, trebaoodgo voriti na, rekao je i dr.êki}, „strate{ko nau~no, po-liti~ko i ìvotno-prakti~nopi-tanje: za{to i zbog ~ega pono-

vogenocid nad Bo{njacima.“S druge strane, namjera va-

ju}i ostvariti pomenuti cilj,srpski nacionalisti, istakao jeêki}, koriste histori ju, na-uku i nau~ne discipline, teizlaze stalno s „no vim argu-mentima“za potrebuformira-nja jedinstvenevelikosrpske

dràve, ali i s ciljem prikri va-nja osva ja~kog, agresi vnogrataprotiv RBiH i zlo~ina~kenamjere i genocidnog plana oistrebljenjuBo{njaka.

Prof. dr. Muhamed[estano- vi} je ustvrdio da mnogi jo{ nine zna ju {ta je to genocid:“Sudi jesude,a do voljno to nerazumi ju“, istakao je [esta-no vi}, upozoriv {i da ni je is-pra vno re}i genocid u Sre-brenici, da se samomoèka-zati, na primjer... procesu-iran je genocid ni napad uSrebrenici.

Ina~e, za [estano vi}a, trisu e{elonaonih ko ji su ~inilizlo~ine nad Bo{njacima. Uprvom su predsta vnici srpskekulture, (nabro jao je P. P. Nje-go{a, Petra Ko~i}a, Jo vanaDu~i}a, Svetozara ]oro vi}a,Momu Kapora, Dobri cu]osi}a, VukaDra{ko vi}a...), udr ugom su birokra te, a utre}em su borci s topo vioma.

Doc. dr. Fikret Be}iro vi} je

podvukao da je „istori ja ljud-skog dru{tva, istori ja rato va“,a me|uonimako ji bi se sva-kako mogli na vesti kaouzro~nici genocida, premadoc. dr. Rasimu Murato vi}usu i sociolozi, ko ji od 1945. do1990. uop}e nisu ni pominja-lirani jegenocide nad Bo{nja-cima.

Odgo vornost?Nau~nici, kazao je Murato-

vi}, ima ju tri pristupa ovojtemi: soci jalni, psiholo{ko-psihi jatrijski i moralni, no,kako je sve relati vno, pokazao

je na primjerujedne nau~ni-ceko jajeknjiguposvetilate-zi da je Slobodan Milo{e vi}bolo vao od mani jakalnede-presi je: “Nikada ne bistepo-godili da je Milo{e vi}a oslobo-dio ove teze, u Memoarima,

Ali jaIzetbego vi}, okarakteri-sav {iMilo{e vi}a kao ~o vjekas ko jim bi on, da ni je ovihokolnosti, rado u nekompre-

duze}u radio“, naglasio je Mu-rato vi}.

Mr. Enis Omero vi} je rekaoda dr avamoè biti me|una-rodnoodgo vorna za zlo~in ge-nocida, „ali je dilema da li je taodgo vornostgra|anske ili kri-

vi~neprirode“, dok je dr. Be}irMaci} ustvrdio da se genocidnad Bo{njacima ne mo e upotpunosti izraziti kon venci-

jom o njemu. Jer, obuhvatilajeugla vnom biolo{kigenocid, ane i kulturocid, urbicid, ekono-micid, elitocid. Mr. Meldi jana

Arnaut - Haselji} ja analizira-lauticajlistaJa vnost u pripre-migenocida nad Bo{njacima,a Milica Bonar je go vorila omedijskim selekcijskimkrite-ri jima u kreiranju vi jesti o ge-nocidu nad Bo{njacima, na vo-de}ibrojneprimjerevezane zaRTV Srbi je i medi je iz RS-a~ije su informaci jebile u slu`bigenocidnepolitikeprotivbo{-nja~kog naroda.

E. KAMENICA

Simpozij: Zlo~in genocida nad Bo{njacima

Strate{ko je, nau~no, politi~ko i ìvotno-prakti~no pitanje:

za{to i zbog ~ega pono vo genocid nad Bo{njacima Zemlja i ène“General Ml adi} je

izja vio: Ono {to je naj-sveti je za mene, to suzemlja i ène, jer onekreira ju ìvot. Ova meta-fora predstav lja, dakle iènu i zemljuterenom zafer tilizaci ju, odnosnocentralnu kariku tran-smisi jekolekti vnogiden-titeta, jednog od stubo va

velikosrpske ideologi je“,

rekla je mr. SabinaSuba-{i}- Gali jato vi}.

Velikosrpski pro jekt

je i na{a stvarnost

Izlazi se stalno s „novim argumen ima“ za po rebu formi anja

jedinstvene ve ikosrpske dràve Fo o: DidierTORCHE

Apelacio ni sud u No vomSadu do petka }e odlu~iti oàlbi na odluku Vi{eg sudau Sremskoj Mitro vici, ko ji jepri je dvadeset ak dana pri-hvatio zahtjev Af ganistanaza izru~enje 28-godi{njegdràv ljaninana{ezemlje Ja-smi na R endi}a toj azijskojzemlji, zbog optu`bi da je uma rtu pro{le godi ne, u

ju`nom Kabulu, izdao ~ ek

bez pokri}a prilikomkupo- vi ne {est di ja ma ntskihprsteno va, pre variv {i na tajna~in trgov ca po imenuRa-matulah.

“Jo{ ni je odlu~eno po àlbi,ali je iz vjesno da se to dogo-

di do kra ja sedmice, jer je ta-kav zakonski rok”, pot vrdionam je ju~er ambasador BiHu Srbi jiBori{aArnaut, ko ji jepri jenekolikodanabora vio uposjetiTuzlakuzato~enom uzatvoru u SremskojMitro vici.

“Nakonmo jeposjete odve-li su ga zubaru, jer je imaoproblema sa zubima, no ni jemu uklju~eno gri janje. Jo{ jeu hladnimprostori jama“, ista-

kao je Arnaut, doda ju}i da jeRendi}u kazao da ni odluka

Apelacio no g suda ni j e ko-na~na, te da zbog toga ne tre-bagubitinadu.

Kona~nu ri je~ prilikom ek -stradici je iz Srbi je da je Mi-

nistarstvo prav de, odnosnoministric a S ne à na Malo-

vi}. Na{ ambasador je nakonodlukeSuda iz Sremske Mi-tro vice dob io u vjera vanjada }e minis tr ica Malo vi}prilikom odlu~ivanjaimati u

vidu ~injenicu da je Af ganis-tan zemlja u ko joj se ne po-{tu juljudska pra va, te ko ja usvom kri vi~nom zakonu imasmrtnukaznu. Ista uvjera va-

nja, samo u pisanoj formi,dobilo je i na{e Ministar-stvo prav de u odgo voruko-

ji su njiho ve srbi janske ko-le ge posl ale na upit oslu~aju Rendi}.

A. [e.

Do petka odluka oRendi}evoj àlbi

Apelacioni sud u No vom Sadu

Bo i{aArnaut: Odluka

Ape acionog sudani e kona~na

BEZ GRIJANJANakon mo je posje teodveli su ga zubaru, jer je imao problemasa zubima, no ni je muuklju~eno gri janje.Jo{ je u hladnimpros tori jama,is takao je Arnaut



DOGA\AJIOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine

VIJESTI

Selman izbjegavaradnike Bratstva

Stotinjakradnikano votra vni~kog pre-duze}aBratstvo i ju~er se pono vooku-piloispredzgradekantonalneVlade, gdjemirnimprotestomzahti je va ju da buderi je{ennjihovsoci jalni status i da im seuplate sredstva za uvezi vanje radnogstaà. Radnici su insistirali da im seobrati premi jer Vlade Srednjobosan-skog kantonaSalkoSelman. Me|utim,Selman ni ju~er ni jedo{ao na posao, {to

je izazvaloogor~enjeradnika. Jednom od

radnikaRamizuSarajli}u je pozlilo, pa je inter venisala i hitna pomo}. Sarajli}kaè da je otac{estorodjece. Zamjeni-capredsjednikaSindikataBratstvaGor-dana ûr~i} rekla je za Srnu da je jedi-nizahtjev radnika da im se uveè sta`.“To bi ujedno bio i opro{taj radnika odBratstva, preduze}a u ko jem su radiligo-dinama, i onda bi politi~ari mogli dauìva ju“, istakla je ur~i}eva.

Karadì} ignorisaoupozorenja

Biv {ikomandantmiro vnih snaga uBiH, penzionisani britanski generalRupert Smith, izja vio je ju~er nasu|enju Rado vanu Karadì}u da je

1995. godine izme|upoliti~kog i voj-nog ruko vodstva RS-a posto jalatenzi-

ja, ali da je ona bila “normalna i o~eki- vana u tada{njim okolnostima“.

Komentari{u}i prepiskuizme|u Ka-radì}a i nekada{njegspeci jalnogiza-slanika UN-a za biv {uJugosla vi juJasu-{i ja Aka{i ja od marta 1995, Smith jeukazao da je Karadì} znao za te{kuhumanitarnu situaci ju u enkla vamaGora`du, Srebrenici i @epi. Aka{i je upismuKaradì}uukazao na nesta{iculi jeko va u enkla vama i kakosituaci jadjelu je na stano vni{tvo, a Karadì} jeu odgo voruoci jenio da su ti problemipreuveli~ani i nisutako ozbiljni.

9

Ubrza vanje realizaci je za-klju~ka Komisi je za fnansi je ibud et Predsta vni~kog domaParlamentarne skup{tine BiHko ji je upu}en Vi je}uministaraBiHpro{legodine, a u ko jem setraì da nadle naministarstvadonesu adekvatan zakonskipropis ko ji bi za{titiokategori-

ju gra|ana ko jiotpla}uju tu|ekredite- zakonskini jemogu}a,kazao je za Oslobo|enje LazarProdano vi}.

GarancijaOvajbiv {izamjenik predsje-

da va ju}eg Komisi je za fnansi- je i budèt i vjero vatno budu}i~lan iste Komisi je, svjestanzna~aja problemako ji poga|a

vi{e od 300 hiljada bh. gra|ana,isti~e da }e kao poslanik u Par-lamentu dok se ~ekarealizaci jaovog zaklju~ka sugerisatikole-gama da se pokreneinici jati va zaizmjenuodredbiZakona o obli-gacionimodnosima.

“Ovajproblempotrebno je rije{itiputem Zakona o obligaci-onimodnosima, odnosno da sekorisnicikreditaprioritetnooba-

veù na izmirenje i da garanci janaplate tih kreditabudenjiho vaimo vina, mjese~na primanja isli~no, a da ìrant budeposlje-dnji“, istakao je Prodano vi}.

OvajposlanikSNSD-a u drà- vnom Parlamentu smatra ta-ko|er da je bitanproblem u ovojoblasti i velikibrojmahinaci jako-

je su se dogodile zbog toga {toìranti u momentupotpisi vanjaugo voranisubilido voljnoupo-znati sa svo jimoba vezama, kaoi da su njiho vipotpisialsifko va-ni i zloupotreblja vani.

“Velikibroj je mahinaci ja, lju-dinisu ni znali da su iranti ili je

nekozloupotri jebionjihov po-tpis za dizanjekredita. Stoga seentitetskim zakonima o obli-gacionimodnosimatreba juza-{titi ìranti i po ve}ati odgo vor-nostkorisnikakredita“, nagla{a-

vaProdano vi}.Kakosazna jemo, da pomogne

pre varenim ìrantima, odno-snoUdruènju za za{tituìrana-ta u BiH, volju je iskazalaInsti-tuci ja ombudsmena za za{titupotro{a~a u BiH, {to ~lano vimaove udrugemnogo zna~i.

“Imali smo neda vnosastanak sa jednim od drà vnih ombud-

smena i oni su raspoloèni da po-mognu. To je, ipak, drà vna in-stituci ja i njiho vapodr{kapunonam zna~i“, kaè DènanaHad`-imahmuto vi}, predsjednicasa-ra jev skogogrankaUdruènja zaza{tituìranata u BiH.

Podsjetimo da je u ovojgodi-nina jav lji vanouvo|enjeinsti-tuta bankarski ombdusmen,{to u Udruènjunisupozdra vi-li iako su se iz UO Udruènjabanaka BiH poziti vnoizjasnilio tome, isti~u}i okus na za{ti-tikli jenatabanaka.

Me|utim, Agenci ja za bankar-

stvo Federaci je BiH ubrzo jesta vila ta~ku na i saop}enjemko jim je doslo vnozabranilako-merci jalnimbankamakori{te-njeterminaombudsmen u na-zi vuinternihradnihmjesta “jerto moèupu}ivati na zaklju~ak da je ri je~ o instituci ji ombud-smenako ja se bira na osno vuusta vnih i zakonskih odredbi“.

U saop}enju je napomenutoda je propisimadefnirano da jesvaka banka i mikrokreditnaorganizaci ja du`na ormiratiodjel ili imeno vatiosobuko ja}eraditi na poslo vima u vezi sa pro-

vo|enjempostupka po prigo vo-ru kli jenata, ali da se to radnomjesto ne mo e nazvati om-budsmen.

Slu~aj ajni~eIpak, nakon {to su po jedine

banke po~ele s ja vnimoba vi- jestima o uvo|enju bankar-skog ombdusmena, prva je toosporila Instituci ja ombud-smena za za{titupotro{a~a uBiH, smatra ju}i da }e to do ves-ti do zloupotreba.

I dok u zvani~nim bh. institu-ci jama sve, pa i realizaci je za-klju~aka i inici jati vasporote~e,obmanuti i pre vareni ìrantisvakog mjeseca otpla}uju ratetu|ih kredita, od banakadobi-

ja juopomenei pri jetnje o odu-zimanju imo vine. Najno vi jislu~ajobesprav ljenjapri jav ljenUdruènju za za{tituìranata uBiH dogodio se u ajni~u, gdje

je jednaìrantkinjadobilaadmi-nistrati vnu zabranu, ali nikakone uspi je va da ostvarisvo jeza-konskopra vo na pristup inor-maci jama i dobi je sudskupre-sudu na osno vuko je joj je ta za-branauvedena. A. S.

@iranti ne znajusvoje obaveze

I{~eki vanjezakonskih

propisa

Biv{i zamjenik predsjeda va ju}eg Komisi je za finansi je i budèt Predsta vni~kog domaParlamentarne skup{tine BiH i vjero vatno budu}i ~lan iste komisi je isti~e da }e kaoposlanik sugerisati inici jati vu za po ve}anje odgo vornosti korisnika kredita

Dènana Hadìmahmutovi} Lazar Prodanovi}

Prostori je UdruènjaUdruènje za za{titu ìranata u BiH - ogranak Sara je-

vo, odneda vno ima svo je prostori jeko je im je sa komple-tnomopremomneophodnomza rad, te salom sa 50 mjes-ta na drugomspratuzgrade Op}ineNo voSara je voustu-pio SDP, oba vi jestila nas je Dènana Hadìmahmuto vi},doda ju}i da im se zaintereso vanimoguobratitisvakogda-na, a kontakt-teleoni su 062/271 979 i 033/642 943.

^lano vi Predsjedni{tvaBORS-a na sjednici s predsta vnicima

Vlade RS-apostigli su kona~ando-go vor o isplatibora~kog dodatkaza borce prve i drugekategori je inaknada za odliko vanja i medalje,zbog ~ega ne}e bitiodrànirani-

jena jav ljeniprotestiboraca.Predsjednik Predsjedni{tva

BORS-a Dra enPerendi jarekao jeda se isplata bora~kog dodatkanastav lja u kontinuitetu i da }e po-sljednji iz 2010. bitiispla}en do 18.ebruara, za {ta je u budètu RS-aza 2010. godinuobezbi je|eno12miliona KM.

Predsjednik BORS-a Panteli- ja ]urguz izrazio je zahvalnostpredsjedniku RS-a Miloradu

Dodiku i ministr u rada i bo-ra~ko-in validsk e za{tite RS-aPetru \oki}u na ukazanompo-

vjerenjuovoj problematici.“Obrado van sam ~injenicom da

smo na vanrednoj sjednici Pred-sjedni{tvaBORS-a usaglasili sta-

vo ve o svim pitanjima i ne ja-sno}ama u pogleduonoga {to sede{a valo u prethodnomperiodu.Imamoidenti~nesta vo ve kao i pri-

je tih de{a vanja u smislume|uso-bnogpo{to vanja, razumi je vanja irje{a vanjaproblemademobilisa-nihboraca i interesa RS-a u cjeli-ni“, istakao je ]urguz.

Predsjednik RS-a MiloradDo-dikkazao je da mu je ào ako jesvo jom neda vnom izja vom u

vezi sa protestima uvri jedioije-dnogistinskogborca i dodao da

je spreman da uvi jek takvim

borcimaiska e svo jepo{to vanjei izvinjenje.

Dodao je i da jeprekinuoposje-

tuBeogradu, jer je èlio da raz-go vara s Predsjedni{tvomBORS-a, kako bi iskazaosvojodnospre-ma bora~koj organizaci ji i nje-nom zna~aju u dru{tvu.

“Ja nemamproblema sa BORS-om, ve} sa nekim spekulantimako ji su sebidalipra vako ja ne za-sluùju i ko jikoristepo jedineme-di je za produblji vanjerazlikako-

jedanas, o~igledno, ne posto je“, re-kao je Dodik.

Dodik je istakao da izme|u ru-ko vodstva BORS-a i RS-a, bezobzira na rani je izre~ene emo-ci je, posto jijedinstvo u bazi~nimpitanjima, a to su RS zauvi jek, aBiH dok mora.

G. KATANA

Borci odus tali od pro tes taPredsjednik bio uvjerljiv

Dodik s borcima: Svi smo jedna armi a



KOMENTARIOSLOBO\ENJE


Izetbego vi} vjeru je u sretanrasplet ko ji }e - ve} u ovom

mjesecu - osiguratiformiranje vlasti. ^lan

Predsjedni{tva, {to vi{e,tvrdi kako su od listopadado danas, ipak, svi sazreli.Svima je, tvrdi, sve jasno:

strankama iz RS-a(kona~no!) da je SDP

pobi jedio, a timpobjednicima da su i dvaHDZ-a tako|er pobi jedili,

dok su, pak, Lolek i Bolekhrvatske politike

ôvi}&Ljubi}, ipak,domislili kako ne mogu

samo oni atestiratihrvatsku autenti~nost

Iako su goto vo svi, a ovogase tjedna na tu politi~kuek skurzi jusprema i Milo-rad Dodik, zna~ajni ji bo-

sanskohercego va~ki politi~kilideripohodilinjema~kukan-celarkuAngeluMerkel, ili ma-kar njezinasa vjetnika Chris-tophaHeusgena, ~lan na{egadrà vnogavrhaBakirIzetbe-go vi} je u nadahnutom, paondadjelomice i pateti~nomgo voru na sesi jiKruga 99 o, uzino, aktualnom posli jeizbor-nomnadura vanju- energi~nokonstatirao kako drugi ne}erje{a vatina{eprobleme. [to-

vi{e, go vornik je u ci jelu ovuotu`nu pri~u ko ja, zapra vo,tra je jo{ od no}i 3. na 4. lis to-pada pro{le godine, uveo ikategori ju- lju bav. Izetbego-

vi} mla|i, naime, vjeru jeka-ko }e Bosnu ponosnu iz ovo-gapoliti~kog }orsokaka izba-

vitiljudiko ji je vole i ko jima jestalo do njezinebudu}nosti.

Jasno, ~lan, pa makar isamokolekti vnog, drà vnog ruko-

vodstva po defnici jimorabi-tioptimist. No, u trenuta~nimokolnostima, bjelodano je ka-ko je ljubav prema dràvi, dadomo vinu, u na{im okolnos-tima, zaludu ne dozi vamo- upolaBosne i Hercego vinemi-slena imenica. Tamo, zna se,

vi{e vole Republiku. Srpsku,dodu{e. [to o Istoj, Bosni iHercego vini dakle, misle uHercego viniljutoj, osobitota-mo uz li jepu na{u granicu sHrvatskom, tako|er se zna.

Ali se u posljednje vri jeme otomu {uti. A zbog svegare~enog, puno je zna~ajni je to

{to se Njema~ka ozbiljnouklju~ila u no vu bh. dramu,negoli, ma kolikoiskrenobilo,snatrenje o ljuba v i premadràvi Izetbego vi}a II.

Naime, jedan od na{ihdu`nosnika {to je biona berlinskom rodi-teljsk om sa stan ku

svjedo~io mi je kako se predMerkel o disoluci ji BiH nesmi jego voritiniti u aluzi jama.Pretpostav ljam da jekancelar-kazbogtoga - da jo{ jedanputdobrorazmisli- eresov skoga

vo`da osta vila za kraj. Pri~emu ne posto ji ni najmanja

vjero jatnost da }e Dodik uBerlinu go voriti o Isto~noj iZapadnoj Njema~koj, kao {to,ina~e, voli u banjolu~komkremlju. Tako|er, Dragan seôvi}pred tom ~eli~nomrauni je us udio ni zucnu ti otre}em entitetu, na ko jem jegradio predizbornu kampa-nju. A, znako vito, vi{e ga neprizi va ni po stolnom graduMostaru i okolici.

Ri je~ju, dràva Bosna i Her-cego vina je neupitna, a Nje-ma~ka kao trenuta~na pre-dvoditeljica europskepolitikepremana{ojzemlji snaàn jegarant za to. Politi~kim stran-kama, dakle, preosta je daormira ju vlast i tako svje-do~e o svo joj politi~koj zre-losti. Ljubav nekao sta ve zaène i djecu. Jer, kao {to jezna no, u politici nema ni

vje~nog pri jateljstva, nego je(samo) vje~an interes.

Uostalom, nana~elu intere-sa su se i gradilekoalici jena-kon jo{ jednog na{eg po vi je-

snoglistopada. Ni je, dakako,ZlatkaLagumdìjuljubav vo-dila na putu do Gla vnogasta-na Zvonka Juri{i}a, a niti suovogapra va{kogalideratakviosje}aji prepla vilikada je i{aoprvi put s Zlatkom na jutrenjeu biv {u zgradu CK-a.

Interes je bio obostran;pra va{i su, matematika jeegzak tna da egzak tni ja nemoèbiti, izra~unalikakosa-mo uz veliku strankumogu u

velikuvlast, a soci jaldemokra-tima je HSP trebao kako biobranilisvo ju(prvu) postizbor-nupri je tnju da vlast ne}e pra-

viti s nacionalnim bloko vima.Koliko }e ova ljubav iz interesatra jati, doznat }emo vrlo brzo.Ipak, Juri{i} mi je pri je neko-likodana kazao kako uop}ene sumnja u Lagumdìju. Na-

vodno je ono {to mu jeobe}ao na ederalnoj raziniposto jano kao klisurine...

Pitanje je, me|utim, su-mnja li u ljubavsli je vaSulejman Tihi}, jo{,dakle, jedan lider

stranke {to je stala iza SDP-oveplatorme?! Naime, Federalnatele vizi ja, osobitonjezinina jis-taknuti jikadro vi,u naj va`ni jimemisi jama posljednjih danao, pri je svega, Tihi}u, ali i jo{nekim esdeaov cima, go voreba{kao da uìvo~ita jutek sto-

ve iz jednoga partijskog dne- vnika, ko ji se mjesecima iìv -lja va na esdeaovu ~elniku.Usput zamjera ju}i soci jalde-mokratima{to su uop}ekoali-rali sa sto ernombo{nja~komstrankom.Kad, bi va, ima jo{ zatrku Bo{njaka! Dobro, znam

kako je Lagumd ija svo jedo-bnozabranio~lanstvu da ~ita

Avaz...,ali, pak, ova mi je {utnjanekakozlokobna! Mogumisli-tikako je tek Tihi}u.

Usto, zlobnici, ponukani ja vnimpriznanjem urednika“60 minuta“ da je esdepe-ovac jo{ od malih nogu, su-mnja ju da se ma kar 15 od 60minuta ure|uje malo daljeod si voga doma - u prav cuCiglana. Sli jedom ~ega ni jeba{ naj jasni je koliko je jo{~vrsta platormska veza SDP-SDA? Kad gledam re~enuen-titetsku tele vizi ju, dojma samda tu vi{e nema ~ak ni pla-tonskeljuba vi.

Usprkos svemu, nepo-koleblji vi optimist,Izetbego vi}vjeru je usretanrasplet ko ji}e

- ve}u ovommjesecu- osigu-rati ormiranje vlasti. ^lanPredsjedni{tva, {to vi{e, tvrdikako su od listopada do danas,ipak, svi sazreli. Svima je, tvrdi,sve jasno: strankama iz RS-a(kona~no!) da je SDP pobi je-dio, a tim pobjednicima da sui dva HDZ-a tako|er pobi jedi-la, dok su, pak, Lolek i Bolek hrvatske politike ôvi}&Lju-bi}, ipak, domislili kako nemogu samo oni atestiratihrvatsku autenti~nost.

A ako je tomu doista tako,ondaBakirIzetbego vi}mo`dai ni jeposljednjiromanti~arka-da vjeru je kako nam je samoljubavpotrebna. Jer, ako su svisve shvatili, te - osobito - ako }esvi bitinamireni, eto uvjeta dase svi vole, pa da ondavole i Bo-snu i Hercego vinu.

[to sad ljubav ima s tim?!

Pi{e: Josip VRI^[email protected] F

O K U S

Slika prva dolazi ra vno iz Egipta:Stotine hiljada demonstranatabdi ju na kairskom Trgu Tahrir,simbolu pobune protiv re ima,

samo sa jednim zahtje vom - kona~nimodlaskompredsjednikaHosni jaMubara-ka, ko ji se, o~eki vano, pokazao dalekoìla vi ji od tunsikogkolege Ben Ali ja, ko ji jepobjegao iz zemlje, nara vno, fnansijskiobezbi jediv {inekolikonarednihgeneraci-

jasvo jeporodiceko ja }e mo}i da ivi u lu-ksuzu i blagostanju, jer im na banko vimra~unima le emili jardedolara isisane izdràve tokom23 godinevlada vine.

No, u Tunisu jo{ nema mira, pada jumrtve gla ve u op{tem haosu, a upra vo to

je karta na ko ju igra Mubarak. Straneemisare i vladeiz vje{ta vakako se pla{i daEgipat ne upadneu gorebez vla{}e, no te-{ko da igdje vi{e mo e tra iti potporuko ju je sa Zapada uìvao tri deceni je,uklju~uju}ivojnupomo}kakvu dobi ja jusamoklju~nisa vezniciko jitreba jubitia-ktorstabilnosti i zastupni{tvainteresave-lesila u va`nim regionasvi jeta.

No, svemudo|e kraj.Narod je ustao i pokrenuore voluci ju u ko-

joj je do sadapoginulonajmanje297 ljudi,premaposljednjimpodacimaHumanRig-hts Watcha, dok se broj po vri je|enih nemoè ni izbro jati. Sre}om, obustav ljeni susukobidemonstranata i Mubarako vihpris-talica tokom ko jih su Kairom, prakti~no

centromsvjetskeci vilizaci je, odjeki valira-ali. Sadademonstrantisvira jugitareporedtenko va, a okolnostano vni{tvo im donosihranu, vodu, li jeko ve.

Mubarak je posvesigurnosvjestan da vi-{enikada, ~ak i kada bi ostao do kra jaman-data, ne}eimativlast kao pri je, kada su nje-go ve slike krasilesvako iole va ni jemjes-

to. Uostalom, polakogubikontrolu nad me-di jima, uz vojsku i polici ju, izvoru mo}i, aupra vo je jedan od najtira`ni jihi znameni-ti jih listo va na Bliskom istoku - Al ahrampodràoanti vladineproteste. Prethodno sudemonstranti pokrenuli vlastite no vine,zna ju}ikoliku mo}ima inormaci ja.

Mubarakgubiuzdeko jima je uprav ljaoi odlazak je pitanjevremena, a da li }e os-tati u Egiptu ili oti}i, stvar je prosudbeko-

ja }e uvelikoza visiti od straha za vlastitubezbjednosti. Opci ja ima, a zanimlji vo je da

je u Njema~kojpokrenutao{trapoliti~kade-bata da li Mubaraku pru iti uto~i{te, aborci za ljudska pra va isto vremeno po-ru~uju da }e ga odmahtuìti.

Kako bi mu Njema~ka diskretno od-{krinula vrata, predlo eno je duè bol-

ni~koli je~enjeko jim bi bio izjegnutstatusegzila. Demokr{}anskipoliti~ar i zastupnik u EvropskomparlamentuElmarBrok to za-go vara, dok, sa drugestrane, opozicijskiZe-lenijasnoporu~uju da “Njema~ka ne smi-

jebitiluksuznouto~i{tepropalihdespota“,kako opisa Cem Ozdemir.

Slikadrugaodvi ja se daleko od TrgaTa-hrir i Egipta: U uredimamo}nikako jikro-

jesvjetskupolitikugdje god to mogu, od Bi- jeleku}e, prekoBruxellesa i Moskve, do Tel Avi va, tra jesna`na diplomatska akti vnostu poku{a ju mirenjavlastitih i interesade-monstranata. Drugim ri je~ima, smi jenitiMubaraka, {to je interesdemonstranata, a

dobiti predsjednikako ji }e podr ati cilje- veZapada, pri jesvega, isporukena te, po-dr{ku Izraelu i gu{enje islamizma.

Uz Mohameda el-Baradeia, dobitnikaNobelo venagradeko ji ne bjeì od kandida-ture, na po vr{inu je, zahvalju ju}iWikiLea-ksu, ispli valo jo{ jedno ime -OmaraSuleima-na, neda vnopostav ljenogpotpredsjednikako ji je na tu, da vnoukinutupozici ju, do{ao

vrlo vjero vatno zahvalju ju}i sugesti jamako jeMubarakdobi ja od Zapadatokompo-bune. Upra voobjav ljenetajnedepe{epoka-zu ju da je OmarSuleimanizraelskia voritko-

ji je, kakopi{eDailyTelegraph, dok je vodioegipatskuslu`busigurnosti, podràoeven-tualnuizraelskuin vazi jupograni~nogdi je-la Egipta da bi se zausta vilo kri jum~arenjeoru`ja Hamasu u po jasuGaze.

Sve u svemu, bitke na vi{erazina se nas-tav lja ju, jednaotvorenihkarata na kairskomTrguTahrir, gdjetra juprotesti, a drugataj-no vita- daleko od njega, tamo gdje bi ra-do na ~elo Egiptainstalirali lig htMubara-ka, makarpri vidnoprihvatlji vognarodu, aliposveodanogZapadu.

Pi{e: Edin KREHI][email protected] O

S V R

T

Bitke na vi{e razina senastavlja ju, jedna otvorenihkarata na kairskom TrguTahrir, gdje tra ju protesti, adruga tajno vita u centrimasvjetske mo}i ko jipoku{a va ju na ~elo Egiptainstalirati lig ht Mubaraka

Ko posli je Mubaraka



OGLASIOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 11



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE


Lopov odniopet narukvica

Oduze ta marihuanaZasad nepoznatilopov ukrao je iz ku}e u vlasni{-tvu \. N. u naselju DonjaLjubogo{ta na Palama od31. januara do 7. ebruarapet zlatnihènskihnaru-kvica, {estzlatnihprsteno- va, nekoliko pari zlatnihnau{nica, oko hiljaduma-

raka i 20 teglimeda.Ut vr|eno je da je kra-dlji vac upotreb om p o-desno g p redmeta i f-zi~ke snage o{tetio ula-zna vrata u prizemlju, azatim na spratuku}e izvr{io premeta~inu.

Pripadnici CJB-a Ba-nja Luka prona{li su ioduzeli dva pako vanjaod po0,6i 0,5 gramama-rihuaneko ja je bilaupa-ko vana u aluminijsku o-li ju i bi jelipapir.

Droga je oduzeta od Ale-ksandraSolare vi}a (21) iz

ovog grada, ko ji je uha-p{en i protivko jeg }e pri-padnici CJB-a BanjaLukaOkru`nom tuìla{tvu uovom gradupodni jetiiz- vje{taj o po~injenom krivi~nomdjeluomogu}ava-nje uìvanjadroga.

Du{anMitro vi} (22) iz Bresto- va poginuo je preksino} u sao-bra}ajnoj nesre}i na magistral-nomputu Prnja vor- Der venta umjestu [trpci.

Do nesre}e je do{lokada su sesudarili pe o 307 ko jim je uprav -ljao Mitro vi} i kamion MAN za~ijim uprav lja~em se nalazioJo-

voVrho vac iz Lakta{a.Deùrni t u` ilac Okr u`nog

tuìla{tva Banja Luka i policijskislu`benici PS-a za bezbjednost

saobra}ajaPrnja vorut vrdilisu da je do nesre}edo{lokada je Mitro- vi}peòom skrenuo u saobra}aj-nutraku za vozilako ja idu supro-tnimsmjerom. Nakonsudarapeòi kamion susletjeli sa kolo voza.

Mitro vi} je pre vezen u prosto-ri jeZa voda za sudskumedicinuBanjaLukaradiobdukci je, dok je

Vrhov cu ljekar ska pomo}pru enau Domu zdrav lja Prnja-

vor, gdje su mu konstato vanelak{e po vrede. Dk. O.

Na pu tu Prnja vor - Der ven ta

Stradao voza~ peòa

Kantonalno tuìla{tvoSara- je vopodiglo je optu`nicupro-tiv Senada Kobili}a, KlausaMeki}a, Nedima ]eha je i Mir-zeHati}a zbog iznude, otmi-ce i nedozvoljenogposjedo va-nja oru`ja.

Meki} je, premaoptu`nici,

na ime posu|enog pi}a, a ve-zano za organizaci juparti ja udvoraniDomamladih u Sara-

je vu, ko ji je odràn25. decem-bra2009, od RajkaBogdano-

vi}apotraìvao oko 300 KM zautro{eno pi}e na parti ju, {to jei dogo voreni iznos njego vogpotraìvanja. Nakon {to Bo-gdano vi}ni jeizmirio svoj dugdo rokako ji mu je ostav ljen,10. no vembra Meki} je po-zvaoBogdano vi}atraè}i mu2.300 KM sa rokom vra}anjado 11. no vembra, da bi mukasni jeposlao SMS poruku uko joj je na veo da on “vi{ene-ma ni{ta sa dugom i po-

traìvanjima od Bogdano vi}anego }e u njego vo ime do}injegov pri jatelj i da sa njimna|e na~in kako da vrati dug“.

“Nisam ti ja Klaus“

Bogdano vi}a je 15. no vem-brateleonompozvaoKobili},te se predsta vio kao Klausov pri jatelj i rekao mu da zo ve u

vezi s dugom. Kobili} mu jepredloìo da, ukoliko nemano vac za vra}anje duga, pre-pustinjemu i Meki}u da orga-nizu je {tando ve sa pi}em uZetri za vri jemekoncerta To-ni jaCetinskog, za ~iju organi-zaci ju ima zaklju~en pisani

ugo vor sa Zetrom frma Artzone u vlasni{tvu Bogdano- vi}a i njego vogbrataBranka.

Tako|e, 26. no vembraKobi-li} jepono vonazvaoBogdano-

vi}a, kako bi se dogo vorili o is-platina vodnogduga. Istogda-

na oko pono}iKobili} je sa Ha-risom Der vano vi}em do{aopredSlogu BMW-om X6 u ko-

ji su bra}a Bogdano vi}u{li, na-kon ~ega im je Kobili} pre-dloìo da na ime dugaprepus-te njemu i Meki}u da organi-zu je{tando ve sa pi}em u Ze-tri, {to su Bogdano vi}ishvati-li kao pritisak. Nakon{to jepo-

nuduRajkoBogdano vi}odbio,Kobili} je po~eo vikati:

“Nemoj se za jeba vati samnom, nisam ti ja Klaus“, na-kon ~ega je zapri jetioBogda-no vi}u, go vore}i mu da mu jepoznato gdje je kancelari jafrmeko ja je u njego vom vla-sni{tvu, te da }e ih ~ekatisva-ko jutro ispred i tu}i njega injego vogbrata dok ih ne istje-ra iz grada, ako mu ne ispla-te 2.300 KM, na ime na vodnogdugaMeki}u, te da }e taj dugiznositipunovi{eukolikota-ko ne postupe.

Kobili} je rekao Bogdano- vi}ima da }e za sat poslati

nekoga da obra~una no vi dug.“Obe}anje“ je ispunio pa jestigao MirzaHati}, ko ji je ner-

voznimglasomprisilioRajkaBogdano vi}a da sjedne u je-epcheerokeko jim su se odve-zli do kaf}aBrazil, ispredko-

jeg mu je Hati}naredio da na-zo veKobili}a. Kada ga je Bo-gdano vi}nazvao, Kobili} mu

je pri jetnje pono vio.

Strah i pri je tnja

Nakon {to je 1. decembraRajkoBogdano vi}oba vi jestioMeki}a da ne moèpristati nanjegov i Kobili}ev zahtjev da

mu prepustiorganizaci ju{an-ko va u Zetri, Meki}mu je rekao:

“ûj se sa Senadom, on ti jeza to sada gla vni, objasni tonjemu.“

Kada je Bogdano vi}nazvaoKobili}a, on mu je rekao dasada dug iznosi 5.000 KM, jer

je zara~unao kamate i tro-{ko ve, pa je dogo vorenapre-da ja iznu|ivanognov ca. Na-kontoga je Kobili} BMW-omdo{ao sa ]eha jom u Slogu,gdje im je Bogdano vi} u stra-ha zbog rani je izre~enih pri-

jetnji pristaodati iznu|ivanih5.000 KM. Kada je Bogdano-

vi} no vac predao]eha ji, pri-

padnici FUP-a su ih uhapsili,a u ]eha jinom kaf}u Bingopolici ja je oduzelapi{tolj.

Optu`nica je prosli je|enana pot vr|ivanje Op}inskomsuduSara je vo.

Dk. O.

Kan tonalno tuìla{ tvo Sara je vo

Op tu`nica za iznudu

od su vlasnikafirme Art zoneZa vr{ena istraga protiv Senada Kobili}a, Klausa Meki}a,Nedima ]eha je i Mirze Hati}a

Sa hap{enja Kobi i}a, Meki}a i ]eha e

ZrenjaninskiadvokatBranislav Kenji}(49), ko jegpolici jasumnji~iza ubistvo supruge Jasmine (37),uhap{en je u ponedjeljak nakon{to je u nedjeljuna ve~er u hoteluOlimpik na Jahorinipoku{ao da iz-

vr{i samoubistvo. Uposlenici ovoghotela oba vi jestili su pripadnikeCJB-a Isto~noSara je vo da je jedangost hotela u sobiprerezao vene.Dolaskom na mjestodoga|aja po-lici ja je ut vrdila da se radi o Brani-sla v u Kenji}u ko jeg srbi janske

vlastipotraùju zbog ubistva.BranislavKenji} se sumnji~i da

je u petak pri j e podne, nakonsva|e, supruziJasminizabio noù srce. Medi jiprenose da su se njihdvo je prethodno sva|ali i da je onasa djecompro{lenedjelje napus-tila ku}u. Na vodno, obo je su ima-l i prg a vu narav, a Branislav jeispolja vao i ljubomoru. Nakon

ubistvasuprugeovomadvokatu ibiv {em sudi ji Op{tinskog suda uZrenjaninu, izgubio se svaki trag.Po{to je imao dokumenta BiH,

on je uspio da pre|e granicu i sa-kri je se u BiH.

D. P.

Na Jahorini prona|en ubica iz Zrenjanina

Advokat u ho telskojsobi prerezao vene

Branislav Kenji}

U akci jiprotivnarko-dilerapro ve-denoj na podru~ju Hercego va~ko-neretvanskog kantona, u poslje-dnjih pet mjeseci uhap{eno je oko40 osoba i uru{en je saminarko-vrh,izja vio je na~elnikSektorakrimina-listi~ke polici jekantonalnog MUP-a Sre}koBo{njak, preni jela je Srna.

On je na konerenci ji za no vina-

re ju~er u Mostarurekao da je to-kom vikenda uhap{eno sedamosoba, ve}inom iz Mostara, ko je supredate Tuìla{tvu HNK-a zbogkri vi~nogdjelaproizvodnja i stav -ljanje u prometdroga.

Bo{njak je na veo da su ove oso-

beorganizo vanotrgo valedrogamana podru~ju HNK-a, posebno he-roinom i kokainom, a imale suuspostav ljeneveze sa Sara jev skimkantonom, kao i drugimdi jelo vimaBiH tedràvama u okruènju.

Na~elnik Odjeljenja za pose-bne namjene MUP-a HNK-a Ra-miz Hasi} je kazao da su u akci ji

protiv narko-dilera zapli jenjeni1,1 kilogramheroina, 30 gramako-kaina, odre|ena koli~ina mari-huane i skanka, oko 40.000 KM,mobilnekartice i teleoni. Droga

je, naj vjero jatni je, bila nami je-njena tr i{tuHrvatske.

Akcija MUP-a HNK-a

Sru{en narko-vrh



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 13

Zapli jenjena tri pi{tolja

Uhap{en zbog kra|ePripadniciPolicijskesta-niceBanjaLukanaBule va-ruvoj vodeStepeStepano- vi}a u BanjojLuciuhapsi-li su Ne venaNe{ko vi}a (28)sa Sokoca kod ko jeg suprona|ena i oduzeta dvapi{tolja M-57 kalibra 7,62milimetra, te pi{tolj para

kalibra de vet mm, dvaka~ketacrnebo je, crneru-ka vice i baterijskalampa.

Nad Ne{ko vi}em je izvr{ena kriminalisti~kaobrada, nako n ~e ga j epu{ten na slobodu.

Slu`benici CJB-a Ba-nja Luk a u ha psili su ju~er u Pri jedoruErgi-na [a}iri ja (19) iz Ba-njeLuke na osno vu ra-spisane ce ntralne po-tra g e O sn o v no g s udaBanjaLuka od 28. janu-ara ove godinezbogsu-

mnje da je po~inio te-{ku kra|u.

Osumnji~eni je nakonhap{enjapredatna daljnjepostupanjeslu`benicimaSudskepolici jeRepublikeSrpske. Dk. O.

D va de se ttr ogo di {nj i Anel Sejfo vi} i Jusuf Jusi} (30), oba nasta-

njena u Sara je vu, uhap{eni su

prekju~er nakon {to je policija kod njih prona{la oko 2,5 ki-logramamarihuane. Sejfo vi}

je ju~er uz iz vje{taj predatKantonalnom tuìla{tvu u Sa-ra je vu, dok je Jusi}nakonsa-slu{anja pu{ten na slobodu.

Slu`benicipolici jeOdjelje-nja za borbuprotivzloupotre-bedroge MUP-a KantonaSa-ra je vo, operati vnim radom naterenudo{li su do informaci-

ja da Anel Sejfo vi} posjedu je ve}u koli~inu marihuane ko- juproda jenarkomanima. Na-kon{to su zausta vili audi u ko-

jem su bili Sejfo vi} i Jusi}, in-spektoripolici je su pored vo-

zila uo~ili kesu sa marihu-anom, ko ju su osumnji~eni

vjero vatnoizbacili iz automo-bilakada su ugledalipolici ju.

Pretresom ku}e, ko ju ko-risti Anel Sejfo vi} u UliciSu-lje Jahi}a, u sara jev skom na-seljuBu~aPotok, prona|ene

su jo{ dvi je kese u ko jima jebilamarihuana, jedanpi{toljmarke crvenazasta va, kalibra7,62 milimetra (tete jac), dvaokvira i 16 metaka, jedna va-ga, dva mobilna telefona ipolicijskateleskopskapalica.Nakonkriminalisti~keobrade,Sejfo vi} je uz slu`beniiz vje{tajpredan u nadle`nost tuìocuKantonalnog tuìla{tva u Sa-ra je vu.

Sejfo vi}o~ito ni je bio pre vi-{e oprezan, tako da je polici-

ja vrlo lako na{ la d rogu ioru`je u njego vojku}i. Za pa-ko vanakesa sa marihuanomna|ena je u hodniku, dok je

druga, nezapako vanakesa sapreso vanomdrogombilasa-kri vena u fotelji.

Interesantno je da je Sejfo-

vi}tokom razgo vora sa poli-ci j om n a vodno i zja vio damu je teleskopskupalicupo-klonila njego vadje vojka (?!)

On je, na vodno, policajcemolio da mu osta v e pi{toljtete jac (ko ji se na crno moèna}i za oko 200-300 KM), a sdruge strane, ni je ni trepnuokada mu je oduzeta drogako ja, ako se proda je na veli-ko, ko{ta oko 9.000 KM, a ~ija

vri jednost prilikom uli~neproda je i znosi ~ak 15.000KM...

Podsjetimo, od po~etka ovegodine slu`benici polici jeOdjeljenja za borbu protiv zloupotrebe droge MUP-aKantonaSara je vo, zapli jenilisu oko 10 kilogramamarihu-ane, kilogram spida, 28 ta-

bleta ek stazi ja, uhap{eno jeosamosobako je su uz iz vje-{taj predate nadle`nomtuìla{tvu.

Pored Sejfo vi}a, pro{le se-dmice droga je prona|ena ikod njego vog kom{i jeHaki je[urko vi}a (28). Podsjetimo,

polici ja je u ~et vrtak pretre-somku}eko ju[urko vi}koris-ti u UliciSuljeJahi}a prona{laoko 250 grama spida,odre|enu koli~inu marihu-ane, dva mobitela i pribor zaprepakiranje droge.

Dodajmo da je Sejfo vi} po-lici ji od pri jepoznat kao dileri osoba sklona ~injenju kri-

vi~nih djela. Medi ji su pisalida je Sejfo vi} u ma ju 2009. ra-njen na tram vajskom sta jali-{tu Pofali}i u Ulici Zma ja odBosne. U martu 2010. Sejfo vi}

je u akci ji Ha jat uhap{en uPodgorici, za jedno s jo{ ~eti-riosobe iz Srbi je i Crne Gore

zbog sumnje da su oplja~ka-linekolikobanaka i kladioni-ca u Crnoj Gori.

D. P.

U Sara je vu prona|eno 2,5 kilograma marihuane

Diler drogu

skri vaou fo teljiAnel Sejfo vi} i Jusuf Jusi} uhap{eni sukada je polici ja pored njiho vog vozilaugledala zapako vanu kesu marihuanee eskopsku pa icudobio od djevojke?

AlenBoti}(23) zadobio je prostrjelnura-nuli je venatkoljenice u incidentuko ji se de-sio u ranimjutarnjimsatima u Sara je vu. Ka-ko se nezvani~no moglo saznati, Boti} sezbognestru~nogruko vanja sam ranio iz pi-{tolja. Nakontoga, pomo} mu je ukazana uKUM-u, a potomje smje{ten na Kliniku zatorakalnuhirurgi jubolniceKo{e vo.

Boti} je u utorak u 2.40 satipozvao pri-padnike MUP-a KantonaSara je vo i rekaoda je nepoznataosoba iz automobilapeòko ji je bio u pokretu, na raskrsniciulicaSe-dmatransverzala i Br~anska, pucala na nje-ga i ranila ga.

Po vri je|eni mladi} je odmah preba~en

u Kliniku za urgentnu medicinu, a pripa-dnici MUP-a KS-a iza{li su na teren.Uvi|ajem i krim-obradompo vri je|enogut-

vr|eno je da je Boti}lagao, naj vjero vatni- jekako bi za{titiosebe,ali i pri jatelje i dje- vojkuMa juMiralem,u ~ijem stanu se de-sioincident.

Polici ja je u stanuMa jeMiralem, ko ji se na-lazi na Trguneza visnosti u A fazinaseljaAli-pa{inoPolje, zateklaEdinaKo va~evi}a(26),Josipa@iv ka (22) i AmaraFazli}a (21), svi iz Sa-

ra je va. Sve ~etvoro su ubrzo uhap{eni zbogizazi vanjaop{teopasnosti. U stanu su tokomuvi|ajana|enitrago vi krvi i rupa od metka.

Naknadno je uhap{enBoti}ev16-godi{-nji brat A. B. ko ji je pri jenego {to je do{lapolici janapustiostanMa jeMiralem i sakriopi{tolj. D. P.

U pucnja vi ranjen mladi}, pri vedeno pet osoba

Iz pi{tolja se ranio u natkoljenicu

Alenu Bo i}u pomo} ukazana u KUM-u

Rasvi je tljenapro vala u Merkur

Ukradenozla to nosio

u {kolskomruksaku

Dvadeset{estogodi{njegAnelaMe-di}a u utorak su, na osno vupotrageMUP-a Kantona Sara je vo, uhapsilislu`benicipolici jeSanski Most. Me-di} je uhap{en zbog sumnje da je utokuno}iizme|uponedjeljka i utor-kapro valio u Tr ni centarMerkur, uGrada~a~kojulici u Sara je vu.

Policajcima Tre}e PU u Sara je vu uutorak je pri jav ljeno da je pro valjenou vi{e trgo vinskih radnji iz ko jih jeodnesenaodre|enasumanov ca, mo-bilnihtelefona, kao i zlatninakit. Ope-rati vnimradomsara jev skapolici ja jeotkrila ko je po~inilac i do ja vilakole-gama u SanskomMostu. Policijskapa-trola III PU, Klju~- SanskiMost, u 13.55sati, u naselju Jezernice zatekla jeMedi}a i uhapsila. U obav ljenomraz-go voru on je u potpunostipriznao da

je pro valio u TC Merkur. U {kolskomruksakuko ji je Amel Medi} nosio sasobompolicajci su prona{live}uko-li~inunarukvica, prstenja, lan~i}a i sa-to vako ji su vra}eni vlasnicima.

Medi} je tokom ju~era{njeg da-na, nakonkriminalisti~keobrade,predat u nadle`nost tuìocu Kan-tonalnog tuìla{tva u Sara je vu.

Interesantno je da je Medi}pretho-dnopo~inio jo{ jednupro valnukra|u.Nadle`notuìla{tvoo~ito je mislilo dani jepotrebno da ga zadrì u pritvoru,te je Medi}nakonpu{tanja na slobo-dunasta vio s “poslom“. D. P.

Pri jedor

NA PREVARUstekle 12.000 KM

Pri jedorska polici ja podni jela jeOkru`nom tu ila{tv u Banja Lukaiz vje{taj protivBanjalu~ankiGorda-ne]utko vi} (38) i Milane Topalo vi}(31), ko je su osumnji~ene da su uPri jedorupo~iniledvi jepre vareko-

jima su stekleprotiv pra vnu korist od12.000 maraka, ja vila je Srna.

U iz vje{ta ju se na vodi da su njihdvi je u julu pro{le godine stupile ukontakt sa osobama~ije su telefonskebro je venalazile u ja vnimoglasima, teda su ih la`nim pri~ama do vodile uzabludu i uzimale im no vac.



REGIONOSLOBO\ENJE


VIJESTI

Vuk~evi} ljut zbogTa~ije ve pri je tnje

u ilac za ratne zlo~ine Srbi je Vladimir Vuk~evi} izja vio je da je ljut zbog pri je-tnje kosov skog premi jera Ha{ima a~ijada }e saop{titi spisak svjedoka nakonobjav lji vanja iz vje{ta ja Dicka Martya otrgo vini ljudskim organima na Koso vu iu Albani ji, jav lja Srna. Vuk~evi} je u in-ter vjuu objav ljenom na sajtu pri{tin-skog lista Zeri oci jenio da je a~ije va pri-

jetnja nedemokratska i da se ne}e obis-

tiniti. Vuk~evi} je rekao da je Marty za-hvalio srpskom uìla{tvu za ratnezlo~ine na inormaci jama ko je je dobioiz Beograda. Srbi janski tuìlac na veo jeda ima dobru saradnju sa tuìocimaEULEX-a, ali da ne sara|uje sa kosov skimtuìocima. Prema njego vim ri je~ima,ne}e biti nikakvog kompromisa ni sa ka-kvom kriminalnom grupom, neza visnood njenog politi~kog ili vojnog utica ja.

Beograd zaprego vore saPri{tinom

Ministarunutra{njihposlo vaSrbi jeIvi-ca Da~i} izja vio je da je srpska stranaspremna da sa Pri{tinom{to pri jepo~nerazgo vore o svimotvorenim pitanjima,kao {to su registarsketablice i li~nekar-te, jav lja Srna. Da~i} je tokomvi{edne-

vneposjete SAD-u rekao za ~asopis Te

Plain Dealer da je u razgo vorima saameri~kim zvani~nicima u Washingto-nu izra ena obostrana èlja za una-pre|enjemodnosa, ali i neslaganje ka-da je u pitanjuKoso vo. On je naglasio da

je izuzetno pohvaljena me|usobna sa-radnjabezbjednosnihslu`bi.

Bez pri tisakau popisu

Popis u Crnoj Gori i njego vi rezultatibi}evalidan i koristan za dru{tvo u onojmjerikolikobudeslobodan i transparen-tan, oci jenio je visokiunkcionerSoci ja-

listi~kenarodneparti jeVuksanSimono- vi}, jav ljaSrna. “Bitno je da niko ne zlo-upotreblja vapopisnukampanju i da ne

vr{i bilokakve pritiske, prisile ili ucjenena gra|ane kako}e odgo voriti na po je-dina, veomava`napitanjadefnisanapo-pisom“, rekao je Simono vi}. On je nagla-sio da popis, ko ji}e bitipro veden od 1.do 15 aprila, slu i ja vnomdobru kao naj-

va`ni jainormacionaosno va za planira-njebudu}nosti dràve i naroda i da za-to ne ~udi na jav ljeno u~e{}e brojnihsubjekatadru{tva u popisnojkampanji.

Pro jektInici jati vemladihza ljudska pra va BiH i Hrvat-ske “ Sr ebrenica - mapira-n je genocida“, ko ji je ju~epredstav ljen u Ku}i ljudskihpra va u Zagrebu, kroz 17digitalnih mapa na DVD-u uukupno m t ra janju od 220minuta, predstav lja doka-ze, tek sto ve, crteè, o togra-i je i druge dokumen te ogenocidu u Srebrenici, jav -lja Fena.

Ri je~ je o svo je vrsnojdoku-

mentarnoj animaci ji, a go-to vo svaka mapa donosi po jedan dan genocida u Sre-brenici - od 6. do 19. srpnja1995, rekla je direktoricaure-daInici jati vemladih za ljud-ska pra va BiH Alma Ma{i},dodav {ikako je posebnama-paposve}enatemimaso vnihgrobnica.

Pro jekt je ra|en godinu uzprethodnoopse`no istraìva-nje dostupnih dokumenata,~injenica, mapa, svjedo~an-sta va, videozapisa, a potom suizdvo jeni oni materi jaliko ji subil i pro vjerlji vi u najmanjetri izvora.

Ciljpro jekta je predstav lja-

nje tog modela kao uni verzal-nogedukacijskogmodelatu-ma~enja i shva}anjamehani-zmagenocida, odnosno uzro-ka i aza po ko jima se do-

ga|a, rekla je Ma{i}. Dodala je

kako im je èlja da pro jektu~ine dostupnim{irojja vnos-ti, te ga iskoristiti kao alat zakomunikaci ju mladih u BiH,Srbi ji i {iroj regi ji.

Na predstav ljanju u Ku}i

ljudskih pra va prikazana jemapa broj 10, ko ja se odnosina doga|aje od 13. srpnja1995, sli~no kako je predstav -ljanjeuprili~eno i na Fakulte-

tupoliti~kih znanosti.

U Ku}i ljudskih pra va u Zagrebu

PRED STAVLJEN PROJEKT“Srebrenica – mapiranje

genocida“Dokazi, teksto vi, crteì, fotografi je i drugidokumenti o genocidu u Srebrenici

Go ovosvakamapadonosi po jedan dan genocida u Srebrenici

Istragaprotivbiv {egpredsje-dnika hrvatskeVlade Ive Sana-derapro{irena je pro{lesedmi-ce i to zbogpranjavi{e od 20 mi-lionakuna(2,7 milionaeura), jav -ljaSrna. Ovimno vimpodacimadopunjen je zahtjev za izru~enjeIve Sanadera iz Austri je.

Uskoksmatra da je cjeloku-pnablokiranaimo vinaSanade-ro vihste~enaproti vnozakonu.

Z bo g o ptu`bi za pranjenov ca, Sanader je i kra jempro{le sedmice ispiti van u

Austri ji. [est sati tra jalo jeispiti vanje, a Sanaderov advo-kat no vinarima je nakon to-garekao da je zado voljanis-kazom svo g kli jenta, te da

vjeru je da }e nakon ovog is-kaza ci jeli slu~aj biti goto vastvar.

Austrijski medi ji nekolikodana pr i je toga obja vili sukakoistra iociima judokazeda je Sanader primao pro vi-zi je od Hipobanke, {to kasni-

je nadle`ni organi nisu nipot vrdili ni demanto vali, alisu demanto vali Sanadero vi

advokati.Sanadera optu`nica tereti

za udruìvanje za po~inje-

njekri vi~nog djela i zloupo-trebepoloàja i ovla{tenja uslu~aje vimaiz vla~enja nov caiz drà vnih frmi i ministar-sta va p reko marketin{keagenci jaFimi-medi ja, ali i zanezakonitoposlo vanjaHrvat-ske elek tropri vrede s pri va-

tnom frmom Dioki. Sana-der je uhap{en 10. decembrau Austri ji.

Dopunjen zah tjev za izru~enje Ive Sanadera iz Aus tri je

Is traga pro{irena napranje 2,7 miliona eura

Uskok smatra da je cjelokupna

blokirana imo vinaSanadero vih

ste~ena proti vnozakonu

Makedonska opozici ja }enasta viti bojkot rada parla-mentabudu}i da na sastanku,ko ji je organizo vao predsje-dnik Makedoni je \or|e Iva-nov, lideri parlamentarnihstranaka nisu uspjeli da sedogo vore o pre vazilaènjukrize, jav ljaSrna.

Opozicione stranke sma-tra ju da vlast nema sluha zadebatu, a vlast da ne prihva-ta nedemokratske zahtje ve.

Lideropozicionog Soci jal-demokratskog sa vezaMake-doni je Branko Crvenkov ski

rekao je da je njihovpreduslov za po vratak u Sobranjerje{e-nje problema sa medi jima,pri jesvega sa ele vizi jom A1,i optuìo premi jera NikoluGruev skog za stvaranjepoli-ti~ke krize.

Gruev ski smatra da je napogre{nu adresuupu}en zah-tjev opozici je, ko ji se odnosina deblokadu ra~unaele vi-zi je A1 i osloba|anje pritvore-nih u akci ji Pau~ina (vlasnik tele vizi je i jo{ nekoliko dne-

vniklisto va u Makedoni ji, kaoi direktori tih listo va).

“o je zahtjev za sud, a ne zaparlament“, tvrdi Gruev ski idoda je da nemanamjeru dauti~e na sud da bi bilapromi-

jenjena sudska odluka.Soci jaldemokrats ki sa vez

Makedoni je, No va soci jalde-mokratskaparti ja (NSDP), No-

vaalternati va, Liberalnaparti- ja, No vademokrati ja i Demo-kratskaparti jaAlbanacasma-tra ju da u Makedoni jivi{ene-mauslo va za demokratskubit-ku u okviruinstituci ja.

Po iti~ka kriza u Makedoni i

Opozici ja nas tavlja bojkot parlamen taNEMA USLOVA

Soci jaldemokratski sa vez Makedoni je,No va soci jaldemokratska par ti ja, No va

al terna ti va, Liberalna par ti ja, No vademokra ti ja i Demokratska par ti ja

Albanaca sma tra ju da vi{e nema uslo vaza demokratsku bitku u okviru insti tuci ja




Zdravstvena usta nova Speci jalna bolnica "Centar za srce BH" Tuzla je zdravstvena usta nova u priva tnom vla sni{-

tvu, ko ja je osnova na sa ciljem pruànja zdravstvenih usluga pa ci jentima sa kar diovaskular nim oboljenjima.

U cilju obezbje|enja uslova za da lji ra zvoj, Zdravstvena usta nova Speci jalna bolnica "Centar za srce BH"

Tuzla, poziva sva za interesova na lica da se ja ve na

JAVNI KONKURSza izbor kandidata za dodjelu jedne speci jalizaci je za 2010. godinu

1. Interna medicina ............... ................. ................ ................. ................ ................. ......1 speci jalizaci ja.

Za dodjelu speci jalizaci je iz interne medicine, kandidat treba da ispunjava sli jede}e uslove:• za vr{en medicinski fa kultet,

• poloèn stru~ni ispit,

• najma nje jednu godinu ra dnog iskustva, na kon poloènog stru~nog ispita,

•

da je mla|i od 35 godina i• da aktivno pozna je jedan svjet ski jezik.

Uz pri javu na konkurs, kao dokaz o ispunjavanju uslova za dodjelu speci jalizaci je iz interne medi-cine, kandidati treba ju dostaviti:

• Kra}u biogra fi ju sa kontakt-poda cima (telefon, adresa),

• Fotokopi ju diplome o za vr{enom medicinskom fa kultetu,

• Fotokopi ju uvjerenja o poloènom stru~nom ispitu,

• Pot vrdu o tra ja nju ra dnog staà na kon poloènog stru~nog ispita,

• Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih,

• Fotokopi ju uvjerenja o pozna va nju stra nog jezika.

Pored uslova za dodjelu speci jalizaci je, a u cilju utvr|ivanja reda prioriteta, kandidati treba judostaviti:

• prepis ocjena sa fa kulteta,

• uvjerenje o aktivnom pozna va nju jo{ nekog svjet skog jezika (ukoliko pozna je vi{e od jednog).

Pri ja ve na konkurs sa potrebnom dokumenta ci jom mogu se dosta viti li~no ili po{tom na adresu:

Zdravstvena ustanova Speci jalna bolnica "Centar za srce BH" Tuzla"PRIJAVA NA JAVNI KONKURS"

ul. Alekse [anti}a broj 875000 Tuzla

Konkurs osta je otvoren do 20. 2. 2011. godine.

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Kandida ti ko ji ne ispunja va ju neki od uslova konkur sa ne}e biti oba vi je{teni, niti }e biti poziva ni na

razgovor.



OGLASIOSLOBO\ENJE


BOSNA I HERCEGOVINAFederaci ja Bosne i Hercegovine

Tuzlanski kantonOP]INA GRAÂNICAOP]INSKI NAÊLNIK

Broj: 02-34-215-1/11Gra~anica, 4. 2. 2011. godine

Na osnovu ~la na 23. Za kona o na mje{tenici ma u or ga nima drà vne slu`be u Federa ci ji BiH ("Slu`bene no-vine Federa ci je BiH", broj: 49/05) i Pra vilnika o unutra{njoj or ga niza ci ji slu`bi za upra vu Op}ine Gra~ani-ca, broj: 02-05-4874/04 od 30.12.2004. godine, op}inski na~elnik Op}ine Gra~anica objavlju je

J AV N I O G L A Sza pri jem u radni odnos namje{tenika u Op}inu Gra~anica

1. Naziv radnog mjesta:Pomo}ni poslovi higi jeni~ar - ~ista~ - 3 izvr{ioca

2. Opis posla radnog mjesta:- odràva nje ~isto}e u ra dnim prostori ja ma, pra te}im i pomo}nim prostori ja ma,- pra nje prozora, vra ta, na mje{ta ja, za vjesa, opreme i sli~no,- sta ra se da po isteku ra dnog vremena ula zna vra ta u zgra du i ra dne prostori je, te prozori budu za -

tvoreni, svjetla uga {ena i sli~no,- obavlja i druge poslove u vezi sa odràva njem higi jene po na logu {efa slu`be i odjeljenja.

3. Uslovi za vr{enje poslova:Kandidat treba ispunja va ti op}e uslove predvi|ene ~la nom 24. Za kona o na mje{tenicima u or ga nima drà vne slu`be u Federa ci ji BiH i to:

1. da je dràvlja nin Bosne i Her cegovine2. da je na vr{io 15 godina ìvota 3. da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebne za obavlja nje poslova ra dnog mjesta prema pra -

vilniku o unutra{njoj or ga niza ci ji4. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost za obavlja nje poslova ra dnog mjesta 5 . da u posljednje dvi je godine od da na objavljiva nja ja vnog ogla sa ni je otpu{ten iz or ga na drà -

vne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko jem nivou vlasti u Federa ci ji, odnosno u Bo-sni i Her cegovini

6. da ni je obuhva}en odredbom ~la na IX 1. Usta va Bosne i Her cegovineKandidat treba ispunjavati i posebne uslove, i to:

- da se protiv kandida ta ne vodi krivi~ni postupak- NK ra dnik - za vr{ena osnovna {kola - najma nje 3 mjeseca ra dnog staà na kon za vr{ene osnovne {kole.

4. Spisak potrebnih dokumenata (original ili ovjerena kopi ja)- pri ja va na ja vni oglas sa krat kom biogra fi jom,- uvjerenje o dràvljanstvu BiH (ne sta ri je od {est mjeseci) ili ovjerena kopi ja CIPS-ove li~ne kar te,- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (ne sta ri ji od {est mjeseci),- svjedo~anstvo o za vr{enoj osnovnoj {koli,- uvjerenje o ra dnom staù na kon za vr{ene osnovne {kole,- uvjerenje o op{toj zdravstvenoj sposobnosti za obavlja nje poslova ~ista~ice (uvjerenje }e na kna dno

dosta viti kandidat ko ji bude iza bran),- uvjerenje da se protiv kandida ta ne vodi krivi~ni postupak (ne sta ri je od 3 mjeseca),- ovjerena izja va da kandidat u posljednje dvi je godine od da na objavljiva nja ja vnog ogla sa ni je otpu-

{ten iz or ga na drà vne slu`be kao rezultat disciplinske ka zne na bilo ko jem nivou vlasti u Federa -ci ji, odnosno u Bosni i Her cegovini,

- ovjerena izja va da kandidat ni je obuhva}en odredbom ~la na IX 1. Usta va Bosne i Her cegovine.

Ja vni oglas osta je otvoren 15 da na od da na objavljiva nja u dnevnim listovima: "San", "Oslobo|enje" i "Avaz".Pri ja ve sa krat kom biogra fi jom dosta viti na adresu:Op}ina Gra~anica, Mula Mustafe Ba{eski je 1, 75320 Gra~anica, sa naznakom: "Javni oglas za pri-

jem namje{tenika u Op}inu Gra~anica".

Napomena: Neblagovremene i nepotpune pri jave ne}e se razmatrati.

OP]INSKI NAÊLNIKNusret Heli}

Na osnovu ~lana 5. Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine (“Slu`benenovine Kantona Sarajevo”, br. 9/07 - pre~i{}eni tekst, 7/08 i 33/08), Ministarstvo za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo raspisuje

J AV N I O G L A Sza podno{enje zahtjeva za ostvarivanje odre|enih pravaporodica {ehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida

i demobilisanih boraca u Kantonu Sarajevo za 2011. godinu

I. Podno{enje zahtjevaNa ovaj javni oglas zahtjeve mogu podnositi lica iz ~lana 1. Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosnei Hercegovine (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, br. 9/07 - pre~i{}eni tekst, 7/08 i 33/08); ratni vojni invalidi i~lanovi njihovih porodica, ~lanovi porodica {ehida, ~lanovi porodica poginulih umrlih i nestalih branilaca, dobitniciratnih priznanja i odlikovanja i ~lanovi porodica poginulih, umrlih i nestalih dobitnika ratnog priznanja i odliko-vanja, ratni vojni zarobljenici i demobilizirani branioci sa podru~ja Kantona Sarajevo, koji ispunjavaju uslovepropisane navedenim Zakonom, za ostvarivanje prava i to:1. Zdravstvena za{tita;2. Medicinska rehabilitacija:

a) banjsko lije~enje,b) klimatsko lije~enje.

3. Naknada putnih tro{kova i tro{kova za lije~enje u inostranstvu;4. Prava po osnovu preostale radne sposobnosti;5. Prioritet u zapo{ljavanju;6. Nov~ana pozajmica za otvaranje radnih mjesta;7. Prvenstvo upisa u obrazovne ustanove i besplatno {kolovanje;8. Stipendiranje;9. Uklanjanje arhitektonsko-urbanisti~kih barijera za ulazak i kori{tenje stana u invalidskim kolicima;10. Osloba|anje obaveze pla}anja naknade za pogodnost (renta) i naknade za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta:

a) nova individualna gradnja,

b) kolektivna gradnja.11. Osloba|anje obaveze pla}anja naknade za pogodnost (renta) i posebne naknade u procesu legalizacije objekata

izgra|enih bez odobrenja za gra|enje i gra|evina privremenog karaktera;12. Pravo na sno{enje tro{kova pla}anja naknade za gra|evinsko zemlji{te za izgradnju individualnih stambenih ob-

jekata za potrebe boraca-branitelja BiH;13. Pravo na izgradnju stana;14. Dodjela sredstava za rje{avanje stambenih potreba:

a) dugoro~na beskamatna nov~ana pozajmica,b) jednokratna bespovratna sredstva (dodjela gra|evinskog materijala, izvo|enje gra|evinskih radova i pru anje

gra|evinskih usluga, udruìvanje sredstava za kupovinu stambene jedinice);15. Dodjela sredstava za odrìvi povratak;16. Pravo na stan u vlasni{tvu;17. Besplatna i povla{tena vo`nja;18. Naknada tro{kova d enaze - sahrane;19. Podizanje ni{ana - nadgrobnog spomenika;20. Pravo na mjese~na nov~ana primanja za nosioce najvi{ih ratnih priznanja, ratne vojne invalide kojima je priz-

nato pravo na dodatak za njegu i pomo} od strane drugog lica i nosioce „Partizanske spomenice 1941.“ i djecu{ehida-poginulog borca-branitelja bez oba roditelja za vrijeme nezaposlenosti do zasnivanja radnog odnosa;

21. Nov~ana naknada za vrijeme nezaposlenosti;22. Prednost pri zakupu i otkupu poslovnog prostora pod jednakim uvjetima;23. Pravo na besplatne obavezne ud`benike za redovno {kolovanje, {kolski pribor i uìnu;24. Prednost pri smje{taju u |a~ke i studentske domove;25. Prednost pri kori{tenju programa nadle nih zavoda za zapo{ljavanje;26. Prioritetno pravo za rje{avanje stambenog pitanja pod jednakim uvjetima;27. Pravo na besplatni priklju~ak na infrastrukturalne mreè (voda i kanlizacija, elektri~na energija, gas);

28. Pravo na dodjelu jednokratne nov~ane pomo}i kroz:- pla}anje tro{kova vanrednog {kolovanja,- dodjelu prehrambenih i higijenskih artikala,- dodjelu nov~anih sredstava za rje{avanje socijalnih potreba i- pla}anje tro{kova stanarine;

29. Pravo dobitnika ratnih priznanja ili odlikovanja na obavje{tavanje o smrti putem javnih medija, organiziranjeukopa-sahrane uz dràvne po~asti i pravo na ukopno mjesto na lokacijama zaslu`nih li~nosti;

30. Pravo na obezbje|enje ogrjeva.

II. Mjesto podno{enja zahtjevaZa priznavanje i ostvarivanje prava navedenih u ta~ki I pod rednim brojevima: 1., 2.a, 4., 9., 10.a, 11., 17., 18. i 20. zahtjevise podnose op}inskoj slu`bi za bora~ko-invalidsku za{titu, prema mjestu prebivali{ta, koja donosi odgovaraju}a rje{enja.Za priznavanje i ostvarivanje prava u ta~ki I pod rednim brojem 10.b zahtjeve za refundaciju sredstava Ministarstvuza bora~ka pitanja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) podnose pravna lica, koja se bave izgradnjomstanova za potrebe bora~ke populacije.Za priznavanje i ostvarivanje prava navedenih u ta~ki I pod rednim brojem 13. zahtjevi se podnose Fondu Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobiliziraneborce i prognane osobe (ul. Hivzi Bjelavca br. 54, 71000 Sarajevo), uz prethodnu preporuku Ministarstva.Za priznavanje i ostvarivanje prava navedenih u ta~ki I pod rednim brojem 19. zahtjevi se podnose Fondu Kantona Sarajevo za izgradnju i o~uvanje grobalja {ehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen-obilje`ja rtava genocida (ul. [irokac br. 22, 71000 Sarajevo).Za priznavanje i ostvarivanje prava navedenih u ta~ki I pod rednim brojevima: 21. i 25. zahtjevi se podnose nadle`nojslu`bi za zapo{ljavanje, prema mjestu prijave u evidenciju nezaposlenih.Za priznavanje i ostvarivanje prava navedenih u ta~ki I pod rednim brojevima: 8. i 23. zahtjevi se podnose FonduKantona Sarajevo za stipendiranje i {kolovanje djece boraca, poginulih boraca i poginulih civila-`rtava rata „IKRE“

(ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 61, 71000 Sarajevo).Prava navedena u ta~ki I pod rednim brojevima 2.b i 30. se ostvaruju putem kantonalnih bora~kih udruènja.Za odobravanje i ostvarivanje ostalih prava navedenih u ta~ki I pod rednim brojevima: 3., 5., 6., 7., 14., 15., 16., 22.,24., 26., 27., 28. i 29. zahtjevi se podnose Ministarstvu (ul. Reisa D`. au{evi}a br.1, 71000 Sarajevo).

III. Rok podno{enja zahtjeva- Zahtjevi za prava iz ta~ke I navedena pod rednim brojevima: 1., 2., 3., 4., 5., 7., 9., 10., 11., 13., 16., 17., 18.,

19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29. i 30. podnose se kontinuirano tokom godine;- Zahtjevi za prava iz ta~ke I navedena pod rednim brojevima: 6., 12., 14. i 15. podnose se po posebno objavljenim

javnim pozivima - oglasima Ministarstva;- Zahtjevi za pravo iz ta~ke I pod brojem 8. podnose se po objavljenom javnom pozivu Fonda Kantona Sarajevo

za stipendiranje i {kolovanje djece boraca, poginulih boraca i poginulih civila-`rtava rata „IKRE“.Svi zahtjevi koji se podnose po objavljen om javnom pozivu - oglasu }e se rje{avati, odnosno odobravati samoako su podne{eni u vremenu trajanja javnog poziva ili oglasa.

IV. Sredstva za finansiranje pravaSredstva neophodna za finansiranje navedenih prava planirana su u Budètu Kantona Sarajevo za 2011. godinu urazdjelu Ministarstva i Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju i o~uvanje grobalja {ehida i poginulih boraca, memo-rijalnih centara i spomen-obilje`ja rtava genocida.

Obim ostvarivanja ovih prava zavisi od raspoloìvih budètskih sredstava.

Obrasci za podno{enje zahtjeva za prava koja se ostvaruju u M inistarstvu mogu se preuzeti na info-punktu u pis-arnici Kantona Sarajevo ili na web stranici Ministarstva (http://mbp.ks.gov.ba).Dodatne informacije mogu se dobiti na info-punktu i putem telefona 033/562-273.

Broj: 06-14-1275/11 M I N I S T A RSarajevo, 7.2.2011. god. doc. dr. Nedàd Ajnadì}

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVOMinistarstvo stambene politike

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVOMinistry of Housing Politics

web: http://mbp.ks.gov.ba

e-mail: [email protected];Tel: + 387 (0) 33 562-012,Fax: + 387 (0) 33 562-251

Sarajevo, Reisa Dèmaludina au{evi}a 1



SVIJETOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 17

VIJESTI

Afganis tan:Amerika èlistalne baze

A ganistanskipredsjednikHamidKar-zaipot vrdio je ju~er da SAD ele da us-tano vestalnebaze u A ganistanukako bidjelo vali protiv upori{ta Al-Kaide i tali-bana u regionu. Stalnebazeomogu}ilebi ameri~kimvojnicimaostanak u oblas-ti i nakonplaniranogprenosaodgo vor-nosti sa vojnikaNATO-a i SAD-a na a -ganistanske snage do 2014. i taj procestreba da zapo~ne u prolje}e. Karzai je u

obra}anju u svo jojpredsjedni~kojpala-ti u Kabulurekao da vladaprego vara saameri~kimzvani~nicima o vi{estrate{kihsporazuma, uklju~uju}i i ustanov lja va-nje stalnihbaza u A ganistanu.

Umarov preuzeoodgo vornost zanapad u Moskvi

Najtraèni ji terorista u Rusi ji DokuUmarovpreuzeo je odgo vornost za tero-risti~kinapad na moskov skiaerodromDo-modedo vo u ko jem je ubi jeno 36 i ranje-no vi{e od 180 osoba. Umaro va porukaobjav ljena je na jednimek stremisti~kiminternetskimstranicama, prenosiFena. On

je ve}u rani jeobjav ljenimvideosnimka-maupozorioruskevlastikako}e usli jedi-tino viteroristi~ki napadi, go vore}i kakoRusi ju~eka“godinakrvi i suza“. Ruskevlas-tiistotakovjeru jukako je Umarov umi-

je{an i u bomba{ki napad na moskov skimetro u martupro{legodine, u ko jem jeubi jeno39 osoba. Vjeru je se kako je uple-ten i u bomba{kinapad na voz na relaci-

jiMoskva- SanktPeterburg, ko ji se dogo-dio u no vembru2009.

SAD }e prizna tiJu`ni Sudan

Ameri~kipredsjednikBarackObama jeizja vio da }e Washington u juluzvani~nopriznatiJu`niSudan kao su verenu i neza-

visnu dràvu. estita ju}i narodu Ju nogSudana na reerendumu, na ko jem je go-to vo99 postoglasa~aglasalo za neza visnosti odva janje od sje verazemlje, on je dodaoda }e SAD nasta viti da pru aju podr{kuaspiraci jamasvihSudanaca, onih sa sje-

vera i juga, sa istoka i zapada. Obama je po-ru~io svimstranama u Sudanu da je nji-ho vaodgo vornost da obezbi jede da ovaj

istorijskitrenutakko jiobe}ava, postanetre-nutaktrajnognapretka. Odràvanjeree-renduma o neza visnostibilo je predvi|enosveobuhvatnimmiro vnimsporazumomko jim je okon~andvodecenijskigra|an-ski rat u Sudanu, potpisanom 2005. podpritiskom SAD-a.

Desecihiljadademonstranataokupljeni u sredi{tuKaira, nas-ta vili su i 15. dan zaredomtraìtiostav kuegipatskogpredsjedni-kaHosni jaMubaraka, ko ji je is-todobnoosno vao usta vnuko-misi ju kao no vugestudobrevo-ljespramdemonstranata, pre-nose agenci je.

Trg Tahrir, centarpobunepo-krenute25. januara, bio je pre-trpan ljudima po~etkom po-podne va. Brojnidemonstrantinosili su egipatske zasta ve itransparente s natpisom“Narodèli pad re ima“. “Mi smo narod,mi smo vlast“, uzviki vali su de-monstranti, prenosi AFP.

Mubarak, 82-godi{njak i go-to vo30 godina na ~eludràve,osno vao je komisi ju u okviru“nacionalnog di jaloga“ za-po~etog u nedjeljuizme|uvlas-ti i opozici jeme|uko jom je prviput bio i mo}niislamisti~kipo-kretMuslimansko bratstvo.

U ponedjeljak je Mubarak obe}ao po ve}anjepla}adu`no-snika i penzi ja za 15 posto od 1.aprila, te zatraìoistragu o krva-

vimsukobimaizme|unjego vihprista{a i proti vnika2. ebruarana TrguTahriru.

Me|utim, kako se ~ini, teMubarako ve mjere, uklju~u-

ju}i obe}anje da se ne}ekandi-dirati za {estimandat na izbo-rima u septembru, ne}e smiri-ti bi jes demonstranata ko ji idaljetraènjegovhitanodlazak.

Na TrguTahriruprotestini-suoslabiliusprkossvjeìhno}i,

umora i spartanskihuvjetaìvo-ta na tom mjestuko je se pretvo-rilo u {atorsko naselje, na vodi

AFP.Egipatski potpredsjednik

Omar Suleiman pot vrdio je uutorak da je Mubarak“potpisaopredsjedni~ki ukaz u sklopuko jeg je ormiraokomisi ju ~ija

je zada}a izrada usta vnihamandmana“, prenosi Fena.Tim bi se amandmanimatreba-liizmi jenitisporni~lano vi 76. i77. egipatskogusta vako ji, pre-mami{ljenjuopozici je, onemo-gu}ujukandidaturuneza visnihkandidata.

^lan 76. uvr{ten je u ustav 2007. i ut vr|ujevrlostrogeuvje-te kandidiranja na predsje-dni~kimizborima, posebno zaneza visnekandidateko jimora-

judobitipotpise 250 zastupni-ka iz tri ju razli~itih instituci ja,svih pod dominaci jomstrankena vlasti. ^lan77. propisu je da

je predsjedni~ki mandat tra je{est godina, uz njihov neogra-ni~eni broj.

Nedo voljno obe}anje o po ve}anju pla ta i penzi ja

Propao Mubarakov

poku{aj kupo vinenarodaMubarako ve mjere, uklju~uju}i obe}anje da se ne}e

kandidirati za {esti mandat, ne}e smiriti bi jes

demonstranata ko ji i dalje traè njegov hitan odlazak

Trg Tahrir: Pobuna tra e od 25. januara

Masovne `rtveNajmanje297 ljudi je po-

ginulo od po~etka maso- vnih, skoro tronedjeljnihanti vladinih protesta uEgiptu, saop{tila je ju~eme|unarodnahumanitar-na organizaci ja HumanRightsWatch, jav ljaONASA.

[o ja: Nema vi{e zahtjeva za evakuaci judràvljana BiH

Stanje u Egiptu se polakonormalizira, pros vjednici su izo-lirani, kao na otoku, na Trgu Tahrir, a u toku je di jalogko-

ji}e, na dam se, do vesti do razrje{enja ove ~ita vesituaci je,rekao je za Fenuambasador BiH u EgiptuSlobodan[o ja.

Kada su u pitanju dràv ljani BiH ko ji ìve u Egip tu, [o- ja kaè da je stanje puno mirni je, odnosno da se oniosje}aju sigurno i bez pritiska.

“Imali smo kriznusituaci jukada su sukobi pros vjedni-ka i zago vara~a ostanka predsjednikaHosni jaMubarakaeskalirali, ali to smo ri je{ili onomizvanrednomevakuaci-

jomavionom BH Airlinesa. Vi{enemamozahtje va za eva-kuaci ju“, kazao je [o ja.

Ambasada BiH u Kairu je na raspolaganju na{imdràv -ljanimako ji su ostali u Egiptu, njih 30-40, i u stalnom jekontaktu s njima.

AmnestyInternationaltvrdida neda vnoobjav ljenimemo-ari Georgea W. Busha, kao injego vibrojnimedijskinastu-pi sadr e “priznanja o oso-bnomsudjelo vanju u zlo~ini-ma, kako ih defnirame|una-rodnopra vo“, jav ljaFena.

Me|unarodneorganizaci jeko jepratepo{ti vanje ljudskihpra vana ja vile su da }e tra iti dase pokreneistragaprotivbiv {egameri~kogpredsjednikaGeor-geaBusha, ko jegsumnji~e zanare|ivanje torture.

Do pozi va na istragudo{lobi, smatra ju ove organizaci je,

kadaBushnapustiteritorijSje-dinjenihDràva. Ovo su na ja-

vileorganizaci je sa sjedi{tem uParizu, Berlinu i New Yorku -Me|unarodna ederaci ja zaljudskapra va, Centar za ljud-skapra va te Centar za usta vnopra vo.

Ove su organizaci je, kakotvrde, pripremile svo je vrsnupreliminarnuoptu`nicuprotiv biv {egameri~kogpredsjedni-ka u ko joj se na vodi da je on,na vodno, odobriopraksutor-ture u slu~aje vimakada je tre-balo ispiti vati uhap{ene osu-mnji~enike za terorizamko ji su

bili u rukamaameri~kihvlasti.Posebno se na vodikori{te-

njepraksetakozvanogwater-boardinga, odnosno simuli-ranogutapanja. Administraci-

japredsjednikaBushatvrdila jeda ova istra`nametoda ne po-tpada pod me|unarodnude-fnici ju torture, preni jela je

VoA.

U vezi s optu`bama protiv Georgea W. Busha, Amnesty International je zatraìo od

vlade[vicarske da pokreneis-traguprotivnjega.

George Bush je trebalo daove sedmicego vori na jednomskupu u Gene vi, ali je njego vogosto vanje otkazano iz sigur-nosnih razloga.

Amnesty In terna tional tvrdi

Bush u memoarima prizna je zlo~ineMe|unarodne organizaci je ko je pratepo{ti vanje ljudskih pra va na ja vile su da }e

traìti da se pokrene istraga protiv biv{eg

ameri~kog predsjednika Georgea Busha,

ko jeg sumnji~e za nare|ivanje torture

George Bush: Otkazao do azak u [vicarsku



OGLASIOSLOBO\ENJE




SVIJET FINANSIJAOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 19

BiH EU

Sje dinje ne Dràve ime|unarodna za jedni capodràt }e svaki kompromis

unutar Bosne i Hercego vineko j i }e sada{ nje usta vnoure|enje u~initidjelotvorni-

jim, ali smatra ju da tre}i en-titetni je dobrorje{enje, izja-

vio je u utorak u Bruxellesuzamjenik pomo}nika ame-ri~kedrà vne tajnicezaduènza jugoisto~nu Evropu To-mas Countryman.

“Dejtonski sporazum ni jesamo okon~ao rat on je sre-di{nji dio dogo vora ko ji jeomogu}io posto janje BiH dosada. Kao i u svim zemljamana svi jetu, usta vievoluira ju s

vremenom i ni je na SAD-u dakaè{to trebabitipromi jenje-

no. Mi podupiremosredi{njikonceptDaytona s dva entite-ta i tri ra vnopra vna konstitu-ti vna naroda i ako ta dva en-titeta i tri konstituti vna naro-da na|u na~ina da u~ine Us-tav djelotvorni jim, onda }eimatipotporu me|unarodneza jednice“, rekao je Coun-tryman, ko ji u Bruxellesuraz-go vara o stanju u jugoisto~nojEvropi s du`nosnicima Evrop-ske uni je, a nakon toga }e seuputiti u posjetuKoso vu, Al-bani ji i Makedoni ji.

Countryman je rekao da“tre}i entitet u BiH ni jerje{e-nje ni za {ta, jer Bosni i Her-

cego vini ne treba sloèni ja vlada s ve}im mogu}nosti-ma spre~avanja djelo vanja,nego joj treba d jelotvorni ja vlada s ve}imsposobnostima

za dono{enje odluka“. Pose-bno je istaknuo da BiH trebapostati “unkcionalni ja, a ne

centralizirani ja dràva“.Countryman se ni je èlio

upu{tati u komentiranjastra-na~kih prego vora za ormira-njevlade u BiH ni u ocjene dasu bosansko her cego va~kiHrvatinera vnopra vni u odno-su na dva druganaroda, pre-ni jela je Hina.

“Za nekoga ko eli biti zre-la demokraci ja ni je od po-mo}i da SAD, EU ili nekodru-gipoduprestrana~ku procje-nu da su jedni gra|ani drugogreda ili procjenudruge stran-ke da nisu. Naàlost, mislimda su svi gra|ani BiH danasgra|ani drugogreda“, rekao je

Countryman. Ameri~ki politi~ar je rekao

da o~eku jeskoripo~etak di ja-loga izme|u Srbi je i Koso va~im se ormiravlada na Koso-

vu. Istaknuo je da SjedinjeneDràve “ozbiljno uzima ju“te{ke optu`be ko je je protiv kosov skog vodstva iznio iz-

vjestitelj Vi je}a Evrope Dick Marty, da Washington “nepre judicira ni~iju kriv nju“ imisli da sve treba istraìtimisi ja EULEX, te pozdrav ljaspremnost vlada u irani iPri{tini da sura|uju u toj is-trazi.

Hrvatska je najbol ji p ri-

mjer koliko se moè napre-do vatikada se donese strate-{kaodluka o ulasku u Evrop-s ku u ni ju, izja vio je ju~erCountryman.

Countryman: BiHne treba tre}i entitet

U okviru pro jekta ehni~kapodr{ka organizaci jama ci vil-nog dru{tva BiH, u ra vniku }edanas i sutra biti organizi-ranbazi~ni treningo temi “Za-go varanje/zastupanje i lobira-nje“. rening je nami jenjenorganizaci jama ci vilnog dru{-

tva, a u~esnici }e biti predsta- vnici 20 organizaci ja iz BiH.Cilje vi treninga su pobolj{a-

nje razumi je vanja konceptazago varanja/zastupanja i ele-

menata procesa zago vara-nja/zastupanja te identifci-

ranje nedostataka i prednostiu pristupu ko ji organizaci japrimjenju je prilikom ja vnogzago varanja/zastupanja i lobi-ranja, saop}io je ACSO.

TACSO trening u Travniku

Obama pozvao biznismene

U~inimo Amerikunajboljim mjes tom

ZA BIZNISPredsjednik SAD-a na ja viosmanjenje korporati vnih poreza ikonsolidaci ju vladinih agenci ja ko jesu zaduène za izvoz

Ameri~ki predsjednik Ba-rack Obamapozvao je pred-sta vnike biznisa da, i poredsvih nesuglasica, sara|uju s

vladom kako bi za jednou~inili da SAD postanu naj-boljemjesto za biznis na svi-

jetu. O n je u go vor u p re dutjecajnomAmeri~kom pri-

vrednom komorom na ja viosmanjenjekorporati vnihpo-reza ikonsolidaci juvladinihagenci ja ko je su zaduène zaizvoz.

- Kao vlada, imamoodgo- vornost u~initiAmerikunaj-boljimmjestom za biznis nasvi jetu, ali i biznis ima odgo-

vornost prema Americi, ka-zao je Obama, isti~u}i da sviza jedno ima ju odgo vornostosiguratibudu}nostko ju svidi jele.

Ukazao je na nezaustav lji- v e p rocese u svi jetu, gdje

kompani jeprebacu ju poslove u dràve kao {to su Kina,Indi ja ili Brazil.

- Ali,ti procesi, u kombina-ci ji s ekonomskom krizom,uzdrmali su vjeru ameri~kognaroda u instituci jebiznisa i

vlade, pa se mnogi Ameri-kanci pita ju da li im njihov san izmi~e, izja vio je Obama.

- I dalje imamo naj ja~u inajìv lju pri vredu na svi je-tu, najprodukti vni jeradnike,

najbolje uni verzitete i naj-slobodni je trì{te, naj ve}ekompani je i na jistaknuti jepoduzetnike. Ali,s napredo-

vanjem tehnologi je, konku-renci ja je postalao{tri ja, do-dao je predsjednik SAD-a.

Prema njego vim ri je~ima,pri vreda SAD-a ne moè sezasni vati na „onome {to uvo-zimo ili pozajmlju jemo od

drugih, ve}od onoga {to proi-zvodimo“.

- Kao vlada, posta vit }emotemelje za to, obe}ao je Oba-ma i go vorio onasto janjimanjego veadministraci je da sein vestira u obrazo vanje, ino-

vaci je i inrastrukturu.Rekao je da su tro{ko vi bi-

znisa u zastar jeloj i neodgo- vara ju}oj inrastrukturi ogro-mni, kao i da }e in vestiranjeu inrastrukturu 21. stolje}a

otvoriti no va radna mjesta.Go vore}i o smanjenju tro-{ko vasa vezne dràve, Obama

je istakao da }e narednihmjesecizapo~eti reorganiza-ci ja agenci jaederalnevlade,kako bi najboljekoristilekor-porati vnojAmerici. Na ja vio jei smanjenje korporati vnihporeza i nepotrebnog reguli-ranja, iako je dodao da ni je

svakoreguliranjeoptere}enjeza biznis.

- Dok s vama sara|ujemoda bismo u~iniliAmerikubo-ljimmjestom za biznis, pitaj-te se {ta vi moète u~initi za

Ameriku. Pitajte se {ta moèteu~initi da zaposliteameri~keradnike, da podr ite ame-ri~ku pri vredu i da in vestira-te u ovu zemlju, poru~io jeObama~lano vimaAmeri~kepri vredne komore.

Ba ackObama

PITAJTE SEPi taj te se {ta

moète u~ini ti zaAmeriku, {ta

moète u~ini ti dazaposli te ameri~ke

radnike, dapodrìte ameri~ku

pri vredu i dain ves tira te u ovu

zemlju

Naj ve}i evropski proi-

zvo|a~automobilakompa-ni ja Volkswagen pristala jeod ma ja po ve}ati zarade3,2posto za oko 100.000 nje-ma~kih radnika.

Nakon neuobi~ajeno krat-kih prego vora, sindikat IGMetal je od upra vekompani-

je d obio i isplatu premi je,ko ja odgo varajednom pro-

centujedne godi{njeplate, a

minimum 500 eura.Sporazum }e biti primje-

nji van od ma ja, a odnosi sena oko 100.000 njema~kihradnika kompani je ko ja za-po{lja va oko 400.000 ljudi{irom svi jeta. Zaposleni u

VW-u dobili su tako boljeuslo ve od kolega u metalur-gi ji, dok je sindikat IG Metal

zaduèn da prego vara o po-

ve}anju i njiho vih plata.Sindikat je prihvatio broj-

na odricanjazbog ekonom-ske krize 2009. kako bi sesa~uvalaradna mjesta, a po-no vim razvo jem ekonomi jezah tje vi radni ka su sveizraèni ji.

- Zaklju~ak ovogsporazu-ma je da se odrì dobroeko-nomsko stanjevelikih evrop-skih proizvo|a~a automo-bila i da se zadrì brojradnihmjesta, oci jenio je HartmutMeine, prego vara~ u imesindikata.

Direktor kadrov skeslu`beu VW-u HorstNeuman poz-

dra vio je postizanje pra ve-dnogsporazuma. VW je ma-nje bio pogo|en krizom odkonkurenata, a u de vetmje-seci 2010. godine je zaradiooko ~etirimili jarde eura.

VW po ve}ava zarade



BIZNIS I EKONOMIJAOSLOBO\ENJE


CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 027 - 9. 2. 2011. godine.Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.449759 1.453392 1.457025

Kanada 124 CAD 1 1.444927 1.448548 1.452169

Hrvatska 191 HRK 100 26.311437 26.377380 26.443323

Ceska R 203 CZK 1 0.081228 0.081432 0.081636

Danska 208 DKK 1 0.261710 0.262366 0.263022

Maðarska 348 HUF 100 0.724637 0.726453 0.728269

Japan 392 JPY 100 1.740513 1.744875 1.749237

Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864

Norveska 578 NOK 1 0.248243 0.248865 0.249487

Svedska 752 SEK 1 0.222419 0.222976 0.223533

Svicarska 756 CHF 1 1.497268 1.501021 1.504774

Turska 949 TRY 1 0.907035 0.909308 0.911581

V.Britanija 826 GBP 1 2.299011 2.304773 2.310535

SAD 840 USD 1 1.430833 1.434419 1.438005

Rusija 643 RUB 1 0.048821 0.048943 0.049065

Srbija 941 RSD 100 1.886945 1.891674 1.896403

SDR (Specia l Drawing Rights) na dan 07. 02. 2011 = USD1.55852

SDR (Specia l Drawing Rights) na dan 07. 02. 2011 = BAM2.249087

SLANJEM SMS PORUKE NA BROJ

063 888 40DARUJETE SVOJ PRILOG U IZNOSU OD 2.00 KM,

U SVRHU NABAVKE SLU[NIH APARATA IDRUGIH NEOPHODNIH TEHNI^KIH POMAGALA

ZA GLUHE I NAGLUHE OSOBE

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA " SLUH"U @UPANIJI HERCEGOVA^KO NERETVANSKOJ; MOSTAR

Sa vjet za industri juPri vrednekomore KantonaSara je vora-zmatrao je ju~eraktuelnupro-blematikuposlo vanjaindustri-

je u KS-u i predloènemjere zabr i razvoj industri je i dina-mi~ni juizgradnjuindustrijskeinrastrukture. Prva inajzna~aj-ni jamjera je reormiranjepos-to je}egpra vnogokvira, jer se natemelju poziti vne legislati vemogu stvoriti uslo vi za kreira-njeugodni jeg i sigurni jegam-bi jentaposlo vanja.

Indus trijske zone

Kada su u pitanju mjere zadinamizaci juindustrijskeproi-zvodnje u KS-u, Sa vjet za in-dustri jusmatra da je neopho-dnoiz vr{itiakti vaci ju i pro{ire-njeposto je}ihindustrijskihzo-

na, uvestimaksimalnefskalneolak{ice i razneoblikestimula-ci ja za frme u industrijskimzo-nama, pru itizna~ajni jufnan-sijsku podr{ku pri uvo|enjustandardarada i kvalitetaproi-zvoda te ormiratikreditnelini-

je s RazvojnombankomFede-raci je BiH uz po voljne uslo vekreditiranjaproizvodnihpredu-ze}a, posebnoizvoznika.

Industrijska proizvodnja u

KS-u je od januara do no vem-bra 2010. u odnosu na istipe-riod prethodne godine zabi-ljeìla pad fzi~kogobimaproi-

zvodnje. Naj vi{i pad od 9,3postozabiljeèn je u periodu I-III 2010 / I-III2009, a premaza-dnjimstatisti~kimpodacima, uperiodu I-XI 2010 / I-XI 2009.godineobimindustrijskeproi-

zvodnjeopao je 1,5 posto. Isto- vremeno, industri jeFederaci- je BiH i BiH biljeèrast od 3,4,odnosno 0,9 posto.

^lano viSa vjeta su se sloìlida su u industri ji KS-a prisutniozbiljniproblemi te da je cjelo-kupna pri vreda KS-a po~elalagano zaosta jati za ostalimkantonima u Federaci ji BiH.

Ima ju}i u viduzna~ajindustri- je u stvaranju no ve vri jednos-ti i dohotka, zapo{lja vanju,smanjenju uvoza i po ve}anju

izvoza, pri vrednici ocjenju juda vlasti treba ju defniratino-

vi strate{kipristup u razvo juin-dustri je. Za to moè posluìti istudi ja Strate{ki cilje vi u in-dustrijskoj politici KS-a, ko ju jeuradio PKKS.

Rigidna poli tikabanaka

U diskusi ji na sjednici u Sa-ra je vu su istaknutibrojni pro-blemiko ji se odnose na poslo-

vanjeindustrijskihkompani jau KS-u. Pri je svega, to su padukupnein vesticioneakti vnos-ti, izostanakzna~ajni jefnansij-skepodr{kedoma}oj industri-

ji, pogor{ana likvidnosti pri-

vrednihsubjekata, oteànana-plati vost potraìvanja, sma-njenni vopotra`nje, smanjenjebro ja ugo vora ili ugo vorenihkoli~ina, nedostatak legalnihmjeraza{titedoma}eproizvo-dnje, zna~ajan pad direk tnihstranih ulaganja, ali i rigidnapolitika banaka i restrikti vansistem kreditiranja pri vrede istano vni{tva, saop}eno je izPKKS-a.

Savjet za industri u PKKS-a

BEZ REFORMI

nema rezul ta taIndustrijskaproizvodnja u KS-u je od januara dono vembra 2010. uodnosu na isti periodprethodne godinezabiljeìla padfizi~kog obimaproizvodnje Sa ju~era{nje sjedniceSavje a za indus ri u PKKS-a

OZBILJNIPROBLEMI

U indus tri ji KS-aprisu tni ozbiljni

problemi, acjelokupna

pri vreda po~elalagano zaos ta ja ti

za os talim

kan tonima uFederaci ji BiH

Predsjednik Udruènja mlinara RepublikeSrpskeZoran Kos pot vrdio je da }e u drugojpo-lo viniebruarado}i do no vogposkupljenjabra-{na u tom bh. entitetu od pet do 10 eninga te da}e zbog toga i rastaci jenagori vavjero vatnodo}ido jo{ jednogpo ve}anjaci jenehljeba i pekarskihproizvoda. Trenutnaci jenabra{na je 0,80 KM bezporeza na dodanuvri jednost, a poskupljenje jenemino vno, jer rasteci jenap{enice na svjetskomtrì{tu, dok doma}i mlinarinema juzalihe.

- Uvozimop{enicu iz Ma|arske, a tamo se tre-nutnoci jenakre}e od 310 do 330 eura po toni, {tozna~i da kada tu p{enicumlinaripo~numljetido}i}e sigurno do poskupljenja od pet do 10 enin-ga po kilogramu, kazao je Kos.

S druge strane, predsjednikUdruènjapoljo-pri vrednihproizvo|a~a u RS-u VladimirUsoracneoprav danimocjenju jeno voposkupljenjebra-{na, uz stav da je za sve kri vonesre|eno trì{teu RS-u i BiH.

- Kada smo mi nudilip{enicu po 35 eninga, na-{imlinari su go vorili da je ona nekvalitetna i daima juje tini ju i bolju. Sad nitiima juje tini ju, ni-

tibolju. Mi smo svo ju p{enicu, oko 43.000 tona,izvezli u Tursku, rekao je on i optuìomlinare dane ostav lja ju ni kilogramp{enice u zalihama.

- Sada su do{li u situaci ju da kroz za{titnepre-lev mane za bra{nodiùci jene, a no vacuzima-

ju usvoj dèp, dodao je.Usorac je predlo io vlastima u BiH da pod hi-

tnoukinuprelev mane na bra{no, jer se ne {ti-ti ni p{enica, pa nemarazloga ni za to. Na tajna~in stvorila bi se konkurenci ja i izbjegaomonopol mlinara.

Republika Srpska

Bra{no }e opet poskupje tiTrenutna ci jena je 0,80 KM, a poskupljenje je nemino vno, jer rasteci jena p{enice na svjetskom tr i{tu, dok doma}i mlinari nema ju zalihe

Pot vrda zaISP Card

IntesaSanpaoloCardu, dru{tvuza karti~noposlo vanje, pot vr|ena

je sukladnost u poslo vanju sastandardom za sigurnostpodata-ka u industri ji platnih kartica -PaymentCardIndustryDataSecu-

rityStandard (PCI DSS), saop}eno je iz ISP Carda BH. Pro vjeru je obavio Trustwave, vode}i dobav lja~rje{enja za uprav ljanje sukla-dno{}u s PCI DSS-om, {to u indus-tri jiplatnihkarticapredstav ljasi-gurnosnuoba vezu za pra vneoso-be ko je pohranju ju, obra|uju iliprenosepodatkekorisnika karti-

ce. PCI DSS prizna ju svi velikikarti~ni brando vi- Visa Inc., Mas-terCard Worldwide, Disco verNetwork, American Express i JCB.Pot vr|ivanjesukladnosti sa stan-dardom PCI DSS-om vaàn je ko-rakko jidokazu je da se brinemo zasigurnostprilikom akti vnostina-{ih kli jenata, isti~u u ISP Cardu.

Na osnovu odredbe ~lanova 43. i 45. Zakona o pozori{nojdjelatnosti u HNK (Slu`bene novine HNK br. 6/05 od 22.decembra 2005. godine); ~lana 26. Pravila (Statuta)Pozori{ta, ~lana 5. Pravilnika o radu u Narodnom po-zori{tu, te saglasnosti Upravnog odbora broj 40/11 od 28.1. 2011. godine, direktor Pozori{ta raspisuje

K O N K U R Sza upra`njena radna mjesta

1. Glumac 1 - I izvr{ilac2. Rukovodilac slu`be zajedni~kih poslova -

sekretar - 1 izvr{ilac

Pored op}ih uvjeta za prijem u radni odnos, k andidatimoraju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete:

Za radno mjesto pod brojem 1:a) VSS - VII stepen; zavr{ena akademija scenskih

umjetnosti, odsjek za glumu, ili srodan fakultet umjetni~kog usmjerenja - odsjek za glumu -diplomirani glumac

b) Radno iskustvo u struci najmanje 2 godinec) Posebne sposobnosti: koncentracija, koordinacija

pokreta, dobar sluh, dobra dikcija i dobra fizi~ka kondicija.

Za radno mjesto pod brojem 2:a) VSS - VII stepen, zavr{en pravni fakultet i polo en

stru~ni ispit b) Radno iskustvo na istim ili sli~nim poslovima

minimalno 2 godinec) Obavezno znanje rada ra~unaromd) Poznavanje jednog svjetskog jezika e) Dobre organizacijske sposobnosti, komunikativnost.Radni odnos za oba radna mjesta se zasniva na odre|eno vrijeme.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom o ispunjavanjuuslova slati na adresu:Narodno pozori{te u MostaruBrki}a 2; 88 000 Mostar, sa naznakom "Za konkurs".

Konkurs ostaje otvoren do 23. 2. 2011. godine.

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

Broj: 65 0 Ps 091802 09 PsSara jevo, 19. 5. 2010. godine

OP]INSKI SUD U SARAJEVU, i to sudi ja Ra divo jeSta ni{i}, rje{a va ju}i u pra vnoj stva ri tuìtelja, Ra if fe-

isen Bank BiH d.d. Bosna i Her cegovina Sa ra jevo, ul.Zma ja od Bosne bb, protiv tuènih: Cigla art d.o.o. Bo-sanska Krupa, ul. Sokak br. 17, Bosanska Krupa i Se-nad (Musta fe) Pa li} iz Bosanske Krupe, ul. Sokak br.12, Bosanska Krupa, ra di duga, vsp. 3.690,22 KM na osnovu ~la na 348. stav 3. Za kona o par ni~nom postup-ku Federa ci je BiH

OBJAVLJUJE

PRESUDUzbog propu{tanja

Oba vezu ju se tuèni da tuìtelju ispla te iznos od3.690,22 KM, sa pripa da ju}om za konskom za teznomka ma tom u skla du sa Za konom o visini stope za tezneka ma te po~ev od 8. 5. 2010. godine pa do ispla te, kaoi da tuìtelju na dokna de tro{kove par ni~nog postupka u iznosu od 220,50 KM, a sve u roku od 30 da na od da -

na dono{enja presude.POUKA: Protiv ove presude ni je dopu{tena àlba, alituèni moè podni jeti pri jedlog za povrat u pri ja{njesta nje (~lan 183. stav 1. ZPP-a).Oba vje{ta va se tuèni da se dosta va ovog pismena sma tra obavljenom u roku od 15 da na od da na objav-ljiva nja u dnevnim novina ma FBiH i na ogla snoj ta -bli suda.

Sudi jaRadivo je Stani{i}



BIZNIS I EKONOMIJAOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 21

Sara je vo-osiguranje je i u 2010.

godini zadràlo vode}u ulogu natrì{tu osiguranja u BiH sa 58,6miliona KM ostvarenepremi jeosi-guranja i trì{nimu~e{}em od 16,7posto. Ovo osigura va ju}e dru{tvo

je, premapreliminarnimpodacimao poslo vanju, u odnosu na istipe-riod 2009. godine ostvarilo rastpremijskog prihoda za 4,6 mili-ona KM te je na taj na~inostvariloi naj ve}irasttrì{nogu~e{}a od svihdru{ta va za osiguranje u Federaci-

ji BiH.- Zadràti liderskupozici ju u o{-

troj konkurenci ji 26 dru{ta va uBiH, u izuzetno te{kim uslo vimaposlo vanja kakvi kod nas vlada ju,smatramozna~ajnimpostignu}em

u godinikada smo obiljeìli65 go-dinaposto janja. Svakako da}emoi u budu}nosti nuditi kvalitetnoosigura va ju}e pokri}e, redo vnoizmiri vati{tete i pla}ati poreze i do-prinose, kako bi gra|ani BiH i da-

ljebilisigurni i zado voljni, izja vio jeovimdirektorSara je vo-osiguranjaMidhat Terzi}.

Prema preliminarnim podaci-ma ko je je obja vila Agenci ja zanadzorosiguranjaFederaci je BiH,ukupnoostvarenapremi jaosigura-

va ju}ih dru{ta va ~ije je sjedi{te uFederaci ji BiH u 2010. godiniizno-si 349,1 milion KM, {to je rast od10,5 miliona KM, odnosno3,1 pos-to vi{e u odnosu na rezultate iz2009. godine.

Sara je vo-osiguranjezadràlo vode}u pozici ju

[trajk zaposlenih na @elje-znicama Republike Srpskeozbiljno ugro ava @eljezniceFederaci je BiH i pri vredu uovombh. entitetu. Prekinuto jedopremanjesiro vine u Kok snikombinat u Lukav cu, ali i kom-pletan transport roba premaHrvatskoj i dalje ka Evropi.Posljediceosjeti i eljezaraAr-celorMittal u Zenici,jer nemauredno snabdi je vanje rudomiz Omarske.

Najteì ~vor- Ovo }e proizvesti te{ke

posljedice, kaè za Oslo-bo|enje pomo}nik ederal-nogministraprometa i komu-nikaci ja IzetMehinagi}.

On jekazao je da bi no vonas-tala situaci ja morala biti po-

vod dr avi i entitetima da ko-na~norazri je{enajteì~vor: f-nansiranjeodràvanjainrastru-ktureveomazna~ajnestav ke ucjelokupnomposlo vanjuèlje-znica. Zate namjeneVladaRS-agodi{nje bi trebalaizdva jati40miliona KM, a VladaFederaci-

je BiH 60 miliona KM. Svakego-

dineobusta vom, {trajkom i nadrugi (ne)primjerenna~inèlje-zni~ari upozora va juvlade da odtoga za visi sigurnost unkci-oniranja èljezni~kog sao-bra}aja, ali i platezaposlenih uèljezni~kimkompani jama.

- Dok se ne usposta vi stal-no i stabilno fnansiranjein-rastru kture u BiH, nemoèmo go voriti o ja vnojun-kci ji èljeznica, rekao je Me-hinagi}.

Federalna Vlada je kra jempro{legodinekreiralapra vniokvir prema ko jem bi se odsvakogprodanoglitra motor-nihgori va pet eningaizdva-

jal o za fnan siranje ` el je-zni~ke inrastrukture. No, ta-kvorje{enje treba prihvatiti i

Vlada RS-a, za {to u ovom

~asu ima dobar po vod. Nebude li toga, fnansijski po-loàj èljeznica i isplataplataèljezni~arima bit }e sve teì,a {trajko vi i obusta v e rada~e{}i. Kad god vozo vi stanuzbog nezado voljstvazaposle-

nih, to proizvodi ogromne{tete i fnansijske gubitke.

Sve duè ~ekanjeDirek tne i indirek tne{tete od

obusta ve rada ma{ino vo|a uFederaci ji BiH kra jem pro{legodine proci jenjene su na {esti osam miliona KM. Nesre}apokompani ju i sve zaposlene jeta {to se obusta vadogodilane-dugonakon{to jeupra vauspje-la usposta viti urednu isplatuplata. Sada to vi{eni jemogu}e.Kadse na to doda juposljedicenajno vi jeg zasto ja vozo va natra~nicama itehnolo{kogpro-cesa u industri ji ko ja za visi od

vozo va,za pretposta viti je da }eèljezni~ari sve duè ~ekati nazara|eno.

H. ARIFAGI]

[trajk èljezni~ara proizvodi no ve {te te

Nema novca dok

vozo vi sto jeKona~no je trenutak da se definiti vno razri je{i finansiranjeodràvanja èljezni~ke infrastrukture

Izet Mehinagi}: Proizvodnjate{kih posljedica

OSAMMILIONA KMDirek tne iindirek tne {te teod obus ta ve radama{ino vo|a uFederaci ji BiHkra jem pro{legodineproci jenjene suna {est i osam

miliona KM

Institut za akreditiranje

BiH izdao je certifkat o akre-ditaci ji ko jim se pot vr|ujeda laboratori ja RudnikamrkogugljaKakanjispunja-

vazahtje vestandarda BASEN ISO/IEC 17025:2006 upogledu osposobljenostiza obav ljanje fzi~ko-he-mijskih ispiti vanja i uzor-ko vanja~vrstihgori va. Iz-da vanje ovog certifkatazna~i da je laboratori jaka-kanjskog rudnika ospo-sobljena za uzorko vanje ihemijsku analizu ugljaprimjenom metoda pri-hva}enih i priznatih uEvropskoj uni ji.

Ta~nostanalizako je serade na modernoj opre-mi, kako se na vodi u saop}enjuRMU Kakanj, uz priloène re-zultate hemijske analize kodproda je uglja, doprinosi po-

vjerenjukupaca.

- Tokompriprema za certif-ciranje laboratori ja za ispiti-

vanjekvaliteta uglja RMU Ka-kanjdoì vjela je velike i bitneiz-mjene. Uspostav ljen je sistem

uprav ljanjakvalitetom, us-

kla|en sa zahtje vimastan-darda BAS EN ISO /IEC17025: 2006, te je laborato-ri ja kao radnajedinicaizdvo-

jena iz pogona Separaci ja,pri ~emu je dobilastatussa-mostalne slu`be, rekla je vo-diteljica laboratori je Indira[ehagi}, ko ju je skoro dvi jegodine, sa saradnicima, pri-premala za izda vanje oveakreditaci je.

Zahtjev za odobra vanjeakreditaci jelaboratori jepre-ma BAS ISO/IEC 17025:2006Institut za akreditaci ju BiHprihvatio je u junu2010. godi-ne. Akti vnosti u svrhuodobra-

vanja akreditaci je, odnosnouvodnogocjenji vanja, obav lje-ne su u augustu2010, a ocjenji-

vanje u laboratori ji je obav lje-no po~etkomdecembra2010.godine, saop}eno je iz RMUKakanj.

RMU Kakanj

Cer tifikat za labora tori juLaboratori ja Rudnika mrkog uglja Kakanj ispunja va zahtje ve

standarda BAS EN ISO/IEC 17025:2006 u pogledu osposobljenosti za

obavljanje fizi~ko-hemijskih ispiti vanja i uzorko vanja ~vrstih gori va

TvornicaduhanaRo vinj u pro{lojgodini ostvarila je rekordnu pro-da ju na trì{tu BiH od oko 3,6 mili-

jardikomadacigareta, {to je 15 pos-tovi{enego u2009. godini, dok je is-to vremenoostvarila8 postomanjeprihoda - oko 39 milionaeura.

PredsjednikUpra ve TDR-a Da vorToma{ko vi} je ju~erizja vio darekor-dno po ve}anje prodatih koli~inani jepratilopo ve}anjeprihoda,jer jeTDR pro{le godine zadrào posto-

je}e ci jene svo jih cigareta nau{trb vlastitih prihoda i zarade, iako suakcize na duhanskeproizvoderasle.On je dodao kako }e kompani janasta viti s takvomcjeno vnompoli-tikom i u 2011. godini.

- Akcize su predmet polemika usvim zemljama regi je, jer se one,naàlost, mnogobrèmi jenja june-gokupo vna mo} stano vnika u regi-

ji, {to svakako utje~e na proda juduhanskihproizvoda, rekao je on nakonerenci ji za no vinare u Sara je vu.

Toma{ko vi}je po jasnio da vi{e od70 postomaloprodajneci jenepaklacigaretaotpada na porez, dok se os-tatakodnosi na prihode TDR-a, trgo-

vinu idistribuci ju. Na primjerukuti-

jeronhillaprimi jeti se da je akciza odpo~etka 2009. do po~etka 2011. go-dineporasla oko 90 posto, dok je u is-tom periodu maloprodajna ci jenaporasla 35 posto, sa dvi je KM na2,70 KM.Iz vjesno je da }e ci jene i da-ljerasti u skladu srastomakciza,jertrenutno se u BiH na 1.000 cigaretapla}a akciza od 41 eura, a direkti vaEvropskeuni je su64 eura.

Liderskapozici ja na bh. trì{tu potr i{nomudjelurezultat je vi{eakto-ra, sistema distribuci je, portoli japroizvoda i ci jene. Me|utim, svakapromjena maloprodajne ci jene jeprilika za promjenu u trì{nomudjelu, {to za visi od reakci jekonku-renata na promjenuci jene.

Toma{ko vi} je zado voljan time{to regionalni proizvo|a~i TDR iFabrikaduhanaSara je vodrèprvedvi jepozici je,s tr i{nim u~e{}em

ve}im od 30 posto, dok veliki svjet-skiproizvo|a~i, poputPhilipaMor-risa iImperial Tobacca, ima jutrì-{ni udiomanji od 10 posto. On jekazao kako je TDR, poslu ju}i natrì{tu BiH, pro{le godine udrà-

vni budèt uplatio ukupno 110miliona eura. J. Sa.

Poslovni rezultati TDR-a u BiH

Vi{e prodali,manje zaradiliAkcize su predmet polemika u svim zemljamaregi je, jer se one mnogo brè mi jenja ju negokupo vna mo} stano vnika

Sa ju~era{nje kon e enci e za novina e u Sa a evu Fo o: S. GUBELI]

Midhat Terzi}



OGLASIOSLOBO\ENJE


Na osnovu ~la na 8. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima FBiH ("Sl. novine FBiH", broj34/03), ~la na 157. Za kona o osnovnom i op}em srednjem odgo ju i obra zova nju ("Sl. gla snik USK-a", broj5/04), te na osnovu Pra vila JU O[ "Prva sanska {kola" i Odluke [kolskog odbora od 28. 1. 2011. godine,[kolski odbor na svo joj XIV redovnoj sjednici donosi odluku o ra spisiva nju:

KONKURS/NATJEÂJza imenovanje direktora JU O[ "Prva sanska {kola" na period od ~etiri godine

Opis pozici je direktoraa) Rukovodi ra dom {kole;

b) Zastupa {kolu i odgova ra za za konitost ra da {kole;c) Sta ra se o ostva renju nasta vnog pla na i progra ma {kole;d) Odlu~uje o ra spore|iva nju ra dnog osoblja u {koli i vr{i ocjenjiva nje njihovog ra da, odlu~uje o pra -

vima i oba veza ma ra dnika iz ra dnog odnosa, te u slu~aju neispunja va nja oba veza iz ra dnog odno-sa izvje{ta va Ministar stvo i Peda go{ki za vod;

e) Podnosi [kolskom odboru izvje{taj o ra du i rezulta tima ra da;f) Izvr{a va odluke stru~nih or ga na i [kolskog odbora;g) Odlu~uje o pra vima i oba veza ma ra dnika iz ra dnog odnosa;h) Infor mira [kolski odbor o financijskom poslova nju;i) Vr{i i druge poslove u skla du sa za konom i pra vilima {kole.

Imenova nje se vr{i na period od 4 (~etiri) godine.Svaki kandidat mora ispunjavati sli jede}e uvjete:

A) OP]E- da je sta ri ji od 18 godina,- da je dr avlja nin Bosne i Her cegovine,- da ni je otpu{ten iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko jem nivou u BiH u

periodu od tri godine pri je da na objavljiva nja upra`njene pozici je,- da ni je pod optu`bom Me|una rodnog suda za ra tne zlo~ine (~lan IX Usta va BiH),- da ni je osu|ivan za krivi~no djelo i privredni pri jestup nespo jiv sa du`no{}u u usta novi pet go-

dina od pra vosna`nosti presude, isklju~uju}i vri jeme za tvor ske ka zne,

- pot vrdu da ni je lice ko jem je pra vosna`nom presudom za bra njeno obavlja nje aktivnosti u na -dle`noj instituci ji u ko joj se kandidira (ne sta ri je od 6 mjeseci),- da ni je na funkci ji u politi~koj stranci u smislu ~la na 5. Za kona o ministar skim, vla dinim i dru-

gim imenova njima Federa ci je Bosne i Her cegovine,- da ni je ~lan za konoda vne, izvr{ne i sudske vlasti prema odredba ma Za kona o sukobu interesa u

or ga nima vlasti u Federa ci ji BiH ("Slu`bene novine Federa ci je BiH br. 70/08)- da nema priva tni ili finansijski interes u usta novi u ko joj se kandidira.

B) POSEBNE- da kandidat ima vi{u ili visoku stru~nu spremu (VI ili VII stepen), te da ispunja va uvjete za nas-

ta vnika odgova ra ju}e {kole, odnosno peda goga ili psihologa i ima najma nje pet godina ra dnogiskustva u nasta vi,

- sposobnost za sa vjesno, odlu~no i odgovor no obavlja nje upra`njene pozici je,- sposobnost nepristra snosti dono{enja odluka.

Uz pri javu, ko ja treba sadràvati kra}u biografi ju, adresu i kontakt-telefon, kandidat treba dostaviti:- uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci)- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih- uvjerenje da ni je osu|ivan za krivi~no djelo, isklju~uju}i vri jeme za tvor ske ka zne (izda to od na -

dle`nog MUP-a)- uvjerenje da ni je ka`nja van za privredni pri jestup (ne sta ri je od 6 mjeseci, Op}inski sud)- uvjerenje da ni je lice ko jem je pra vosna`nom presudom za bra njeno obavlja nje aktivnosti u na -

dle`noj instituci ji u ko joj se kandidira (ne sta ri je od 6 mjeseci, Op}inski sud)- uvjerenje o neka`nja va nju (Kantonalni sud)- ovjerenu kopi ju diplome o za vr{enom obra zova nju- uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu- uvjerenje o ra dnom staù u nasta vi- ovjerena izja va kandida ta da ni je otpu{ten iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo

kom nivou u Bosni i Her cegovini (bilo na nivou dràve ili entiteta) u periodu od tri godine pri je da -na objavljiva nja upra`njene pozici je, da se na njega ne odnosi ~lan IV 1. Usta va Bosne i Her cego-vine, da ne podli jeè odredba ma Za kona o sukobu interesa u or ga nima vlasti u Federa ci ji BiH i Za -kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima Federa ci je BiH, da nema priva tni ili finan-sijski interes u usta novi u ko joj se kandidira.

Krajnji rok za podno{enje pri java je 15 (petnaest) dana od dana zadnje objave oglasa.



HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTONOP]INSKI SUD U KONJICU

Zemlji{noknji`no odjeljenje

Broj: DN-94/11Konjic, 3.2.2011. godine

Op}inski sud u Konjicu - Zemlji{noknji`no odjeljenje, stru~ni sa ra dnik - zemlji{noknji`ni referent Mir na Ha bibi ja - Sulta ni}, po zahtjevu Ta hira Dedi} iz Konjica, na osnovu ~la na 63. i 67. Za kona o zemlji{nimknjiga ma Federa ci je BiH (Slu`bene novine FBiH, broj 19/03 i 54/04)

NAJAVLJUJEUSPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

U zemlji{noknji`nom predmetu ko ji se kod ovog zemlji{noknji`nog odjeljenja vodi pod bro jem DN-94-11,po zahtjevu Ta hira Dedi} iz Konjica, kao pretpostavljenog vla snika, pokrenut je postupak za uspostavlja -nje zemlji{noknji`nog ulo{ka.Nekretnine za ko je se uspostavlja zemlji{noknji`ni uloàk su prema ka tastru nekretnina ozna~ene kao k.~.br. 600, zv. "Oku}nica", vo}njak 2. kla se, povr{ine 1.254 m2, pomo}na zgra da 1, povr{ine 19 m2, sve uku-pne povr{ine 1.273 m2 i k.~. br. 601, vo}njak 2. kla se, povr{ine 425 m2, dvori{te, povr{ine 500 m2, stam-bena zgra da 1, povr{ine 117 m2, sve ukupne povr{ine 1.042 m2, upisa ne u ka tastar skoknji`ni uloàk broj131/01 za ka tastar sku op}inu Bi jela.Poziva ju se lica ko ja na na vedenim nekretnina ma polaù pra vo na prizna va nje vla sni{tva ili drugog pra va da to svo je pra vo pri ja ve u roku od 60 da na od da na na ja ve podneskom u dva primjer ka i to dokaù, jer uprotivnom njihovo pra vo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostavlja nja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Na za-

htjev lica ko ja tvrde da mogu za hti jeva ti upis odre|enog pra va, ali da u ostavljenom roku ne mogu ponu-diti doka ze za to, rok }e se produìti za 90 na rednih da na.Na kon proteka produènog roka, zemlji{noknji`ni uloàk }e se usposta viti na osnovu prispjelih doka za.Pri ja ve i doka ze sla ti na adresu: Op}inski sud u Konjicu, Zemlji{noknji`no odjeljenje, Trg drà vnosti bb,Konjic, ili dosta viti neposredno u prostori je Suda.

Stru~ni saradnik - zemlji{noknji`ni referentMirna Habibi ja - Sultani}

UNIVERZITET U SARAJEVUELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU

ra spisu je

K O N K U R Sza izbor akademskog osoblja

1. NA ODSJEKU ZA TELEKOMUNIKACIJE1.1. u jedno od nau~no-nasta vnih zva nja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor, za predmet:

"Upravlja nje telekomunika cijskim mreàma" u okviru uè nau~ne oblasti "Beì~ne telekomunika ci je"u ra dni odnos sa punim ra dnim vremenom...........................................................................................1 izvr{ilac

1.2. u jedno od nau~no-nasta vnih zva nja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor, za predmet:"Tehnologi ja pristupnih beì~nih mreà" u okviru uè nau~ne oblasti "Beì~ne telekomunika ci je"u ra dni odnos sa punim ra dnim vremenom...........................................................................................1 izvr{ilac

1.3. u jedno od nau~no-nasta vnih zva nja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor, za predmet:"Sistemi i ser visi mobilnih telekomunika ci ja" u okviru uè nau~ne oblasti "Beì~ne telekomunika ci je"u ra dni odnos sa punim ra dnim vremenom...........................................................................................1 izvr{ilac

1.4. u jedno od nau~no-nasta vnih zva nja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor, za predmet:"Opti~ki telekomunika cijski sistemi" u okviru uè nau~ne oblasti "Telekomunika cijske tehnike"u ra dni odnos sa punim ra dnim vremenom...........................................................................................1 izvr{ilac

1.5. u jedno od nau~no-nasta vnih zva nja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor, za predmete:"Or ga niza ci ja i osnove upravlja nja mreòm" u okviru uè nau~ne oblasti "Ra~unar ske i telekomunika cijskemreè"i "Kompresi ja slike i videa" u okviru uè nau~ne oblasti "Telekomunika cijske tehnike"u ra dni odnos sa punim ra dnim vremenom...........................................................................................1 izvr{ilac

1.6. u jedno od nau~no-nasta vnih zva nja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor, za predmete:"Mre`ni multimedi jalni ser visi" u okviru uè nau~ne oblasti "Ra~unar ske i telekomunika cijske mreè"u ra dni odnos sa nepunim ra dnim vremenom.......................................................................................1 izvr{ilac

Ugovor o radu zaklju~uje se na period izbora u odre|eno zvanje.

UVJETI: Kandida ti treba da ispunja va ju uvjete ut vr|ene Za konom o visokom obra zova nju - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene no-vine Kantona Sa ra jevo" br. 22/10), op{tim aktima Univer ziteta u Sa ra jevu i Elektrotehni~kog fa kulteta u Sa ra jevu:- docent: nau~ni stepen doktora tehni~kih na uka, najma nje tri nau~na ra da ko ja mora ju biti iz oblasti pred-

meta za ko ji se nasta vnik bira, objavljena u prizna tim publika ci ja ma relevantne ba ze poda ta ka za Fa kul-tet, poka za ne nasta vni~ke sposobnosti;

- vanredni profesor: proveden najma nje jedan izbor ni period u zva nju docenta, najma nje pet nau~nih ra do-va ko ji mora ju biti iz oblasti predmeta za ko ji se nasta vnik bira, objavljenih u prizna tim publika ci ja ma rel-evantne ba ze poda ta ka za Fa kultet, objavljena knjiga recenzira na od najma nje jednog recenzenta referen-

tnog na me|una rodnom nivou iz uè nau~ne oblasti predmeta za ko ji se nasta vnik bira i originalni stru~niuspjeh kao {to je pro jekt, pa tent ili originalni metod, sve na kon izbora u zva nje docenta te mentor stvo najma nje jednog kandida ta za stepen drugog ciklusa studi ja, odnosno mentor stvo ostva reno u postupku sti-ca nja nau~nog stepena ma gistra na uka po predbolonjskom procesu;

- redovni profesor: proveden najma nje jedan izbor ni period u zva nju vanrednog profesora, najma nje dvi jeobjavljene knjige recenzira ne od najma nje jednog recenzenta referentnog na me|una rodnom nivou iz uènau~ne oblasti predmeta za ko ji se nasta vnik bira, najma nje osam nau~nih ra dova ko ji mora ju biti iz oblas-ti predmeta za ko ji se nasta vnik bira, objavljenih u prizna tim publika ci ja ma relevantne ba ze poda ta ka za Fa kultet, sve na kon stica nja zva nja vanrednog profesora te mentor stvo najma nje po jednog kandida ta za stepen drugog i tre}eg ciklusa studi ja, odnosno mentor stvo ostva reno u postupku stica nja nau~nog stepe-na ma gistra na uka ili doktora na uka po predbolonjskom procesu.

Prilikom izbora u isto ili vi{e zva nje uzima ju se u obzir sa mo objavljeni ra dovi, knjige i rezulta ti vlastitih istraìva nja uprimjeni, pro jekti te mentor stva na kon izvr{enog posljednjeg izbora u zva nje.

Kandidati ko ji se pri javlju ju na konkurs obavezni su u svo joj pri javi nazna~iti jedno od zvanja na ko je se pri javlju ju.

KANDIDATI UZ PRIJAVU TREBA DA PRILO@E:Kandida ti za nau~no-nasta vno zva nje: docent, vanredni profesor ili redovni profesor prilaù

• biogra fi ju• ovjerenu kopi ju diplome o za vr{enom elektrotehni~kom fa kultetu ili drugom srodnom tehni~kom fa kultetu• ovjerenu kopi ju diplome ili drugog dokumenta o ste~enom nau~nom stepenu doktora tehni~kih na uka • nau~ne ra dove iz oblasti predmeta za ko ji se nasta vnik bira objavljene u prizna tim publika ci ja ma relevantne ba ze

poda ta ka na kon posljednjeg izbora • objavljene knjige recenzira ne od najma nje jednog recenzenta referentnog na me|una rodnom nivou iz uè nau~ne

oblasti predmeta za ko ji se nasta vnik bira na kon posljednjeg izbora • pot vrdu o provedenom najma nje jednom izbor nom periodu u pret hodnom zva nju;• pot vrdu o mentor stvu kandida tu drugog i tre}eg ciklusa studi ja, odnosno kandida tu za stica nje nau~nog stepena ma -

gistra i doktora na uka po predbolonjskom procesu na kon posljednjeg izbora.

Pri java kandidata za odre|eno zvanje treba da sadrì najmanje dokumentaci ju ko jom se ispunjavanju uvjeti zaizbor u zvanje na ko je su konkurisali.

Kandida ti ko ji su u inostranstvu stekli diplomu prilaù nostrificira nu diplomu.Dokumenta se dostavlja ju u origina lu ili u ovjerenoj kopi ji.

Pri jave se dostavlja ju u pisanoj i (po mogu}nosti) u elektronskoj verzi ji - CD.

Konkurs osta je otvoren 15 da na od da na objavljiva nja.Pri ja ve se podnose na adresu:

ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVUZma ja od Bosne bb, Sara jevo



HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTONOP]INSKI SUD U KONJICU

Zemlji{noknji`no odjeljenjeBroj: DN-1508/10

Konjic, 3. 2. 2011. godineOp}inski sud u Konjicu - Zemlji{noknji`no odjeljenje, zemlji{noknji`ni referent Za kira Ali}, po zahtjevu Riste La za revi} iz Ni-{a, na osnovu ~la na 63. i 67. Za kona o zemlji{nim knjiga ma Federa ci je BiH (Slu`bene novine FBiH, broj. 19/03 i 54/04),

NAJAVLJUJEUSPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

U zemlji{noknji`nom predmetu ko ji se kod ovog zemlji{noknji`nog odjeljenja vodi pod bro jem DN-1508/11, po zahtje-vu Riste La za revi}, sina Vuke iz Mjesta Bi jela - op}ina Konjic, kao pretpostavljenog vla snika, pokrenut je postupak za us-postavlja nje zemlji{noknji`nog ulo{ka.Nekretnine za ko je se uspostavlja zemlji{noknji`ni uloàk su prema ka tastru nekretnina ozna~ene kao k.~. br. 1702, zv."Kra jina", njiva 4. kla se, povr{ine 2.459 i njiva 5. kl. povr{ine 963 m2, k.~. br. 1703, zv. "Kra jina", {uma 5. kla se, povr{i-ne 1.187 m2, k.~. br. 1770, zv. "Pis ka vica", vo}njak 4. kla se, povr{ine 1.618 m2 i {uma 4. kl. povr{ine 559 m2, k.~. br. 1771,zv. "Piska vica", liva da 7. kla se, povr{ine 1.788 m2, k.~. br. 1772, zv. "Piska vica", vo}njak 4. kla se, k.~. br. 2132 zv. "Gaj",{uma 3. kla se povr{ine 10.594 m2, k.~. br. 2133 zv. "Gaj" pa{ njak 5. kla se povr{ine 1.570 m2, k.~. br. 2136 zv. "Se lac" nji-va 5. kla se, povr{ine 3.276 m2, k.~. br. 2137 zv. "Se lac", {uma 5. kla se, povr{ine 1.381 m2, k.~. br. 2165 zv. "La zetine" {u-ma 3. kla se povr{ine 5.860, k.~. br. 2166 zv. "Bri jeg" pa{njak 4. kla se povr{ine 763 m2, k.~. br. 2172 zv. "Bri jeg" pa{njak4. kla se povr{ine 1.731 m2, k.~. br. 2180 zv. "Piska vica" liva da 7. kl. povr{ine 100 m2, k.~. br. 2188 zv. "Bri jeg" {uma 3.kl. 3.577 m2, k.~. br. 2708 zv. "Jan~ar" njiva 5. kla se povr{ine 960 m2, k.~. 2711 zv. "Jan~ar" vo}njak 1. kla se povr{ine 1.412m2, k.~. br. 3704 zv. "U potoku" vo}njak 3. kla se povr{ine 122 m2, k.~. br. 3709 zv. "Jan~ar" dvori{te povr{ine 245 m2, stam-bena zgra da 1, povr{ine 69 m2, pomo}na zgra da 2, povr{ine 26 m2, pomo}na zgra da 3, povr{ine 16 m2, k.~. br. 3710 zv."Jan~ar", njiva 4. kla se povr{ine 955 m2 i njiva 5. kla se povr{ine 1.075 m2, k.~. br. 4187 zv. "Ogra da" u na ra vi {uma 3. kla -se povr{ine 5.886 m2, k.~. br. 4188 zv. "Gruda", liva da 7. kla se povr{ine 3.209 m2, k.~. br. 4189 zv. "Gruda", {uma 3. kla -se, povr{ine 3.209 m2, upisa ne u ka tastar skoknji`ni uloàk broj 368/01 za ka tastar sku op}inu Bi jela.Poziva ju se lica ko ja na na vedenim nekretnina ma polaù pra vo na prizna va nje vla sni{tva ili drugog pra va da to svo je pra -vo pri ja ve u roku od 60 da na od da na na ja ve podneskom u dva primjer ka i to dokaù, jer u protivnom, njihovo pra vo ne}ebiti uzeto u obzir prilikom uspostavlja nja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Na zahtjev lica ko ja tvrde da mogu za hti jeva ti upisodre|enog pra va, ali da u ostavljenom roku ne mogu ponuditi doka ze za to, rok }e se produìti za 90 na rednih da na.Na kon proteka produènog roka, zemlji{noknji`ni uloàk }e se usposta viti na osnovu prispjelih doka za.Pri ja ve i doka ze sla ti na adresu: Op}inski sud u Konjicu, Zemlji{noknji`ni ured, Trg drà vnosti bb, Konjic, ili dosta vitineposredno u prostori je Suda.

Zemlji{noknji`ni referentZakira Ali}



BERZANSKI IZVJE[TAJIOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 23

SASX-10 SASX-30

1.055,92BIRS

968,17FIRS

1.707,79ERS10

805,18 BIFX

1.672,95 1.128,27

NAFTA PLIN ZLATO SREBRO KUKURUZ

98,32 $0,94 %

4,08 $0,44 %

1.363,60 $1,14 %

29,69 $1,18 %

2,558 $0,05%

853,00 $0,67 %

P[ENICAALUMINIJ

669,25 $0,82 %

Boksit a.d. Milici 0,6 0 0,6 0,6 470 282,00Elektrokrajina a.d. Banja Luka 0,33 -8,08 0,33 0,33 4.788 1.580,04Elektro Doboj a.d. Doboj 0,586(A) 0,17 0,586 0,586 620 363,32Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad 0,485 0 0,485 0,485 2.000 970,00Krajina GP a.d. Banja Luka 3 0 3 3 300 900,00Nova banka a.d. Banja Luka 0,966 -2,42 0,97 0,961 26.300 25.394,00Rafinerija ulja a.d. Modrica 0,1 0 0,1 0,1 6.800 680,00Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,51 0,67 1,53 1,47 44.103 66.697,41 Vitaminka a.d. Banja Luka 0,382 -19,92 0,382 0,382 1.306 498,89

ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka 4 5,26 4 4 40 160,00ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 7,53 1,76 7,6 7,39 687 5.175,43ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka 3,79 0 3,79 3,79 10 37,90ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina 0,053 0 0,053 0,052 560.000 29.670,00ZIF Jahorina Koin a.d. Pale 3,34 -1,47 3,39 3,32 66 220,52ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 6,8 -0,15 6,8 6,8 112 761,60ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka 4,3(A) 1,18 4,3 4,3 78 335,40ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka 1,46 -2,67 1,46 1,46 32 46,72ZIF Unioinvest a.d. Bijeljina 0,99(A) -0,9 0,99 0,99 25.000 24.750,00ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,9 0,41 5 4,74 636 3.117,24

Agrokrajina a.d. Banja Luka 0,28 0 0,28 0,28 19.638 5.498,64Promtes a.d. Teslic 0,1 0 0,1 0,1 10.000 1.000,00 Veterinarska stanica a.d. Banja Luka 0,582(A) -3 0,582 0,582 1.904 1.108,13Republika Srpska - stara devizna stednja 3 82,71 0,93 82,72 82,71 46.804 38.712,59Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 38,1 0,26 38,1 38,1 8.825 3.362,32Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 36,51 0 36,51 36,51 20.163 7.361,51

Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 37,03 0,16 37,05 37,02 52.087 19.286,21Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 36,86 -0,11 37 36 56.907 20.974,46

Banjalu~ka berza Kursna lista za 8. februar 2011.

Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednostkurs kursa cijena cijena (dionice) (KM)(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO 15,70 -1,90 16,10 15,50 170 2.668,24 5SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO 8,80 -4,95 9,00 8,80 1.505 13.246,40 8

ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO 4,62 -0,19 4,70 4,52 5.982 27.644,04 8ZIF BOSFIN DD SARAJEVO 2,60 0,00 2,60 2,60 232 603,20 1ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR 5,21 -1,88 5,21 5,21 51 265,71 1ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR 6,20 3,33 6,20 6,20 3.348 20.757,60 2ZIF MI GROUP DD SARAJEVO 3,78 0,00 3,78 3,78 112 423,36 2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A 40,10 1,85 40,10 40,10 744 298,34 1FBIH OBVEZNICE R ATNA POTR A@IVANJ A SER. B 39,99 -0, 01 39, 99 39,51 160.649 64.240,42 3FBIH OBVEZNICE R ATNA POTR A@IVANJA SER. C 34,51 0,32 34,54 34,51 25.498 8.799,53 2

FBIH OBVEZNICE R ATNA POTR A@IVANJA SER. D 31,58 1,76 32,14 31,00 27.092 8.411,18 4FBIH OBVEZNICE R ATNA POTR A@IVANJA SER. E 30,84 -0,21 31,00 29,53 27.211 8.401,96 5FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA C 97,00 0,00 97,00 97,00 16.160 15.675,20 3FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA D 92,00 -1,08 92,00 92,00 16.979 15.620,68 1FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA E 89,00 -1,10 89,00 89,00 998 888,22 1BH TELECOM D.D. SARAJEVO 21,99 -0,05 22,10 21,80 1.293 28.432,70 6

ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 5,94 2,36 6,00 5,80 730 4.334,00 2ENERGOPETROL DD SARAJEVO 13,98 7,54 13,98 13,98 14 195,72 1FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 87,12 2,74 90,00 80,17 910 79.322,43 18JP HT DD MOSTAR 11,50 4,55 11,50 11,50 400 4.600,00 2JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO 32,45 0,55 33,00 32,00 1.543 50.067,97 11METALNO DD ZENICA 8,00 0,00 8,00 8,00 1.483 11.864,00 2MAPEX DD MAGLAJ 1,25 13,64 1,25 1,25 140 175,00 1TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ 26,79 3,06 27,96 26,00 198 5.441,67 3

FAMOS D.D. SARAJEVO 3,00 0,00 3,00 3,00 160 480,00 2RUDNIK SOLI TU[ANJ DD TUZLA 8,01 0,00 8,01 8,01 45 360,45 1

SANITEKS D.D. VELIKA KLADU[A 4,50 1,12 4,50 4,50 558 2.511,00 3 VEMAL DD TE[ANJ 12,00 -20,00 12,00 12,00 101 1.212,00 1

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 8. februar/velja~a 2011.

Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Brojslu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-

kurs (KM) (%) akcija

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

Trgo vanje na Banjalu~koj berzi

Na Banjalu~kojberzitokomju~era{njegtrgo vanjaostvaren je promet od 258.944,33

KM, kroz98 transakci ja.Od akci ja na slu`benom berzanskom

trì{tu, lista B, naj ve}ipromet je ostvarenakci jama Telekoma Srpske a.d. BanjaLu-ka, trgo valo se u iznosu od 66.697,41 KM,po prosje~noj ci jeni od 1,51 KM, ~ime jeostvaren rast u odnosu na pro{lo trgo va-nje za 0,67 posto.

Ukupan promet ob veznicama na ju~era{njemtrgo vanjuiznosio je 89.697,09KM. Od ob veznica naj vi{e se trgo valoob veznicama Republike Srpske - starade viz na {tednja 3 u vri jednosti od38.712,59 KM. Prosje~na ci jenaovih ob-

veznicaostvarila je rast od 0,93 posto.Od akci jazatvorenihin vesticionihon-

do va naj ve}ipromet je ostvarenakci jamaZIF In vestno va ond a.d. Bi jeljina, trgo va-

lo se u iznosu od 29.670,00 KM, po pro-sje~nojci jeni od 0,053 KM po akci ji.

Akci je~etirionda su ostvarile rastpro-sje~neci jene, od ~ega su naj ve}irast ima-

le akci je ZIF BLB - proft a.d. Banja Luka5,26 posto, i ju~er se ovim akci jama trgo-

valo po prosje~noj ci jeni od 4,00 KM. Akci je~eti rionda su ostvarile pad pro-

sje~neci jene, a gubitnik daname|uon-do vima su akci je ZIF Pri vrednik in vest a.d.Banja Luka -2,67 posto, ovim akci jamatrgo valo se po prosje~noj ci jeni od 1,46KM. Od harti ja od vri jednosti na slobo-dnom berzanskomtrì{tunaj ve}ipromet

je ostvarenakci jama Agrokra jine a.d. Ba-nja Luka, trgo valo se u iznosu od 5.498,64KM, po prosje~noj ci jeni od 0,28 KM.

Od akci ja na slobodnom berzanskomtrì{tu pad ci jenazabiljeìle su akci jesa-mojednogemitenta, i topreduze}aVete-rinarskastanica a.d. BanjaLukako je su os-tvarile pad od -3,00 posto i trgo valo se po

ci jeni od 0,582 KM po akci ji, u vri jednos-ti od 1.108,13 KM, saop{tila je berza.

Porasla vri jednostakci ja ~etiri fondaTokom ju~era{njeg trgo vanja ostvaren je promet od

258.944,33 KM

Obav jeno 98 transakci a

Tokom ju~era{njegtrgo vanja na Sara- jev skoj berzi – burziostvaren je ukupanpromet od 376.941,02 KM. U sklopu100transakci ja ukupno je prometo vano294.306 vri jednosnih papira.

Promet na kotaci ji iznosio je 187.944,08KM, u sklopu 47 transakci japrometo van

je 286.731 vri jednosni papir.Na kotaci ji kompani ja trgo valo se u

iznosu od 15.914,64 KM, u sklopu 13transakci japrometo vano je 1.675 dioni-ca. Na kotaci jikompani janaj ve}i dne vnipromet ostvaren je dionicamaSara je vo

osiguranja d.d. Sara je vo u iznosu od13.246,40 KM. Kurs ovog emitenta jeiznosio 8,80 KM.

Na kotaci jiondo vaostvaren je prometod 49.693,91 KM, u sklopu 14 transakci-

japrometo vano je 9.725 dionica. Na ko-taci ji ondo vanaj ve}i dne vnipromet os-tvaren je dionicama ZIF BIG in vesticionegrupe d.d. Sara je vo u iznosu od 27.644,04KM. Kurs ovogondaiznosio je 4,62 KM.

Na kotaci jiob veznicaostvaren je pro-met u ukupnoj vri jednosti od 122.335,53KM,u sklopu 20 transakci ja prometo va-na je 275.331 ob veznica. Ob veznicamara-tnihpotraìvanjaFederaci je BiH trgo va-lo se u iznosu od 90.151,43 KM, dok je ob-

veznicamastarede vizne{tednjeFBiHos-tvaren u kup an p romet u iznosu od32.184,10 KM.

Na primarnomslobodnomtrì{tuos-tvaren je promet od 184.433,49 KM, usklopu 46 transakci ja prometo vano je6.711 dionica. Na primarnom slobo-dnomtrì{tu naj ve}idne vniprometos-tvaren je dionicamaemitentaFabrikadu-hanaSara je vo d.d. Sara je vo u iznosu od79.322,43 KM. Kurs ovog emitenta izno-sio je 87,12 KM.

Na sekundarnomslobodnomtrì{tuos-

tvaren je promet od 4.563,45 KM, u sklo-pusedamtransakci japrometo vane su 864dionice. Na sekundarnom slobodnomtrì{tu naj ve}idne vniprometostvaren jedionicamaemitentaSaniteks d.d. VelikaKladu{a u iznosu od 2.511,00 KM. Kursovogemitenta iznosio je 4,50 KM.

Na trì{tu za emitente u ste~aju ni jebi-lozaklju~enih transakci ja.

Naj ve}idne vniporast vri jednostizabi-ljeìle su dionice emitenta Mapex d.d.Maglaj od 13,64 posto i dostigle su ci je-nu od 1,25 KM, dok je naj ve}idne vni padregistriraoemitentVemal d.d. Te{anj od20,00 posto i dostigao ci jenu od 12,00 KM,saop}io je SASE.

Sara jevska berza

Naj traèni je

ob veznice FBiHU sklopu 100 transakci ja ukupno je prometo vano

294.306 vri jednosnih papira



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE


Odràvanjepostro jenjamoglo bi do vesti do prekida u napa janjustru- jomtraopodru~ja: od 9 do 10.30 satiSokolo vi}-Koloni ja 4 i No vona-seljeSokolo vi}i, od 9 do 15 ôbani ja2, Goloderica 1, Granit naselje,Kor~a, Nadko va~i, Toromano va, Svrake 2, 3 i 4 i Semizo vac 3, a od 9 do

15.30 Ahato vi}i. Od 12 do 13.30 sati bez stru je}e bitiBjela{ni~ka 4 i So-kolo vi}-Koloni ja 7, od 13.30 do 15 Sokolo vi}-Koloni ja 6 i 8, od 10.30 do12 satiSokolo vi}-Koloni ja 9 i 12, a od 8.30 do 15.30 StariStup1.

Otklanjanjekvaro va na mreì od 9 do 16 satimoglo bi do vesti doprekida u vodosnabdi je vanjuulica: Ispod grada, Alipa{ina, Teo~a~ka,

Aladà, Hladi vode, Soukbunar, AsimaFerhato vi}a i Vratnik mejdan.

Isklju~enja stru je i vode

U prisustvu na~elnikaCentraDèvada Be}ire vi}a, ministraMUP-a Muhameda Budimli}a,Fahrudina Hala~a, na~elnikaPrve policijske upra ve, te Vahi-da ]osi}a, policijskog komesa-raKantonaSara je vo, u prostori-

jama Policijske stanice Centar ju~er je ozvani~en za vr{etak obno ve sale za sastanke, te iz-

vr{ena pr imopreda ja klju~evaautomobila nami jenjenog zapotrebe polici je, a za {to je izbud etaOp}ineCentarizdvo je-no 20 hiljadamaraka.

Tom prilikom Be}ire vi} je ka-zao da su, osim ove donaci jePo-licijskojupra vi, u ovogodi{njembudètu Op}ineplaniranasred-stva Odjelu za administraci jukantonalnog MUP-a za nabav kuno ve ra~unarske opreme.

- Na{a oba veza je da u okviruraspolo ivih sredsta va pomo-gnemo rad polici je u na{ojza je-dnici, s ciljem po ve}anja sigur-nosti gra|ana, posebno u Cen-tru, gdje je najteà zona odgo-

vornosti u dràvi, jer su tu kon-centrisana sva velikade{a vanja,istakao je Be}ire vi} i dodao da jeponosan na praksu ko ju je uve-la Op}ina, a to je da svakegodi-ne po vodom obiljeàvanja 2 .ma ja - Dana op}ine, dodjelju jepriznanje Polica jac godine naj-boljem pripadniku ove PU.

Hala~ je naglasio da sve boljeopremanjepolici jeda jerezulta-te na terenu, jer je evidentnosmanjenjebro jakri vi~nih djelana ovom podru~ju. MinistarBu-dimli}tako|er je zahvalioOp}inina donaci ji ko ja je nasta vak du-ge i uspje{ne saradnje dvi jein-stituci je. Kako je planirano, no-

vo vozilo }e sluìti za potrebepripadnikapolici jeraspore|enihna pro jektu Rad polici je u za je-dnici, odnosno kvartov skepoli-cajce, ~ija je uloga spre~avanjekriminalnih djela i po ve}anjesigurnosti gra|ana u op}ini, asve u saradnji sa stano vnicimalokalneza jednice.

S. Hu.

Donaci ja Op}ine Policijskoj staniciCen tar

Vozilo za kvar tovskepolicajce

Opasnostablojablana, starovi{eod 40 godina i visoko oko 20 meta-ra, u UliciAzize[a}irbego vi} u No-

vomSara je vu, vi{e ne}eugroàva-tiprolaznike, okolneobjekte i auto-mobile, jer je uspje{nomakci jomra-dnika KJKP Park ju~er posje~eno.Uklanjanju stabla pristupilo se po

rje{enju Op}ine No vo Sara je vo, auvidom na terenu stru~na komisi- jaut vrdila je da se drvonalazi u vrlolo{emstanju i u potpunosti je bilotrulo. Radnici KJKPPark su uz po-mo}hidrauli~neautodizalice, ko jaraspolaèkranomvisine do 24 me-tra, postepeno motornom pilomrezali dio po dio osu{enihgrana i de-bla te ih spu{tali na asalt.

Nekolikosati, odnosno dok su

tra jali rado vi, iz bezbjednosnihrazloga, saobra}aj je u di jelukolo-

vozne trake bio obustav ljen. Na-konsje~e poru{enidi jelo vistablasu pokupljeni i odvezeni, a ulica jeo~i{}ena, saop}ili su iz Parka.

Posje~en jablan star40 godina

Muli}i “okupirali“ jo{ jednu zgradu za{irenje parkinga

Nakon {to su u pro{loj godi-ni nadle`ni iz kantonalnogInspektoratanaloìlivlasniku

ja vnogparkinga, frmiCentro-trans transport-robe, da poru-{ipotpornezido ve, izgra|eneu dvori{tima stanara U lice

Kaptol, u januaru je gra|ani-masamogcentragradastigao

jo{ jedan dopis iz inspekci je.- Kako je ut vr|eno da nisu

iz vr{eneupra vnemjere u rokui na na~in na ko ji je to inspektornarediorje{enjem, Op}inskomsudu u Sara je vu podni jet jezahtjev za pokretanjeprekr{aj-nog postupka protiv Centro-transtransport-robe i Fealme-tali kao pra vnih lica, te protiv odgo vornih lica u ove dvi jefrme, na vodi se u dopisuin-spektoriceMahireôlpa.

Vlasnici pomenutih frmi,bra}aHajrudin i MustaaMu-li}, kako smo ve} pisali, pored

{irenja parkinga po tu|imdvori{tima, pod hipoteku su uHypo banci sta vili i stano veulazaMula MustaeBa{eski-

je 5 i poslo vne prostore ovezgrade, ko ji su u vlasni{tvuOp}ine Centar, a za ko je jesudski spor i dalje u toku.

No ni to ni je sve. Darinka Avramo vi}, ko ja je, kako sa-zna jemo od stanar a ov ogkvarta, preselila u Beograd, saMuli}ima je zaklju~ila ugo voro proda jistano va i poslo vnihprostora Kaptola 6, pa je i zaovu zgradu u tokusudskipos-tupak. Premainormaci jamado ko jih smo do{li, u pitanju

je osamstano va i tri poslo vnaprostora, ko ji su prodatifrmiCentrotrans transport-robeza samo 400.000 maraka.

- Pra vobranila{tvo je po-dnosilopri jedlog za ponav lja-

njepostupka okon~anog pra- vomo}nom presudomOp}in-skog suda, na osno vu ko je jekao vlasnik zgrade Kaptola 6uknjièna DarinkaAvramo vi},ko ja je tu nekretninu ugo vo-rom o kupoproda ji otu|ila i nako joj je vlasni{tvosteklafrmaCentrotrans transport-robe.Pri jedlog za ponav ljanjepos-tupka je odba~en, a na teme-lju saznanja o postupku, na-dle`nomtuìla{tvu je podne-senakri vi~napri ja va, na vela jeSuanitaMeluno vi}, pra vobra-nilacOp}ine Centar, u dopisu

od 20. decembra 2010, te do-dalakakoteku dva postupka

vezana za poslo vneprostore uprizemlju ovog objekta.

Dakle, Muli}inisupostupi-li po rje{enju inspekci je, ta~ni-

je poru{ili zido ve u Kaptolu,dvi je zgrade sa tu|im stano-

vima i poslo vnimprostorimauknjiìli su kao svo je, atu`bomprotivKantonadobi-li su i pro jekatizgradnjepod-zemnih garaà kod Narodnogpozori{ta. A ni to ni je sve {tosu uspjeli uraditi.

J. MILANOVI]

Osam stano vai tri pros tora za400.000 KM?Kupoprodajni ugo vor sklopljen sa Darinkom Avramo vi},

ko ja je odselila u Beograd • Brojni sudski sporo vi

Zgrada u Ulici Kap ol 6: Op}ina tra ila ponav janje pos upka

Nismo ured za pritu`bePra vobranila{tvo Op}ine je pokrenulo

upra vnopostupak prema Op}iniStari Gradu vezi sa upisomnekretnina u UliciMulaMus-taeBa{eski je 5 jo{ 2007, traè}i da se iz vr{ekorekci je u zemlji{nim knjigama. Istegodi-nepokrenuta je tu`ba protiv frme Centro-trans transport-robe ko ja je prvostepenookon~ana u korist Op}ine, s tim da je tuèna

frma ulo ila àlbu, ~iji se ishod, nadam se,o~eku je u relati vno bliskom periodu, kaèpredsjeda va ju}i OV CentraSla venKo va~evi},te doda jekako je gra|ane iz ulicaKaptol i Mu-laMustaeBa{eski je dva putaprimio na raz-go vor, te u~inio ono {to je mogao, da za jedno

sa njima konstatu je kako je predmetvo|enpred resornimministarstvom Kantona.

- Bez obzira na to {to je pitanjebespra vnegradnje i neri je{enihimo vinskihodnosa iz ovihulicao~ito i potpunojasno, naàlostOp}insko

vi je}enemapra vo da se mi je{a u predmeteko- ji se vode na drugimni voimavlasti. Vi je}eCen-tar kao zakonoda vnalokalnavlastni je ured zapritu`be gra|ana i ne mo e na dne vnom re-duimatitakvuvrstupitanja, jer to ni je u skla-

du sa Statutom i Poslo vnikom Op}ine. Iakogra|aniulaùmnogonapora da me nago vo-re da prekora~imovla{tenja i prekr{impropi-se, te ih zastupampredkantonalnimvlastima,to kao potpuni legalista, ne mogu i ne}uu~initi, napomenuo je Ko va~evi}.

Ru{enja nema ni u Hadì-Be{irevojIako je gra|evinski

inspektorOp}ineCen-tarMirzaIslambego vi}naloìo Muli}ima da

sru{e i objekat u izgra-dnji, u Hadì-Be{ire vojulici, ni tamo se ni jepostupilo premaupu-tama nadle `nih , o~emu je Oslobo|enje,tako|er, pisalo.



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 25

VA@NIJI TELEFONIMUP 122,

206-666,

207-777Vatrogasci 123,

664-115

Hitna pomo} 124, 611-111

NARKO NE 223-333Pomo} ovisnicima 062/127-751Porodi~no savjetovali{te 209-112

Nasilje u porodici 222- 000

033/ 223-366, 1209

Klini~ki centar 297-000Op}a bolnica 285-100Bolnica Podhrastovi 297-281Veterinarska stanica 767-025

Prijava tel. kvarova 1272

Telefonski brojevi 1182

Elektrodistribucija 080 02 01 33Vodovod 210-707, 220-435Kanalizacija 203-059,668-259Toplane 650-979, 650-956

Sarajevostan 276-690

KJKP Rad 658-038

Eko telefon 660-000Ta~no vrijeme 125

[tab CZ KS 472-636, 443-720

Operativni centar Civilne za{tite 121Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100

Dimnja~ar 616-105Sarajevogas 272-980, 272-981Gras 293-333Velepekara 648-505

Bakije 533-763

Pokop 551-370

Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800Komunalna inspekcija 770-136Tr`na inspekcija 770-100Autobuska stanica 213-100

@eljezni~ka stanica 655-330

Aerodrom Sarajevo 289-100

Izgubljeni prtljag 289-105Turisti~ki centar 220-724BIHAMK, pomo} na cesti 1282

Informacije o stanju na putevima 1282

BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444

Me|unarodni telefonski brojevi 1183

CENTROTRANS - Pozivni centar090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300MARINDVOR 714-280NOVOSARAJEVO 713-831

ÊNGI]-VILA 721-620

ILID@A 762-180

DOBRINJA 766-380ILIJA[ 428-810

HAD@I]I 428-220

VOGO[]A 424-250

INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982E@URNITELEFON

PORODILI[TA

DJEVOJÎCA

DJEÂKA55 VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18,

Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha}

13.53 (u okviru ove lini je; Zenica

15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57,Novi Grad 20.30)

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16,

Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59,

Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha}

07.28 (u okviru ove lini je; Zenica

05.50, Doboj 04.15, BanjaLuka 02.18,Novi Grad 00.40)

AVIONIPolasci:Beograd 6.29, 11.30 i 16.35, Cirih viaBanja Luka 6.30, Zagreb 6.30 i 16,

Be~ 7.15 i 14.45, [tok holm viaGeteborga 9.30, Minhen 13, Istanbul13.55 i 18, Ljubljana 14.15, Frankfurt14.45, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55

Dolasci:Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25,

Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Minhen12.25, Cirih via Banja Luka 13.15, Lju-bljana 13.45, Be~ 14.10 i 21.40, Budim-pe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Gete-borg via [tok holm 17.15, Frankfurt 21

AUTOBUSIAntwerpen, Bruxselles, Liege, Bredai Mastriht utorkom i subotom u 8 sati,

Roterdam i Amsterdam utorkom i su-

botom u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, DenHag utorkom u 8, a ~etvrtkom u 16 sa-

ti, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u

16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~et-

vrtkom i subotom u 8, Dortmund, Essen,

Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, sri-

jedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom

u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgartsvaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kas-sel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nur-nberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sa-

ti, Minhen svakimdanom u 8, a subotom

i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sa-

ti, Beograd svakim danom u 6 sati,

Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom

u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15

sati, Pula i Ri jeka petkom i nedjeljom u

6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat,

Zagreb svaki dan u 6. 30, 12.30 i 22 sa-

ta, VelaLuka i Herceg-Novi petkom u 11

sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i

15.35 sati, Banja Luka svaki dan u

9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bi jeljina svaki dan

u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan

u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan

u 14.30 sati, Banja Vru}ica svaki dan u

15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30,

kao i svakimdanom osim nedjelje u 16.30

sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i

15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati,

Zvornik svakim danom u 15.30 sati,

Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha}svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugoj-no svaki dan u 10, 14 i 19 sa ti, Gora`de-

Ustikolina svaki dan u 8 sati, Gra -da~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, NoviTravnik svaki dan u 13 sati, Ora{je sva-

ki dan u 6.30 sat i (preko Tuzle), Olovosvaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30,

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30,

15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, SanskiMostsvaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan

u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5,

6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30,

14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim da-

nima i u 9.30, Travnik svakimdanom u 7.30,

9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Ve-likaKladu{a svaki dan u 15.30, Visoko sva-

ki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj sva-

ki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12,

12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18,

19.30 i 20 sati,Zenicasvaki dan u 6.30, 8.30,

10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,

Zenicasvakimdanom u 21 sat prekoVisokogi Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom,

sri jedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30,

13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem,

Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i

praznicima u 5.30 preko Visokog i Kaknja.

UMJESTO HODNIKA,

priredbe u no voj dvoraniOp}ina izdvo jila 106.848,60 KM za izgradnju multimedi jalne sale, gdje }e 750

u~enika mo}i organizo vati razli~ite akti vnosti

Presi jecanjem vrpce dire-ktorDruge O[u HrasniciMu-rat Botulja i na~elnik Op}ineIlidàAmer ]enano vi} ju~ersu sve~ano pustili u rad sa-gra|enu multimedi jalnudvo-ranu. Dobrodo{licu gostimana uprili~enoj sve~anosti uime 750 u~enika i 70 uposle-nih poèlio je direktor Botu-lja, isti~u}i zna~aj multina-mjenske sale nakon {to sugodinama sve~anosti, prire-

dbe, zna~ajnesastanke i dru-ge sli~ne akti vnosti odràva-li u {kolskimhodnicima.

“Ide ja o izgradnji ovakvedvorane stara je 10 godina.Zahvalju ju}iOp}ini i na~elni-ku]enano vi}u, kona~no smo

je dobili i to u veomakratkomroku s obzirom na to da je gra-dnja po~ela u oktobrupro{le

godine, a za vr{ila u decem-bru“, kazao je direktor DrugeO[.

Na~elnik Ilid e je po jasnioda za ovu multiunkcional-nu salu i nisu trebala velikasredstva, jer je sagra|ena naprostoru izme|ugla vne{kol-

ske zgrade i sportske dvorane,te da je Op}ina i ubudu}espremna na sli~ne poduhva-te za sve osno vne i srednje{kole na Ilid i s ciljemstvara-nja boljih uslo va i ambi jentaza djecu. Za izgradnju multi-medi jalne dvorane Op}ina

Ilidà izdvo jila je 106.848,60KM, a posao je bio po vjerenfrmiInterming.

U~eniciDruge O[ za brojnezvanice izveli su prigodanza-ba vni program, iskoristiv {iujedno priliku da podsjetena histori ju ove obrazo vneustano ve ko ja je prve |akeprimila 1908. godine i to podnazi vom Narodna O[ - srezSara je vo. Godine 1956. mi je-nja ime u “24 osmogodi{nja

{kolaHrasnica“ da bi 1964. bi-la imeno vana u O[ “Aleksa[anti}“, kako se zvala do 1992,kadaposta je O[ “MustaaLo-kvan~i}“. Sada{njinaziv je do-bilanakon za vr{etkaagresi je,odnosno u julu 1996. kada jepro mi jenjen naziv svimilidànskim {kolama.

A. S.

Vri jedan dar Op}ine Ilidà Drugoj osno vnoj {koli

]enanovi}: Op}ina uvi ek spremna za ovakvepro ekte

Zbog udesa uNedàri}ima

Kra}i prekidu tram vajskom

saobra}ajuTram vajskisaobra}aj na re-

laci ji Ilidà - Nedàri}i ju~erni je radio od 12.12 do 13.30satizbogudesako ji se dogo-dio u Nedàri}ima, u neposre-dnojblizinipi jaceHeco.

Iako su uposlenici KJKPGrasveomabrzoreago vali, tesu autobusiputnike sa Ilidèpre vozili do Nedàri}a, oda-kle su tram va jisaobra}ali pre-magradu, na terminalu Ilidàstvorila se gu`va.

Iskoristiv {ili jepo, sun~ano vri jeme, mnogi su se odlu~ilii za {etnju do tram vajskesta-

nice u Nedàri}ima, gdje seokre}epetica. A. S.

Srednja {kolametalskih zanimanja po~ela je pro jekat pod nazi vomU~e{}e etni~kih ma-njina u procesu obrazo vanja, a ju~er je uokvirunjega odràn i okrugli sto. Pro jekatf-nansira ju Institut otvoreno dru{tvo BiH iEvropska komisi ja, a implementiraPromen-te-soci jalnaistraìvanja.

- U okvirupro jektaplanirano je odràvanjetri okruglastola u perioduebruar - april, te sni-manjekratkogdokumentarnogflma sa u~eni-cimaromskenacionalnosti. Ciljpro jekta je ani-miratimladeljude na kreati vno izra avanje, ra-zvi janjeza jedni{tva bez obzira na nacionalnupripadnost, te stvaranjekonkretnogprodukta,odnosnoflma, istakla je Lejla[kri jelj, soci jal-naradnicaSrednje{kolemetalskihzanimanja.

Film}e bitimoti vira ju}egkaraktera i poka-zat}e uobi~ajeneakti vnostisrednjo{kolaca, alii ukazati na problematiku nedo voljne obu-

va}enostiromskedjeceprocesomobrazo va-nja.

- U~enici }e u flmugo voriti o sebi, svo jim

porodicama, zanimanju za ko je se {kolu ju, na-di i o~eki vanjima po za vr{etku{kolo vanja. [ko-laovomprilikomèlipruìtipodr{ku jer ima-mo mnogo u~enika romske nacionalnostiko ji se upi{u, a zatim napuste {kolo vanje,

naglasila je [kri jelj. Pro jekat su podràli i Sa- vjet roditelja te Vi je}e u~enika Srednje {kolemetalskih zanimanja. S. Hu.

Etni~ke manjine u procesu obrazo vanja

Za jedni{ tvo va`ni jeod nacionalnos ti

Srednja {ko a me alskih zanimanja: Odràn prviokrugli sto



KULTURAOSLOBO\ENJE


Bosansko narodno pozori{teZenicagosto valo je proteklogvi-kenda na velikoj scenijedne odnajstari jihteatarskih ku}a u regi-onu, Narodnog pozori{ta Beo-grad sa predsta vom “Bizarno“autora@eljkaHuba~a u re iji Pe-traKauko va, poznatogbugarskogreditelja.

Vi{estrukonagra|ivanu pred-sta vu “Bizarno“ BNP-a Zenicabeogradska publika je ispratilagromoglasnim aplauzom uz ko-mentar da su ih Zeni~ani svo jimprvim predstav ljanjem u NP-uBeograd uistinu odu{e vili, kakoizvedbommladihglumaca i izgle-domscenograf je, tako i eektima

ko jepruàizmjenascena i “bizar-nihpri~a“ pomo}urotaci jepubli-ke. Predsta vu su pored brojnihli~nosti beogradske teatarske ikulturne ja vnosti, te zvanica izkulturnog i ja vnog ìvota Beo-gradagledaliNeboj{aBradi}, mi-nistar kulture u VladiRepublikeSrbi je,i Kseni jaRadulo vi}, umje-

tni~ka direktorica Steri jinog po-zor ja.

“Bizarno“je velikupa`njupri- vuklo svim ve}im srbi janskimmedi jima, a dokaz za to je prisus-tvourednikaredakci ja za kulturui pozori{nih kriti~ara.

Upra ve Bosanskog narodnogpozori{taZenica i Narodnogpozo-

ri{taBeogradpostigle su sporazumo dugoro~nojsaradnji i gosto vanji-ma, {to je garantzeni~kojpublicida }e u skori jevri jemeimatiprili-kupogledatibeogradskepredsta-

ve u svomgradu. Predsta va“Bizar-no“ izvedena je i u Narodnompozori{tu [abac na velikoj sceniprvogdanavikenda. D. D.

Zeni~ko pozori{te gostova o u Srbi i

Gromoglasan

APLAUZ“Bizarnom“Predsta va “Bizarno“ izvedena jei u Narodnom pozori{tu [abac

Dokumentarniflm‘’Jednom bra}a’’(Once Brothers) ameri~ke tv-ku}e ES-PN premi jerno}e bitiprikazan u kinuMeetingPoint u Sara je vu 11. ebruarau 21 sat, uz podr{kuOlimpijskogkomi-teta BiH i produkcijske ku}e PrimeTime.

Ri je~ je o flmu o dvo jiciko{arka{kihlegendi, Draènu Petro vi}u i VladiDiv cu.

Re iser flma Michael Tola jian je u vri jeme snimanja flma po jasnio da sesnima pri~a o pri jateljstvuko je je preki-nuo rat, o dvo jiciljudiko ji su do tog tre-nutkabilibliski kao bra}a, a onda u vri-

jemeraspadanje dràve je propalo i nji-ho vopri jateljstvo. U flmu se opisu je put

ko jim je jugosla venski ko{arka{ki timdo{ao do samog evropskog i svjetskog

vrha, da bi rat na kra ju to sve prekinuo.Osim Sara je va, ovaj dokumentarni

flm bit }e prikazan i u Banjoj Luci iBeogradu. Prikazi vanju flma prisus-tvo vat }e i VladeDi vac, a sav prihod odproda je karata bit }e nami jenjen uhumanitarne svrhe za pro jekte Fonda“Ana i Vlade Di vac“ (HOD). Fond jeosno van s ciljem da obezbi jedi fnan-sijske, materi jalne i drugeresurse za za-do voljeneosno vnih potrebaizbjeglihi nezbrinutihosoba, bez obzira na nji-ho vunacionalnu, rasnu, vjersku, poli-

ti~ku ili biloko judrugupripadnost iliopredjeljenje.

U Meeting Poin tu 11. februara

Ri e~ je o filmu o dvo iciko{arka{kih legendi, Vladi Divcu i Dra enu Pe rovi}u

“Jednom bra}a’’

Hasi a Bori}u Kamernom teatru

Ova zemlja u ko jojutjehe nema

Glumica Hasi ja Bori} ve~eras }e, spo~etkom u 20 sati, na sceniKamernogteatra 55 izvestimonodramu “Ova ze-mlja u ko joj utjehenema“ autoraMileSto ji}a.

Ri je~ je o poetskojmonodraminasta-loj na stiho ve bh. pjesnikaMile Sto ji}a,a ko jom je obiljeèno i 35 godina umje-

tni~kogradaglumiceHasi jeBori}. Glu-mica je tom prigodomkazala:

- „Ova zemlja u ko jojutjehenema“ jedrama o bosanskohercego va~kom pje-sniku i intelektualcu u egzilu i njego vompo vratku u BiH; to je drama o ratu i po-sli jeratnomstanju, o lutanju od jedne do

drugezemlje, o nacionalnopodi jeljenoj

domo vini. “Ova zemlja u ko joj utjehenema“ je umjetni~ki svjedok rata, stra-danja i lutanja.

Hasi jaBori} je napra vilaodabirstiho- va. Dramaturgi ju je uradila Rea Jugo, aredateljski je svo jom super vizi jom po-mogao Haris Pa{o vi}.

Broj: 01-34-538/11Sarajevo, 7. 2. 2011. godine

Na osnovu ~lana 56. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH",broj 35/05), ~lana 28. stav 1. Zakona o radu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), a uvezi sa ~lanom 47. Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/03,23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ta~ke dva Zaklju~ka Vlade Federacije BiH, V. broj 4/2008 od 9. 1. 2008. go-dine, Zaklju~ka Vlade Federacije V. broj: 963/2010. od 14. 12. 2010. godine, federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata objavljuje

J A V N I P O Z I Vza prijem volontera u Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata

1. Volonteri 10 (deset) izvr{ilaca- Sektor za upravno rje{avanje, sjedi{te Sarajevo .........................................................................5 izvr{ilaca - Odsjek za pitanja vojnih evidencija Mostar................................................................................2 izvr{ilaca - Odsjek za pitanja vojnih evidencija Tuzla....................................................................................1 izvr{ilac- Grupa za pitanja vojnih evidencija Tomislav-Grad......................................................................1 izvr{ilac- Grupa za pitanja vojnih evidencija Livno ....................................................................................1 izvr{ilac

Uslovi:Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. stav 1. Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), kandidati trebaju ispunjavati i posebne uslove, i to:

VSS - VII stepen, zavr{en pravni fakultet - (8) osam izvr{ilaca VSS - VII stepen dipl. ecc. (1 izvr{ilac) - Tomislav-GradVSS - VII stepen dipl. ecc. (1 izvr{ilac) - Livno

Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije - ne starije od tri mjeseca) uz prijavu:1. fakultetska diploma,2. uvjerenje da se nalazi na evidenciji zavoda za zapo{ljavanje,3. prosjek ocjena po zavr{etku studija.

Posebni usloviPrema odredbama zakona iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite prednost pod jednakim uslovima, imaju kandidatiiz reda bora~kih populacija prema Pravilniku o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema kandidata -

volontera, VII stepena stru~ne spreme u organu dràvne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine.Kandidat se moè bodovati po jednom od navedenih osnova i to koji je povoljniji za kandidata.Komisija za izbor volontera Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno¬oslobodila~kograta sastavit }e test provjere op}eg znanja kandidata, poznavanje rada na ra~unaru, kao i ostalih sposobnosti kan-didata za obavljanje volonterskog rada. Prijem i odabir kandidata - volontera VII stepena stru~ne spreme u or-ganima dràvne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine.Potrebne dokumente treba dostaviti najkasnije 15 dana od dana objave javnog poziva u dva dnevna lista (ra~unaju}iposljednju objavu), putem po{te preporu~eno na adresu:

Federalno ministarstvo za pitanja boracai invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata

Alipa{ina 41Sarajevo

Sa naznakom:"Javni poziv za prijem volontera"

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjenje op}ih uslova zatraènih javnim pozivom izabrani kandidati }ebiti du`ni dostaviti Federalnom ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata u rokuod 8 dana od dana prijema obavje{tenja o pozitivnom prijemu prijave na javni poziv. Svim kandidatima kojidostave urednu dokumentaciju i prijave se na javni poziv ministarstvo }e dostaviti Pravilnik o jedinstvenim kri-terijima i postupku izbora i prijema kandidata - volontera VII stepena stru~ne spreme u o rganu dràvne slu`be uFederaciji Bosne i Hercegovine.

Napomena: Svi volonteri }e biti angaòvani na poslovima realizacije Zakona o provo|enju kontrole zakonitostikori{tenja prava iz oblasti branila~ko-invalidske za{tite. Volonter se prima na stru~no osposobljavanje za samostalni

rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad); volonter ima pravo na naknadu u skladu sa Zakonom opla}ama („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 45/10) i zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom o radu.Ukoliko se na konkurs prijavi ve}i broj kandidata (vi{e od 10), Ministarstvo }e organizovati testiranje (usmeno ipismeno, program testa bit }e dostavljen kandidatima). Tako|er, ukoliko u toku stru~nog osposobljavanja neko odvolontera odustane, upra`njeno mjesto }e se popuniti sa liste uspje{nih kandidata koja vaì za budètsku 2011. god-inu (do 28. 2. 2012. godine).

M I N I S T A RZahid Crnki}

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO

ZA PITANJABORACA IINVALIDA ODBRAMBENOOSLOBODILAČKOG RATA

FEDERALNO MINISTARSTVOZA PITANJA BRANITELJA I INVALIDA

DOMOVINSKOG RATA

Bosnia and Herzegovina

FEDERATION OF BOSNIA

AND HERZEGOVINA

FEDERAL MINISTRY OFWAR VETERANS

Босна и Херцеговина

ФЕДЕРАЦИЈА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ

ФЕДЕРАЛНО МИНИСТАРСТВОЗА ПИТАЊА БОРАЦА И

ИНВАЛИДА ОДБРАМБЕНООСЛОБОДИЛАЧКОГ РАТА



SARAJEVSKA ZIMAOSLOBO\ENJE


NagradaSloboda je tradicional-na nagrada ko ju Me|unarodnicentar za mir Sara je vo ve} 17 go-dinadodjelju jeosobama i institu-ci jama za poseban doprinos ra-zvo juhumanizma, ljudskihpra vai sloboda u BiH, Evropi i svi jetu. Ta-ko je ju~er u Narodnompozori{tuSara je vouprili~enasve~anacere-moni jadodjele priznanjaSlobo-da, ko je je uru~iopredsjednik IPCIbrahimSpahi}.

Josipo vi}: âst mi jeOve godinenagradu su dobili:IP

Svjetlost, Ori jentalniinstitut BiH, In-ternacionalni teatarski esti valMESS, Ivo Josipo vi}, predsjednik Hrvatske, KoljaMi}evi}, FarisGa-

vrankapetano vi}, Aung San SuuKyi, Joanne Kathleen Rowling iEsmaRedèpo va- Teodosi jev ska.

Predsjednik Ivo Josipo vi} za-hvalio je na nagradi putem vi-deo-linka izraziv {i zado voljstvo{to }e sara jev skapublika u okviruSara jev ske zimebiti u prilici ~utinjego vukompozici ju“Dernek“iupoznati“ono drugonjego voliceumjetnika, a ne politi~ara“, pritom je kazao jo{ i:

- Iznimna mi je ~ast{to sam odMe|unarodnogcentra za mir do-bio nagradu Sloboda. Nagradami je dodi jeljena za politikupomi-renja i {irenjasuradnje u regi ji. Mi-slim da je to politikako ju di jelimsa mnogimistaknutimpoliti~ari-ma u ci jeloj regi ji. Suìvot, sura-dnja, pri jateljstvo danas nema jualternati vu. Sve na{ezemlje u re-gi jio~eku jeevropskabudu}nost,nekuzemljupri je,nekukasni je, alisvi }emo za jedno jednog danabiti u Evropskojuni ji, di jelit}emoevropskevri jednosti. Moj cilj je daevropskiideali buduideali ci jeleregi je.

U prisustvumnogihja vnihoso-ba ova su priznanja uru~ena uokviru programa Sara jev ske zi-me. GeneralnidirektorKlini~kogcentra Uni verziteta u Sara je vuFaris Ga vrankapetano vi} kazao

je da nagradu ne doìv lja va kaoli~nu, ve} i priznanje kolekti vuko jempripada. Naglasio je da ~o-

vjekmoè i}i sna`no napri jedsa-mo ukoliko ima dobar tim.

Zahvalju ju}i na nagradi, knjiè- vnipre vodilacKoljaMi}evi}rekao je da onaj ko se ba vipre vo|enjem,

ba vi se svo jom budu}no{}u. Zanjega je to djelatnost ko ja ide u ne-predvi|enomprav cu.

Da je nagrada od izuzetnog

zna~aja za Ori jentalniinstitut BiH,naglasila je njego va direktoricaBehi jaZlatar, istaknuv {i da su ri-

jetki oni ko ji prepozna ju radnau~nihinstituci ja. Podsjetila je da

je ri je~ o instituci ji ~ija je zgrada upotpunostiizgor jela1992, uz nes-tanakvi{e od 5.000 rukopisa i oko300.000 vri jednih dokumenata.

Direktor IP Svjetlost [efk

Zub~evi}istaknuo je da je ri je~ ofrmiko jadjelu je u re volucionar-nomvremenu za izda va{tvo, ali ineure|enom sistemu ko ji ovu

oblast do vodi u te{kusituaci ju.Dio najljep{ih sje}anja

Nagradu je u ime MESS-a pre-uzeoproducentovogesti valaNi-hadKre{ev ljako vi}, naglasiv {i da

je Sara jev skazima“dio na{ihli je-pih sje}anja“.

- Unato~ svemu {to prolazimoposljednjih20 godina, krozSara-

jev skuzimu~uvamo nit s vreme-nom u ko jem smo imalivjeru u se-be i bililjudi s jasnom slikomlje-p{ebudu}nosti, kazao je Kre{ev -ljako vi}.

Dodjelinagradanisuprisustvo- valiEsmaRedèpo va- Teodosi jev -ska, Joanne Kathleen Rowlingautorica knjiga o HarryuPotteru,dok je Aung San Suu Kyi, mi jan-marskapoliti~arka i akti vistica, tedobitnica Nobelo ve nagrade zamir, ko ja je bila u ku}nompritvo-rugoto vo15 godina, uputilaporu-kuljudimarazli~itihetni~kihgru-pa i religi ja u BiH: “Trebarazumje-ti da pripadamoza jedni~kompla-netu, veoma sam zahvalna {to udalekomSara je vuposto jidemo-kraci ja. Jako sam zahvalna naosje}ajubratstvako ji mi {aljete, {tosloboda ni je zaborav ljena. De-mokraci je ne mo e bitinigdje bezslobode, a nadam se da }e nam ovanagradaomogu}iti kontaktetakoda mo emo za jednoraditi za slo-bodu i ljubav u ci jelomsvi jetu“.

Nagrade }e dobitnicimako- j i nis u pr isustvo vali ju~era{-njoj sve~anosti biti uru~enenaknadno. Mr. SEKULI]

Za slobodu i ljubavu ci jelom svi je tuNagradu su dobili: IP Svjetlost, Ori jentalni institut BiH, Internacionalni teatarski festi val MESS,

Ivo Josipo vi}, predsjednik Hrvatske, Kolja Mi}evi}, Faris Ga vrankapetano vi}, Aung San Suu Kyi,

Joanne Kathleen Rowling i Esma Redèpo va - Teodosi jevska

Uru~ene nagrade Me|unarodnog cen tra za mir

Oni su doprini e i razvo u humanizma, ljudskih prava i sloboda u BiH, Evropi i svi e u

Sa ju~era{nje ce emoni e uru~enja nagrada Sloboda Fo o: D. ]UMUROVI]

U okviruFesti valaSara jev skazimaplanirano je prikazi vanjeselekci jevi-deorado va, njih vi{e od 20, pod na-slo vom “Learning rom the soulse-ekers 4: Audiovisual whims o aneggplant“.

Bit }e prikazanireprezentati vnina-slo vi, kao {to su “Vampir“, “U~enje odtraga~a za du{om“, “Poljubac“, “MoonRibas“, “Kroz prozore“, “PaulaGime-no“, “Bolesnijauci iz Babilona“ “Alex Kozzak“, “Metroxylon“, “Mat De Lille

se pono vo budi ili druga mladost“,“Ples leptira“, “Haikus“, “Las Variaci-ones Marker“, “Action Memory“ idruga djelano vihstvaralaca, kao {tosu Oriol Sanchez, Andrea Martinez,IsaacGimeno ili Gerard Freixes.

Kako je na jav ljeno iz {panskeam-basade u BiH, pro jekci je po~injuda-nas i odràvat }e se svakimdanom do12. ebruara na Akademi ji scenskihumjetnosti u Sara je vu sa po~etkom u18 sati.

NP Sara evoKoncert Crnogorskogsimfonijskog orkes tra

U Narodnompozori{tu u Sara je vu ve~eras}e s po~etkom u 20.30 satiCrnogorskisimo-nijskiorkestar odr ati koncert na ko jemu}e

kao solistnastupitiGoranKri vokapi}(gitara),a pod ra vnanjemAlekse ja[atskog, {ea-diri-genta i umjetni~kogdirektoraOrkestra.

Aleksej [atski je mladi talentirani ruskiumjetnik, ko ji je nakonza vr{enihstudi javi-oline na Moskov skom konzer vatori ju, kari-

jeru nasta vio u [panjolskoj, sudjelu ju}i u or-

miranju i vo|enju kamernog i simonijskogorkestra Las Palmasa. Diplomirao je na Kon-zer vatori ju u SanktPetersburgu u klasi A. Ale-kse je va, a kari jerunasta vio kao asistent V. Fe-dose je va u simonijskom orkestru„âjkov -ski“, koncertira ju}i i snima ju}i {iromEvrope.

Videorado vi {panskih stvaralacaa ASU



AutosvijetAutosvijet

OSLOBO\ENJE srijeda, 9. februar 2011. godine

Dizajn, koji graniči sa umjetnošću i vozne karakteristike na kojima mogu

pozavidjeti svi proizvođači, Aston Martin Rapide čine jednim

od najpoželjnijih automobila...

TEST - FORD S-MAX 2.0 TDCI TITANIUM

EMOCIJE ISKLESANE

U AUTOMOBILU

Redizajnirani S-Max donosi snažani ne pretjerano rastrošan dizel agregat,

izražajniji dizajn, te udobniji enterijer...

AUTOMOBIL GODINE

VREMEPLOV

NAJBOLJINISSANOVSUVUDRUŽENJEAUTOMOBILSKIHNOVINARA BiH JE13. PUT IZABRALOAUTOMOBIL GODINE,TE DODIJELILOPRIZNANJAI U DRUGIMKATEGORIJAMA...

Str. 35

RADIONICAU KOJOJ SEDEŠAVAJUČUDAVEĆINA OZBILJNIJIH

SVJETSKIHPROIZVOĐAČAAUTOMOBILADANAS IMA SVOJ

SPORTSKI ODJEL, ALEGENDARNI MINIVEZAN JE ZA MALU,ALI VEOMA USPJEŠNUKOMPANIJU JOHNCOOPER WORKS...

Str. 34

UAN BiH

JOHN COOPER WORKS

PREDSTAVLJAMO - ASTON MARTIN RAPIDE

Str. 32

Str. 30

FUNKCIONALAN

MONOVOLUMEN



30 AUTOSVIJETOSLOBO\ENJE

srijeda, 9. februar 2011. godine

Aston Martin, zvu~i otmeno,

gospodski, britanski. To imene}ete ~uti svaki dan, ve} sa-mo u rijetkim prilikama. Au-tomobili Aston Martina vi|ajuse još rje|e, oni su teška ek-skluziva.

Pri~a o Aston Martinuzvani~no je po~ela 1913. go-dine, kada su dvojica engle-skih entuzijasta Lionel Mar-tin i Robert Bamford osnovalakompaniju, koja je 1915. go-dine proizvela svoj prvi au-tomobil. Dalji razvoj kom-panije bio je turbulentan, sa~estim usponima i padovi-ma, koje su pratile promjene vlasnika. Savremeni Aston jestabilna kompanija, u privat-nom vlasništvu dvije investi-cione ku}e Investment Dar i Adeem Investment sa Davi-dom Richardsom, proslavlje-nim rally voza~em, šefom Pro-drive i Aston Martin Racing ti-ma, na ~elu...

Pravi sportista

Svi modeli poznate britan-ske manufakture imaju izra-

žen sportski predznak, koji

prati jedinstven, do savršen-stva dotjeran dizajnerski je-zik. Svi su ra|eni ru~no, sabrižljivo njegovanim detalji-ma, vrhunskim materijalimai jedinstvenim dinami~kim

dostignu}ima, koja proizlazeiz uspješne sinergije snažnihbenzinskih agregata i savre-menih sistema vješanja. Svisu prestižni i visoko kotiranina listama želja najbogatijihljudi svijeta, koji od sada mo-gu da uživaju u Aston Marti-nu na jedan sasvim druga~ijina~in.

Aston Martin Rapide je ek-straluksuzna britanska limu-zina ~istokrvnih sportskih ge-na, koja se svrstava u segmentsve popularnijih sportskih li-muzina, gdje se još nalaze

Maserati Quattroporte, Mer-

cedes-Benz CLS i Porsche Pa-namera. Ekskluzivnost engle-skog predstavnika zagaranto- vana je maloserijskom proi-zvodnjom od dvije hiljade je-dinica godišnje, ali i cijenomod po~etnih 150 hiljada eura.Dizajn Rapida izveden je kaospoj retro i savremenih linija,koje Aston Martin koristi nagotovo svim svojim modelima.Najviše prošlosti ogleda se naprednjem dijelu automobila,sa dvodijelnim grilom od poli-ranog aluminijuma i agresivnoizduženim svjetlima, ~iji mrkipogled naglašavaju trendovskaLED svjetla. Naborani poklo-pac motora, koji se blago izdi-že iznad bokova, krije i dvije“retro” rešetkice, pomo}u ko- jih se nekada motoru olakša- valo disanje. Danas one služeza evociranje uspomena, ali ipobu|ivanje prijatnih osje}anja.Zgodni detalji nalaze se i nabokovima, koji nude jednu odnajljepših limuzinskih siluetau svijetu savremenog automo-bilizma. Nijedan detalj tu nijesuvišan, sve je lijepo i smisle-

SnagaAston MartinRapid razvija 477KS zahvaljujućišestolitarskom V12agregatu

Ženeva 2011 STIŽE CRUZE SA PETORO VRATA

Chevroletov nagra|ivani model Cruze - a sada i osvaja~ titule na WorldTouring Car Championshipu (WTCC), dodatno }e ove godine oja~ati svo-

ju poziciju na tržištu, kada se u prolje}e u prodaji na|e njegova nova, pe-tovratna verzija. Produkcijski model ima}e svoju svjetsku premijeru na 81.me|unarodnom sajmu automobila u Ženevi, koji }e se održati od 3. do 11.marta. Predstavljanje novog petovratnog Cruzea u Evropi od klju~ne je važ-nosti, kako objašnjava Wayne Brannon, predsjednik i izvršni direktor Che-

vrolet Europe: „Model s petoro vrata igra klju~nu ulogu na mnogim tržištima.Kompaktni segment u Evropi predstavlja preko ~etvrtine ukupnog tržišta,dok na petovratne modele otpada oko 65 posto tog broja.“

ASA predstavila novu upravuPOSTATI LIDER U SVIM SEGMENTIMAPOSLOVANJA

ASA grupacija izvršila je promje-ne u menadžmentu s ciljem nastav-ka dobrih poslovnih rezultata i njiho-

vog unapre|enja. Vode}a bh. privatnakompanija od nove uprave o~ekuje daunese dozu osvježenja u poslovanje i nataj na~in povede grupaciju na viši nivo.

ASA grupacija je ranije bila podijeljenau dvije divizije - prodajnu i finansijsku

- a nova strategija podrazumijeva inte-graciju proizvoda i usluga. Nova organi-zacija upravljanja }e omogu}iti da ASApostane kompanija koja je još više ori-

jentisana prema kupcima. „Prava inte-gracija proizvoda pruža prava rješenjaza kupce“, isti~e Peter Kroyer, generalnidirektor ASA holdinga i predsjednik Uprave. “Sa dodatnim proizvodima iliuslugama za postoje}e i budu}e kupce ASA }e biti u boljoj poziciji da ostva-ri svoje poslovne ciljeve. Želimo postati lider na tržištu u svim aktivnim se-gmentima poslovanja“.

ToyotaHIACE SE PRESTAJE PROIZVODITI UEVROPI

Toyota Motor Corporation (TMC) i Toyota Motor Europe (TME) su odlu~ilida krajem 2011. godine prestaje proizvodnja modela Hiace. Odluka je done-

sena zbog toga jer Hiace ne}e zadovoljavati Euro-norme 5 za laka komercijalna vozila, koje stupaju na snagu u januaru 2012. Toyota ulaže maksimal-ne napore da minimalizuje period izme|u prestanka prodaje starog Hiaceai lansiranja novog modela u ovoj kategoriji.

Ova odluka nema nikakvog uticaja na model Hilux. Za njega }e biti razvi- jen motor koji }e zadovoljavati EN 5, a tako|e su planirane manje dizaj-nerske promjene sa novom ponudom opreme.

Predstavljamo - Aston Martin Rapide

Malo je limuzina na svijetu čiji dizajn graniči sa umjetnošću,a zadovoljava ukuse ljubitelja automobilizma. Gledajući Aston MartinRapid, lako je primijetiti da su emocije pretočene u automobile…

Sve osim u



31AUTOSVIJETOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine

no uklopljeno, sa puno, punoelegancije i stila, koja tako do-bro pristaje engleskim limuzi-nama, pa je lako dati za pra-

vo svima koji kažu da je AstonMartin Rapid prvo skulpturapa onda automobil.

Limuzina velikihmogućnosti

Elegancija i luksuzan stilkarakterišu i unutrašnjost.Sportski karakter automobi-la osim snažno profilisanihsjedišta naglašava i središnjitunel, koji se proteže ~itavomdužinom enterijera. U AstonMartinu isti~u da ovaj detaljpoja~ava sportski doživljajputnicima na zadnjim sjedi-štima, koja su poput prednjihsportski profilisana i klimati-zovana. Kako i dolikuje limu-zini ~ija cijena je ispisana še-stocifrenim brojevima, Aston

Martin uz Rapid nudi i vrhun-sku opremu.Posebno povlašteni su put-

nici u drugom redu, koji utoku vožnje mogu da gleda-

ju DVD zapise na jednom oddva 6.5-in~na LCD ekrana ili

da uživaju u slušanju muzike,za ~iju reprodukciju je zadu-žen vrhunski Bang&Olufsenmuzi~ki sistem sa beži~nimslušalicama. Ima tu još niz do-dataka u kojima uživaju samoputnici najluksuznijih limuzi-na današnjice, ali njihov re-pertoar nije nimalo neobi~anza ovu klasu.

Ono po ~emu je Rapid pose-ban u klasi je njegov šestolitar-ski V12 agregat, koji je osmi-šljen od strane engleskih inže-njera u Gaydonu, a proizvodise u njema~kom gradu Köl-nu, gdje je Aston Martin po-digao novu tvornicu agrega-ta. Mo}na mašina iz Njema~kese transportuje u Austriju u

Graz, gdje se u pogonimaMagna Steyr obavlja sklapa-nje Rapida. Kada se jednomna|e u dvotonskoj limuzini,sa sportskim omjerom masaizme|u osovina 51:49, ovajagregat spreman je da otkrijesvoj raskošni potencijal. Pu-tem šestostepenog Touchtro-nic 2 automatskog mjenja~a,

sa mogu}noš}u ru~nog „šal-tanja“ na zadnju osovinu pre-nosi se pogonska mo} 477 KS,koje se bude pri 6.000 obrtajau minuti. Rapidu je to dovolj-no da do 100 km stigne za 5,3sekunde i da se ne zaustavi svedok ne dostigne maksimalna303 km/h, brzinu o kojoj se sa-mo može sanjati.

Peugeot

U POHODU NA SPORTSKE USPJEHE

Po~etak sportske sezone Peugeot je obilježio pobjedom na Rallye Monte-Carlo, koji su Bryan Bouffi er i Xavier Panseri osvojili sa vozilom Peugeot 207S2000. Istovremeno se Peugeot tim ve} sprema za legendarnu 24-satnu trkuLe Mans, koja se ove godine održava 11. i 12. juna, kao i odbranu titule naInternacionalnom Le Mans Cupu, koji je prošle godine održan prvi put.

Ovogodišnji Internacionalni Le Mans Cup je proširen sa tri na sedam tr-ka, koje }e se održati u SAD, Evropi i Kini i koji }e se završiti sa 24-satnomtrkom Le Mans.

Na ovim trkama Peugeot nastupa sa novim vozilom, modelom 908. Na-

kon vozila 905, 908 HDi FAP, model 908 je tre}e vozilo koje je Peugeot na-pravio isklju~ivo za duge trke. Kao i prethodnih godina, misija je osvajanjeprvog mjesta na ovogodišnjoj trci i nastavak uspjeha od 1992, 1993. i 2009.godine.

Proizvodni prototip ili ne

ALFA ROMEO 4C GTA SPREMANZA PROIZVODNJU

Prema najnovijim informacijama koje donosi magazin Automotive News,konceptno vozilo Alfa Romeo 4C GTA, koje }e svoju svjetsku premijeru imatina predstoje}em salonu automobila u Ženevi, je zapravo proizvodni proto-tip, ~ija proizvodnja kre}e tokom 2012. godine. Iako je ve}ina specifikacijao ovom novom sportskom modelu Alfe Romeo za sad još uvijek nepoznata,ostaje jasno da je 4C GTA zasnovan na KTM-ovom vozilu X-Bow.

Koncept Alfa Romeo 4C GTA }e biti pogonjen ~etverocilindarskim 1,8-li-tarskim turbo benzinskim motorom sa 253 KS (186 kW), a zahvaljuju}i svojojniskoj masi od oko 850 kg, omjer mase i snage iznosi}e izvrsnih 3,4 kg/KS.

DownsizingBENTLEY RAZVIJA NOVI 4.0 V8 MOTOR

Da bi snizio emisije štetnih plinova i potrošnju svojih luksuznih auto-

mobila, Bentley je posegnuo za downsizingom i namjerava uvesti potpunonovi V8 turbo motor. Kao što je ve} otprije poznato, Bentleyu }e u pomo}pri razvoju novog 4,0-litarskog V8 motora prisko~iti Audi, a novi motor }epokretati Continental GT kao i budu}e Audijeve visoko-performansne mo-dele. Kad je u pitanju Continental GT, Benley tvrdi da }e mu novi 4.0 V8pomo}i da snizi štetne emisije za 40 posto. Prema aktuelnim saznanjima,novi 4.0 V8 }e biti dostupan u dvije verzije.

jeren





Ovaj model je debitovao 2006.godine, a predstavljao je neobi-~no skladnu fuziju klasi~nogporodi~nog MPV-a, te brojnih

elemenata koji karakterišu limu-

zine, pa ~ak i sportske automo-

bile. Sa potpuno novim karakte-

rom, koji je privukao i novu uglav-

nom mla|u populaciju voza~a,

ovaj model postigao je zapažen

uspjeh na tržištu, a nove varijante,

kao što je testirana 2.0 TDCi verzi-

ja sa 163 KS i Titanijum paketomopreme, trebali bi ga zadržati u

samom vrhu MPV klase.

Vizuelno uspješan

Ve} na prvi pogled jasno je daredizajnirani Ford S-Max nijeklasi~ni monovolumen, što najvi-

še otkrivaju njegove neuobi~ajene

proporcije za ovu klasu vozila.

Fordov sportski van u dužinumjeri 4.768 mm, širina mu iznosi

1.884, dok je visok relativno malih

1.658 mm. Testna Titanijum verzi-

ja isticala se i atraktivnim 17-col-nim lakim naplacima sa pneuma-

ticima dimenzija 225/50, koji suuz škrge iza rubova prednjih bla-tobrana, te zatamnjena stakla iza

B stuba i najzaslužniji za prili~no

agresivan nastup ovog modela.

Najupe~atljiviji dio novog S-Maxa

je prednji kraj sa velikim trape-

zoidnim svjetlima i niklom obru-bljenom maskom hladnjaka, po-

red koje su pozicionirana i svje-

tlosna tijela za maglu, kao i dnev-

na LED svjetla. Da je Ford S-Max

vizuelno veoma uspješno vozilo,

otkriva i pogled na zadnju sekci-

ju, gdje su velike limene površine

uspješno razbijene sa izvanredno

skrojenim LED svjetlima.

Skladnaunutrašnjost

S obzirom na to da se iznad Ti-taniuma nalazi samo još bogatijiTitanium S paket opreme, aran-žman enterijera finalizovan jetako da zadovolji i najzahtjevni-

ju klijentelu multifunkcionalnih

vozila. U skladu s koncepcijom,prostora ne nedostaje bilo gdje

da se smjestite u S-Maxu, izuzev tre}eg reda sjedišta, koja su nami-

jenjena nižim osobama ili djeci.Kvalitet upotrijebljenih materija-la je na vrhunskom nivou, te seuz odli~nu završnu obradu sadaslobodno može uporediti sa bilokojim od predstavnika takozva-

nog premijum segmenta, u kojem

uglavnom prednja~e njema~kiautomobili sa zna~kom Audija,BMW-a ili Mercedesa. Nota in-dividualnosti je još jedan detalj

kojem je pridata velika pažnja to-

kom razvoja S-Maxa, što je najviše vidljivo po skladnoj kombinacijianalogno-digitalnih instrumena-

ta, lijepo aranžiranom centralnom

grebenu sa aplikacijama u metali-

ziranom i klavir lak stilu, te avion-

skoj poluzi parkirne ko~nice. Sve

je jednostavno tu i logi~ki postav-

ljeno na pozicijama koje ne tra-že bilo kakvo privikavanje. Osim

atraktivnog dizajna, oprema je ta

koja predstavlja šlag na tortu, jer

voza~u i putnicima, izme|u osta-

log, na raspolaganju stoje tem-

pomat, keyless start sistem, auto-

matska klimatizacija, Sony audio-ure|aj, parking asistencija te mno-

gi drugi detalji sa veoma duga~kog

spiska Titanium opreme.

Po potrebi teretnjak

S obzirom na porodi~nu orijen-tisanost, Ford S-Max po potrebi

može poslužiti i kao pravi luksu-zni dostavnjak, što najviše trebada zahvali Fold-Flat sistemu, ko-

ji omogu}ava potpuno ravnu to-

varnu površinu. Kada je svih se-dam sjedišta zauzeto, zapremi-na prtljažnika iznosi 285 litara,

da bi se osloba|anjem sjedišta

pove}ala do krajnjih 2.000 litara.

Na testu dinami~kih osobina naispit smo stavili kombinaciju tur-

bodizelskog ~etverocilindraša sa

163 KS, automatske transmisije i

mase S-Maxa od prili~nih 1.668kilograma. Kao što je bio slu~aj i

sa prethodnikom, i redizajnirani

Ford S-Max spada u grupu naj-

sposobnijih automobila u svojojklasi, a tajna leži u kapacitetnom

ogibljenju sastavljenom od pred-

Motor

Pri niskih 3.750

o/min 2.0-litarski TDCi

common-rail agregat

isporučuje 163 KS

Mnogi proizvođači automobila tokom cijele istorije autoindustrijeeksperimentisali su sa spajanjem nekoliko klasa u jedno vozilo,ali je to samo malobrojnima polazilo za rukom. Upravo zbog toga MPV

S-Max je za Ford po mnogo čemu važan automobil...

Test - Ford S-Max 2.0 TDCi Titanium

Luksuzni monovolumen




njeg vješanja sa popre~nim rame-nima i zadnje multilink osovine.Dodamo li svemu i elektronska

pomagala, kao što su ESP sa IVDkontrolom proklizavanja, nisko te-žište, te uravnoteženost komplet-nog podvozja, jasno je zašto ovajMPV kotira kao jedan od takozva-nih „voza~kih” automobila.

Agilan i štedljiv

I pored jednoprostorne forme,te razvu~enog me|uosovinskog

razmaka od 2.850 mm, S-Max je veoma okretno vozilo, koje tek nasamom limitu po~inje da se po-

naša kao tipi~ni prednjepogonaš,ta~nije po~inje sa proširenjemidealne putanje. Tokom mjere-nja performansi, Fordov MPV je

demonstrirao da može ostvaritiubjedljive brzinske prosjeke, štonajbolje pokazuju ubrzanje do

100 km/h za 9,9 sekundi i mak-

simalna brzina od visokih 204 km/

h. Sve u svemu, fantasti~ni rezul-

tati za jedno porodi~no orijen-

tisano vozilo. S druge strane ne}eostati razo~arani ni kupci kojipreferiraju ekonomi~nu vožnju,

jer tokom našeg testiranja ostva-rili smo prosje~nu potrošnju od7,8 litara eurodizela, što je i više

nego prihvatljiv rezultat za vozi-

lo ove klase i ovakvih gabarita.U pozitivnosti možemo uvrstiti iizdržljivi ko~ioni ABS sistem sa-

stavljen od diskova na obje osovi-ne, sposoban da Fordovog MPV-a sa 100 km/h zaustavi za 41,8metara.

Sumiranjem svih rezultata zabi-lježili smo uglavnom pozitivnosti,

jer negativnih osobina i ako je bi-

lo potpuno su neutralisane upravonovim, redizajniranim modelom. Sdruge strane, ovako ocijenjena vo-zila po pravilu i koštaju, a to važi i

za naš bogato opremljeni model,koji sa uklju~enim dodacima sa

spiska opcione opreme do registra-cije košta 75.930 KM. Ako možete

preživjeti bez mora luksuza, dizel-

ski S-Max sa Trend paketom može

se dobiti ve} za 56.100 KM.

OR: 4 cilindra, turbodizelREMINA MOTORA: 1.997 ccm

SNAGA: 163 KS pri 3.750 o/minOBRTNI MOMENT: 340 Nm od 2.000 do 3.250 o/min

ZANJE 0-100 km/h: 10,2 sBRZINA: 202 km/h

SJEČNA POTROŠNJA: 6,0 l bezolovniNJAČ: 6-stepeni, automatski

godini koja je prethodila ovoj automo-

o tržiste BiH i nije previše oboga}eno,

godina bi mogla biti bolja. Ve} u janu-

bh. javnosti predstavljeno je nekoliko

eta, me|u kojima je i druga generacija

edes CLS-a. Ta~no prije sedam godi-

ema~ki proizvo|a~ ovim je modelom

io novi segment vozila. Spoj limuzine

ea sa ~etvero vrata zna~io je po~etak

a. Od tada pa do danas ovaj model za-

žio je zapažen uspjeh, pa se s razlo-o~ekivala nova verzija, koja je i došla

osljednjem pariskom Moto Showu. U

Sarajevu je novi CLS predstavljan u salonu

AutoLinea, glavnog zastupnika Daimlera

AG za Bosnu i Hercegovinu.

Istih dimenzija,ali drugačiji

Dimenzije su ostale iste, ali je izgled u

potpunosti promijenjen u odnosu na prvu

generaciju. Novi CLS svojim inovativnim

dizajnom prednjeg dijela neodolji vo pod-sje}a na SLS AMG. Inovativnost je osjetna i

u elegantnoj unutrašnjosti, u kojoj se isti~u

detalji ru~nog rada. Zanimljivo je da je unu-trašnjost dostupna u pet razli~itih boja, pet

razli~itih dizajna ukrasnih elemenata uz tri

kvaliteta kože, a sve se to može me|usobno

kombinovati, što skoro svaki CLS prodat u

BiH može ~initi jedinstvenim. Da na našem

tržištu vlada interesovanje za ovaj automo-

bil, dokazuje i podatak da su ve} ~etiri CLS-

a našla svoje kupce u BiH.

- Naš cilj je da do kraja ove godine pro-

damo 12 automobila, a s obzirom na to da

smo zaklju~no sa 1. februarom ve} proda-

li ~etiri, nadamo se da }emo taj cilj ne sa-

mo ispuniti ve} i premašiti - rekao je Semir

Drndo, rukovodilac prodaje i marketinga u

AutoLineu.

Ovih dana u svijetu automobilizma svi

govore o najja~oj verziji CLS-a: 63 AMG,koju pokre}e impresivni V8 biturbo agre-

gat sa nevjerovatnih 525 KS, zahvaljuju}i

kojem automobil do 100 km/h stiže za 4,4

sec. Takav CLS }e se na našem tržištu po-

javiti u martu, a ostale modele AutoLine

planira uvesti do septembra.

ovo u BiH

omobil koji je prvom generacijom, spojem coupeamuzine, stvorio novi segment stigao je i na naše tržište...Stigao CLS





Nekoliko legendi danas je izloženou sjedištu kompanije u zapadnom Su-

ssexu, poput nekoliko originalnih Mini- ja razli~itih godišta i bolida Formule 1,kojima je pod direktivom Johna Coope-ra osvojen svjetski naslov za konstruktore

1959. i 1960. godine.

Mini kao ikona

I pored sve slave ste~ene u najelitnijemtakmi~enju na svijetu Formuli 1, John Co-

oper ipak je poznatiji po genijalnoj pre-pravci klasi~nog Austin Minija iz 1961. go-

dine. Iako se ~uveni tvorac Minija ser AlecIsigonis protivio bilo kakvim friziranjimasvog ljubimca, John prepoznaje potenci-

jal prgavog mališana, koji je na ~uvenomrallyu Monte Carlo sa Paddy Hopkirkom

i Rauno Altonenom bio neuhvatljiv ne-prekidno od 1964. do 1967. godine. O ka-kvom automobilu se radilo najbolje go-

vori ~injenica da ih je ~ak nekoliko po-sjedovao i legendarni Enzo Ferrari, koji

je bio zadivljen genijalnoš}u konstrukcije

i izuzetnim karting voznim osobinama.Kasnije u 80-im godinama proizvodnja se

fokusira samo na razvijanje razli~itih ki-tova i trka~kih dijelova za Mini, što usko-ro rezultuje da mati~ni Rover, naravno u

saradnji sa John Cooperom, na tržište iz-bacuje posebnu replica seriju sa bijelim

krovom i minilite style to~kovima, koja

se održala sve do pojave novog modelarazvijenog od strane BMW-a.

Najbolje za Minija

Nakon prestanka proizvodnje CooperCompany nastavlja da proizvodi dijeloveza klasi~nog Minija, a uz to igra jednu od

klju~nih uloga u razvijanju modela novegeneracije. Dolaskom novajlije na trži-

šte, Johnov sin Michael preuzima kom-paniju koju ubrzo potpuno reorganizujei podre|uje potrebama Minija druge ge-

neracije. U kompaniji John Cooper Wor-ks danas za novog Minija možete dobitigotovo sve, od blagih estetskih dodata-

ka do ozbiljnih modifikacija, koje britan-skog mališana pretvaraju u izuzetno brzo

i mo}no vozilo. Svaka od pojedinih kom-

ponenti prakti~no je istestirana u veoma

rigoroznim uslovima, odnosno pri tem-

peraturnim razlikama izme|u –20 i +35

stepeni Celzijusa i sve to uz preko 32.000

kilometara pre|enih pri gotovo punom

gasu i preko 240.000 tokom ispitivanja

izdržljivosti.

Mnogo truda za novu

snagu

Koliko je pažnje pridato dizajniranju

pojedinih dijelova najbolje govori poda-tak da je samo glava motora za novi Co-

oper razvijana dvije godine, odnosno svedok nije ispunila ve} u startu zacrtane za-

htjeve britanskih inženjera. U sportski kituklju~en je i otvoreniji izduvni sistem, ra-

zvijen da pruži optimalne performanseuz adekvatan vanjski i unutrašnji zvuk,

tvr|e podešeno ogibljenje sa specijalnimaluminijumskim naplacima, posebni vaz-

dušni filter i još mnogo toga. Sama prera-da motora sa ugradnjom dijelova iznosila

je za obi~nog Coopera relativno povolj-nih 2.137 funti, što i nije mnogo kolikose zauzvrat dobije. Posljednji Cooperov proizvod za drugu seriju bio je 3.574 funte

vrijedan kit za poja~avanje motora mo-dela S, sa kojim se ostvarivalo maksimal-

nih 200 KS, što Minija podiže u sami vrh

najpotentnijih malih sportskih automo-

bila današnjice.

JCW Challenge

Zahvaljuju}i velikoj potražnji i trenut-noj popularnosti Minija, John Cooper

Works i JCW Club Sport 2008. godineosnivaju John Cooper Works Challenge,takmi~enje koje je iz godine u godinu sve

popularnije, prvenstveno zbog relativnoniskih troškova potrebnih za u~eš}e, ali

i velike izjedna~enosti u~esnika. Mini seza ovo takmi~enje posebno priprema sadijelovima koji su dozvoljeni po specifi-

kaciji, a nabroji}emo samo nekoliko naj- važnijih - kit za poja~anje motora na 211KS, flešovana elektronika, FIA zaštitni ka-

vez, sniženo i tvr|e ogibljenje, te 17 colniBorbet naplaci sa Dunlop trka~kim slick

pneumaticima. Uz trka~ka sjedišta, ja~eko~nice i licencu za takmi~enje, ukupnacijena spremljenog vozila iznosi 49.900eura, što zaista nije mnogo, ako uzmemo

u obzir da se za uložena sredstva dobija

pravi bolid, ali i ulazi u društvo kojem jepove}ana doza adrenalina sasvim prirod-

na stvar. Naredne godine Mini se na velika

vrata vra}a i u Svjetski šampionat u rallyju,

u kojem }e u~estvovati sa verzijom Coun-

tryman. Da li }e ovaj model uspjeti nad-

mašiti sjajnog mališana iz 60-ih godina,malo je vjerovatno, ali sam povratak ohra-

bruje ljubitelje “prgavih”Minija da je ovaj

britanski proizvo|a~ pod kapom BMW-ai dalje na pravom putu razvoja.

Jedino što na kraju možemo zaklju~iti

je to da dok bude Minija bi}e i John Coo-

per kompanije, jer jednostavno jedno bez

drugog ne bi bili ono što ve} jesu punih60 godina - legenda.

Osnovana od Charlesa i Johna Coopera čuvena garažabila je poprište rađanja nekoliko sportskih automobila,

koji su već odavno zlatnim slovima upisaniu istoriju automobilizma...

Mala radionica za MiniVremeplov - John Cooper Works




UAN BiH

Najbolji Nissan Juke

U finalnom krugu za prestiž-nu titulu borili su se: Audi A1,Nissan Juke, Hyundai ix20, Re-nault Fluence, Volvo S60 i Che- vrolet Spark, a nagradu najbo-ljeg osvojio je neobi~ni Nissanov crossover SUV, koji je na auto-mobilsko tržište BiH bez sum-nje unio svježinu i novinu. Ju-ke je na tron došao zahvaljuju}iavangardnom dizajnu, provjere-noj tehnologiji, neobi~noj unu-trašnjosti i dokazanim agregati-

ma i podvozjem.- Nakon priznanja i osvaja-nja nagrade evropskog auto-mobila godine sa inovativnimelektri~nim modelom NissanLeaf, drago mi je da su bh. au-tomobilski novinari prepoznalisve prednosti i našeg najnovi- jeg „crossovera“. Nissan Juke jezasigurno, svojom neobi~nompojavom, nešto sasvim novo nabosanskohercegova~kim cesta-ma i ve} je naišao na odli~an prijem kod naših kupaca - izjavio je Frano Šušnjara, komercijalni

direktor prodaje Renault-Nissa-na za BiH, prilikom preuzimanjaovog važnog priznanja.

Juke je iza sebe ostavio jakukonkurenciju: drugoplasiranog Volva S60, koji je ovom prilikomproglašen za automobil koji jeosvojio najviše glasova publikena internetu, dok je tre}e mjesto

pripalo najmanjem Audijevommodelu, A1.

Nakon što je postao automo-bil godine u Hrvatskoj i Rumu-

niji, te osvojio prestižnu nagra-du u Evropi Autobest 2011, prviterenac iz Dacie dobio je prizna-nje i u našoj zemlji. Duster je uBiH prisutan tek nekoliko mje-seci, a svojim je karakteristika-ma osvojio automobilske novi-nare koji su mu dodijelili nagra-du za najboljeg terenca 2011.

- Duster je, svojim brojnimkvalitetima osvojio svjetsku au-tomobilsku javnost i nastavljaizuzetno uspješnu Dacia pri~u,

zapo~etu još 2004. godine. Da-cia je u Bosni i Hercegovini ve}prepoznata po pouzdanosti svojih automobila, te nakon Loganai Sandera, i od novog Dusterao~ekujemo mnogo. Osvojena ti-tula je odli~na potvrda potenci- jala prvog Dacia terenca, za koji od nedavnog dolaska na bh.tržište, vlada veliko interesova-nje - izjavio je Branko Grkovi},komercijalni direktor Renaultai Dacije za BiH.

Razloga za zadovoljstvo u kon-gresnoj dvorani hotela „Radon

Plaza“, gdje je održan izbor naj-boljeg automobila BiH za 2011.godinu, imali su i u Hyundaiju,~iji je model I30 dobio prizna-nje za Best Buy automobil, od-nosno automobil koji nudi naj- više u odnosu uloženo-dobijeno.Zanimljivo je da je upravo Hyun-dai i30 ve} osvajao nagradu naovom izboru i to 2008. godine,

kada je proglašen za najbolji au-tomobil.

- Prema globalnoj strategi- ji Hyundaija, trudimo se da ra-zvijamo nove mogu}nosti i novarješenja, kako u proizvodnji novih modela tako i u ponudi pre-ma kupcima. Upravo naš novislogan najbolje govori o tome -New thinking. New possibilities.S tim u skladu priznanje „BestBuy 2011“ svakako zaslužuje našnajprodavaniji model Hyundaii30, ako pogledamo šta se svenudi za odli~nu cijenu - izjavio

je Mustafa ^opelj, marketingmanager Hyundai Auto BH.

Pored ovih, nagrade su dodi- jeljene u još nekoliko kategorija.Tako je za najboljeg menadžeraizabran Fuad Ahmi} iz Lexusa,koji je uveo ovu marku na na-še tržište. Prvi put je dodijeljenanagrada u kategoriji „Eco vozi-lo“, a Toyota Auris HSD }e zbog

njenog osvajanja u}i u istorijubh. automobilizma. Najboljeprivredno vozilo je po mišlje-nju auto-novinara i ove godineiz game VW i to Caddy, koje jesa preko 46 posto u~eš}a naj-prodavanije privredno vozilo usvom segmentu na tržištu Bosnei Hercegovine. Za najboljeg PR-aproglašena je Dejana Komadinaiz grupacije Renault-Nissan, dok je posebno priznanje za prate}uautoindustriju uru~eno direkto-ru poslovnog centra Nestro pe-trola Slobodanu Lu~i}u.

Iako je u prethodnoj godini na bh. tržištu predstavljen mali broj

novih automobila, Udruženje automobilskih novinara BiH je 13. putzaredom organizovalo izbor najboljeg automobila u našoj zemlji...

Slobodan Lučić - Nestro petrol

nagrada za prateću autoindustriju





TDI dizel motor je te 1989. godine svo-

jim tehni~kim karakteristikama dokazao

i pokazao da dizel motori u potpunosti

mogu konkurisati benzinskim, po pita-

nju krajnje brzine i ubrzanja, a pogotovo

potrošnje. Rije~ je o petocilindri~nom,2.5-litarskom motoru ugra|enom u Au-

di 100 Avant. Ovaj novi motor donio jespoj direktnog ubrizgavanja goriva, tur-

bo punja~a i elektronskog upravljanja ra-

dom motora. Sa 2.461 ccm, snagom od 88kW (120 KS) i 265 Nm obrtnog momenta

pri 2.250 o/min Audi 100 Avant dostizao

je 200 km/h, uz prosje~nu potrošnju di-

zela od svega 5,7 l/100 km.

Najbolji od svih

Sljede}a zna~ajna godina bila je 1991,

kada u proizvodnju ulazi “najlegendarni- ji” od svih TDI motora – 1.9 TDI, koji se

prvi put pojavio u modelu Audi 80. Ve}

1993. godine Audi u potpunosti prelazi

na TDI tehnologiju u svim svojim mo-

delima pogonjenim dizel gorivom. Prvi

serijski model 4x4 pokretan dizel mo-torom, Audi A6 2.5 TDI Quattro uveden

je 1 994. godine. Postizao je 208 km/h

uz ubrzanje od 0 do 100 km/h za svega9,9 s. Nedugo zatim, 1997. godine uvodi

se V6 TDI sa 110 kW (150 KS) i 340 Nm

obrtnog momenta.

Dalje unapre|enje TDI tehnologijeuslijedilo je 1998. godine, kada je pred-

stavljen V8 TDI sa common-rail teh-nologijom, koja je još više smanjila ni-

vo buke i vibracija dizel motora, kao i

2000. godine, kada je, kao osnov, u sve~etvorocilindri~ne motore uveden novi

sistem napajanje motora, gorivom pod

visokim pritiskom, pumpa - dizna, koji je omogu}avao pritiske do fascinantnih2.050 bara.

2003. godine predstavljen je 4.0 litar-ski V8 sa 202 kW (275 KS), me|utim, ovagodina karakteristi~na je po tome što suu proizvodnju ušle nove, revolucionarne- piezo brizgaljke, kombinovane sa com-

mon-rail tehnologijom, a ugra|ene su u3.0 litarski TDI sa 165 kW (224 KS). Vri-

jeme reakcije ovih brizgaljki iznosi samo0,0001 sekundu. Treba naglasiti da se uznjihovu pomo} postiže pritisak ubrizga-

vanja ve}i od 1.600 bara, u pet odvojenihciklusa i tri faze. Ovim su omogu}eni kva-litetnije sagorijevanje, visoka efikasnosti niska emisija štetnih izduvnih gasova,posebno azotnih oksida.

Kruna rada na TDI tehnologiji, ~iji serazvoj dešava od 1976. godine, kada je i

pokrenut ovaj projekat, jeste najsnažnijiserijski dizel motor na svije tu. To je 6.0 li-tarski V12 agregat, prvi put ugra|en u Au-di Q7, koji razvija 500 KS i 1000 Nm obrt-nog momenta. U “sezoni 2007/2008”, novi~etvorocilindri~ni 2.0 litarski TDI dobio je common-rail sistem sa piezo brizgalj-kama, što je u 2009. godini postao “stan-dard” u svim dizelskim TDI motorima.

Izuzetan uspjeh

Da je Audi od po~etka “na pravom pu-tu” pokazuju i brojke. U, 1989. godini pri-tisci ubrizgavanja iznosili su 900 bara, a20 godina poslije 2000 bara. Snaga se za

20 godina pove}ala za 100 posto, a obrtnimomenat 70 posto. Najbitnije od svega,TDI tehnologija doprinijela je smanjenjuštetnih gasova za 78 posto. Sve navede-no uz podatak da je do danas proizvede-no pet miliona TDI motora i ~injenicu dasvaki drugi dizel automobil u Evropi po-kre}e TDI agregat, govori da je Audi odpo~etka izabrao pravi put. Ali, zar je ikood fabrike koja za slogan ima “VorsprungDurch Technik” - Napredak kroz tehno-logiju i o~ekivao nešto drugo?

Početak

U modele 100 i 100 Avant

prvi put su ugrađeni TDI

motori

Referenca za kvalitetU vrijeme kada se automobilski svijet dijelio na „čiste“benzince i „prljave“ dizelaše, pojavio se tip dizelskogSUS motora, koji je totalno izmijenio „demografsku sliku“pogonskih agregata automobila, a riječ je o AudijevomTDI dizel motoru...

Tehnika - TDI agregati

GENERALNI ZASTUPNIK I

DISTRIBUTER KYB

(Kayaba amortizera, opruga

I ležajeva - zakretača) ZA BiH

GENERALNI ZASTUPNIK I

DISTRIBUTER KYB

(Kayaba amortizera, opruga

I ležajeva - zakretača) ZABiH

VELEPRODAJA DIJELOVA MOTORAZA SVA PUTNIČKA I TERETNA VOZILA,KO IONIH SISTEMA FERODO ZA SVA

PUTNI KA I LAKA KOMERCIJALNAVOZILA, VODENIH PUMPI I ELEKTRI NIHPUMPI GORIVA “AIRTEX”

Č

ČČ

VELEPRODAJADIJELOVA MOTORA

ZASVA PUTNIČKA I TERETNA VOZILA,

KO IONIH SISTEMA FERODO ZASVA

PUTNI KA I LAKA KOMERCIJALNAVOZILA, VODENIH PUMPI I ELEKTRI NIH

PUMPI GORIVA “AIRTEX”

Č

ČČ




Na osnovu ~lana 24. Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj:29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dràvnu slu`bu Federacije BiH, u ime Federalnogministarstva energije, rudarstva i industrije, objavljuje

J AV N I K O N K U R Sza popunu radnih mjesta dràvnih slu`benika uFederalnoj direkciji za namjensku industriju

2 / 307

01. [ef Grupe za ekonomske i pravne poslove — Sektor za marketing, ekonomske i pravneposlove.................................................................................................................. — 1 (jedan) izvr{ilac

02. Stru~ni saradnik za pravne poslove - Grupa za ekonomske i pravne poslove — Sektor zamarketing, ekonomske i pravne poslove ........................................................... — 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova (pozicija 01 i 02) sadràn je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na webstranici Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba.

Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~l. 25. Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH, kandidati tre-baju ispunjavati i sljede}e posebne uslove, i to:Za poziciju 01.

- VSS, VII stepen — zavr{en ekonomski ili pravni fakultet - najmanje 4 (~etiri) godine radnog staà u struci nakon sticanja VSS

Za poziciju 02.- VSS, VII stepen — zavr{en pravni fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog staà u struci nakon sticanja VSS

Prijavljivanje na konkurs:

a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dràvnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dràvnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dràvni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljan- jem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (moè se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton ili na web stranici Agencijeza dràvnu slu`bu F BiH www.adsfbih.gov.ba).

b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije):1. fakultetsku diplomu (nostrifikovana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma

ste~ena u nekoj od dràva nastalih raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine)2. dokaz/uvjerenje o radnom staù u struci nakon sticanja VSS3. popunjen prijavni obrazac Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH (moè se preuzeti u pros-

torijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton, uMostaru, S. Radi}a 3, ili na web s tranici Agencije www.adsfbih.gov.ba)

Kandidati koji dostave dokaz o poloènom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dràvne slu`benikeu institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu, izuzimaju se od polaganja ispita op{teg znanja.

Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspolaè podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kan-didati koji imaju status dràvnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se traì dostavljanje dokaza.

O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op{teg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bi}e obavije{teni putem web stranice Agencije za dràvnu slu`bu FederacijeBiH www.adsfbih.gov.ba.

Izabrani kandidati, du`ni su u roku od 8 dana od prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti

Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova konkursa.Prijavu na konkurs, odnosno sve traène dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objave javnog konkursa u Slu`benim novinama Federacije BiH, putem po{te, preporu~eno na adresu:

Agencija za dràvnu slu`bu FBiHOdjeljenje Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton

Stjepana Radi}a 3,88 000 Mostarsa naznakom:

„Javni konkurs za popunu radnih mjesta dràvnih slu`benika uFederalnoj direkciji za namjensku industriju”

Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.DIREKTOR

Sead Maslo, dipl. iur.


KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

Broj: 65 0 Ps 156791 10 PsSa ra jevo, 2. 2. 2011. godine

O G L A SOP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudi ja Denis Kur tovi}, u pra vnoj stva ri tuìtelja UNIS TOURS d.d. Sa ra jevo, ul. Fer -ha di ja br. 16, koga zastupa punomo}nik Adis Opra {i}, advokat iz Sa ra jeva, ul. Hamdi je Kre{evlja kovi}a br. 40, protivtuènog ART-E TRAVEL d.o.o. Sara jevo, ul. Grbavi~ka broj 14c, Sara jevo, ra di ispla ta potraìva nja na osnovu ~la -na 348. stav 3. Za kona o par ni~nom postupku Federa ci je BiH, dostavlja

TU@BU NA ODGOVORDa na 28. 7. 2010. godine tuìtelj je podnio tu`bu protiv tuènog ART-E TRAVEL d.o.o. Sara jevo, ul. Grbavi~ka broj14c, Sara jevo, ra di ispla ta potraìva nja. Tu`bom traì da sud donese presudu ko jom }e oba veza ti tuènog da tuìtelju na ime gla vnog duga ispla ti iznos od 3.358,00 KM sa za konskim za teznim ka ma ta ma, te da mu na kna di tro{kove postupka,sve u roku od 30 da na.Oba vje{ta va se tuèni da se dosta va pismena sma tra obavljenom protekom roka od 15 da na od da na objavljiva nja ovogpismena u dnevnim novina ma FBiH i na ogla snoj ta bli suda, te se isti oba vje{ta va da priloge dostavljene uz tu`bu moèpodi}i u zgra di suda.Oba vje{ta va se tuèni da je na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPP-a FBiH duàn najka sni je u roku od 30 da na dosta viti sudu pis-meni odgovor na tu`bu.Odgovor na tu`bu mora biti ra zumljiv i sadràva ti: ozna ku suda, ime i prezime, odnosno na ziv pra vne osobe, prebiva li-{te ili bora vi{te, odnosno sjedi{te stra na ka, njihovih za konskih zastupnika i punomo}nika ako ih ima ju, predmet spora,sadràj izja ve i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tuèni }e ista}i mogu}e procesne prigo-vore i izja sniti se da li prizna je ili ospora va postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH).Ako tuèni ospora va tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràti ra zloge iz ko jih se tu`beni zahtjev ospora va, ~inje-nice na ko jima tuèni za sniva svo je na vode, doka ze ko jima se ut vr|uju te ~injenice, te pra vni osnov za na vode tuènog(~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH).

Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najka sni je na pripremnom ro~i{tu, podni jeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH).Kad tuèni, kome je uredno dostavljena tu`ba u ko joj je tuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{ta nja, ne dosta -vi pismeni odgovor na tu`bu u za konskom roku, sud }e doni jeti presudu ko jom se usva ja tu`beni zahtjev (presuda zbogpropu{ta nja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH).Odgovor na tu`bu sa prilozima se preda je sudu u dovoljnom bro ju primjera ka za sud i protivnu stranku pozivom na brojpredmeta.

SUDIJADenis Kurtovi}

Na osnovu ~lana 41.a u skladu s ~lanom 42. Statuta KJKP "Toplane-Sarajevo" d.o.o. Nadzorni odbor raspisuje

K O N K U R Sza izbor i imenovanje izvr{nih direktora KJKP "Toplane-Sarajevo" d.o.o.

1. Objavljuje se javni konkurs za izbor i imenovanje izvr{nih direktora, ~lanova UpraveKJKP "Toplane-Sarajevo" d.o.o. i to:1.1. Izvr{ni direktor za tehni~ke poslove i marketing1.2. Izvr{ni direktor za finansijsko ra~unovodstvene, pravne i op}e poslove

2. Opis pozicije izvr{nih direktora- u~estvuje u radu Uprave- organizuje rad, zastupa i predstavlja preduze}e i

odgovara za zakonitost poslovanja u obimu kojimu odredi direktor preduze}a, a {to se utvr|ujeposebnim rje{enjem direktora

- rukovodi sektorom/slu bom- obavlja i druge poslove neophodne za nesmetano

vo|enje poslovanja preduze}a.

Mandat izvr{nih direktora traje ~etiri godine.

Sa Izvr{nim direktorima Direktor zaklju~uje ugovor kojim }e se regulisati ovla{tenja, odgovornosti, pla}a i ostale naknade u skladu sa vaè}im propisima, uzprethodno odobrenje Nadzornog odbora.

3. Kandidati treba da ispunjavaju sljede}e uslove:

a) Op{ti uslovi- da je dràvljanin BiH- da je zdravstveno sposoban za obavljanje

poslova za koje se prijavljuje- da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredniprestup nespojiv s du`no{}u u Upravi

- da mu presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti Uprave

- da nije stariji od {ezdeset pet godina na danimenovanja

- da nije na funkciji u politi~koj stranci

b) Posebni uslovi- visoka stru~na sprema (VSS)- pod 1.1. ma{inski ili elektrotehni~ki fakultet - pod 1.2. ekonomski ili pravni fakultet - najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u

struci, od ~ega najmanje 3 (tri) godine na rukovodnim radnim mjestima.

- poznavanje jednog stranog jezika, rad na PC-u, specijalisti~ki stru~ni ispit

- poznavanje regulative i me|unarodnih standarda iz nadle`nosti poslova koje izvr{ni direktor

obavlja, kao i standarda: ISO 9001,14001 i 18001- organizacione i komunikativne sposobnosti

4. Potrebni dokumenti uz prijavu:- biografija sa adresom i kontakt-telefonom- diploma o ste~enoj stru~noj spremi- dokaz o radnom iskustvu- uvjerenje o dràvljanstvu- izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili CIPS-ova li~na

karta - potpisana izjava ovjerena od op}inskog organa (za

3.a/3.,4 i 6)- certifikati ili potvrde (za uslove 3.b/3 i 4)- uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (za kandidata

koji bude izabran)

Traèna dokumentacija mora biti u originalu ili ovjerenefotokopije.

Kandidati koji u|u u uì izbor bi}e pozvani na intervju uroku 10 dana od dana isteka roka za podno{enje prijava.

Prijave kandidata s kojima se ne stupi u kontakt u roku od10 dana od dana isteka roka za podno{enje prijava, ne}ese uzimati u razmatranje u daljem postupku izbora.

Komisija zadràva pravo provjere svih podataka, izjava idrugih dokumenata kandidata.

Prijave sa traènim dokazima dostaviti li~no ili po{tom na adresu:

KJKP "Toplane-Sarajevo" d.o.o. SarajevoUl. Semira Fra{te br. 22

71 000 SARAJEVO(sa naznakom)

PRIJAVA ZA JAVNI KONKURS(za izvr{nog direktora pod 1.1. ili 1.2.)

- NE OTVARATI -

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.Javni konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavlji-vanja.

Preduze}e nije obavezno vra}ati dokumentaciju dostavl- jenu uz prijavu.

Na temelju ~lanka 23. Zakona o namje{tenicima u organima dràvne slu`be u Federaciji Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/05), ravnatelj Kazneno-popravnog zavoda polu-otvorenog tipa u Mostaru, objavljuje

J AV N I O G L A Sza popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika

- {ef grupe za pripremanje hrane - kuhinje, 1 (jedan) izvr{itelj;

Opis poslova: Rukovodi grupom sukladno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji, organizira rad i izvr{avanjeposlova osu|enih osoba na radnim mjestima u kuhinji za ishranu pritvorenih i osu|enih osoba te za ishranuuposlenika, stara se o blagovremenom trebovanju roba, pripremanju i podjeli obroka, higijenskim i mjerama za{tite od poàra i za{tite na radu, kontrolira istek rokova va`nosti sanitarnih knjiìca za uposlenike kuhinje

i osu|ene osobe radno angaìrane u kuhinji, bifeu i blagovaonici Privredne jedinice, stara se i odgovoran jeza kvalitet i kvantitet obroka i njihovu sanitarnu ispravnost prema odredbama Pravilnika o ishrani, izra|ujemenije za ishranu pritvorenih i osu|enih osoba sukladno propisima i posebno menija za ishranu uposlenika,izravno sprema obroke prema utvr|enim menijima, organizira i kontrolira podjele obroka za osu|ene ipritvorene osobe i posebno za uposlenike, obu~ava osu|ene osobe za rad na poslovima u kuhinji, bifeu za uposlenike, prati i ocjenjuje njihov rad i vodi odgovaraju}e evidencije, zaduùje i razduùje osu|ene osobesredstvima opreme i inventara u kuhinji i bifeu za uposlenike i druge poslove iz djelokruga rada.

Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lankom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dràvne slu`beu Federaciji Bosne i Hercegovine kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete, i to:SSS, {kola za VKV radnike ugostiteljsko-turisti~ke struke, smjer kuharski i najmanje dvije godine radnogstaà u struci nakon sticanja srednje {kolske spreme.

Potrebni dokumenti: (originali ili ovjerene preslike):- uvjerenje nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od tri mjeseca),- izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci),- uvjerenje o dràvljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili ovjerena preslika CIPS-ove osobne iskaznice,- diplomu - svjedod bu o zavr{enoj {kolskoj spremi (original ili ovjerena preslika),- ovjerenu izjavu kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX 1 Ustava Bosne i Hercegovine.- uvjerenje (potvrdu) o radnom sta u u struci,- ovjerenu izjavu kandidata da u posljednje dvije godine od dana objave oglasa nije otpu{ten iz organa

dràvne slu`be kao rezultat kazne na bilo kojem nivou vlasti u BiH.

Pisane prijave s navedenim dokazima treba dostaviti najkasnije 15 dana, od dana objave javnog oglasa udnevnom tisku isklju~ivo putem po{te, preporu~eno na adresu:Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Mostar, Tvrtka Milo{a 27, 88 000 Mostar s naznakom

«Javni oglas za popunu radnog mjesta {ef grupe za pripremanje hrane - kuhinje»

Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrat i.Ravnatelj

Romeo Zelenika

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina

Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD PENAL CORRECTIONAL INSTITUTION

poluotvorenog tipa of semy — open typeM O S T A R M O S T A R

Adresa/Adress: Tvrtka Milo{a br. 27, 88 000 Mostar; Telefon-fax/Phone-fax: +387 (0) 36 321 491; 321 492;E - po{ta/ E - mail: [email protected]; Internet/Web: kpzmostar.org



[TAMPA•TISAK•PRESOSLOBO\ENJE


KOMENTARNo vi list, Ri jeka

Google se zo veno va, stota po redu,bombasti~na ide ja za razvoj ko ja

je upra vo katapultirana iz Vlade.Naime, Domagoj Milo{e vi}, no vi pre-mi jerkin potpredsjednik za in vestici je,izja vio je za Jutarnji list da u Hrvatskuna-mjera va „do vestiGoogle“.

To ima prizvuk ne~ega svjetskoga ine~ega ozbiljnoga gdje se in vestira sve u{esnaest i gdje se vrti velikino vac, a Mi-lo{e vi} je otkrio da trebasamopromi je-nitiZakon o poticanjuulaganja, {to }e bi-ti u~injeno vrlo brzo. Uvest}e se stimu-lati vni jeporezneolak{ice za Google i dru-gevelikeinormati~ke kompani je. One vi-{e ne}e morati zaposliti najmanje 75ljudi da im dràva oprostiporez na dobitu razdoblju od desetgodina, nego}e imza tu olak{icu biti dosta 50 zaposlenih.

Regionalno sjedi{tePotom }e globalni di vo vi pohrliti uHrvatsku, ulo iti ov djebrdo para, otvo-riti tvrtke i zaposlitigomilu IT inìnjera.Ta sinergi ja doni jet }e velikikvalitati vnizaokret. Hrvatska v rlo br zo vi{e ne}eslo viti kao zemlja {pekulanata, trgo vaca

i zastar jeletehnologi je, a jo{ manje }e sena{iroko proslav ljati kao dràva u ko joj sepremi jerkare vnosno zalaè da nezapo-sleni idu ~uvatiov ce.

Zna~i, ~im se korigira taj jedanzakon,posta jemozemlja znanja i blagostanja.

Naàlost, to zvu~i perek tnosamooni-mako ji o svemutome ne zna juni{ta, a iz-gleda da u te spada i sam potpredsjednik

Vlade za in vestici je.Naime, kao prvo, netko bi trebao re}i

Milo{e vi}u da je Google ve}u Hrvatskoji da ga ne trebado voditi. Zo vu se GoogleHrvatska d.o.o, ured su otvorili u Zagre-bu jo{u ljeto 2009. godine. To je, dapa~e,Googleovosjedi{te za ci jeluregi ju, odno-

sno Hrvatsku, Slo veni ju, BiH, Srbi ju,Crnu Goru, Makedoni ju, Albani ju i Bu-garsku. Ured ni jevelik i ba vi se ugla vnomonline marketingom. Manje centrale uHrvatskoj ima ju i drugestrane IT kompa-ni je, primjericeMicrosot.

Oni su, dakle, ve} tu samo {to od toganemavelike sre}e. Posljednji objav ljenipodacipokazu ju da Google, naj ve}a in-

ternetska kompani ja na svi jetu, radi uHrvatskojpromet od oko 7 mili junaeuragodi{nje, {to je manje od kakve malehrvatske IT tvrtke s jedva desetak zapo-slenih.

Pitanje je, nara vno, za{to je to tako, a~ini se odgo vor ni je poznat ni ambicio-

znomMilo{e vi}u kad se tolikouzda u a-ktor poreza na dobit.

Jer, porez na dobitrelati vno je malipro-blem za inormati~ke poduzetnike u

Hrvatskoj u odnosu na sve ostalo, po~ev -{i od birokraci je do skupe dràve i korup-ci je. Ako njihovrazvojtrebapostati stra-te{kiprioritet, ho}e li im Vlada bar sma-njiti stope za oba vezne namete poputspomeni~ke rente, da vanja za {ume, zagospodarsku komoru, za komunalnunaknadu i takodalje. Ako se u Hrvatskojsub vencionirasi janjep{enice, kako to daIT industri ja ne zasluùjenikakvuolak{i-cu ~ak ni kod zapo{lja vanja.

Bolja pripremaZar Milo{e vi} misli da }e globalne IT

kompani je u Hrvatsko j i n vestirati ura~unalnoprogramiranje kad im je da va-nje za turisti~ku za jednicuonda pet pu-tave}enego ako su registrirani kao trgov -

ci?Ukratko, trebalo bi se ~ak i za praznespe-

ktaklemaloboljepripremiti. Googlena jav -lju je da }e ove godinediljem svi jetazapo-sliti 6.000 no vihradnika, no svi su izgledida ni{ta od togane}ebiti u Hrvatskoj.

Sanja MODRI]

Halo, Google,ovdje Milo{e vi}îm bude korigiran jedan zakon, Hrvatska }epostati zemlja znanja i blagostanja

PLANIRAJU U[TEDJETI

Vjesnik, Zagreb

Objedinja vanjem susta va ja- vnenaba ve, od srpnja do prosin-ca 2010. dr a vniprora~un u{te-dio je 72,6 mili junakuna, dok }eu sljede}emrazdobljuu{tede unaba vi po jedinih roba za kori-snike prora~unadosegnuti350mili juna kuna. O rezultatimaobjedinjenogsusta vaja vnena-ba ve i njego vu unaprje|enjurazgo varalo se na okruglomsto-lu u Ministarstvugospodarstva,

rada i poduzetni{tva, a prve re-zultate i pro jekci jebudu}ihu{te-daizni jela je premi jerkaJadran-kaKosor.

Po tporagospodarstvuDok se lani naj vi{e u{tedjelo

na naba vitinte za pisa~e- 10 mi-li junakuna - u idu}im se godi-nama naj ve}e u{tede planira juu mobilnomteleoniranju, gdje}e se potro{iti 50 posto manjesredsta va i time u{tedjeti 38 mi-li junakuna. Jo{ 30 mili junaku-na u{tedjet}e se na fk snomte-leoniranju. Za polo vicu }e sesmanjiti i tro{ko vinaba ve ured-skog materi jala, {to zna~i u{te-

du 25 mili juna kuna, na vodi ipotro{nom materi jalu u{tedjet}e se 10 mili juna kuna, a na~i{}enju 9 mili junakuna.

Premi jerka je pritompodsje-tila da tro{ko vi gradnje jedne{kolskedvorane iznose{estmi-li juna kuna. Na vodi i potro-{nom materi jalu u{tedjet }e se10 mili juna kuna, na po{tan-

skimuslugama i potro{nomma-teri jalu 5 mili juna, a na naba vinamje {ta ja i tro{ko vimaodràvanja40 mili juna. Kosor jeizvi jestila da Ured za sredi{nju

ja vnu naba vu za jedno sa [u-marskim akultetom pripremapro jekt standardizaci je ured-

skognamje{ta ja za drà vne in-stituci je. Podsjetila je i na lanj-sko uvo|enje reda u naba vupla vogdizela za poljopri vredni-ke i ribare, ~ime se u{tedjelo150mili junakuna.

„Sve te u{tede pokazu ju dasmo punotogabacali te da tre-

ba promi jenitipona{anje. Ni u vremenima kada }e nam BDPrasti 4-5 posto nemamo pra vona bilokakav oblik rastro{nos-ti“, kazala je Kosor, dodav {i da }eu{te|eni no vac Vladausmjeri-ti u potporegospodarstvu. Spo-menula je i da su u{tede u pro-

ra~unu za 2010. bile3,5 mili jar-dikuna, a da je za 2011. i 2012.donesenaodluka o zamrza vanjuprora~unskih rashoda.

„U te zamrznute rasho deuvrstili smo dodatnih~etirimi-li jardeno vih ob veza za kama-te, pro vedbu izbora i popisastano vni{tva, za miro vine i ro-diljne naknade“, dodala je Ko-

sor. Istaknula je da je objedinja- vanje ja vne naba ve bila jednaod prvih odlukanjezinevlade ida je nailazila na brojne otpo-re dok u kona~nicini jepostalastvarnost.

„Prvi rezultati pokazu ju dasmo bili na dobrom putu. Poka-zali smo da se to ne samoispla-ti, nego da je jedini put ko jimmoramo i}i“, rekla je Kosor.

Olovke i spa jalicePrema njezinim ri je~ima,

po~elo se s u{tedama na, naoko,sitnim stvarima, poput omas-tera, olo vaka i spa jalica, a spo -menula je i da ju je predstojnik Ureda za sredi{njuja vnunaba-

vu Draèn Ivanu{ec izvi jestioda posto jezahtje vi za naru~iva-njevode s raznim okusima.

„Rekla sam ne, voda je voda,kada naru~ujemo vodu ondanekabudevoda, a neka svatkotko ima potrebe za dodatnimokusima to naru~i sam“, kazala

je Kosor.Ivanu{ec je na ja vio da bi usko-

rotrebalabitidonesenaodlukao odabiruteleonskogoperate-ra za drà vne slu`be.

„U dokumentaci ji za nadme-tanje napisali smo kakve tele-onske usluge èlimo, a na te-melju uspored be ci jena ko jesmo dosad pla}ali s iskustvimazemalja EU-a ko je pro vodeis-te mjere o~eku jemovelik pos-totaku{teda“, rekao je Ivanu{ecno vinarima.

Mari jan LIPOVAC

Smanjenje telefonskih

tro{ko va

vri jednost 11 {kolskih dvoranaU{tede u naba vi po jedinih roba za korisnike prora~una u idu}em bi razdoblju trebale dosegnuti 350lmili juna kuna, na ja vila je hrvatska premi jerka Jadranka Kosorl

JadrankaKosor: Voda je voda

PO SLIJE TINTE MOBITELIDok se lani naj vi{e u{tedjelo na naba vi

tin te za pisa~e - 10 mili juna kuna, u idu}imse godinama naj ve}e u{tede planira ju umobilnom telefoniranju, gdje }e se po tro{i ti50 pos to manje sredsta va i time u{tedje ti38 mili juna kuna



POMO] U KU]IOSLOBO\ENJE


Pranje ruku naprvom mjes tu

U danimakada nas virusinapada- ju sa svih stran a br itanska studi japokazu je da dio kri vice i nepa`njeleì na roditeljim a k o ji nisu usadi-l i d jeci potrebu za redo vnim pra-njem ruku.

âk tri ~et vrtineroditelja zaborav -ljapodsjetitidjecu da operurukepri-

jejela, pokazu jestudi ja jednearma-cijske tvrtke pro vedena na tri hiljadebritanskih roditelja.

Osim toga, ne vjero jatnih 57 postouop}e ni je svjesno toga da izostanak pranja ruku pri je obroka mo e uzro-ko vati tro vanje hranom, ali i sezonskimgripama i virozama.

Istraìvanje je pokazalo da velikibrojroditelja ne razumi je da ugroàva-

ju zdrav ljedjece ne u~e}i ih osno vamahigi jene.

Uzrok lomo va

deficit kalci jaNatri j, kali j, magnezi j, ko ji se to-

kom treninga i natjecanja gube zbogpo ja~anogzno jenja, potrebno je nado-knaditiotopinamako jesadr e elek tro-lite. Natrij i kalij va`ni su za ra vnoteùu tjelesnim teku}ina i kontrakci jumi-{i}a, a magnezij je vaàn za kontrakci-

jusr~anog mi{i}a.Kalcij sudjelu je u izgradnji kosti ju

i zubi, pro vodlji vosti ìv~anih po-draàja, izlu~ivanju inzulina, a vaàn

je za pra vilan rad srca, za rast i diobustanica i kontrakci jumi{i}a. Sporta-{icegubekalcij usli jednapornih tre-ninga. Deicitkalci jamoè uzroko va-ti~estelomo ve te je u prehranuoba-

vezno uklju~iti mli jeko i mli je~neproizvode.

NOVOSTI I PREPORUKE

Po vra tak {ezdese tih

Torbice s kop~amaiz 50-ih i 60-ih godi-navoljele su generaci je èna i sada su po-no vno u modi i vri jeme je da ih vi za voli-te. Ono {to je karakteristi~no za njih je dana sebiima jujednu ili vi{evelikihkop~a,ko je su ujedno i njihov ukras. Bilo da se ra-dilo o elegantni jemmodelu te torbe ili pak o modeluko ji vas podsje}a na po{tare ili{kolskedane, sigurno}eteuìvati u njiho-

vomno{enju, jer ih moètekombinirati srazli~itim stilo vima odi je vanja.

Kada u torbicutrebatesta viti ru`, mobi-tel, klju~eve od auta i osno vnedokumen-te, ova torbica prekoramena je sa vr{ena.

Ove torbice nose se preko ramena, anjiho vidugikai{e vimogubitina~injeni odrazli~itihmateri jala, od metala, koè, njiho-

vekombinaci je, bisera... Uvi jek je posto ja-la odre|enaotmjenost u toj vrsti torbe, pa

je stogaiskoristite u punom smislu ri je~i.

MODA, STIL, TRENDOVI

Ne di jeli te {minku Vatu za nano{enje pudera ne mo eteprati. Stoga je najboljezami jeniti je sva-kih {est sedmica. Moète kupiti vre}icuobi~ne vate u trgo vini, ovako}eteu{tedje-tidostanov ca, a tra ja}edugo. Samo je po-trebno otkidati jastu~i}e po svo joj volji.

Spu`vice i ~etkice za nano{enje {min-ketrebatepratisvakih {estsedmica. Ima-te li izrazitomasnu koù, preporu~uje sei ~e{}e, odnosno svake ~etirisedmice.

Nemojte ni s kim di jeliti aplikatore za{minku ili samu {minku, pa ~ak ni s naj-boljom pri jateljicom ili ~lano vimaobite-lji. Svako ima razli~itukoù i svo jebakte-ri je i ne znatekako }e njiho vereagirati na

va{oj koì i obratno.Kremenemojtenanositiprlja vimprsti-

ma, negokomadi}em vateko ji}ete samo jednom umo~iti u kremu. Torbicu za{minku tako|er trebate dr ati ~istom.Kada perete ~etkice i spu`vice, istresisve iz torbice i prebri{ite je vatom na-mo~enom u maloalkohola.

LJEPO TA, KOZME TIKA

Priprema:Za ti jestopomi je{ajtebra{no, kakao,

so i pra{ak za peci vo. U drugoj posudikremasto izraditemaslac i sme|i {e}er(2-3 minute). U posudu s maslacemumi je{ajteburbon vanilin {e}er i uma-njak. Dodajte mje{a vinu s bra{nom ikratko miksajte samo do jednoli~noobo jene smjese.

Pecite u prethodnozagri janojpe}ni-ci na 180 stepeni 20-25 minuta. Za gla-zuru na laganoj vatri ili u mikro valnoj

pe}niciotopite~okoladu pa umi je{ajtemaslac dok se ne rastopi.Pe~en kola~izvadite iz pe}nice i skini-

teobru~. Glazuru izlijte na sredinukola~apa ra vnomjernopremaìte do 1 cm od ru-ba. Kola~posipajtesjeckanimpistaci jama.

Po trebno:

120 gbra{na

20 gkvalitetnog kakaa

1 ra vna ka{i~ica pra-{ka za peci vo

nekoliko zrnca soli 100 g maslaca 80 g sme|eg {e}era

1 burbon vanilin{e}er

1 ùmanjak Za glazuru:100 g~okoladeza kuhanje 40 gmaslaca i 20 g

sjeckanihpistaci ja

Carski ~okoladni uìtak

RECEPT DANA

Veoma bistevoljeli dne vni

bora vak ili trpezari ju da ukra-sitemalom zelenom oazom,ali u va{emstanunemado vo-ljnodne vnog svjetla. Sre}om,posto jesobne biljkeko je ve-omadobrouspi je va ju i u uslo-

vima slabog os vjetljenja.Me|u njima se izdva ja ju:

Maranta - Uzga ja se zbog li- jepih pro{aranih listo va ko jiizgleda ju kao da su rukomoslikani. Zanimlji vo je da selisto vimaranteno}uuvi ja ju iusprav lja ju. Temperatura utoku zime ne smi je da budenià od 10 stepeni. Ukoliko suizlo ene jakomsuncu, listo vibli jede i dobi ja ju opekotine.

Potrebna im je velika vla`nost vazduha i svakodne vno oro-{a vanje prokuhanom ili des-tilo vanom vodom. Ljetizali-

je vanjemorabiti obilno, dva-tri puta sedmi~no, zimi je-danput u 7-10 dana.

Dracene - Veoma su otpor-ne i li jepedekorati vne biljke.Rod dracena sadr i 40 vrstatropskihbiljaka, ali samodra-cena deremenzis, dreacenarefexa i dracenagoldseanapodnosesjeno vite uslo ve. Pri-

ja im prili~novisokatempera-tura od 18 do 21 stepen, alimogupodni jeti i niè uz sma-njeno zali je vanje. Dracene

trebamanje zali je vatitokomzime, jedanput u 15-20 dana,

ljeti dva putasedmi~no. Pri- ja im oro{a vanje vodom so-bnetemperature dva putase-dmi~no.

Palme- Prikladna su deko-raci ja za dne vni bora vak, amoguposluìti i za razdva ja-nje prostori ja. Karakteri{e ihspori rast. Osno vniuslo viko-

je im treba obezbi jediti supolusjena ili sjena i umjerenotoplo mjesto tokom zime sanajni om temperaturom od15 stepeni. Tokom zime pal-mezali je vajte umjereno, a uprolje}e i ljeto obilno dva-tri

puta sedmi~no. Oba veznooro{a vajtelisto ve.

Sobne biljke za sjeno vi ta mjes ta

Maran tu dalje od suncaPro{arane listo ve marante, dracenu ili palmu zimi umjereno zalje vajte



KORAK NAPRIJEDOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 41

Otkazana Battle fieldPC igra

Battlefeldran{iza jeostala bez svo jadva di jela kad je generalnidirektorkom-pani je DICE Karl Magnus Troedssonobjelodanione{to{to je ve}inaigra~adu-gopretpostav ljala. U postu na zvani~nom

Battlefeldblogu on je pot vrdio da su PC verzi ja Battlefeld 1943 igre iz 2009. go-dine, kao i pro{logodi{nji Onslaghtdo-datak za Battlefeld Bad Company 2 ot-kazani. Iz ove kompani jena vode da }enasta viti da podràva ju Battlefeld 2 iprethodne igre, ali da je vri jeme da se vi-{e okrenesljede}emvelikomkoraku zaDICE, a to je izda vanjeBattlefeld3 ko-

ju}e pokretatimo}niFrostbite2 engine.

MSI WindTopPrvi all-in-one modelkompani je MSI

za teku}ugodinu je poznat kao Wind Top AE2240 i u pitanju je tanki, bi jelobo je-nimodel sa ekranomduìne di jagona-le 21.6“ ko ji moè da prikaèslikurezo-luci je 1920x1080piksela i ko ji je baziranna najno vi jojgeneraci jiIntelo vihmobil-

nih platormi Calpela. Dimenzi je ovogra~unara su 554x403.5x62.5 mm pri~emu korisnici mogu da se odlu~e zaPentiumP6100, Core i3 ili Core i5 proce-sor, 2/$ GB sistemskememori je, harddri-

ve kapaciteta 640 GB kao i Intel HDgrafku, GigabitniEthernet, 802.11 b/g/n

WiFi, SuperMulti DVD reza~, 6-in-1 ~ita~kartica, 1.3 MP Web kameru, kao i dvaugra|ena zvu~nika.

NGP potenci jalOtkako je kompani jaSonyna ja vila da

u toku godineplanira da na trì{tu po-nudigeneraci juhandheld konzoleko ja}e se zvaniNextGenerationPlayStationanaliti~ari se prostoutrku ju u procjena-mako je se odnose na ci jenu, ali i na po-tenci jal ove konzole da nadma{i svog

prethodnika,odnosnooriginalnuPlaySta-tionPortablekonzolu. Premanekimin-ormaci jama naj vjero vatni ja ci jena ovekonzole }e biti izme|u 300 i 350 dolarakad se po ja vi, a to je u sezoni praznika.

Analiti~ari smatra ju da bi ova konzolamogla da zabilje i dobru proda ju i na-dma{i PS u Evropi i Sje vernojAmerici,jersu to trì{ta na ko jima se originalnakon-zolani je pokazalanaro~ito uspje{nom.

Interaktivni pro jektoriKompani jaEpson predsta vila je naj-

no vi jeinterakti vnepro jektore: modeleEB-455Wi i EB-465i. Ova dva ure|ajaomogu}ava ju{kolama da jednosta vnoi po voljnoprimi jeneinterakti vnimetodu~enja, budu}i da je sve {to je potrebnoza po~etakuklju~eno u ponudu: pro je-

ktor, digitalna olov ka i zidninosa~. Bezpotrebe za posebnim platnom ili inte-rakti vnom tablom, ovo prilagodlji vorje{enjemoèu~initisvakuradnupo vr{i-nuinterakti vnom – ~ak i radni sto. Dok su interakti vne table ograni~ene ve-li~inom, a ve}e vi{eko{ta ju, Epsonovje-dinstveni dizajn na principu ogledalazna~i da ovi pro jektori pro jektu juslike

velikihormata sa male udaljenosti.

Napredni ji 600D ima DIGIC4procesor i senzor rezoluci je 18megapiksela, jednak kao na mo-delu 550D, a naj ve}a no vost jezakre tni pozadin ski 3-i n~ niekran. Fotoaparatmoè snima-ti video u rezoluci ji 1080p, adodana je podr{ka za beì~nirad s bljeskalicom. Paralelno sotoaparatom predstav ljen je ikozmeti~ki obnov ljen objektiv 18-55mm 3.5-5.6 IS II. ModelEOS 1100D

nami jenjen je po~etnicima usvi jetu SLR otoaparata. Dolazitako|er s procesorom DIGIC 4,no rezoluci ja senzora i zn osiniìh 12,2 megapiksela, a video

je mogu}e snimati u rezoluci ji720p, prenosi Bug. PozadinskiLCD ekran ima di jagonalu od2,7 in~a. Preporu~ena prodajnaci jena modela 600D za ame-ri~ko tr i{te iznosi 800 dolara,odnosno 900 dolara ukoliko sekupu je u kombinaci ji s obje-kti vom 18-55. Model1100D ko-{ta 600 dolaraza jedno s objekti-

vom. S isporukama naa m e r i -~ko tr i-

{tezapo-~inje sesljede}egmje seca.

Canon EOS600D i 1100D

Epson je predsta vio no viure|aj za umnoàvanjeopti~kihdisko va - Epson DiscproducerPP-50. Ovaj model nami jenjen

je korisnicima ko ji objav lju ju

do 400 opti~kih disko va mje-se~no. Potpuno je automatizi-r an , a mo è a ut omat skiumnoìti do 50 disko va u je-dnom na vratu iomogu}ava o-to-realisti~anispis na CD i DVDmedi je u {est bo ja.

Nasto je}i napra viti ure|ajko- ji omogu}ava proizvodnju beznadzora, s niskim rizikom po-gre{ke, Epson se oslonio na is-kustvo u proizvodnji robota i

razvio je patentiranu AcuGriprobotsku rukuko ja iz hrpe dis-ko va uzima samo jedan, ~ak iako se disko vi „zali jepe“ jedanza drugi. U proda ju kre}e odmarta ove godine po prepo-ru~enoj ci jeni od 2.100 eura.

UmnoàvanjeDISKOVA ZA MA SE

Ure|aji zasno vani na pro-cesorima OMAP 4 tek bi sesadatrebalipo ja viti na trì{tu,dok se oni ko jepokre}e no viOMAP 5 u proda ji o~eku ju udrugojpolo vini 2012. godine.

Kompani ja Texas Instru-ments predsta vila je no vugeneraci jumobilnihproceso-ra OMAP 5, ko ji se na trì{tu

o~eku ju u drugoj p olo vicisljede} e g odine. OMAP 5predstav ljalini ju~etvero jez-grenih procesora ra|enih u28-nanometarskomproizvo-

dnom procesu s tim da sudvi jejezgre ARM Cortex A15takta 2 GHz zaduène za per-ormanse, a dvi jejezgre ARMM4 ima ju zada}u osiguratibr i odzivsistema i obra|iva-tinezahtje vne poslo ve.

îpo vi }e imati i no vugra-f~ku jezgru Power VRSGX544, pet puta brù od

grafke u procesorimaOMAP4. Grafka, osim kvalitetnogprikaza 3D sadràja, mo}i }eprikazi vatipuni1080pvideou 60 sli~ica u sekundi ili 3D

video iste rezoluci je u 30sli~ica u sekundi. Tu su jo{podr{ka za 24-megapiksel-nekamere, hardverskuvirtu-alizaci ju, do 8 GB ra dneme-mori je, DLP Picopro jektorei sva moderna su~elja poputUSB-a 3.0 i HDMI-ja 1.4a.

U planu su dva ~ipa,OMAP5430 za pametnetele-

one te OMAP5432 s po-dr{kom za dvokanal niDDR3/DDR3L za table te,prenosnike i ostalemobilneure|aje.

Dok se ~ek a jul

ure|a jil

za sno va ni nal

pro ce so ri malOMAP 4l

Ve} na javljen OMAP 5

Mobilni Gmail dobio

Priority Inbox Priority Inbox je neda vnopredstav ljena

mogu}nostGmailako jasamapronalazibi-tnu e-po{tu i stav lja je na vrh va{eg inboxa,a sada je ta opci jadostupna i na mobilnimure|ajima. Kad uklju~ite tu opci ju u des-ktopverzi jiGmaila, vidjet }ete no vedire-ktori je s va`nom po{tom kao opci je i u mo-

bilnojverzi ji Gmaila.Maleni ` uti marker u obliku strelice

ozna~avava`nu(important) po{tu; ako jestrelicapopunjena ùtom bo jom, zna~i da

je ri je~ o va`noj i nepro~itanoj po{ti, a ako je popunjenabi jelom, to je va`na po{tako- ju ste ve} pro~itali.

Ta je opci jadostupna na svim mobilnim web pregle dnicima ko ji podràva juHTML5, dakle radit }e na ure|ajima s Androidom 1.5+ ili iOS-om 3+.

Kompani ja Hewlett-Packard predsta vila je dva prenosi va ra~unara, u speci jalnojse-ri j i r azvi jenoj u saradnji sa kompani jomRossignol, ko ja proizvodiski ja{ku opremu.Dizajnprenosi vih ra~unara identi~an je di-zajnuski ja{keopreme, a ure|aji su nami-

jenjeni ljubiteljima zimskih sporto va i svi-mako ji volestilizo vanutehniku vrhunskihperormansi.

Prenosi vi ra~unari iz seri je HP Pa viliondv6 Rossignolpratedizajnènskihski ja At-traxionVIII Echo i mu{kog modelaFreeri-de S7, Rossignol ski ja.

Oba mode la su sa ek skluzi vnimsadràjem i utrolom odgo vara ju}eg di-zajna, a seri ja HP Pa vilion dv6 Rossignolmoè da se prilagoditi izborom ek skluzi-

vnih pozadina e kr ana ko je je dizajniraoRos signol. Pri kreiranju ski ja kompani jaRossignol vodi ra~una o o~uvanju ìvotnesre-dine, pa je i pako vanje prenosi vih ra~unaranaprav ljeno od recikliranihmateri jala, a ko-ri{tena je i bo ja na baziso je i vode.

HP i Rossignol

Ra~unari zaljubi telje zimskihspor to va



Dokazi o ek splozi ji supernove u ostacimaalumini ja 22 (zajedno s drugim nau~nim i mito-lo{kim dokazima), prona|eni

u koncentriranomobliku na ru-buna{eg Sun~eva sistema, po-mogli su Allanu i Delairu da za-klju~e kako je zvjezdani prasak

vjero vat no i zaz vao maso vnouni{tenje. @eljeznaruda~a u ze-mlji od pri je oko 11.000 godina,~iji je magnetskipolaritetnaglopreokrenut, tako|er svjedo~i osilo vitom vanzemaljskom su-sretu s magnetski sna`nom si-lom u istomrazdoblju.

PaulLa Violette, doktorflozo-f je, autor knjige „EarthUnderFire: Humanity’s Sur vi val o the

Apocalypse“ (Zemlja pod va-trom: ~o vje~anstvo pre iv lja va

Apokalipsu), otkrio je dokaze o

druga~ijoj vrstikataklizme- ni-zukosmi~kih valo vako ji su nas-taliusljed ek splozi je u jezgriga-laksi je. Kad je u{ao u na{ Sun~ev sistem, taj je „galakti~ki super-

val“ (najmo}ni jienergeti~kie-nomen u galaksi ji) zaci jelopre-

kinuosposobnostsun~evog vje-tra da odbacu je ve}i dio ~esticakozmi~ke pra{ine, zapra voomo-gu}uju}i me|uz vjezdanomvje-

tru da se poigra va s nama.La Violette, nau~nik sistema i

fzi~ar, prona{ao je visokekon-centraci jekosmi~kepra{ine nadubinamaledenogdoba na ne-dirnutompolarnomledu Gren-landa. Odredio je koli~inu ko-smi~ke pra{ine u uzorcimaledamjere}i koli~inu iridi ja, metalako ji je ri jetkost na Zemlji, ali gaima u obi ju u vanzemaljskomemateri jalu. Starauniormnapre-tpostav ka glasi da se brzinata-loènja kosmi~ke pra{ine u tlune mi jenjamilionimagodina, aliLa Violette je na{ao neobi~no

visokukoncentraci ju u tim uzor-cima, kao i druge dokaze ko ji

ukazu ju na kosmi~kog posjetite-lja tokom ledenogadoba.

Otkri}e `ljebo vaU knjizi „Eart h Under Fire“,

sinteziastroizike, dre vnih mi-to va i ezoteri~nih preda ja, La-

Violetterazra|uje scenarij da je

enomen super vala neda vnopro{ao kroz na{ Sun~ev sis-tem. U svo je dokaze uklju~ujeotkri}e uskih `ljebo va, poputonih na gramoonskoj plo~i, uprstenimaSaturna, do ko jih jedo{lasvemirska letjelicaNASA-

e Voyager 2 - ko ji bi se, da su

doistastarimilionegodina, ka-ko tvrde uniormisti, do sada

ve} spo jili. La Violette obja{-nja va kako je super val mogaoizazvatitakve`ljebo ve na prste-nima, dok Allan i Delairopisu-

ju kako je „komad“ superno ve

poremetio putanje i rotaci jesusjednih planeta. Neki su is-traìva~i tvrdili, ~ak i pri je po-sjete Voyagera, da su Saturno-

vi prsten i mo`d a s tari samo10.000 ili 20.000 godina, {to seuklapa u vremenskorazdobljeu ko jeLa Violette, Allan i Dela-ir svrsta va ju kataklizmu.

U roku od nekoliko mjesecinakondoga|aja, kaè La Violet-te, pla{t kosmi~ke pra{ine iza-zvao bi velike klimatske pro-mjene na Zemlji, razdoblja mra-ka, o{trehladno}e i zatim ek stre-mne vru}ine, obilnih popla va i

visokih temperatura ko je svespalju ju, dok je pra{inadjelo va-la na Sunce, „uzroku ju}i njego-

vo akti vno, rasplamsano sta-nje“, rekao je La Violette. „Akomoète zamislitinajgorusolar-

nuolu ju do ko je je ikad do{lo teto po ja~ate 1.000 ili 100.000 pu-tako ja bi neprestano tra jala.. .Tada dobi vate mogu}nost daposljedice ne~egtakvogprogu-ta ju Zemlju.

La Violettegradi nau~ne i mi-

FELJTONOSLOBO\ENJE

ponedjeljak, 10. januar 2011. godine42 FELJTONOSLOBO\ENJE42

Pi{e: Mirko PEJANOVI]

No vu strukturupoliti~kog plu-ralizma u BiH ozna~i}e tri jedno-nacionalne stranke: Strankade-mokratskeakci je, Hrvatske de-mokratska za jedni ca BiH iSrpska demokratska stranka.Kao apsolutni pobjednici naprvim vi{estrana~kim izborimau no vembru 1990. godine, trietni~ke stranke }e, umjestoko-

alici je sa politi~kim programom,ormirati partnerstvo u podjeli vr{enja zakonoda vne i iz vr{ne vlasti. U prvoj godini njiho vogza jedni~kog vr{enjavlasti (1991)pokazale su se bitne razlike upolit i~ kim k oncep ci jama uodnosu na drà vnost BiH.

Rasplet suprotstav ljenihkon-cepci ja izveden je pro vo|enjemreerenduma o neza visnom isu verenomrazvitku dràve BiH1992. godine, na jednoj strani, iagresi jomMilo{e vi}evog reìmana BiH, s drugestrane. Rat je na-kon~etirigodineza vr{en posre-do vanjem me|unarodne za je-dnice.

Budu}i da je Dejtonskimiro-

v ni sporazum 1995. godineusposta vio no vo ustrojstvodràve BiH, ko je je, u velikojmjeri, zasno vano na etni~kom~i{}enju i etni~kim podjelamatokom ~etverogodi{njeg rata, up rv im p ostrat ni m i zb orima1996. godine obnav lja se domi-naci ja i pobjeda etni~kih strana-ka: SDA, HDZBiH i SDS-a.

Dvi je ra vni

Po vjerenje izbornog ti jela uove tri etni~ke strankepokaza-lo se i kao no v a p ostratnaetni~kahomogenizaci ja gra|anaBiH. Gra|anski blok stranakaosvo jio je samo 14 postoposla-ni~kih mandata u ParlamentuBiH i time do veden u pozici jumarginalizo vanogpoliti~kog su-bjekta. Ovim je institutopozici-

je u pluralnomsistemu vlastido- veden u pitanje.

Razvoj unutra{nje strukturepolit i~kog pluralizma u BiHodvi ja se primarno na dvi je ra-

vni. Zapra vo, jav lja ju se dvi jeskupinepoliti~kih stranakako-

je ~ine strukturuvi{estrana~kog

sistema u BiH. Za razliku od

va e}eg modela vi{epartijskogsistema u demokratskim dràva-maEvrope, gdje se on jav lja kaolje vica, desnica i centar, u BiH sestrukturapoliti~kog pluralizmausposta vila kao blok etni~kihstranaka i blok gra|ans kih -multietni~kihstranaka. Kako seetni~ke stranke od svogosni va-nja razvi ja ju kao pokreti i nosi-o ci ideologi je etnonacionali-zma, one su u vi{epartijskimizborima: 1990, 1996, 1998. i2002. godinebileapsolutni po-bjednici. Izostala je njiho vapo-

bjeda samo u izborima 2000.

godine.Izborna pobjeda Ali janse za

demokratske promjene 2000.godine, ko ja je bila oblik udruìvanja gra|anskih parti jasoci jaldemokratskog i liberal-nog usmjerenja, zbog kratko}emandata od dvi je godine, a izbog vlastitih slabosti, ni je us-pjela da osvo jipobjedu na izbo-rima 2002. godine.

Na stran a~k oj a reni BiHuve}ava se broj stranakako je senatje~u u izbornim kampanja-ma. Na izborima 1990. godine

u~estvo valo je 42 stranke; 1996.

godine u~estvo valo je 99 strana-ka; 1998. godine u~estvo vale su83 stranke, dok su 2000. godineu~estvo vale 54 stranke i 2002.godine 57 stranaka. Ovo pokazu-

je da je vi{estrana~ki sistemato-mizo van i da to nepo voljnouti~ena ormiranje jake, kompeten-tne i parlamentarne ve}ine iopozici je.

Politi~ki pluralizam u BiH za-sno van na etni~koj osno vi, zbog

istorijskenemogu}nosti da pos-ti e me|usobni strana~ki kon-senzus u pitanjima dr a vnograzvitka, predstav ljastalnuopa-snost za blokaduunkcionisanjapoliti~kog sistema i za stabilanrazvitak bh. dru{tva. (Za 14 go-dina posto janja etni~ke parti jenisupokrenule i realizo valeni-

jedan ve}i pro jekat drà vnograzvo ja, kao {to je izgradnjaautoputa, hidrocentrala, stu-dentskih naselja, èljezni~kihpruga i dr.)

U uslo vima angaòvanjame|unarodneza jednice u BiHopa snost sukoba izme|uetni~kih stranakani jeotklonje-

na, ve} je samo odgo|ena. U

Knjiga „Ogledi o drà vnosti i politi~kom razvo juBosne i Her-cego vine“, u izdanju TKD [ahinpa{i},sadrì tematskistruktu-riraneistraìva~kestudi je, ~lanke i inter vjuenastale od 2000.do 2010. godine. Istraìva~kestudi je su napisane i objav ljeneu okviru nau~noistraìva~kih pro jekataizvedenih na Fakulte-tupoliti~kih naukaUni verziteta u Sara je vu i pro jekataizvede-nih u saradnji s Fakultetom za dru`benevede Uni verziteta uLjubljani. Radi se o nau~noistraìva~kimpro jektima u podru~jurazvo jalokalnesamoupra ve u BiH i karakteru, strukturi i un-kcioniranju politi~kog pluralizma u Slo veni ji i BiH.

Autor knjige je biv {i ~lan Predsjedni{tvaRepublike BiH i aktu-elnidekan FPN-a u Sara je vu.

Ogledi o drà vnos ti i poli ti~kom razvo ju BiH (26)


Zabranjena povi est (17)

[ta su znali dre vni narodiLa Violette gradi nau~ne i mitolo{ke temelje za kataklizmu kao cikli~an doga|aj, ponavljanje eksplozi ja

jezgre galaksi je u ciklusima od oko 26.000 godina - razdoblje ko je se moè po vezati s izmjenama

ekvinoci ja. Toliko tra je jedna Velika godina ko ju pozna ju stari Grci, sljedbenici Zaratustre i Kinezi

Da li je eksplozi a supernove izazva a masovno uni{tenje na Zemlji

Opasnost od sukoba

je samo odgo|enaU svomdjelo vanju, a to se i u dru{tvenoj praksi pot vrdilo, etni~keparti je generi{udru{tvenusvi jesto nemogu}nostiza jedni~kogìvljenja izme|u srpskog, hrvatskog i bo{nja~kog naroda



FELJTONOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 43

NA DANA[NJI DAN

1540.U Rudaj Fildsu kod êstera, u Engleskoj,odràna prva trka konja.

1788.Austrijski car Josif II objavio rat Turskoj. Ratokon~an 1791. po Austriju nepovoljnim Svi-

{tovskim mirom, jer nije zadobila teritorijalno pro{irenje.

1801.Mirovnim ugovorom Austrije i NapoleonoveFrancuske u Linevilu na sjeveroistoku Fran-

cuske prestalo da postoji Sveto rimsko carstvo, iako se carFranc II Habsburg odrekao titule rimskog cara njema~kognaroda pet godina kasnije.

1849.Italijanski revolucionar \uzepe Macini pro-glasio Rim republikom.

1909.Francuska i Njema~ka postigle sporazum oMaroku. Berlin priznao posebne interese

Pariza u toj zemlji u zamenu za ekonomske koncesije.

1917.Zbog poku{aja bugarske vojske da mobili{esrpske regrute u okupiranim oblastima u

ju`noj Srbiji, u Prvom svjetskom ratu, izbio Topli~ki usta-nak. Pored po~etnih uspjeha i stvaranja slobodne teritorijesa sjedi{tem u Toplici, ustanak ugu{en krajem marta. Bu-gari za odmazdu pobili 20.000 ljudi, uklju~uju}i ène i dje-cu, i uni{tili nekoliko desetina sela izme|u Prokuplja i Les-kovca.

1934.Jugoslavija, Gr~ka, Turska i Rumunija u Ati-

ni potpisale Balkanski pakt, odbrambeni sa-vez za za{titu od bugarskih i italijanskih te`nji. IzbijanjemDrugog svjetskog rata savez oslabio zbog razli~itih stavova~lanica prema Njema~koj i Italiji, a pristupanjem Rumunije iJugoslavije Trojnom paktu se raspao.

1942.U njujor{koj luci izbio poàr na francuskomputni~kom brodu Normandija, tada naj-

ve}em i najelegantnijem u svijetu. Brod potonuo.

1943.Te{ke borbe za pacifi~ko ostrvo Gvadalkanalokon~ane u Drugom svjetskom ratu pobje-

dom SAD-a nad japanskim snagama.

1957.U Portugaliji umro Miklo{ Horti, ma|arskidiktator. Kao zapovjednik krstarice Navara

u~estvovao u gu{enju pobune mornara u Boki kotorskoj1918, uveo Ma|arsku u rat na strani Hitlera i u~estvovao uagresiji na Jugoslaviju. Odgovoran za istrebljenje Jevreja izlo~ine nad civilima. Po zbacivanja pobjegao u Portugaliju.

U Jugoslaviji progla{en za ratnog zlo~inca zbog masovnihlikvidacija civila u Vojvodini.

1962.Jamajka postala nezavisna dràva u okvirubritanskog Komonvelta.

1969.Boing 747 dàmbo-dèt obavio prvi probnilet.

1977.Umro ruski konstruktor aviona Sergej Vladi-mirovi~ Ilju{in. Tokom tri decenije konstru-

isao vi{e od 50 tipova aviona, posebno poznat po oklop-nom juri{nom avionu Il-2, konstruisanom za potrebe sov-jetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svjetskom ratu.

1981.General Voj}eh Jaruzelski postao predsjed-nik Vlade Poljske.

1991.Na referendumu u Litvaniji, iz kojeg su biliisklju~eni gra|ani ruske nacionalnosti, vi{e

od 90 posto bira~a glasalo za otcjepljenje od SSSR-a.

1996.U eksploziji u Londonu, koju su podmetnulipripadnici Irske republikanske armije, pogi-

nule dvije osobe, povrije|eno njih 100. Tim napadom prek-inuto 17 mjeseci dugo primirje.

1999.Kina prekinula diplomatske odnose s Make-donijom zbog odluke Vlade u Skoplju da us-

postavi diplomatske odnose s Tajvanom.

2002.Umrla britanska princeza Margaret, sestrakraljice Elizabete, poznata po glamuroznom

i burnom ìvotu.

2008.Dva ulja na platnu Pabla Pikasa (1881-1939)iz muzeja [prengel u Hanoveru u Njema~koj,

ukradena su na izlo`bi u [vajcarskoj. Slike „Glava konja“(1962) i „â{a i bokal“ (1944) nestale su iz kulturnog centrau mjestu Fefikon u isto~nom dijelu [vajcarske. Njihova vri-jednost procijenjena je na tri miliona eura.

2008.Francuski ultradesni~ar @an-Mari le Penosu|en na uslovnu kaznu od tri mjeseca za-

tvora zbog izjave da nacisti~ka okupacija Francuske „nijebila naro~ito nehumana“. Le Pen je progla{en krivim za po-ricanje zlo~ina protiv humanosti i sau~esni{tva u osporava-nju ratnih zlo~ina na osnovu komentara koje je izrekao u in-tervjuu za jedan ultradesni~arski magazin 2005.

svom djelo vanju, a to se i u

dru{tvenoj praksi pot vrdilo,etni~ke parti jegeneri{u dru{-tvenusvi jest o nemogu}nos-ti za jedni~k og ìv lje njaizme|u srpskog, hrvatskog ibo{nja~kognaroda. Etni~kimstrankama je imanentna po-liti~kadjelatnostunutarko jese vr{ietni~ka teritori jalizaci-

javlasti po modelu: jedanna-rod - jedna stranka - jedan

vo|a.

No va stra tegi ja

SDS je usposta vila etni~ku ve}inu srpskog naroda nazaokruènom prostoru - Re-publici Srpskoj. U kantoni-

maFederaci je BiH tako|e se

obliku juprostori sa izrazitom

ve}inom bo{nja~kog i hrvat-skog naroda.Usposta va strukture poli-

ti~kog pluralizma u BiH ko ja}e dominantnobitizasno va-na na politi~kojreprezentaci-

ji gra|anina i njego vog indi- vidualnoginteresa, a ne inte-resanacionalnogkolekti vite-ta, pretpostav lja no vustrate-gi ju me|unarodne za jedni-ce naspram razvo ja vi{estra-na~kog sistema u BiH, a {topodrazumi je va i uvo|enje re-ormepoliti~kog pluralizma uBiH unutar cjeline reormebh. dru{tva u procesuintegra-ci je u Evropskuuni ju.

Pitanje etni~ke ra vnopra-

vnosti naroda u BiH: bo{-

nja~kog, hrvatskog, srpskog iskupine ostal ih naroda, nerje {a va se posto janjemetni~kihstranaka. o pitanje serje{a va primjenom usta vnogprincipa o ra vnopra vnoj i sraz-mjernojzastupljenostinarodau organimaja vnevlasti i to nasvim ni voima vlasti. Na te-meljuovogusta vnogprincipaosigura va se multietni~kisas-tav dr a vne strukture. Krozposto janje Doma naroda uParlamentu BiH {titi se poli-ti~ko pra vo gra|ana na naci-onalnura vnopra vnost i naci-onalni identitet u dr avi ko jaima multietni~ku strukturu.

(Kraj)

tolo{ketemelje za kataklizmukao cikli~andoga|aj, ponav -ljanje ek splozi ja jezgre gala-ksi je u ciklu sima od oko26.000 godina - razdoblje ko-

je se mo e po vezati s izmjena-ma ekvinoci ja. olikotra jeje-dnaVelikagodinako jupozna-

justari Grci, sljedbeniciZara-tustre i Kinezi. Hinduskireli-giozni tek sto vi spominju isticiklus, sli jed zaostalih i napre-dnihrazdoblja, ko ja kao da supo vezana s putanjom na{egSun~evog sistema oko sredi-

{tagalaksi je. o je o~iti astro-lo{kiokus„Sredi{njegSunca“posto janja, Brahme, ~ijisvjes-tan doìv ljaj rezultira tran-scendentalnom e k stazom iosloba|anjem od ciklusapa-tnji smrtnika, ili karmom.

„Ciklu s e k splozi ja jezgregalaksi je jo{je jedanvaànci-klus na ko j i Z eml ja morara~unati“, kaè La Violette, na-

vode}i brojne dre vne preda- je, od ko jih mnogeotkri va juda su napredno pozna vanjeastronomi je, a time i napre-dna ljudska bi}a, posto jali u

vremenimapri je kataklizme.

Vremenska kapsula

Zodi jak je, zapra vo, kaèLa Violette, vjero vatnostigaodo nas kao kriptogram - vre-

menskakapsula - osmi{ljenatako da nas upozori na stalneemanaci je iz jezgregalaksi je,a Sfnga i piramide na visora-

vni Gizasto je kao astronom-ski spomenik velikoj katas-trof. Liko vi Zodi jaka, rekao

nam je Delair, po jav lju ju se u ve}ini mito va o katastrof.

Uni verzalnost poruke te vremenskekapsule, znanje okozmi~kimciklusima, te{ko jeignorirati.

La Violette i ostalinalaze jeprikri venu u brojnimmito vi-ma, u kulturnim i misti~nimtradici jama te u svjetskojme-galits ko j a rhitekturi. (Vidi„Te Orion Mystery: Unloc-king the Secrets o the Pyra-mids“ - ajnaOriona: otkri va-

nje tajni piramida RobertaBauvala; „Fingerprints o theGods: Te Evidence od Earth’sLost Ci vilization - Otiscibogo-

va: dokazi o izgubljenoj ci vi-lizaci ji na Zemlji Gra jamaHancocka; „Te Message o the Sphinx: A Quest or theHidden Legacy o Mankind“- Poruka Sfnge: potraga zaskri venim nasli je|em ~o-

vje~anstva GranamaHancoc-ka i RobertaBauvala. Kako tiautorinagla{a va ju, dre vni mi-to vi iz svih di jelo va svi jetago vore o pomorskomnaroduko ji je, ~ini se, bio ~uvar na-prednogznanja. Njiho va uni-

verzalnaporuka, o~itopreni- jeta iz zaborav ljenogsvi jeta odpri je kataklizme, poti~e naljudskiprogres, kao i na sklads izvoromsvega stvaranja.

(Su tra: U korist

Op}eg po topa)

Knjiga„Zabranjenapo vi jest“ (ForbiddenHistory) ne bi bi-laobjav ljena da ni jebilo~asopisa„AtlantisRising“ i srodnihpro-

jekata. Svi izvoriko ji su desetgodinapunili stranice tog ~aso-pisatako|er su posluìli za stvaranje ove knjige. Ljudiko ji supridoni jeliaktuelizaci ji~asopisaAtlantisRisingpretvorili su „Za-branjenupo vi jest“ u stvarnost. Premda je ta~no, kaèautor, daova knjigadonosisamomanji dio materi jala~asopisa„Atlan-tis Rising“, to je najbolje od svega {to ~asopis mo e ponuditi.

Urednik i izda va~„AtlantisRisinga“ J. DouglasKenyon je pu-blikaci ju„Zabranjenapo vi jest“ (Pretpo vi jesnetehnologi je, van-zemaljskainter venci ja i pre{u}eno pori jekloci vilizaci je) pri-premio zahvalju ju}i prilozima Christophera Dunna, RandFlem-Atha, WillaHarta, FrankaJosepha, Moireaimmsa i broj-nihdrugihautora, a posve}ena je sve ve}embro ju nau~nika

i u~enjakako ji su spremniriskiratiproesionalni ugled i pri- vilegi je za ne{totakoprolazno kao {to je istina.

Ju ij V. Andropov

1984. UmroJurij Vladimiro-

vi~ Andropov,{e so vjetske

dràve i vlada- ju}e Komunis-

ti~ke parti je.Biv {i {e KGB-a,ko ji je nasli jedio

LeonidaBre`nje va, bio

na vlastimanjeod 16 mjeseci.

Bitka za ranjenike

1943. Po~eoproti vnapad

partizana u Dru-gogsvjetskom

ratuprotiv zdruènih nje-

ma~kih, itali jan-skih i hrvatskihsnaga na Nere-tvi, Bitka za ra-njenike. Po~et-

kommarta osampartizanskih bri-

gada odbacilogla vninunje-

ma~kih trupa,svih 3.500 ranje-nika preba~enona li je vuobalu

Neretve.

F. M. Dos o evski

1881. UmroFjodor Mihajlo- vi~ Dosto jev ski,

jedan od najve}ih ruskih i

svjetskih knjiè- vnika, ~ije je dje-

lo u 20. vi jekupostalo izvor ra-

zno vrsnihknjiè vno-teorij-

skih, esteti~kih,psiholo{kih i f-

lozo skih studi jai tuma~enja. Uti-cao na evropsku

i ameri~kuknjiè vnost, po-

sebno se na nje-gapozi valiek -spresionisti uknjiè vnosti i

egzistenci jalistiu flozof ji.

Po i i~ki plu a izam u BiH zasnovan je na etni~koj osnovi



SPORTOSLOBO\ENJE


VIJESTI

Te vez hvaliDa vida Sil vu

Bogati arapski vlasnici ManchesterCitya napunili su pro{logljeta i tokom

januara svla~ionicu brojnim skupimpo ja~anjima, me|uko jima je i na{ EdinDèko, ali za kapitena Carlosa Te vezanemadileme tko je od njih najbolji.

“Da vidSil va je naj ve}epo ja~anjeko jesmo do veli“, izja vio je argentinskinapa-da~ za slu`benu klupsku web-stranicu.

[panski nogometa{ stigao je pro{loljeto iz Valenci je za 29 milionaeura, a u33 odigraneutakmice za City postigao

je samo dva gola, ali i 10 putaasistirao.“On je tip igra~ako ji ti sam mo e osi-

guratipobjedu. Moè te posluìti ta-kvim doda vanjem da izbi je{ sam predgolmana. Jedan je od najboljih igra~aCitya. Os vjeìo je tim i dao joj no vudi-menzi ju“, pun je pohvala na ra~un25-godi{njeg veznjaka Te vez.

Tra vnik pro tivHajduka iz Bara

Nogometa{i Tra vnikanakon obav -ljenogprvogdi jelapripremadoputo-

vali su u Ulcinj,gdje }e bora vitinare-dnih desetdana. Smje{teni su u hote-luVilla Hot, gdjeima juiz vrsneuvjeteza rad. Prva pro vjera je u sri jedupro-tivHajduka iz Bara.

“Zado voljni smo smje{ta jem, vreme-nom i odli~nim terenima. Nakonradau te{kim uvjetima, bora vak u Ulcinju}e nam biti od velikekoristi. @elim vi-djetimogu}nostino vajli ja i mogu}nos-tinjiho voguklapanja u tim”, istakao jeNed ad Selimo vi}. E.E.

Holandi ja bezVan Persieja

Napada~ArsenalaRobin van Persiepropusti}epri jateljski me~ holandskereprezentaci jeprotivAustri jeko ji je narasporedu u sri jedu u Eindho venu.Objav ljeno je da je razlog tomugripa,kao i da je selektor Bert van Marwijk umjesto Van Persiejapozvaonapada~aTwentea Luuka de Jonga.

Van Persie je posljednji u nizu igra~ako ji je otpao s popisa aktualnihsvjet-skih viceprvaka za susret s Austri jom.Prethodno su nastupzbogpo vredebi-li prisiljeni otkazati Raael van der

Vaart (Tottenham) i Nigel de Jong(Manchester City).

Fudbalska reprezentaci ja

Bosne i Hercego vineodigra}epri jateljsku utakmicu protiv Meksika u Atlanti u sri jedu u 20sati po ameri~kom vremenu,odnosno u ~et vrtak u 2 sataujutro po na{emvremenu. Ovo

je posljednja pro vjera za na{unajbolju selekci ju uo~i nas-tav ka kvalifkaci ja za Evrop-sko prvenstvo 2012. godine uko jem }e do~ekatiRumuni ju,26. marta u Zenici. Bh. drà vnitim je u no vembru pro{lego-dine zabilje io gostu ju}u po-bjedu nad Slo va~kom sa 3:2 ukontrolnom susretu i poku-{a}enasta vitiseri jupoziti vnihrezultata u prvom ovogodi{-

njem nastupu. Podsjetimo,pri je duela sa Slo vacima, bh.selekci ja je remizirala sa Alba-ni jom (1:1) na gosto vanju uborbi za odlazak na {ampi-onatStarogkontinenta u Polj-skoj i Ukra jini, dok je 2010.okon~alaremi jem sa Poljskom(2:2) u me~u u ko jem su nastu-pili igra~i iz na{eg prvenstva,po ja~ani Zvjezdanom Misi-mo vi}em.

Problemi za selektoraOkupljanje zma je va pred

me~ sa u~esnikom osmine f-nalapro{logodi{njegMundi ja-la u Ju noj Afrci obiljeìli su

brojniotkazina{ihreprezenta-ti vaca. Nakon{to je selektorSa-et Su{i} po{tedio napada~a

ManchesterCityaEdinaDèkuduela sa selekci jomMeksika jermu sli jedigradskiderbiprotiv ManchesterUniteda, nastup una{emdrà vnomtimuotkaza-li su Asmir Bego vi}, Seni jadIbri~i}(obo jica se nisuodazva-

lapozi vuselektorazbog,kakosu rekli, oba vezapremasvo jimklubo vimaStokeu i Lokomoti-

vu), SaetNadare vi}(po vri je-dio se u nedjeljnom me~u zaEskisehirspor protiv Galata-saraya), Elvir Rahimi} (nijedobio vizu) i BorisPandà(os-tao bez ameri~ke vize zbogproblema sa paso{em). Mos-

kov skiCSKAni jedozvolioRa-himi}uodlazak sa priprema u[pani ji i Turskoj, pa jeostao bez

vize za Sjedinjene Ameri~keDràve.

Tokom ju~era{njegdana naputu za Atlantu su biligolmanIbrahim[ehi} i MuhamedBe-

{i}, ko ji su dobilivize za SAD i

bi}e u kombinaci ji za duel sarenomiranimproti vnikom. Ta-ko }e strategna{eselekci jeSu-{i} raspolagati sa 15 igra~a.Mogu}e je da po~etnaorma-ci ja BiH izgleda ovako: Hasagi},Mujdà, Luli}, Spahi}, Mra-

vac, Medunjanin, Saliho vi},Misimo vi}, Pjani}, Muslimo vi},Ibi{e vi}.

Ina~e, u Atlantivladavelikointereso vanjena{ihljudiko jira-de za ameri~ke medi je za uta-kmicu sa Meksikom. Oni su uutorakrazgo varali oko dva sa-ta sa selektorom Su{i}em. Re-cimo i da je puto vanje do Atlan-teproteklo uz manjepote{ko}e.

Grupareprezentati vacako ja jekrenula iz na{eggla vnoggradakasnila je u polasku sa Aerodro-ma Sara je vo zbog magle. Istepote{ko}e(ka{njenje) imala jei drugagrupareprezentati vacako ja je iz Parizastigla u Atlantu,a u njoj su se nalaziliKenanHa-sagi}, OgnjenVranje{ i trener ustru~nom{tabu BiH El vir Bal-lji}. Na aerodromu u Atlantido~ekala ih je manjagrupana-{ih ljudi, a na jav ljeno je da }ebh. tim imatiogromnupodr{kuoko30.000 na vi ja~ana stadionuGeorgiaDome.

Jak test

Me~sa Meksikombi}e pravi ispit za Su{i}eveizabranike jer je ri valreprezentaci jako ja je na pro{lom SP-u Ju nojAri-ci stigla do osmine fnala uko joj je poraèna od Argentine.Odli~na igra i tri jum na{ihnajboljih udbalera nad Slo-

va~kom, ko ja je tako|eizbori-la prolaz me|u 16 najboljihselekci jasvi jeta u Ju noj Ari-ci, da jerealnunadu da zma je-

vimoguostvariti jo{ jedanpo- voljan rezultat u susretu saMeksikancima, ~ime bi uspje-{no na ja vili va ankvalifkaci-oni me~sa Rumunima.

Bh. reprezentativ ci trenirali

su sino} u pono} po na{em vremenu u Atlanti. Susret seigra u nezgodnom terminu zaljubiteljeudbala u BiH, ali oni}e ga mo}i posmatrati u direk -tnom prenosu na BHT-u.

Z. RA [IDOVI]

Fudbalska selekci ja BiH uo~i utakmice sa Meksikom

Bez Dèke, Bego vi}a, Ibri~i}a,Nadare vi}a, Rahimi}a i Pandè

Kontrolni me~ u Atlanti po~injeu ~et vrtak u 2 sata ujutro pona{em vremenu

SU [I] SA 15 IGRAÂ Stra teg na{e selekci je Safet Su{i}raspolaè sa 15 igra~a za pro vjeru

sa Meksikom

Selektor BiH SaetSu{i}kazao je da je predna{omselekci jomveomava`na utakmica saMeksikom, ko ja }e biti generalna probauo~i nastav ka kvalifkaci ja za EP 2012. go-dine.

„Moramo se maksimalnoposvetitiduelu sa

u~esnikom lanjskog SP-a, a o problemima udrà vnom timu razgo vara}emo nakon po-

vratka u Sara je vo. Meksikanci su jedna od naj-kvalitetni jihselekci ja na svi jetu i ova pro vjera}enam dobrodo}iuo~i kvalifkacionogme~a saRumuni jom. Proti vnik je jak, bez obzira na to

{to je u njego vuselekci jupozvanave}inaigra~aiz meksi~kog prvenstva“, istakao je Su{i}.

Kapiten bh. drà vnog tima Emir Spahi}o~eku jedobruutakmicuprotivMeksika i ve-likupodr{ku na{ihna vi ja~a. Na me~u Atlan-tidolazak je na ja vilo 30.000 pristalica bh. se-

lekci je.„Bio bih zado voljan kada bi polo vina od

na jav ljenogbro jana{ihsimpatizerastigla u Atlantu. Bez obzira na izostanaknekolikogla- vnih igra~a, moèmo parirati Meksiku“,smatra Spahi}.

Bakovi}: Dizanje tenzi ja nepotrebnoGeneralnisekretarNogometnogsa veza BiH JasminBa-

ko vi} smatra da je nepotrebno dizanjetenzi ja zbogtoga{to se po jedinireprezentativ cinisuodazvalipozi vu za kon-trolnisusret sa Meksikom.

„Va`na je da u i oko reprezentaci jebude stvorenado-braatmosera. Selektor }e raspolagati sa 15 udbalera,{to

je do voljno za pri jateljskuutakmicu jer i da su se svi oda-

zvalinjego vom pozi vu, protivMeksika ne bi moglonas-tupiti 20 igra~a. Da podsjetim, na{areprezentaci jaje po-bi jedila Dansku sa 2:0 u kvalifkaci jama za Evropskoprvenstvo 2004, a tada je pod vodstvom selektora Bla aSli{ko vi}a otputo valo u Kopenhagen 13 igra~a. DèmalBerbero vi} je prekomando van iz mlade u A selekci june-posrednouo~isusreta sa Dancima (2. april2003. op.a). Ta-da smo igrali kvalifkacioni me~, a sada je ri je~ o pro vje-ri. Otkazi su uvi jek mogu}i i ne treba ih doìv lja vati kaotragedi ju“, izja vio je Bako vi}.

@eli nas avak pozi ivnese i e: Sa et Su{i}

Oslabljeni

zma je vi uzadnjojpro vjeri zaRumuni ju

Su{i}: O problemima nakon povratka u Sarajevo



SPORTOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 45

Nogometn a reprezentaci jaBosne i Hercego vinejedina je,od svihevropskih selekci ja, ko-

ja}e u ebruarskom FIFAtermi-nu igrati van Evrope. Sve ostalereprezentaci je, ko je }e na gosto-

vanje u ovom terminu, potrudi-le su se da igra ju na podru~juStarogkontinenta. Jedina iznim-ka je zapra voreprezentaci jaRu-si je, ali ona }e svoj pri jateljskime~ igrati u susjednom Iranu.

Po trebe igra~a

O potrebama s vo jih repre-zentati vacamislile su i selekci- jeBrazila, Argentine i Kameru-na, ~iji igra~i nastupa ju u evrop-skim ligama, pa }e takopome-nuteselekci jegosto vati u Fran-cuskoj, Portugalu i Makedoni ji.

Na{ naredniproti vnik u kvali-fkaci jama za EP - selekci jaRu-muni je, u Paramlini ju je sino}do~ekalaUkra jinu, a zanimlji vo

je pomenuti da svi na{isuparni-ci iz grupe igra ju na doma}emterenu.

Albani ja, naime, u Tiranido~eku jeselekci juSlo veni je, Bje-

lorusi ja je doma}in Kazahsta-nu, a Luksemburg igra sa Slo-

va~kom. Nekada{nji svjetskiprvaci Francuzi igra ju sa Brazil-cima, {to je jedan od najzanimlji-

vi jihme~eva u ovom terminu.

Naime, bi}e to repriza fnala iz1998. u ko jem su sla vilitrikolo-rirezultatom 3:0. Selektor Bra-zila Mano Menezes, ko ji je naokupljanje pozvao 25 igra~a, usastav je uvrstio i Jadsona (Shak -

htar), te Augusta (Bayer L.), kaoi Pata, ko jem je ovaj me~ poslje-dnja {ansa da zablista.

Sa druge strane, LaurentBlanc

odlu~io je i u ovoj utakmici saspiskaizosta vitiPatricaEvru, kojem je isteklakaznasuspenzi je, tese uzda u dobru ormu KarimaBenzeme i YoannaGourcu a.

Tako|er, jedan od me~eva koji }e pli jenitiposebnupa`nju jesudarNjema~ke i Itali je, tako|erfnalista SP-a iz 1982, ko ji }e seigrati u Dortmundu na SignalIdunaParku. Pri je pet godina naovomistomstadionuItali ja je upolufnalu SP-a pobi jedila Ni-

jemcerezultatom 2:0 i to u pro-duètku, a kasni je je i osvo jilanaslov prvaka.

Ina~e, ove dvi je selekci je ve}su se 29 putasasta jale, a vi{eus-pjehaima ju Itali janiko ji su sla-

vili 14 puta, uz sedam poraza iosam neri je{enih.

Argentinci }e u Gene viodigra-ti pri jateljski me~ protiv Portu-gala i bi}e to no visudardvo jiceponajboljih igra~a dana{njiceCristianaRonalda i LionelaMes-si ja, ko ji su izjedna~eni na vrhuliste stri jelaca u Primeri sa po 24postignutapogotka.

Oslabljeni gau~osiIpak, gau~osi u ovaj duelula-

zeoslabljeni za Te veza, Demic-helisa, Heinzea, Aguera, Bolat-ti ja i po vri je|enog Higuaina,dok Portugalci dolaze u naj-

ja~emsasta vu.[panci, za ko je }e nastupitise-

dam igra~a Barcelone, te peto-rica Reala, ne bi trebali imatite ak zadatakprotivKolumbi ja-ca, {to se ne mo e tvrditi za En-gleze, ko j i nakon poraza odFrancuske (2:1), te remi japrotiv Crne Gore (0:0) mora jupobi je-ditikako bi vratilipoljuljanosa-mopouzdanje.

J. LIGATA

Parovi Albani ja - Sloveni ja Andora - Moldova Armeni ja - Gruzi jaBjelorusi ja - KazahstanBelgi ja - FinskaHrvatska - ê{kaNjema~ka - Itali ja

Gr~ka - KanadaIzrael - Srbi jaHolandi ja - Austri jaTurska - Kore jaSan Marino - Lihten{tajnMakedoni ja - KamerunLatvi ja - Bolivi jaS. Irska - [kotskaIran - Rusi jaDanska - EngleskaLuksemburg - Slova~kaMalta - [vicarskaPoljska - Norve{kaFrancuska - Brazil

Argentina - Portugal Azerbejdàn - Ma|arskaEstoni ja - Bugarska[pani ja - Kolumbi ja

Samo selekci ja BiH ivi “ameri~ki san”

Sve evropske selekci je

gos tu ju u EvropiSve evropske

selekci je potrudile

se da njiho vi igra~i

igra ju na doma}em

terenu, a one ko je

gostu ju, da ne igra ju

van kontinenta.

Jedina iznimka je

Rusi ja, ko ja pak ide

u goste susjednom

Iranu • Messi protiv

Ronalda

Francuzi ve} 19 godina ne zna u za po az od Brazi a

1992. -... Posljednji put Brazil je Francuskudobiopri je19 godina,

odnosno 1992. Rezultat je glasio 2:0 za karioke, a igrana je prijateljskautakmica. Od tada, trikolori su u {estme|usobnih du-ela, ostvarili ~etiripobjede i dva remi ja.

Ipak, naj vredni ja pobjeda Francuza nad Brazilom svakako je ona u fnalu SP-a rezultatom 3:0, dok su karioke posljednjiput Francusku u takmi~arskom di jelusa vladale na SP-u u [ved-skoj, ko ji se igrao 1958. Igralo se polufnale, a Brazil je sla viosa 5:2.

Nogometa{i [irokog Bri jegaodigra}e danas u 14.30 sati naMostarskomblatupetupripre-mnuutakmicu. Proti vnik je Ci-balia, a ovo bi trebao biti prvikontrolnisusret za kapitenaeki-pe sa PecareDalibora[ili}a, ko-

ji se opora vio od po vrede. Uprethodnojpro vjeri u ko joj su [i-rokobri jeàni pobi jedili kao gostb e~k u A ustri ju sa 1:0, {e stru~nog {taba Ivo I{tuk ni jemogao ra~unati na {est igra~a.Izostali su [ili}, Maximiliano

Che vrot, Renato Al ves Gomi-des i Marciano Jose dos Nasci-mento, dok su se Vlado Hrka} iIvicaDìdi} po vri jedili na trenin-zima.

Danas bi strateg Ivo I{tuktre-

bao imati po voljni ju situaci juu igra~kom kadru jer je na ja vioda bi [ili} i Renatomoglizaigra-ti. Kapiten [ili} ni jeodigrao ni-

jednuutakmicu u pripremnomperio du zb og u pale teti va, aodli~no ga je zami jenio GoranZakari}. Mogu}e je da jo{ nekood igra~a ko ji su presko~ili pro-

vjeru sa austrijskim timom bu-de u sasta vu za ogled sa ekipomiz Vinko vaca. Po{to je strateg[irokog Bri jega smanjio kadarko ji konkuri{e za po~etnu or-

maci ju na prolje}e u Be~u,o~eku je se da sli~no postupida-nas protiv Cibali je.

Na turniru u Gabeli, [irokiBri jeg je nadigraoSplit sa 2:1, dabi nakon toga izgubio od za-

greba~kog Dinama rezultatom0:1. Poraz je doìv ljen u dvobo-

juprotivZagreba sa 1:2, dok je idrugaekipa[irokobri jeàna pre-trpjelaneuspjeh sa istomhrvat-skom ekipom sa 0:1. Posljednjadosada{njapro vjera okon~ana jetri jumom nad Austri jom.

Osimduela sa Cibali jom, [iro-ki Bri jeg }e do starta nastav kaPremi jer lige BiH odigrati jo{tri kontrolne utakmice. I{tuko-

v i puleni odmjeri}e snage saHrvatskimdrago voljcem, 12. e-

bruara, ~etiridanakasni je igra}eprotiv @eljezni~ara, a 19. ebru-ara je na rasporedu susret saSplitom, sa ko jim su se ve} rani-

je sastali na turniru u Gabeli.E. M.

Pripreme [irokog Bri jega za nas ta vak sezoneDanas pro vjera pro tiv Cibali je

Opo avio se od povrede: Da ibor [i i}



SPORTOSLOBO\ENJE


FudbaleriSara je vaporaènisu od {vajcarskogdrugoliga{a

Winterthur sa 1:3 u pri jatelj-skom susretu, odigranom napripremama u turskojAntali-

ji. Stri jelacjedinoggola za bor-dosastav bio jeBranislavArse-

ni je vi} iz jedanaesterca u 45.minuti nakon {to je EmirObu}aizborionajstroùkaznu.

Sara je vo jepo~elo ju~era{-njuutakmicu u sasta vu: Ham-zi}, Arseni je vi}, rebinjac,Guti}, omor, Ihti jare vi}, Mu-haremo vi}, Ko ja{e vi}, [}epa-no vi}, Obu}a, Av di}. U dru-gom polu vremenu igrali su iNuhi}, Be}ire vi}, te nekada{-nji najbolji stri jelac prven-stvaurskeOkanYilmaz, ko-

ji se nalazi na pripremama saFK Sara je vo.

im sa Ko{e va imao je te-rensku inici jati vu naj ve}imdi jelom me~a, ali je propus-tio veliki broj {ansi i proti-

vnik je to kaznio. Lo{areali-zaci ja i gre{ke u odbraniko-{tale su bordo tim poraza.

Sara je vo je napadalo i pro-pu{talo{anse, a Winterthurpostizaogolo ve.

[vajcarski tim je po veo ve} u osmoj minuti iz pena-la kada je golman Sara je vaHamzi} dob ro proci jenioputanju{uta igra~aWinter-thura, me|utim ni je uspiospri je~iti da lopta za vr{i umreì. Ina~e, Hamzi} je skri-

vioprekr{aj za najstro u ka-znu. [vajcarci su po ve}aliprednost na dva razlike u16. minuti, dok su tre}i gol

postigli u 33. iz sumnji veo -sajd-pozici je.

Pomenimo da u 23. minu-tusudi ja ni je dosudio penalza tim sa Ko{e va, nakon{to jeu kaznenom prostoruauli-ran [}epano vi}. Arbitar je

opetpresudio na {tetuVare-{ano vi}evih pulena po~et-kom drug og polu vremenakada je Obu}in {ut na putu kamre i rukom zausta vio pro-ti vni~ki igra~.

[e stru~nog{tabaMirzaVa-re{ano vi} po{tedio je KenanaHand i}a i Sedinaorlakanas-tupa u pro vjeri sa timom iz[vajcarskezboglak{ihpo vreda.

Sara je vo}edanas u Antali- ji odmjeriti snage sa bugar-skomAkademikom iz Sof je.

S. R.

Sara je vo poraèno od Win ter thura u An tali ji

Stri e ac jedinog go a iz pena a za Sa a evo: Branislav Arseni evi}

Bordo tim seisproma{i vaoTim sa Ko{e va propustio veliki broj {ansi u kontrolnomsusretu u ko jem je naj ve}im di jelom imao terensku inici jati vu

Fernando Torres priznao

U Li verpoolu samizgubio en tuzi jazamOti{ao sam u slabi ji klub, Li verpool je

definiti vno klub s boljom istori jom

i tradici jom. No, Chelsea i Manchester

United vlada ju engleskim nogometom

posljednjih 10 sezona i zato ovaj odlazak

ni je spu{tanje u kari jeri, smatra Torres

Fernando orres, 26-godi{nji{panskireprezentati vac, u poslje-dnjih nekoliko sati januarskogprelaznog rokanapustio je Li ver-pool i po ja~ao svla~ioniculondon-skogChelseaja.

Premi jeru u no vom klubu jeimao ba{ protivLi verpoola, u ko-

joj se ni jeprosla vio, a njegovbiv -{i tim sla vio je na Stamord Brid-geu rezultatom 1:0, pogotkom

PortugalcaMeirelesa.

“Nisam oti{ao u Chelsea zbognov ca, to ni je bio moj prviin tere-sni cilj. Izgubio sam entuzi jazamu Li verpoolu. Bilo mi je u poslje-dnje vri jeme potpuno druga~ijeigrati u Li verpoolu i {panskoj re-prezentaci ji. Zapra vo, jedva sam~ekao reprezentati vne akci je jersam tamo osje}ao gu{t, a na An-

feldu nisam“, rekao je orres za{pansku radioposta juCadenu Seri nasta vio:

“O~eki vao sam druga~iji do~ek u Chelseo voj svla~ionici. Misliosam da }e mnogibitirezer virani idistancirani od mene. No, posvesam se pre vario. amovladapra-

v a zaba va, odli~na atmosera i vrlo brzo sam se uklopio.”

orres, ko ji je u Li verpoolupro veo

tri i pol godine, je rekao i sljede}e:

“Oti{ao sam u slabi ji klub, Li- verpool je deiniti vno klub s bo-ljom istori jom i tradici jom. No,Chelsea i ManchesterUnitedvla-da ju engleskim nogometom po-sljednjih 10 sezona i zato ovajodlazakni jespu{tanje u kari jeri.Mislim da mogusamonapredo-

vati u Chelseu.”

Fernando Tor es za Chelsea je debi ovao ba{ pro iv Liverpoola

Miroslav ]iro Blaèvi}

imao saobra}ajnu nesre}uAuto je demoliran,ali ja sam dobro!

Nekada{nji selektor nogometne reprezen-taci je BiH Miroslav ]iro Blaèvi} u subotupo-podne sudario se na autocesti kod Bosilje va

voze}ipremaRi jeci. Kod naplatnihku}icaje-dno se vozilo okretalo i prepri je~ilo mu put,a suda r nikako ni je m ogao izbje}i. Nakonudarcazaradio je nekolikomasnica, te mu jebil o m alo mu~no, ali mnogo gore pro{ao jenjegov mercedes.

“Da, bila je nezgoda, bilo je stra{no. Gospo-din se kod naplatnih okretao, ja sam naletio.Odmah je do{lapolici ja i hitna, ni jebiloproble-

ma. Gospodin je bio korektan“, kazao je ]iro uizja vi za hrvatske medi je, ko ji tvrde da je ju~erbio na kontroli.

“Sa mnom je sada sve u redu, ali u tom trenut-kuni je mi bilosve jedno. Istina, auto je u total-ki, ali va`no je da smo mi svi u redu i da nemaposljedica“, zaklju~io je ]iro Blaèvi}.

Pri jenekolikodanalondonskiChel-seadokazao je kolikovoli tro{iti nov -ce na po ja~anja, pa su tako za ukupno85 milionaeurakupilinogometa{aLi-

verpoola Fernanda orresa i BenfceDa vidaLuiza.

Ovaj posao je ~udni ji, s obzirom nato da je posljednja fskalnagodina, ko-

ja se u Engleskoj obra~una va od 1. ju-na jedne do 30. jula idu}e g odine,pokazalakako je Chelsea u minusu od80 miliona eura.

Ipak, vlasnik Roman Abramo vi~ jebez problemaiske{irao ba{ takvuko-li~inunov cakoliki je minus, a Te Sunu utorak na vodi da }e se tokom ljetanasta viti sl i~na potro{a~ka politikakluba.

Naime, Chelsea je spreman upus-titi se u borbu s Barcelonom za 23-go-di{njeg veznog igra~aArsenalaCes-ca Fabregasa. [panski reprezentati-

vac, ko ji je di jete Barcelone gdje,pak, nikada ni je do~ekao proesi-onalnu promoci ju, je mnogo puta

bio po vezi van s po vratkom u Katalo-ni ju, no pitanje je ho}e li cira od 50milio na unti promi jeniti nj egov istav njego vog menadèrskog tima.oliko je, naime, trenutno Chelseaspreman ponuditi na kra ju sezone zapomenutog veznjaka.

Chelsea èli jo{ jednu zvi jezduAbramo vi~ spremio 50 miliona fun ti zaFabregasa




Po~elo Svjetsko prvenstvo u alpskom ski janju

Görgl zla to u super veleslalomuSrebro sa pet stotinki zaostatka osvo jila Amerikanka Juli ja Mancuso, dok se fa voritkinja Maria

Riesch okitila bronzanom medaljom • Lindsay Vonn tek sedma

U njema~kom Garmisch-Par-tenkirchenu ju~e je po~elo Svjet-sko prvenstvo u alpskom ski ja-nju, a prva trka na programu jebio super veleslalom ski ja{ica.

Prvu je zlatnu m edalju naovom prvenstvuosvo jilaiskusna29-godi{nja Austri janka Elisa-beth Görgl, {to joj je prvo zlatosa velikihtakmi~enja. Do sada jeGörgl imala jednu bronzanumedalju sa Svjetskihprvensta va(superkombinaci ja iz Val d’Ise-rea pri je dvi je godine), dok jepro{le godine na Olimpijskimigrama u Vancouveru osvo jiladvi je bronze(veleslalom i spust).

Srebrnu medalju sa tek petstotinki zaostatka o sv o jila je AmerikankaJuliaMancuso, dok se bronz om o kitila vode}a uporetku Svjetskogkupa, Njemi-caMariaRieschko ja je za pobje-dnicom zakasnila 21 stotinku.Pored Riesch, prva a voritkinjaza zlatobila je AmerikankaLin-dsey Vonn, no iako je ove sezo-nedominirala u trkamavelesla-

loma u Svjetskom kupu, ovajput je doski jala tek do sedmogmjesta.

Treba spomenuti da su se utrci desila i dva pada- lak{iAus-tri janke Andree Fischbacher(ko ja je klizila niz stazustotinjak metara dok je ni je zausta viladrugaza{titna ograda uz stazu)te NjemiceGine Stechert, ko ja jeèstokoudarila pri padu u tu is-tuza{titnuogradu.

Danas sa po~etkom u 11 satitrku super veleslaloma vozi}e iski ja{i.Rezultati: 1. Elisabeth Görgl

(Aut) 1:23,82, 2. Julia Mancuso

(SAD) 1:23,87 +0,05, 3. MariaRi-esch (Njem) 1:24,03 +0,21, 4.Lara Gut ([vi) 1:24,26 +0,44, 5.

Anna Fenninger (Aut) 1:24,64+0,82, 6. Elena Curtoni (Ita)1:24,65 +0,83, 7. Lindsey Vonn(SAD) 1:24,66 +0,84, 8. Fabien-ne Suter ([vi) 1:24,75 +0,93, 9.DanielaMerighetti (Ita) 1:24,91+1,09, 10. Anja Pärson ([ve)1:24,99 +1,17...lisabeth Görgl: Prva zla na meda ja sa ve ikih takmi~enja Reuters

\ukano vi} prvi~o vjek KSCG

Nekada{nji predsjednik ipremi jerCrneGore i velikiza-lju bljenik u ko{ar ku, Milo\ukano vi}, bi}e no vi pred-sjednik Ko{arka{kog sa vezaCrne Gore, prenose podgo-ri~ke Vi jesti.

Zanimlji vo, doneda vnipre-mi jer Cr ne Gore na mjestuprvog ~o vjekaSa veza }e zami-

jenitiIgoraLuk{i}a, ko jiusko-roposta jepremi jer.

Upra vni odbor Ko{arka{kog sa veza BiH

Ulaganje u bazu za bolje su traU budu}nosti }e se vi{e ulagati u omladinske selekci je, a sukladno tomekre}e Liga 6 u juniorskoj i kadetskoj konkurenci ji

NBA

An thony ubacio50 ko{e va,

Den ver poraènDen verNuggetsimani jepomoglo ni ve-likih50 poena i 11 skoko vaCarmelaAn-thonya te su poraèni u svom PepsiCen-tru od Houstona 108:103. Rocketsi suna najboljina~in iskoristili izostanakpo-

vri je|enog NeneaHilari ja, dok se Chaun-ceyBillups po vri jediokra jemprve ~etvr-tine te se vi{eni je vra}ao u igru.

Do tre}e uzastopne pobjederakete sustigle na krilima Ke vina Martina ko ji jeubacio37 ko{e va.

Cle velando vanegati vnaseri janastav -ljena je kod Dallasa gdje su Ca valiersiiz-gubili 25. utakmicu zaredom. Mav si susla vil i 99:96, pred vo |e ni JasonomTerryem ko ji je ubacio 23 poena, ~etiriskoka i pet asistenci ja.Rezultati: Charlotte - Boston 94:89,

Memphis - LA Lakers84:93, Dallas- Cle- veland 99:96, New Orleans - Minnesota92:104, Den ver- Houston 103:108, Sacra-mento - Utah104:107, GoldenState - Pho-enix92:104, Portland - Chicago 109:103.

U Trebinju je ju~e odr ana redo vnasjednica Upra vnog odbora Ko{arka-{kog sa veza BiH na ko joj je za selekto-ra selekci je do 20 godina imeno vantrenerLeotaraRadomirKisi}, no poredove odluke ~elnici KSBiH krenuli su uozdrav ljenjena juspje{ni jegreprezenta-ti vnogsporta u BiH kroz ja~anje omal-dinskih pogona.

Kako je osno vniproblem bh. posli je-ratne ko{arke nedostatak baze u do-ma}im klubo vima iz ko je bi se crpio kva-litet za sve reprezentati vneselekci je, ta-ko je gla vnizaklju~ak UO bio da }e se ubudu}nostivi{eulagati u omladinskese-lekci je. Sukladno tome, dogo voren jepo~etak Lige 6 u juniorskoj i kadetskojkonkurenci ji ko ja }e krenuti u martu.Osim toga, od sljede}etakmi~arskego-dineuvodi se pra vilopremako jem}e udoma}emtakmi~enjusvakaekipa na te-renumoratiimatijednog igra~a mla|egod 21 godine.

“To }e uveliko pomo}i airmaci ji inapretku ml adih igra~a. Uveliko seokre}emo mladima i èlimo im datipunupodr{ku, jer }e upra vo oni u bu-du}nosti sa~inja vati bh. ko{arku i na-{ureprezentaci ju“, kazao je generalnisekretar KSBiH Harun Mahmuto vi}.

Razmatrano je i pitanje o strancima udoma}im klubo vima, no do ograni~enjanjiho vog bro ja ni je do{lo.

“To je bio jedan od pri jedloga, ali nakra ju ga nismo uvaìli. Mislim da to nebi bilokorek tnopremanekimklubo vi-ma ko ji bi morali kompletnu ekipuizmi jeniti. Osim {to mora ju imati u ti-mujednog mladog igra~a do 21 godi-ne, ovo bi im pra vilo znatno pogor{a-losituaci ju“, dodao je Mahmuto vi}.

Na kra ju je zaklju~eno i to da }e se-niorska ko{arka{ka repre zen taci jaimati kvalitetnepripreme za nastup naEvropskomprvenstvu u Litvani ji ovogljeta.

Carme oAn hony: Sam pro iv rake ani emogao

Ovogodi{njiSuper Bowl XLV ko ji su osvo jili GreenBay Packersi pobi jediv {iPittsburgh Steelerse 31:25

oborio je sve rekorde gle-danosti. Utakmicu je pre-no s il a t ele vizij s ka k u} aFOX, a pratilo ju je ~ak 111miliona ljudi.

Pro{logodi{ nji SuperBowl dvoboj izme|u New

Orleans Saintsa i Indiana-polisColtsapri vukao je gle-danost od 106,5 milionagledalaca u SAD-u ~ime je

postaonajgledani ji TV pro-gram u istori ji sru{iv {i re-kordfnalneepizode MAS-HA-a ko ji se odrào na vrhu27 godina.

Gledanostnajpopularni- jegsporta u SAD-u zadnjih

godina bilje i stalan rast,ove sezonegledanost je po-rasla za ~ak 13 posto uodnosu na pro{lu, a njego-

vaprosje~na gledanostve}a je od emisi ja u udarnomterminu odre|enih tele vi-zijskih ku}a. Naime, 30 se-kundi rekla m no g b lokaogla{i va~e je sta jalo oko 3miliona eura.

Ovogodi{nji Super Bowlpra tilo 111 miliona gledalaca

Ha un Mahmu ovi}: Stva i pokrenu e sa

mrtve ta~ke



SPORTOSLOBO\ENJE


HrvatskiteniserIvanDodig jeproteklog vikenda u Zagrebuosvo jio prvi ATP naslov u kari je-ri, a, kako kaè, titula je stigla kaokrunavri jednograda i zalaganjatokomproteklihgodina. Iako jero|en u BiH, ta~ni je u Me|ugor-

ju, Dodig se kao vrlo mlad teni-ser odlu~io da zaigra u dresuhrvatskereprezentaci je, {to muse isplatilo, s obzirom na trenu-tno stanje u bh. sportu i slabupodr{ku ko junadle`ne drà vneinstituci je pruàju vrhunskimsportistimana{ezemlje.

Ne bih uspio

„Iskreno, mislim da ne bihuspio napra vitiovakav rezultatda sam ostao u BiH. Situaci ja jebilate{ka, u toj zemlji ima nago-milanihproblemako ji se mora-

juri je{itipri jenego {to sportis-tipostanuprioritet. Morao sammisliti na sebe i svo ju kari jeru.Teniserima je najteè ukolikone dobi ju potrebnu podr{ku utrenutkukada je ona potrebna,a ako su prethodno ci jeli svojìvot posvetilisportu. Jednosta-

vno, nekada se moramisliti na

egzistenci ju, a ona je u Hrvatskojbila zagaranto vana“, rekao jeDodig i dodao kako je u do-

brim odnosima sa teniskim re-prezentativ cima BiH, ko jima jeporu~io da su naporni treninzi

i zalaganje preduslov za dobarrezultat.

„U dobrim sam odnosima sabh. teniserima Aldinom [et-ki}em, MirzomBa{i}em, pratimono {to radimladiDamirDùm-hur i zaista me radu jesvakinjihov uspjeh. Iz svog iskustva bih njima,kao i svim mladim teniserima uregionu, poru~io da }e svaki igra~do~ekatisvo jih pet minutasla veukoliko budu naporno radili ihrabroi{li ka ostvarenjusvo jihci-lje va“, nasta vio je Dodig.

Napredak osje tanOsva janjemtitule u Zagrebu,

Dodig je napredo vao do 60. po-zici je na ATP listinajboljihteni-sera dana{njice, {to je za 24mjesta bolji rejting u odnosuna prethodni plasman.

„Naslov mi zna~i mnogo i on je motiv za dalje. Napri je mi jebio cilj da u|em me|u 100 naj-boljihteniseradana{njice. Kadami je to po{lo za rukom, ondasam bio svjestan ~injenice damorambitibolji. U tomeistra ja-

vam iako je naporno. Sada meo~eku jeseri jaturnira u SAD-u, a

nadam se da }u dobrim igramatamo uspjeti izboriti plasmanme|u 50 najboljih tenisera nasvi jetu“, dodao je Dodig.

Put do cilja u Zagrebu ni jebio lak, a redom su padalinosi-telji Marcelo Granollerso (6),IvanLjubi~i} (2), GuillermaGar-cia-Lopeza (3) i MichaelBerrer(8), ko jeg je u fnalupobi jedio sa6:3, 6:4.

„Igrao sam odli~an tenis, aposebno me radu je {to sam ta-kti~ki odigrao bespri jekorno.Pametno sam rasporediosnagui za fnale sam ~uvaonajbolje odsebe. Stoga sam i stigao do tro-

e ja“, istakao je Dodig, ko ji }e ovesezone poku{ati ostvariti za-paèn rezultat i na Grand Slamturnirima u Parizu, Londonu iNew Yorku.

„Iako mi nisu primarni ciljove sezone, nasto ja}u da naGrand Slam turnirima stignemdo zapaènog rezultata. Bodo visu mi pri jekopotrebni, a ako bu-dem imao sre}e u `ri jebu, mo-gu se nadativisokomplasmanu“,za vr{io je Dodig.

O. ZUKI]

Ivan Dodig o prvom ATP naslovu, odnosu prema BiH i planovima

Morao sam misli ti na kari jeruU dobrim sam odnosima sa bh. teniserima Aldinom [etki}em, Mirzom Ba{i}em, pratim ono {to radi mladiDamir Dùmhur i zaista me radu je svaki njihov uspjeh, rekao je Dodig • Napredo vao do 60. pozici je na ATP listi

Egzis enci a u Hrvatskoj zaga an ovana: Ivan Dodig Reuters

TROFEJ U ZAGREBUIgrao sam odli~an tenis, a posebno me

radu je {to sam takti~ki odigraobespri jekorno. Pame tno sam rasporediosnagu i za finale sam ~uvao najbolje od

sebe. Stoga sam i stigao do trofe ja,is takao je hrvatski teniser

[panskiteniserRaaelNa-dal i ameri~ka ski ja{ca Lin-dseyVonndobili su nagraduLaureus za najboljegsportis-tu, odnosno za najbolju spor-tis tki nju godine. N a sve-~anosti, ko ja je u ponedjeljak uve~eodràna u Abu Dhabi-

ju, nagradu je primio po dru-gi put Raael Nadal (prvu jedobio za naj v e} i prodor2006), dok }e nagrada Von-no vojbitidodi jeljenanakna-dno. Njenoodsustvo je biloitekako oprav dano, jer je ve}u utorakstarto vala na Svjet-skom prvenstvu u Gar mis-

ch-Partenkir che nu u su-perveleslalomu.

Presti`nu nagraduLaureusza ìvotno djelodobio je le-gendarni rancuskinogome-ta{ZinedineZidane. Najbo-ljaekipa je {panskaudbalskareprezentaci ja, svjetski prvak,a itali janski motociklistaVa-lentino Rossi dobio je na-gradupo vratnik godine, ko-

ji se na stazina{ao samo 41dan nakon loma noge. Na-gradu u kategori j i e k stre-mnih sporto vadobioje ame-ri~ki daska{ Kelly Slater. Zanaj ve}i prodor godine na-gradu je dobio mladi nje-ma~ki golerMartin Kaymer,

a me|u sportistima sa in va-liditetompriznanje je pripa-lo VereniBentele, njema~kojbiatlonki i takmi~arki u ski ja-{kom tr~anju, ko ja je na Pa-raolimpijskimigrama u Van-couveru 2010. osvo jila petzlatnih medalja.

Dobitnikenagradeizabire Akademi ja Laureus u ko joj je

46 uglednih sportista iz svihgeneraci ja. Ove godine su,pod predsjedni{tvom legen-darnogameri~kog olimpijcaEdwina Mosesa, o na-gra|enim, izme|u ostalih,odlu~ivali i Katarina Witt,

Mark Spitz, Alberto Tomba,MonikaSele{, Franz Klamer,John McEnroe. Martina Na-

vratilo va, Boris Becker, Ser-gejBubka,a od pri jedvi jego-dine i JanicaKosteli}.

U na juòj konkurenci ji zanajboljusportistkinjubila jesvjetska i evropska prvaki-nja u skoku uvis, BlankaVla-

{i}. Progla{ena je svjetskomatleti~arkom godine, premaizboru Me|unarodne atlet-skeederaci je (IAAF), evrop-skom atleti~arkom godine,alinagraduLaureus ove go-dineni jedobila. B. M.

Najbolji su Nadal i VonnNa sve~anosti u Abu Dhabi ju za najbolju ekipu je progla{ena{panska fudbalska reprezentaci ja, Zinedine Zidan je dobiopriznanje za ìvotno djelo, dok je po vratnik godine Valentino Rossi

Dodi jeljene nagrade Akademi je Laureus

Druganagrada:

Ra aelNadal

Priznanje za ivo no dje o:

ZinedineZidan

Nakon stradanja na reli ju

Uni{tena {koda ko u je vozio Kubica

Kubica se dobrooporavlja

Poljskivoza~Formule1 RobertKubica je u puno boljem stanju,nakon {to je bio pod vrgnut opera-ci ji od sedamsati, saop}ila je eki-paRenaulta.

Podsje}amo, sedmosatnuope-raci ju oba vio je li je~ni~ki tim ubolniciSantaCorona u Pietra Li-gureu, gdje je Kubicadopremljensa unutra{njim krvarenjem, pre-

lomom noge, {ake i vi{estrukimprelomimadesne ruke, zbog ko-

jih je nesretnom poljsko m vo-za~upri jetila i amputaci ja. Do te-{kogudarca automobila u zid do-{lo je tokom reli-utrke Ronde di

Andora, na ko joj se Kubica ta-

kmi~io, pa je hitnopreba~en u bol-nicu u ko joj je no} prospa vao ustanju umjetno izazvane kome.

Nakon operaci je je 26-godi{njipoljski voza~ bio probu|en izkome.

“Roberto vostanje je punobolje.Nakon {to je no} pro veo pod kon-stantnimpromatranjem li je~ni~keslu`be, u ponedjeljakujutro su ga

li je~nicinakratkoprobudili. Nakontoga je bio u mogu}nosti razgo va-rati sa svo jom rodbinom. âk je imicao s prstima, {to je ohrabru ju}ipodatak za nasta vaknjego vereha-bilitaci je’’, sto ji u saop}enjuLotusRenaulta.




Rukometa{ice Ilid e u ur-bano se priprema ju za nasta vak prvenstva. Ilidànke su pripre-me, od 6. januara do 4. ebruara,moralepro vestiizvansvo jesa-le u ko joj je bilonemogu}etre-niratizato{to su u njojizvo|enirado vi u vidupostav ljanja no-

vogparketa, obno vesvla~ioni-ca i arbanjazido va. Me|utim,i ta pri~a je ve} arhi viranabu-du}i je dvoranapono vostav lje-na u unkci ju5. ebruara.

[e stru~nog{taba@RK Ilid aDominkoIli}istakao je kako}erukometa{iceIlidèsadaima-tioptimalneuslo ve za treningei odigra vanjeutakmica.

“Dvoranaizgledaprekrasno.Postav ljen je no vi parket,obnov ljene su svla~ionice...“,kazao je Ili}.

“Mnogotoga je u~injeno,{to je za svakupohvalu. Naj va`ni je je to da smo kona~no u{li u

dvoranu u ko joj moèmo da seu odli~nimuslo vimapriprema-mo za predsto je}u polusezo-nu. Za vri jemepo~etnogperiodapriprematreniralismou Lede-

nojdvorani Skenderi je i Osno- vnoj {koli na Butmiru. No, to jesada iza nas, sretni smo da ima-moobnov ljenudvoranu, sigur-nojednu od najljep{ih u dr avi.“

Ilidànke}e prvu prvenstve-nu utakmicu u proljetnom di-

jelu{ampionataigrati18. ebru-ara na gosto vanju kod Zrinjskogu Mostaru.

“Zrinjski se konsolido vao. Poigra~komkadruvi{e i ne li~i na

onajstari iz prvog di jelasezone.O~eku jem te{ku i neiz vjesnuutakmicu. Ipak, imamodobarsastav, vratila nam se Mirnaôli}, ekipu je po ja~ala i Aldi ja-naGabela, desnokrilo, lje vaki-nja, ko ja je stigla iz Gora`da, a

stigla nam je doskora{njaigra~icaKra jine iz Cazina, AmraBe{i}, ko jaigra na pozici jipi vo-tmena. Optimista sam.“

EkipuIlidènapustila je gol-manicaAzraGu{i}, ko ja se vra-tila u @RK Hrasnica i desni bek SelenaBe{i}, ko ja se priklju~ila@RK Neretva iz Jablanice.

“Uprkos tome, dobro smoigra~ki pokri veni na svimpozi-ci jama, a otvorili smo prostor zanapredo vanje i na{imjuniorka-ma. Njih{estorosadara vnopra-

vno konkuri{u za prvi tim. [tose ti~ena{ihcilje va u prvenstvu,gla vnizadatak}e biti da sa~uva-mo tre}e mjesto ko je bi nas

odvelo u Kup EHF-a, a u KupuBiH da pobi jedimoKatarinu u~et vrtfnalu i takoizborimopo-lufnale ovog takmi~enja“, za-klju~io je trener@RK IlidàDo-minko Ili}.

G. V.

Rukome ta{ice Ilidè napokon se vra tile u obnovljenu dvoranu

Trenira ju u odli~nim uslo vimaDvorana izgleda prekrasno. Postavljen je no vi parket, obnovljene su svla~ionice

Igra~ice Ilid e punom pa om se priprema u za nas avak sezone

Preminuo mladiatle ti~ar

Srebreni sa SP-a: Albert Kip oo Yator (578)

Mis teriozna smrt

Kenijca Yatora Albert Kiptoo Yator (17), mladi ke nij-

ski atleti~ar, srebreni sa posljednjegsvjetskog juniorskog prvenstva na3.000 metara steeplechase, preminuo

je u bolnici u Eldoretu. Yator je poslje-dnji put nastupio na krosu 8. januara,nakon ~ega se po~eo osje}ati lo{e.Pro{le nedjelje je primljen u bolnicu,ali mu se stanje pogor{alo. Iako li-

je~nici sumnja ju da je obolio od ma-lari je, jo{ uvi jek se ta~no ne zna je li onauzrok smrti ili ne{to drugo. “U potpu-nom smo {oku zbog ove vi jesti. U bol-nici }e oba viti autopsi ju kako bi se sa-znao uzrok smrti“, rekao je jedan odnjego vih agenata Ricky Simms, ko ji bri-ne i o kari jeri Usaina Bolta.

Iz RK Bosna BH gas

O~eku u se dobre par i e u redovimastudena a: Dragan Mar anac

Mar janacpo ja~ao bh.prvaka

Sportski direktor RK Bosna BH gasKenanMagoda izja vio je da je redo vebh. prvakapo ja~ao golmanreprezen-taci je Srbi je Dragan Mar janac, ko ji jenastupao za Partizan, ma|arski Pick Szeged i {panski Toledo.

“U izboru izme|ugolmanaVladimi-

ra Boì}a, ko ji je bio na probiproteklogmjeseca kod nas i DraganaMar janca,ko ji je branio na neda vnom Svjet-skomprvenstvu u [vedskoj, opredi je-lili smo se, ipak, za Mar janca. On }e os-tati u na{imredo vima do juna, a nakontoga }emoodlu~iti o daljem nastav kusaradnje“, rekao je Magoda.

“Ima ju}i u vidunjego vekvalitete, vje-ru jemo da }e Mar janacdobrim odbra-namavi{edoprini jetirealizaci jina{egci-lja u Ligi prvaka, a to je plasman me|u16 najboljihklubo vaStarogkontinenta,kao i odbraniduplekrune. Za plasmanu drugi krug Lige prvaka potrebne sunam pobjede nad St. Petersburgom,19. ebruara i Constantom, 26. ebruara,u Sara je vu. Veliko zanimanje za ove

utakmiceprisutno je u ci jelojdràvi, ula-znice se dobroproda ju i nadamo se izu-zetnojpodr{cina vi ja~a sa tribina“, nagla-sio je KenanMagoda. G. V.

U Olimpijskom muze ju naZetri ju~e je odràna za je-dni~ka Sve~ana akademi jaOlimpijskog komiteta BiH iGradaSara je vapo vodomobi-ljeàvanja27. godi{njice XIV

Zimskih olimpijskih igara -Sara je vo‘84.

Prisutnima su se obratiligra-dona~elnk Sara je va Ali ja Be-hmen, predsjednik Olimpij-skogkomiteta BiH Izet Ra|o igeneralnisekretarOrganizaci-onog Komiteta 14. ZOI ’84.

Ahmed Karabego vi}.Gleda ju}i zvani~ni flm ta-

da{njeOlimpi jadeKarabego vi} je ukratko podsjetio na danekada je Sara je vo postalo ~lanolimpijske porodice i doì vje-lo brz uspon do zna~ajnogcen-tra zimskog sporta i turizma.

‘’Sara je vo je tadadobilo sta-dione, dvorane, staze, klizali{ta,

stano ve i hotele. Otvoreno je9.500 no vih radnih mjesta, aIgre su za vr{enepoziti vnim f-nansijskim bilansom, {to je idanasri jetkost. NakonOlimpij-skih igara imali smo inrastru-kturuko ja je omogu}ila da sedaljerazvi jamo u sporto vima, azaì vjeli su i nekisporto viko jih

u Sara je vupri jeni jebilo’’, kazao je Karabego vi} dodav {i da jesara jev ska olimpi jada ugostilanaj ve}e sportiste tog vremena,ko je je pratiloputem razli~itihmedi japreko2,5 mili jardigleda-

laca. Ipak, nakonrata u BiH ni- jedo voljnou~injeno na rekon-strukci ji uni{tenih olimpijskihobjekata, na {ta bi u budu}emradutrebalo obratiti pa`nju.

Izet Ra|o je pohvalio zala-ganjegradona~elnikaBehme-na i gradona~elnikaIsto~nogSara je vaVinkaRado vano vi}a

da dobi judoma}instvo Olim-pi jade mladih.

‘’To {to rade gradona~elni-ciBehmen i Rado vano vi} jenajbolji put vra}anja staresla veSara je vu. Zbog jednog

glasa nismo uspjeli dobitiolimpi jadumladih 2015. go-dine, ali doma}instvo vojnogski ja{kog prvenstva nam je

vratio nadu da moèmo do-bi ti orga ni za ci ju tog ta-kmi~enja 2017. godine, a na-kon toga i nekog ve}eg ta-kmi~enja’’, smatra Ra|o.

To je pot vrdio i Behmennaglasiv {i da Sara je vo i Is-to~no Sara je vo ne}e odusta-ti od kandidature za Olimpi-

jadu mladih.“To je put ko jim BiH moè

do}i do ve}ih takmi~enja isvi jetupokazati da jo{ moèorganizirati velike sportskemanies taci je. Samo za je-dni~kim djelo vanjem moè-mo u~initipoziti vankorak daSara je vobudeprepoznatlji vou svi jetu“, poru~io je grado-na~elnik Sara je va.

Obiljeèna 27. godi{njica sara jevske Olimpi jade

Ne odus ta je se od

kandida ture zaOlimpi jadu mladihDoma}instvo vojnog ski ja{kog prvenstva nam vra}a nadu nadu da moèmo

dobiti organizaci ju 2017. godine, a nakon toga i nekog ve}eg takmi~enja,

smatra predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Ra|o

Sa sino}nje Sve~ane akademi e Olimpijskog komi e a BiH i Grada Sa a eva Foto A. KAJMOVI]



OGLASIOSLOBO\ENJE


Naziv po{te AdresaRadno vrijeme

pon-pet. subota nedjelja

Biha} Bosanska 3 07,30-19,00 07,30-15,30 -

Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - -

Cazin Trg zlatnih ljiljana 07,30-19,00 07,30-15,30 -

Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb 07,30-19,00 07,30-15,30 -

Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 07,30-19,00 07,30-15,30 -

Bosanski Petrovac Bosanska 115 07-16 07-14 -

Sanski Most Banjalu~ka 2 07,30-19,00 07,30-15,30 -

Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 -

Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 - -

Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 -

Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 -

Mostar Tekija bb 08-18 08-18 -

Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 -

Mostar Željezni~ka stanica 08-16 - -

Konjic Maršala Tita bb 08-18 08-15 -

Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-18 -

Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 -

Sarajevo Maršala Tita 12 08-16 - -

Sarajevo ^emaluša bb 07-20 07-20 07-20

Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - -

Sarajevo Bra}e Begi} 1 08-16 - -

Sarajevo Višnjik 40 08-15 08-15 -

Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 -

Sarajevo Put života bb 07-20 07-20 -

Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 -

Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb 08-16 - -

Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 08-16 - -

Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb 08-16 - -

Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 09-16 09-16 -

Sarajevo Trg solidarnosto 37 08-15 08-15 -

Sarajevo Safeta Hadži}a 107 08-16 - -

Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 -

Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb 07 20 07 20 -

Ilidža Rustempašina 13 07-20 07-20 -

Hadži}i Hadželi 116 08-16 08-15 -

Vogoš}a Jošani~ka 32 08-18 08-15 -

Ilijaš Bogumilska 4 08-16 08-15 -

Travnik Prnjavor 11 08-20 08-15 -

Novi Travnik Trg Zlatnih l jiljana bb 08-15 08-15 -

Bugojno Nugle II 08-20 08-15 -

Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb 08-15 08-15 -

Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 -

Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 -

Tuzla Aleja bosan. vladara 29 07-20 07-15 -

Tuzla Zlatarska 12 08-15 08-15 -

Tuzla A. Herljevi}a 10 08-18 08-15 -

Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -

Tuzla Univerzitetska bb 08-17 08-15 -

Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-16 -

Živinice Maršala Tita bb 07-17 08-15 -

Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 08-19 08-15 -

Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -

Lukacav Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -

Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a 08-17 08-15 -

Srebrenik Kulina bana bb 08-17 08-15 -

Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 08-17 08-15 -

Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -

Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -

Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -

Zenica Londža 83 08-20 08-15 -

Zavidovi}i Patriotske lige bb 08-19 08-15 -

Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 08-19 08-15 -

Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 08-18 08-15 -

Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a 08-18 08-15 -

Visoko ^aršijska 75 07:30-19 08-15 -

Vareš Put mira 15 08-16 08-15 -Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb 08-17 08-15 -

Breza Hasana Kjafije 6 08-18 08-15 -



PRODAJEM plac 2200m2 i ku}a saposlovnim prostorom uz samu ces-tu za Kiseljak Gladno Polje. tel.062/577-638.

STAN centar Mar{ala Tita, 147m2i 121m2. Mob. 061/299-911.

STAN, Mari jin dvor, 83m2 i 86m2,ul. Kranj~evi}eva. Mob. 061/299-911.

STAN troiposoban, ul. Envwera[ehovi}a. Mob. 061/299-911.

POSLOVNI prostor, M. Preloga,stomatolo{ka ordinaci ja. Mob.061/299-911.

VI[E placeva za gradnju na po-dru~ju grada od 500m2 do 5.000m2.Mob. 061/299-911.

KU]A, Stari grad, kova~i 150m2,garaà, poslovni prostor. Mob.061/299-911.

STAN, centar, 57m2, 105m2, ul.Hadìidrizova. mob. 061/299-911.

POSLOVNI prostor, centar, 40m2,150m2, 180m2. Mob. 061/299-911.

STAN centar, ul. Bolni~ka, 78m2,69m2 i 90m2. Mob. 061/299-911.

PRODAJEM na Vracama troiposo-ban stan 91m2, I sprat, eta`no gri- janje, velika terasa, 120.000 eura.Tel. 061/165-294.

PRODAJEM su Hrasnom Ul. Olov-ska kod pekare AS dobar dvosoban57m2 II sprat, plin, povoljno. Tel.061/214-852.

PRODAJEM na atraktivnoj loka-ci ji kod hotela Bristol 65m2 adap-tiran, povoljno. Tel. 061/214-852.

PRODAJEM stan kod Vje~nice,Ul. A. [ahinagi} 60m2, dvoiposoban,III sprat, 130.000KM. Tel. 061/202-305.

PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{i ji.Tel. 061/199-845.

PRODAJEM stan 70m2, Kotro-mani~eva, Mari jin Dvor, I sprat, plini parking, 100.000 eura. Tel. 061/211-303.

PRODAJEM dvosoban stan u Hra-snom, 50m2, dva balkona, blindi-rana vrata, pogled na panoramu Sa-ra jeva. Tel. 649-629.

PRODAJEM plac 1000m2, ravan,sun~an, 1/1, dozvoljena izgradnja,kod Upi jevog vo}njaka, povoljno.Mob. 062/577-638.

PRODAJEM vikendicu 65m2 saplacom 600m2, 1/1, sun~an, ravan,stru ja, voda, kod Upi jevog vo}nja-ka. Mob. 062/577-638.

PRO DAJEM novi ju vikendicu65m2 na placu 1665m2, 1/1, stru ja,

voda, kod Upi jevog vo}njaka. Mob.062/577-638.

KIOSK limeni 16m2, opremljen zasve usluge, stru ja, voda. Mob.061/375-627, 616-238.

KU]A na sprat 9x8, mag. prostor24x6, ba{ta 1,5 dun, Rajlovac-Zabr|e. Mob. 061/375-627, 615-238.

ATRAKTIVNA lokaci ja, Zma ja odBosne, kod hotela Bristol, adapti-rani stanovi 65m2 i 40m2, lift, cen.grij. parking. Mob. 062/055-445.

PRODAJEM garsonjeru 27m2, Isprat, centr. gri janje kod Dràvnebolnice, 63.000KM. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM ku}u u Lukavcu kodTuzle sa 2 poslovna prostora, pekarasa svim ma{inama. Ci jena po dogo-voru. Mob. 061/135-231,061/294-557.

U STROGOM centru proda jem

stan 90m2, V sprat bez lif ta, sun~an,velika terasa, eta`no gri janje nagas. Mob. 0611/908-587.

KOD bolnice Ko{evo, stan 63m2, IIsprat + 2 balkona, centralno gri ja-nje, ul. Kranj~evi}eva kod Dràvnebolnice stan 54m2, I sprat. mob.062/156-882.

ÊNGI] Vila, 54m2, adaptiran,klima + kuhinja, plakari, 110.000KM, Velanin neboder, 48m2 + bal-kon ustaklje, XV sprat, 90.000 KM.Mob. 061/079-751.

FALETI]I, zbog selidbe proda jemku}u 10 x 12m sa oku~nicom1.200m2 uz ri jeku Mo{~anicu. Mob.061/304-599 i 033/665-419.

PLAC U Rajlovcu, ulaz u Zabr|e,3.000m2 + 3 devastirane ku}e. Mob.061/460-150.

STANOVI, 111m2, 94m2, 75m2,87m2, 80m2, 54m2, 40m2, 39m2,34m2, 26m2, 106m2, 72m2, 117m2,154m2, 53m2. Mob. 061/460-150.

KU]E, Pofali}i dvi je etaè + dvap.p. Alifakovac p+s+garaà, ku}a uTuzli na tri etaè + dva restorana +900m2 ba{te. Mob. 061/460-150.

MEJTA[, ul. Sepetarevac, trosoban66m2, I sprat, stari ja gradnja. Mob.061/205-235.

HRASNO, Ale ja lipa, 53m2, reno-viran, ugradbena kuhinja, ame-ri~ki plakari, PVC stolari ja. Mob.061/205-235.

GRBAVICA, 80m2 [oping, uti ne-boderi, odli~an, 2 lif ta, 15 sprat + ga-raà, 80.0000 eura. Mob. 061/205-235.

CENTAR, 106m2, Petraki jina kodLovca, II sprat, odli~an. Mob.061/205-235.

MARIJIN dvor, ul. Valtera Peri}a,100m2, IV sprat, potkrovlje, odli~nostanje, 80.000 eura. Mob. 061/205-235.

MARIJIN dvor, ul. Kotromani}eva,116m2, II sprat, odli~an + 2. gara`namjesta. Mob. 061/205-235.

CENTAR, kod Dràvne bolnice,garsonjera 27m2, I sprat, centralno,sve novo, 63.000 KM. Mob. 061/205-235.

CIGLANE, zgrada Robota, 83m2,troiposoban, II sprat, odli~an + ga-raà. Mob. 061/205-235.

CENTAR, strogi 40m2, jednoipo-soban, I sprat, sre|en, sve novo.

Mob. 061/205-235.

PRODAJEM ili mi jenjam garso-njeru u Sara jevu - Mejta{ za stan uBanja Luci, Nikole Ka{ikovi}a 7/II,II sprat, cg, 24m2 s balkonom. Tel.065/589-171.

PRODAJEM stan na Aneksu,60m2. Mob. 061/508-404.

PRODAJEM ku}u, [vrakino, V.ûr}i}a 133, 100.000 KM. Mob.061/508-404.

PRODAJEM 3,8 dunuma plodnezemlje (moè i manje) Krivoglavci— Vogo{}a. pogled na Betani ju.Mob. 063/639-691.

PRODAJEM ku}u u Janji-Bi jelji-nja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mi je-njam. tel. 033/447-095.

CENTAR — Dalmatinsk, stan121m2, V.P. upotrebljiv i za poslo-vni prostor. Tel. 033/221-533.

PRODAJEM stan u centru, Vi{njik33m2, vp. Tel. 061/299-91.

PRODAJEM 320 m2 poslovnogprostora u strogom centru Lenda-ve, Sloveni ja. Trenutno je u prosto-rima ugostiteljski lokal, a moè sepreurediti u 7 kancelari ja sa malimtro{kovima. Ci jena je vrlo povoljnaodnosno po dogovoru. Informaci je:GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-ma-il: [email protected]

PRODAJEM na Otoci 72m2, 12sprat, 2 balkona, dvostrano or jen-tisan, Goru{a 55m2, II sprat, potpu-no adaptiran. tel. 061/079-751.

KU]A, Abdesthana 23, Kova~i,pogledati od 10-16 sati.

DOBRINJA, poslovni prostor od50m2, veoma povoljno. Mob.061/893-105.

RAKOVICA proda jem 2470m2 ze-mlji{ta moè za sve namjene, stru- ja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel.033/534-179.

PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana23 — Kova~i, pogledati od 10-16h.

BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59,proda jem ku}u s dvori{tem, ci jena130.000 KM, pogledati od 15 do 17sati. Tel. 033/537-549.

HRASNO, jednosoban stan 41m2,I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel.033/233-654 i 061/224-896.

PRODAJEM stan 52m2, V sprat,lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grba-

vi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999.

BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel.00381113919322, 00381 64 2257932.

DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije garaè i 750m2 vrta. Mob.061/546-246.

PRODAJEM stan u N. Sara jevu92m2, III kat, Grbavica. Tel.061/299-911.

PRODAJEM stan u centru Bol-ni~ka 78m2, 69m2 i 90m2. Tel.061/299-911.

PRODAJEM stan u centru, H. Idri-zova 57m2, 62m2, 105m2. Tel.061/299-911.

PRODAJEM-izda jem pos. prostor125m2, kod Fisa. Mob. 061/177-

711.

STAN 115m2, 5 sprat, Dalmatinska,stan 70m2, Jadranska. Mob.061/177-711.

PRODAJEM jednosoban stan ucentru Sara jeva. Tel. 033/201-875 iMob. 062/204-717, zvati od 8 do 20sati.

STAN 43m2 i 91m2 Skenderi ja,83m2 A. Bu}e, 60m2 Ciglane. Mob.061/177-711.

STAN 60m2, 5 sprat, K. brdo, kom-plet adaptiran, 115.000 KM. Mob.061/177-711.

STAN 38m2, [vrakino, 54m2 en-gi} Vila, 31m2 Vi{njik, stanovi no-vi na Stupu od 58m2. Mob. 061/177-711.

ISTO^NO Sara jevo 62m2, novo-gradnja, 54.000 KM. Mob. 061/177-711.

VOGO[]ANSKA petlja, 1,5 dul.gra|. zemlji{ta. Mob. 061/019-236.

STAN 68m2-garaà kod Pivare,83m2-garaà Ciglane, 66m2-D.Ozme, 52m2, Dìdìkovac. Mob.061/177-711.

STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2M.].]ati}a. Mob. 061/019-236.

HITNO proda jem stan 56m2, 3sprat, Ilidà, komplet adaptiran,ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236.

KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Poro-dice Foht. Mob. 061/019-236.

STAN 70m2/4 spr. Jadranska,

57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i62m2/4 spr. Grbavica. Mob.061/019-236.

STAN 66m2/4 spr. D. Ozme, 83m2/4spr. garaà, Ciglane, 68m2/1 spr. ga-raà kod Pivare. Mob. 061/177-711.

KU]A sa 2 dunuma zemlje, Bare,ku}a sa2 dunuma zemlje, Breza,ku}a na 3 etaè, Bistrik.Kamenica.Mob. 061/177-711.

HRASNO brdo 2 dunuma zemlje,urbanist. dozvola, Vogo{}anska pe-tlja 1,5 dunum. zemlje sa urbanis-ti~kom. Mob. 061/177-711.

PRODAJEM ku}u u S. Gradu200m2 na 300m2 placa Kova~i. Tel.061/299-911.

PRODAJEM stan u centru 83m2,77m2 Ciglane. Tel. 061/299-911.

PRODAJEM stan u centru Gabeli-na 83m2. tel. 061/299-911.

PRO DAJEM stan u Hrasnom53m2, 82m2. Tel. 061/299-911.

PRODAJEM stan u centru M. Ti-ta 121, 147m2. Tel. 061/299-911.

GRA\EVINSKO zemlji{te na po-dru~ju grada od 500m2 do 5.000m2.mob. 061/299-911.

KISELJAK — Pale{ka }upri ja, vi-kendica sa 2.200m2 oku}nice podvo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515.

PRODAJEM jednosoban stan38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479.

PRODAJEM ili mi jenjam za manji,

dvosoban stan u Sara jevu lokaci jaodli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733.

PRODAJEM stan 69m2 Mari jinDvor, I sprat, adaptiran, 100.000eura. Tel. 061/211-303.

PRODAJEM stan 69m2 na Mari jinDvoru, I sprat, adaptiran, 100.000eura. Tel. 061/211-303.

PRODAJEM stan 68,5m2 na Mar-i jin Dvoru I sprat, adaptiran,100.000 eura. Tel. 061/211-303.

PRODAJEM dunum zemlje u Vo-go{}i-Ugorsko, iznad dàmi je. Mob.061/505-624.

PRODAJEM zemlju i {umu zasje}u. Mob. 062/688-855.

PRODAJEM zemlji{te u Mokrom(Kadino selo), povoljno. Mob.

062/337-925.

STAN centar, Marindvor, 50m2, 1sprat. Mob. 061/209-930.

DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 ze-mlje pod vo}em, naselje Dvor-Peri-voj, N. Grad. Mob. 062/855-544.

PRODAJEM ku}u s ba{tom1764m2 jezgro Starog grada — Sa-ra jevo, pogodno za rezidenci jalnugradnju. Tel. 061/224-269.

PRODAJEM dvosoban stan 48m2s drvenom garaòm + podrum kodTuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20715-478.

PRODAJEM jednosoban 35m2 naêngi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305.

PRODAJEM placeve za ku}e,Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250.

PRODAJEM u Ri jeci eta`nu ku}u89m2, vrt 189m2, podrum, pogledna more. Tel. 00387 51214675.

PRODAJEM vikendicu u Ki jevu, 2dunuma zemlje, 1/1, stru ja, voda,use ljiva. Mob. 062/214-895 i033/639-431.

PRODAJEM dvosoban stan, Grba-vica, 53,40m2, III sprat kod klinikeSanasa. tel. 0038763191201.

KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprati stan na Skenderi ji 55m2, prizemlje.Mob. 066/201-411.

PRODAJEM troiposoban stan94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel.061/065/953.

PRODAJEM stan 42m2 u N. Sara-

jevu, I sprat, cen. gri janje, povoljno.Tel. 062/469-946.

PRODAJEM jednosoban stan sabalkonom iza Vetrinarskog fakul-teta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420.

PRODAJEM trosoban stan u Vi{e-gradu u naselju Du{}e. Mob.061/701-977.

STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinj-ska, kod OHR-a, jednosoban, ren-oviran, suteren, plinsko eta`no,62.000 KM. Mob. 061/715-519.

PRODAJEM stan, centar, ul. Kulo-vi}a, III sprat. Tel. 063/589-315.

GARA@A u centru, zgrada „Karin-gtonka“, ci jena 15.000 eura. Mob.061/139-731.

PRODAJEM trosoban stan, 76m2+ 30m2 korisnog tavanskog prosto-

ra - 165.000 KM. Tel. 220-696,062/482-516.

PRODAJEM stan, 120m2, DobrinjaV. Tel. 460-064.

PRODAJEM dva poslovna prosto-ra od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel.061/134-954.

PRODAJEM jednosoban stan,39m2, K. Brdo, M. Hadìjahi}a. Tel.061/835-890.

PRODAJEM dvosoban stan, 54m2,c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM.Tel. 618-725.

ANEKS - dvosoban stan, posebanulaz - povoljno. Tel. 611-795,061/262-599.

PRODAJEM jednosoban stan,35m2, I sprat, Igmanska 50, Vo-

go{}a. Tel. 061/533-658.PRODAJEM stan, 34m2 sa usta-kljenim balkonom, II sprat, Marin-dvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel.062/56 99 90, 243-554.

VARE[, Seli{te, proda jem dvosobanstan, 64m2, sun~an, II kat. Tel.063/525-257.

PRODAJEM devastiranu vikendi-cu, Trnovo kod Sara jeva, parcela200m2, stru ja, voda. Tel. 202-410.

PRODAJEM dvosoban stan, vrlopovoljna ci jena, u Sara jevu, odli~nalokaci ja. Tel. 643-099, 062/375-733.

PRODAJEM stan na Alipa{inomPolju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, Xsprat, PVC stolari ja. Tel. 061/537-152.

DEVASTIRANU vikendicu 8x5m,

dvi je etaè i {est dunuma zemlje,Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196.

PRODAJEM dvosoban stan58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel.061/382-031 i 469-311.

PRODAJEM luksuzni apartmanna Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljenpri je godinu dana, lift, III sprat,apartman je dvosoban, 51m2, lo|a8m2, gara`no mjesto u podzemnojgaraì 15m2, kuhinja, ormari i spa-va}a soba po mjeri ra|ena. Tel.033/556-545.

STAN u Centru, 62m2 + balkon, Isprat, proda jem ili mi jenjam zamanji. Tel. 061/828-794.

PRODAJEM dunum zemlje u gor-njem Vlakovu. Tel. 624-560.

PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel.00381 22 617-556.

PRODAJEM stan, 76m2, I sprat,170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781.

PRODAJEM trosoban stan i ku}uu Zenici i vikendicu na Vla{i}u.

Tel: 061/528-032.

PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i ze-mlju, 1.000m2, Isto~no Sara jevo,30.000 KM. Tel. 033/513-781.

PRODAJEM ku}u na Pelje{cu,30.000 eura, naselje Mili}i. Tel.033/513-781.

PRODAJEM ku}u, Isto~no Sara- jevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno.Tel.033/513-781.

PRODAJEM nov poslovni prostorna Ilidì, Mala Ale ja, ul. EmiraBoguni}a ârli ja br. 39. Tel.032/405-805.

PRODAJEM stan, 50m2+2 balko-na, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno.Tel. 063/190-727.

PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik,78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prize-mlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203.

POSLOVNI prostor, Donje Ciglane,69m2, potpuno renoviran, pogo-dan za sve namjene, ci jena 258.000KM. Tel. 061/140-071, Alipa{inabr. 47.

PRODAJEM novu ku}u na Drve-ni ji sa dva trosobna stana + pos.prostor, 225m2, ci jena 325.000 eura.Tel. 061/211-782.

DOBRINJA IV, troiposoban stan86m2, IV sprat, proda jem ili mi je-njam za manji, uz doplatu, ci jena po

dogovoru. Tel. 061/893-105.HLADIVODE, proda jem plac431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697.

VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 etaè,namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000KM. Tel. 233-654, 061/224-896.

PRODAJEM poslovni prostor, ul.Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662.

PRODAJEM u Klju~u, podru~jeBebi}i, {est dunuma zemlje. Tel.062/346-214.

PRODAJEM u centru Ba{~ar{i jeku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel.447-940.

PRODAJEM trosoban stan naIlidì. Tel. 066/114-204.

PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat,E. [ehovi}a, uknjièn, 125.000KM.Tel. 061/926-059.

PRODAJEM petosoban stan naKo{evu, Hadì Idriza 8. Tel. 200-688.

PRODAJEM jednosoban stan naGrbavici, 37m2. Tel. 443-939,061/274-062.

PRODAJEM poslovni prostor80m2, Ba{~ar{i ja-Bravadìluk. Mob.065/021-556.

STAN 36m2 u Hrasnom, trg hero- ja i 71m2 kod Robota. Mob.065/021-556.

STAN 52m2 na Grbavici, 3 sprat,useljiv. Mob. 065/021-556.

KU]A na Ba{~ar{i ji, Kova~i. Mob.065/021-556.

STAN 48m2 na Skenderi ji, Taba{ni-ca, 2 sprat. Mob. 065/021-556.

STAN 65m2, Alipa{ino polje, Trgme|. pri jateljstva, 6 sprat i 80m2, 15sprat. Mob. 065/021-556.

TROSOBAN stan 70m2/IV+2 lo|e,et. plin. grij. Grbavica I, pored [u-marskog fakulteta, 2.000 KM/m2 saporezom. Mob. 061/893-610.

DOBRINJA II, proda jem-mi jenjamza manji uz doplatu, troiposobanstan 91m2, 4 kat, 140.000 KM.Mob. 062/606-831, 450-976.

STAN 85m2, strogi centar,Pru{~akova, trosoban, adaptiran,plinsko et. balkon, 1 kat, 212.000KM. Mob. 061/899-209.

STAN 76m2, Dobrinja, Trg Saborabosanskog, troiposoban, 2 kat, bal-kon, 104.000 KM. Mob. 062/295-919.

STAN 67m2, Doblrinja C5, Sara- jevskih ilegalaca, 1 kat, renoviran,adaptiran, garaà 13m2, ostava7m2, dvoiposoban, 127.000 KM.Mob. 061/526-243.

STAN 57m2, Centar, A. Jabu~ice,dvosoban A-U gradnja, VP, hitno ipovoljno. Mob. 066/340-748.

STAN 52m2, Grbavica II, K. Kape-tanovi}a, nadogradnja, dvosoban, 6kat, parno, renoviran i namje{ten,1.900 KM/m2. Mob. 061/247-777.

STAN 48m2, nova vogo{}a, Rosulje,novogradnja, jednoiposoban, 2 kat,lift, klima, plinsko et. 1.550 KM/m2,sa PDV-om, fiksno. Mob. 066/340-748.

STAN 36m2, Ko{evsko brdo, N.[i{i}a, jednosoban, 1 kat, 67.500KM. Mob. 061/899-209.

STAN 36m2, Hrasno, Trg hero ja, je-

dnosoban, 14 kat, 2 lif ta, balkon,69.000 KM. Tel. 711-666.

STAN 35m2, engi} Vila, neboderVranica, jednosoban, renoviran,komplet namje{ten, 16 kat, 2 lif ta,65.000 KM fiksno. Tel. 711-665.

STAN 33m2, Bu}a potok, A. Bu}e,novogradnja, jednosoban, 6 kat,lift, plinsko et. balkon, 59.000 KM.Mob. 061/247-777.

STAN 34m2, Marin dvor, fra A.Zvizdovi}a, jednosoban, 2 kat, plin-sko et. balkon, 89.000 KM. Mob.066/340-748.

STAN 41m2, Ko{evsko brdo, N.[i{i}a, jednoip9soban, balkon, 3kat, renoviran, adaptiran, plins. et.84.000 KM. Mob. 061/899-209.

BREKA, stan 70m2, 3 sprat, I. Mu- jezinovi}a, 230.000 KM. Mob.

062/316-379.PRODAJEM-izda jem stan 140m2,ravne Ciglane. Mob. 063/419-296.

LO@IONI^KA, Soci jalno-[ibica,stan 72m2, 19 sprat, 2 lif ta, cen. grij.sin~an, dvostrano ori jentisan. Mob.062/156-882.

PRODAJA

NEKRETNINE

MALI OGLASIOSLOBO\ENJE




MALI OGLASIOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 53

HAD@I]I, ku}a, dvi je vanjske ga-raè, oku}nica 618m2, ci jena podogovoru. Tel. 420-319, 521-187.

KIOSK Insrap, dupli 8m, povo-ljno. Mob. 063/893-098.

MANJA ku}a sa oku}nicom 150m2,Stari Grad. Mob. 061/358-772.

STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2

sprat, 39m2, 80.000 KM, + 2 balko-na. Mob. 065/819-136.

STAN na Dobrinji C5, A. [ereme-ta, dvosoban, VP, 50m2, 82.000KM. Mob. 065/819-136.

POSLOVNI prostor na Marin dvo-ru, novogradnja, 29m2, prizemni,135.000 KM. Mob. 065/819-136.

STAN na Vojni~kom polju, H.Su}eske, 6 sprat, 65m2, 112.000KM. Mob. 065/819-136.

STAN na êngi} Vili, F. Be}irbego-vi}-Kvadrant, 5 sprat, 60m2/2.000KM. Mob. 065/819-136.

STAN na Aneksu, suteren, Pri je-dorska, 54m2/1.400 KM. Mob.065/819-136.

STAN na Mejta{u, Ul. Mejta{, VP,adaptiran, 59m2/2.800 KM. Mob.

065/819-136.STAN u Bu~a potoku, novogra-dnja 2006. god. 6 sprat, potkrovni,use ljiv, 87m2/1.300 KM. Mob.065/819-136.

GARSONJERA 25m2/2.400 KM, 5sprat, nema lift, Titova. Mob.065/819-136.

JEDNOSOBAN stan, na Soci jal-nom, adaptiran, prizemlje, 41m2,82.000 KM. Mob. 065/819-136.

STAN na Malti, Paromlinska, 1sprat, useljiv, 79m2/2.200 KM. Mob.065/819-136.

SOKOLOVI] Koloni ja, ku}a u ni-zu, na 3 etaè+ba{ta+garaà,120.000 KM. Mob. 061/177-556.

BU]A Potok, 2 ku}e10x10m2+1.000m2 oku}nice,

250.000 KM. Mob. 061/177-556.

KU]A, Osi jek, Blaùj,200m2+1.500m2 oku}nice, 150.000KM. Mob. 061/177-556.

LU@ANI, ku}a 240m2 st. pros.+plac700m2, 300.000 KM. Mob. 061/177-556.

VRACA, ku}a 3 etaè+600m2oku}nice, 129.000 KM. Mob.061/177-556.

HRASNO, 38m2, balkon, cen. gri- janje, 80.000 KM. Mob. 061/415-787.

DOBRINJA, jednoiposoban, fik-sno 67.000 KM. Mob. 061/415-787.

ÊNGI] Vila, 54m2, 16 kat, 1.700KM/m2. Mob. 061/415-787.

POFALI]I, P+S, 200m2 dvori{ta,110.000 KM. Mob. 061/415-787.

HAD@I]I, ku}a P+S, 2.000m2oku}nice, 210.000 KM. Mob.061/415-787.

HRASNO, 53m2, odli~no stanje,balkon, klima, 2.000 KM/m2. Mob.061/415-787.

ZEMLJI[TE Plandi{te kod novedàmi je 1.360m2, 80.000 KM. Mob.061/170-254.

MARIN Dvor, K. Tvrka, 2 sprat,89m2/2.700 KM. Mob. 061/177-556.

CENTAR, Ul. Jezero, 1 sprat,82m2/2.350 KM. Mob. 0617177-556.

VRACA, A. Smailovi}a, 2 sprat, de-vastiran, 64m2/1.700 KM. Mob.061/177-556.

ILID@A, Luàni, 3 sprat,57m2/1.700 KM. Mob. 061/177-556.

CENTAR, J. Vanca{a, 84m2, VP,2.800 KM/m2. Mob. 061/177-556.

LOGAVINA, VP, 50m2/2.900 KM.Mob. 061/177-556.

STAN, A. polje, Trg Zavnobih-a, 3sprat, useljiv, cen. grij. 78m2, bal-kon, 1.600 KM/m2. Mob. 062/907-831.

CENTAR, Odoba{ina, 1 sprat,65m2/2.300 KM. Mob. 062/907-831.

CENTAR, Skenderi ja, novogra-dnja, 118m2, 2 garaè, ba{ta, luxu-zno, 250.000 eura. Mob. 062/907-831.

CENTAR, Patriotske lige, 64m2, 2sprat, useljiv, 2.450 KM/m2. Mob.062/907-831.

IMANJE u Donjoj Vogo{}i, 4 ku}e,12 dunuma zemlje+2 pos. prostora,600.000 KM. Mob. 062/907-831.

KU]A, Vraca, Ul. Samoborska, 4etaè, ba{ta, garaà, gri janje,300.000 KM. Mob. 062/907-831.

SKENDERIJA, Ul. Podgaj, 1 sprat,63m2, 145.000 KM. Mob. 062/907-831.

VOGO[]A, B. Kr{o, 1 sprat, 77m2,gri janje, 2 balkona, 115.000 KM.Mob. 062/907-831.

STAN, strogi Centar, kod hotelaEvrope, dvoeta`ni, 3 sprat, adapti-ran, 67m2, 210.000 KM. Mob.065/819-136.

STAN u Titovoj, 5 sprat, lift, pot-krovlje, 68m2, uknjièn, fizi~ki ima100m2, 190.000 KM. Mob. 065/819-136.

STAN na Dobrinji 5, S. Filipovi}a,6 sprat, zadnji, ima lift, 77m2/1.600KM. Mob. 065/819-136.

STAN na Otesu, Trg Ote{kog bata-ljona, 6 sprat, 77m2+garaà 17m2,110.000 KM. Mob. 065/819-136.

GARSONJERA u Hrasnom, A.B.[i-mi}a, 2 sprat, 28m2, 68.000 KM.Mob. 065/819-136.

STAN na Dobrinji, V. Maglajli}, 1sprat, 37m2, 62.000 KM. Mob.061/320-439.

GRBAVICA, K. Kapetanovi}a,54m2, 12 sprat, sve novo, 2.050KM/m2. Mob. 061/702-881.

CENTAR, Pru{~akova, 85m2, ren-oviran, 1 sprat, 215.000 KM. Mob.066/801-711.

S. GRAD, M.].]ati}a, 73m2, 3sprat, potrebna adaptaci ja, 2.000KM/m2. Mob. 066/801-711.

K. BRDO, M. Hadìjahi}a, 44m2, jednoiposoban, 2 sprat, 86.000 KM.Mob. 061/702-881.

ILID@A, Pejton, stan u nizu, 2etaè, ba{ta, cca 80m2, 145.000KM. Mob. 061/702-881.

NED@ARI]I, novogradnja, 32m2,6 sprat, sve novo, 2 lif ta, ostava,51.000 KM. Mob. 061/702-881.

NOVOGRADNJA, Nedàri}i, dvo-soban, 58m2, 2 sprat, 2 lif ta, balkon,klima, 1.650 KM/m2, uklju~en po-rez. Mob. 061/702-881.

NOVOGRADNJA, Nedàri}i, dvo-soban, 57m2, 8 sprat, balkon, klima,ekstra pogled, 1.650 KM/m2. Mob.066/801-711.

NOVOGRADNJA, Nedàri}i, gar-sonjera 34m2, 8 sprat, odli~an po-gled, ostava, cen. grij. 56.000 KM,uklju~en porez. Mob. 066/801-711.

STAN na Alipa{inom polju, TrgZavnobiha, 59m2, 100.000 KM.Mob. 066/801-737.

VRACA, A. Smailovi}a, 1 sprat,92m2, plin, potrebna adaptaci ja,1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831.

GRBAVICA, 5 sprat, nema lift,69m2+2 balkona, 1.700 KM/m2.Mob. 062/907-831.

MARIN Dvor, suteren, 76m2, adap-tiran, 195.000 KM. Mob. 062/907-

831.VOGO[]A, Jo{ani~ka, 3 sprat,dvoeta`ni stan, 112m2, adaptiran,1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831.

MEJTA[, M. P. Sokol. 1 sprat,52m2/2.900 KM. Mob. 061/177-556.

CENTAR, Drveni ja, 2 sprat,96m2/2.500 KM. Mob. 061/177-556.

STAN u Centru, ekalu{a ~ikma, 1sprat, 90m2, 240.000 KM. Mob.066/801-737.

STAN na Dobrinji C5, 2 sprat,74m2, 125.000 KM. Mob. 061/320-439.

STAN u Centru, hadì Idrizova, pot-krovlje, 32m2, 95.000 KM. Mob.061/320-439.

S. GRAD, Logavina, 29m2, 1 sprat,65.000 KM. Mob. 061/702-881.

STAN u centru, A. [anti}, 3 sprat,39m2, 90.000 KM. Mob. 066/801-737.

STAN na engi} Vili, B.M.Selimo-vi}, 56m2, 100.000 KM. Mob.066/801-737.

STAN na Dobrinji C5, L. Pastera, 2sprat, 68m2, 105.000 KM. Mob.061/320-439.

STAN na Marin dvoru, Hamida D.1 sprat, pogodan za kancelari je123m2/2.100 KM. Mob. 061/320-439.

STAN u Hrasnom, A. [a}irbegovi},13 sprat, 58m2/2.000 KM. Mob.061/320-439.

STAN na Malti, Paromlinska, VP,66m2/2.100 KM. Mob. 061/320-

439.

STAN na ^. vili, B.M.Selimovi}, 11sprat, 54m2, 100.000 KM. Mob.061/320-439.

STAN u Hrasnom, A. [a}irbegovi},2 sprat, 68m2/2.200 KM. Mob.066/801-737.

STAN na Alipa{inom polju, Trgme|. pri jatelj. 2 sprat, 70m2/1.600KM. Mob. 066/801-737.

STAN kod Katedrale, 1 sprat, adap-tiran, 74m2, 208.000 KM. Mob.061/320-439.

LUKSUZAN stan, Centar, D. Ozme,sve novo, 4 sprat, 136m2/3.300 KM.Mob. 061/320-439.

STAN u Centru, Vrazova, VP, pogo-dan za kancelari je, 84m2/2.900 KM.Mob. 066/801-737.

STAN na engi} vili, 2 sprat, D`. Bi- jedi}a, 2 sprat, 82m2/1000 eura.Mob. 061/320-439.

GARSONJERA, Ko{evo, M. [naj-dera, 3 sprat, 21m2, 63.000KM.Mob. 066/801-737.

STAN na Alipa{inom polju, N. Sma- jlagi}a, 6 sprat, 77m2, 125.000 KM.Mob. 061/320-439.

STAN u Kova~i}ima, Ljubljanska,VP, 55m2, 100.000 KM. Mob.066/801-737.

PRODAJEM vje{alicu sa ogleda-lom. Mob. 033/229-827.

PRODAJEM povoljno o~uvan tro-

sjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431.

PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormarza knige-spise. Tel. 033/207-484,066/285-076.

PRODAJEM bra~ni krevet. Mob.061/266-999.

PRODAJEM bra~ni krevet. Tel.624-560.

POVOLJNO proda jem dva kau~au odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

PRODAJEM foto aparat Nikon -

FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.PRODAJEM ugostiteljski friìderza pivo, gril za pe~enje pili}a na plin.Mob. 061/375-168.

PRODAJEM ve{ ma{inu u dobromstanju i {poret stru ja+plin. Mob.061/565-074.

PRODAJEM Renault Clio, 2006.god, dizel, klima, metalik sivi, dvo- ja vrata, registrovan do 6/2011.god, pre{ao 160.000 km, servisirankod ovla{tenog servisera. Tel.063/317-923.

PRODAJEM Peò 405 GLI, 91.

god, plavi, registrovan do 12. 2010.god, 3000KM. Tel. 061/702-801.

LANDROVER dugi benzinac uodli~nom stanju, 1973. godina, ga-raìran za 15.000 KM sa rezer-vnim djelovima. Tel. 058/483-561.

PRODAJEM Audi 80, 1989. god,1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949.

PRODAJEM golf II,1986. godina,1.600 kubika, dizel, 1.600 KM. Tel.061/102-390.

PRODAJEM di jelove za Golf 2.Tel. 062/139-019.

BMW 525 T, dizel, god. 2001. kar-avan. Mob. 061/233-078.

PRODAJEM {kodu pikap, 2001. go-dina, ci jena 3.500 KM. Tel. 062/877-008.

PRODAJEM kombi VolksWAGENTERETNI, 1989. GODINA. mOB.061/140-328.

PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4,1999. godina, neregistrovana, u vo-znom stanju, bi jela. Mob. 061/158-164.

PRODAJEM Golf II benzinac 1,81985. god. registrovan do marta2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934.

PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 mo-tion, 2002. god, zlatna bo ja, BiH ta-ble, 6 brzina. Tel. 00385998304357.

PRODAJEM mladu nivu crna,ugra|en plin. Mob. 061/211-945.

AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. go-dina, extra stanje. Tel. 062/505-111.

JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, auto-matik, DSG, ci jena 23.900 KM. Tel.062/600-111.

VOLVO S40, 2002. godina, auto-matik, benzinac, koà, vrlo povoljno.Tel. 062/600-111.

PRODAJEM novu zadnju karam-bolku, komplet za Hundai Akcent.Mob. 061/915-123.

PRODAJEM VW transporter 2,5TDI, 2000 godina, produèn, 1+8.Tel. 033/447-691, 061/809-763.

TRAKTOR IMT 558 u odli~nomstanju sa svim priklju~cima, ga-raìran. Mob. 062/223-700.

PRODAJEM mercedes M 201—190D, 1985. godina, bi jeli, 53 kw, 4 brzi-ne, registraci ja do XI 2009. Tel.033/677- 080.

SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov,marka hyosung, ocarinjen, ci jena4.000 KM. Tel. 061/956-845.

PRODAJEM Jeep Chrysler dizel2,5,klima,servo volan,1998 god.re-gistrovan do marta 2011.

Mob.061/103-827

PRODAJEM kpt mjera~ kompre-si je sa 200 kartica za benzince i no-vu Bo{ pumpu za vozilo FAP1616/1620

Mob. 061/820-252

PRODAJEM peugeot 607, 2003.god, 2.2 benzin, ci jena 23.000 KM.Tel. 062/907-122.

PRODAJEM Peugeot 406m2, ben-zin, 2,0l, 2002. god. puna+dodatnaoprema, registrovan do nov. 2011.god. Mob. 061/212-267.

PRO DAJEM renault 18 TL1983.god. u voznom stanju, 85.000km. Tel. 061/527-290.

PRODAJEM novu, neotpakovanuChiccovu ljuljalicu (hranilicu) za be-be i stolicu za hranjenje. Tel.061/205-035.

PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM.Tel. 061/702-801.

PRODAJEM glava, to~ak, papu~a,{ipka stare {iva}e ma{ine kao stari-na, 70KM. Tel. 061/702-801.

VRLO povoljno proda jem ènskubundu br. 44, prirodno krzno sjev-erne lisice, crne bo je. Tel. 651-007.

PRODAJEM drva, isce jepana, }ut-ci, metarska, dobra kvaliteta i mje-ra. Mob. 061/546-074.

PRODAJEM neura|en Vilerov go-blen. tel. 061/603-115.

PRODAJEM pe} na plin za gri janjena dimnjak. Tel. 061/603-115.

PRODAJEM polovan slu{ni aparatispravan. Tel. 061/603-115.

PRODAJEM ljekovita ja ja Japan-ske prepelice i do ma}a koko{i ja ja- ja, besplatna ku}na dostava. Tel.062/138-855.

PRODAJEM akvari jum za ribice.Mob. 062/688-855.

PRODAJEM {iva}u ma{inu nje-ma~ku u koferu, garanci ja, 180KM na 2 rate. Mob. 061/145-504.

PRODAJEM ma{inu pisa}u elek-tri~nu, 80 KM. Tel. 651-556.

PRODAJEM nove mreìce i noèveza elek. aparate Panasonik. Tel.651-556.

PRODAJEM nove mreìce br.M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410,420, 424, 596, 628, za elek. bri ja~eBraun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556.

GROBNO mjesto sa spomenikom,Sv. Marko, 12.000 KM. Mob.061/548-351.

PRODAJEM sliku Vo je Stani}a iz

1972. ulje 30 x 31cm. Mob. 061/709-593.

PRODAJEM Braunove mreìce zabri janje i el. aparate za bri janje.Mob. 061/323-906.

PRODAJEM 100% efikasno sred-stvo za trajno uni{tenje òhara iùtih mrava u va{em stambenom iliposlovnom prostoru. Mob. 061/243-891.

PRODAJEM klavir. Mob. 061/802-650.

ORIGINAL ru~ni sat Swatch, sa na-rukvicom, ci jena 100 KM. Mob.062/315-540.

PRODAJEM nerc bundu. Tel. 221-308.

PRODAJEM asimil engleskog jezi-ka, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556.

PRODAJEM Chicco set — kolica,nosiljku, sjedalicu za auto sa raznomopremom i kreveti}. Mob. 062/570-826.

PRODAJEM plinsku bocu butan10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362.

PRODAJEM nove stro jeve za {iva-nje marke Brother. Tel. 063/347-852.

PRODAJEM 200 ~asopisa Sam svojmajstor, pri jaratno izdanje. Mob.061/032-110.

PRODAJEM ènske bunde od zecaduga br. 42-44 i srednja od rakuna.Mob. 062/525-981.

PRODAJEM svjeà ljekovita ja ja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM.Tel. 061/245-901.

PRODAJEM cri jep, jef tino. Mob.

065/696-132.PRODAJEM dje~ija kolica, Tali- janska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419.

PRODAJEM 2 orginal vilerova go-blena zima i prolje}e. Tel. 660-939,063/876-419.

VEOMA povoljno proda jem o~uva-nu i novu gardarobu: 1KM, 2KM,5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{i-veno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913.

SPECIJALNI tanjir za rezanje sirasa noèm, sobna antena. Tel.062/104-951.

PRODAJEM plinsku pe} Ma ju, zagri janje. Mob. 061/740-273, 440-727.

PRODAJEM kompresor za pranje

auta HD 650 SX, Karcher profesi-onalni, malo kori{ten, povoljno.Tel. 061/809-763.

PRODAJEM filandendron, {efleru,palma, fikus, pogodno za poslovneprostore. Tel. 033/657-914.

PRODAJEM drva bukova ci jepana- 65 KM, drveni ugalj Kreka 110KM. Tel. 061/159-904.

KUPUJEM umjetni~ke slike, filate-li ju, stari nakit, satove zidne, |epne,ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel.033/456-505, 061/214-405.

KUPUJEM pos. prostor u NovomSara jevu do 50m2 prizemlje ili Isprat. Tel. 061/573-640.

KUPUJEM stare razgledni ce,nov~anice, Olimpi jada Sara jeva idrugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.

KUPUJEM obveznice, ratne {tete idevizne {tednje, isplata odmah.Mob. 061/526-918.

KUPUJEM deviznu {tednju Jugobanka, Privredna banka i ratnuo{tetu, isplata odmah. Mob. 065/027-864.

KUPUJEM staru deviznu {tednju,ratna potraìvanja, dionice svih fir-mi i fondova, pla~amo najbolje, is-pla ta i dolazak odmah. Mob.062/788-739.

KUPUJEM stare njema~ke markei austijske {ilinge. Mob. 061/323-906.

KUPUJEM dionice, staru deviznu{tednju i ratnu od{tetu, isplataodmah. Mob. 062/358-344.

KUPUJEM staru deviznu {tednju,obveznice, ratna od{teta, dionice. is-plata i dolazak odmah na adresu uFBiH i RS, najpovoljni je. Mob.061/517-897.

KUPUJEM dva grobna mjesta naBarama, ateisti~ko, jedno uz drugo.Tel. 033/200-343.

KUPUJEM trosoban ili ve}i stan uDobo ju, do 2 sprata. Mob. 066/948-117.

KUPUJEM 2 starinska o~uvanakau~a. Tel. 061/268-230.

KUPUJEM lomljeno zlato, dukate,{orvane i ostale predmete od zlata.Tel. 061/553-640, 033/655-530.

KUPUJEM sve vrste knjiga. Mob.061/533-792.

KUPUJEM lomljeno i zubarskozlato, dukate, zlatene satove i osta-lo. Tel. 061/965-126.

KUPUJEM deviznu {tednju i ratnuo{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918.

KUPUJEM akci je-obveznice devi-zne {tednje i ratne {tete, isplataodmah. Mob. 065/027-864.

KUPUJEM umjetni~ke slike, starin-ski namje{taj, sablje, satove, orde-nje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640.

AGENCIJA Sigenx kupu je nekre-tnine u Sara jevu ili posredu je, uzprovizi ju 3%. Tel. 033/654-793.

KUPUJEM trakice contour Bayer.Tel. 461-002.

KUPUJEM }ilime, pirot serdàde,bakar savatli, demirli ju, zidne sato-ve, vezove. Tel. 061/159-507.

KUPUJEM stan u Sara jevu manjekvadrature. Tel. 211-914.

PRODAJA

KUPOVINA

OSTALOVOZILA

TEHNIKA

NAMJE[TAJ



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE


FIRMI TIMEX d.o.o. potrebna

mla|a ènska osoba na poslovimastru~nog saradnika. Obavezno po-znavanje rada na ra~unaru, a pre-dnost visoka stru~na sprema, orga-nizacione sposobnosti i poznava-nje engleskog ili njema~kog jezika.Mob. 062/693-410.

POTREBNO vi{e saradnika za radu internacionalnoj kompani ji. Mob.061/170-143.

POTREBAN ènski frizer. Mob.063/113-679-

ZAPO^NITE sopstveni posao „kn- jigom“ eteri~na ulja, stotinjak ra-zli~itih traènih proizvoda. Tel.032/244-417.

POTREBNA frizerka za rad u salo-nu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sa-ti.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar65, Hrasno, popravka svih vrsta TVaparata, dolazak na ku}nu adresu.Tel. 650-867, 061/188-410.

UGRADNJA, remont i proda ja al-nasera, alternatora i ostalih el.ure|aja na vozilima, servis Kara-meho. Mob. 061/365-193.

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanjestarih i bolesnih lica, davanje inje-kci ja, infuzi ja, inzulina, itd. Mob.061/319-604.

KIRBY, dubinsko usisavanje, pra-nje i ispiranje svih vrsta tepiha, na-mje{ta ja, auta, pranje portala i ge-neralna spremanja stanova i firmi,itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ.Mob. 061/350-688.

TEPSER S.O.D. profesionalnimma{inama ~istimo namje{taj, unu-tra{njost auta, tepihe (rese), itisonei kamene podove (za{tita). Mob.061/524-461 i Tel. 033/200-003.

MOLERSKI i parketarski radovi,povoljno, uredno i ~isto, po dogo-voru. Mob. 062/918-201 Ismo.

MOLER kvalitetno i ~isto kre~istanove. Tel. 066/688-960.

KRE]IM, farbam, ugra|ujem ra-di jatore i adaptiram stanove, ~istoi uredno. Mob. 062/688-855.

TAPETAR-dekorater, povoljnopresvla~i namje{taj u radioni ili

kod vas, uz garanci ju. Tel. 718-405, 061/156-728.

TAPETAR radi sve poslove tapetar-ske struke, dolazi na adresu bes-platno. Tel. 240-895, 062/909-306.

ÛVALA bih di jete, imam prepo-ruku. Mob. 061/228-848.

PREVODIM tekstove sa engleskog jezika, ci jena 5 KM po stranici.Mob. 061/522-442.

NUDIMO povoljno vo|enje svihknjigovodstvenih poslova za pri-vredna dru{tva (proizvodnja, trgo-vina, usluge) i samostalne poduze-tnike. Mob. 061/160-020.

KOMBI prevoz putnika i selidbe,povoljno. Mob. 061/223-343, Pofa-li}ka 76.

DAJEM ~asove iz konverzacijskogengleskog, osnova mikrora~unara,pri jemna, servis. Mob. 062/293-688.

BRAVAR, blindirana vrata po na-rud`bi, ograde, gitere, kovane ogra-de. Tel. 061/221-668.

DAJEM ~asove iz konverzacijskogengleskog, osnova mikrora~unara,pri jemna, servis. Mob. 062/293-688.

POVOLJNO vr{im selidbe, prevozrobe kombi mercedesom. Radnasnaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524.

TELEFON servis popravlja stare,nove, beì~ne, obi~ne telefone, izra-da telefonskih instalaci ja. Tel.061/141-676, 033/204-805.

BRAVAR, popravljam i ugra|ujembrave, gara`na vrata, ograde i osta-lo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078.

HARMONIKA vrata, sa ugradnjomdvi je vodilice i pragam jednokrilnai dvokrilna, u bo ji drveta. Mob.061/516-910.

BRAVAR izra|uje kapi je, gelende-re, ograde i ostale bravarske rado-ve. Mob. 062/607-453.

VODOINSTALATER radi povo-ljno adaptaci je i popravke. Tel.061/222-927.

RESTAURACIJA starog namje-{ta ja, vrhunski kvalitet. Tel. 061/488-033.

PREVOZIM stvari i ostalo ve}imkombi jem, radna snaga, Mob.061/227-189.

EKSPERT za hidro-termo izolaci-

je krovova i garaà, zidova. Tel.033/653-396, 061/098-579.

KOMBIJEM vr{im prevoz putnikapovoljno do 8 osoba. Tel. 061/903-526.

VODOINSTALATER opravlja ~e-sme, vodokotli~e, ventile, sifone,penzionerima jef tini je. Tel. 061/205-803, 066/973-793.

ENGLESKI jezik — profesor engles-kog jezika da je instrukci je,~as/10KM. Mob. 061/654-941.

IZNAJMLJUJEM stolice za raznenamjene ci jena do 20 kom - 1,5 KM,a 20 stolica i vi{e — 1 KM po koma-du, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.

VKV bravar radi ugradnju brava,ptt sandu~i}a, ormaara, stalaà,ramova. Tel. 061/507-683.

ÛVALA bih stari ju ènu ~etirisata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza12h. Tel. 061/949-447.

INSTRUIRAM |ake i studente izmatematike na Alipa{inom polju6KM/~as. tel. 061/157-991.

VODOINSTALATER sa 30. godiskustva vr{i opravku instalaci ja,montaù sanitarni ure|aja i pro~e-pljenja odvoda. Tel. 033/535-659,062/139-034.

LIJEÎM hemeroide vanjske i un-utra{nje. Mob. 061/533-146.

PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno,kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.

PROFESORICA francuskog i latin-skog jezika da je instrukci je. Tel.033/645-307.

VR[IMO kompjutersko progra-merske usluge izrade web stranica,ugradnju programa itd. Mob.062/401-229.

VR[IMO usluge prevoza svih vrs-ta roba kao selidbe iz europe i BiH.Tel. 033/232-162, 061/266-764,061/108-779.

ODR@AVALA bih stan kod porodi-ce, (~i{}enje stana, peglanje). Tel.061/374-458.

KOMBIJEM vr{im prevoz putnikai robe na sve destinaci je. Mob.062/214-690 i 033/220-402.

ÂSOVI engleskog jezika za osnov-ce i srednjo{kolce, prevodi, grama-tika, konverzaci ja, uspje{no i povo-ljno. Mob. 066/917-391.

ÎSTIM i odràvam urednim va{stambeni prostor, brzo, kvalitetno,pedantno, profesionalno. Mob.062/760-012.

NUDIM pomo} i njegu starih i bo-lesnih osoba, obilazak, presvla~enje,hranjenje, dolazak u apoteku, pro-davnicu i sl. uz nov~anu nadokna-du. Mob. 062/760-012.

KERAMIÂRSKE usluge profesi-

onalno i povoljno, uz garanci jukvaliteta. Mob. 061/083-369.

ISCJELJENJE duhovnim putempo u~enju Brune Groninga, medi-cinski dokazivo. Tel. 062/256-376.

NJEMA^KI jezik, instrukci je os-novcima i srednjo{kolcima. Mob.061/181-542.

ÎSTILA bih va{ pos. prostor. Mob.061/374-458.

STUDENTICA da je instrukci je izengleskog jezika za u~enike osnovne{kole. Tel. 469-805.

VKV BRAVAR, popravljam brave,pravim gelendere i kovanje ograde.Mob. 062/907-356.

MOLERI profesionalci nude uslu-ge gletovanje, moleraj, tapete, sto-lari ja, radi jatori itd i sve drugo po

dogovoru. Tel. 033/456-979, 061/219-768.

POVOLJNO po dogovoru instru-kci je iz engleskog jezika za osnovne{kole. tel. 061/515-803.

ODR@AVALA bih stan kod ozbiljneporodice. Mob. 063/417-916.

ISCJELJENJE duhovnim putempo u~enju Brune Groninga, medi-cinski dokazivo. Mob. 062/519-449.

BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439.

PREVOZ putnika prema morukombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873.

NAJJEFTINIJE u gradu iznaj-mlju jem stolice za sve prigode.Mob. 063/121-524.

MOLER radi sve uredno, kvalitetnoi veoma povoljno. Mob. 061/274-872.

MOLER radi sve, uredno, kvalite-tno i veoma povoljno. mob. 061/274-872.

PROFESORICA engleskog jezika,sudski tuma~ i prevodilac, drì~asove za sve uzraste, Dobrinja.Tel. 465-958, 062/612-399.

INSTRUIRAM |ake i studente izmatematike na A. Polju, 6KM/~as.Tel. 061/157-991.

INSTRUIRAM |ake i studente izmatematike i fizike, Ilidà, ~as 6KM. Tel. 621-976.

SZR izvodi gra|evinske radove,ugradnja keramike, rigipsa i svihvrsta podova. Mob. 061/256-132.

ZIDARSKO tesarski radovi, zida-nje, maltanje i {alovanje brzo i po-voljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465.

POVOLJNO, aluminiske àluzine,trakaste zavjese i vanjske roletne.Tel. 061/214-303.

STAKLARSKA radnja Edo izvodisve staklarske radove te uramlji-vanje slika, Papagajka od 8 do 19h.Tel. 061/130-034, 221-902.

PREVODIM sa njema~kog na bosan-ski jezik - tehni~ku dokumentaci ju,uputstva, itd. Mob. 061/357-232.

ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu-{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina ala-tljika. Tel. 066/889-246, 033/213-040.

SPECIJALISTI^KI pregledi, radmedicinskih sestara. Tel. 061/319-604.

BRUSIM i lakiram parkete bes-pra{inskom ma{inom uz garanci ju.Tel. 061/359-500.

IZRA\UJEMO sportske mreè.Ma{inska obrada i za{titne mreè.Tel. 063/420-077.

ÛVALA bih di jete u svom stanu,imam iskustvo, Saraj Polje. Tel.466-920.

KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz

razne robe, selidbe, spomo} radnesnage po dogovoru. Tel. 061/513-948.

UÊNICIMA, srednjo{kolcima, in-strukci je iz matematike, fizike, me-hanike, ma{inskih elemenata. Tel.033/625-196, Ilidà.

PREVODIM sa slovena~kog na bo-sanski. Tel. 061/282-134.

VODOINSTALATER, opravka ~e-sme, vodokotli}a, ventila, sifona,penzionerima jef tini je. Mob.061/205-803, 066/973-793.

POSTAVLJAM povoljno rigips.Tel. 061/545-888.

ELEKTRIÂR-VODOIN STALA-TER radimo nove i popravljamostare instalci je (eko plastika, sani-tari ja, servis bojlera, el. pe}i, indi-katora, osigura~ke kuti je, sklopkeitd. ) Tel. 061/132-149.

BEBI siterka po potrebi ~uvala bihva{u djecu no}u, dolazak na adre-su. Tel. 062/525-268.

ELEKTROSERVIS, vr{i opravkubu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel.061/803-255, 066/889-246, 033/213-040.

MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel.066/205-151.

ÛVAM i odràvam vile i vikendi-ce na moru. Tel. 061/516-375.

PRU@AMO usluge bh. di jaspori.www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970.

MOLERSKI radovi na potpunoza{titu li jepljivim trakama, urednost100%. Mob. 061/606-441.

KOMBI vozilom vr{imo sve vrsteprevoza stvari. Tel. 061/033-475.

GRA\ANI Sara jeva, POTRO-[AÎ gasa, pogledajte na Inter-netu Web site: http://www.gas-gangrena.com.

RAZNO

ZAPOSLENJE

ALU @ALUZINE 20KM/m2,trakaste zavjese 20KM/m2,ALU i PVC roletne — tende.Tel. 033/211-484, 033/767-995i Mob. 061/131-447.

NOVO! „DOM VITALIS“,smje{taj za stari je i nemo}ne

osobe. Mob. 061/172-948.

SANITETSKI PREVOZ ne-pokretnih i te{ko pokretnih os-oba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.

„VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba,kupanje, hranjenje, infuzi je,injekci je, mi jenjanje katetera,laboratorij, pregled ljekara(internist). Mob. 061/172-948.

USLUGE

JAZZ CLUB (kod Narodnogpozori{ta) nudi radno mjestoza mla|u djevojku. Mob.063/640-542 (Elma).

Devetog februara 2011. navr{ava se godina od preselje-nja na ahiret na{eg dragog supruga, oca, dede, prade-de, punca i svekra

SEADA SEVADA

(MUHAREM)TUZLI]

Neka ti dragiAllah podarili jepi dènnet ivje~ni rahmet.

Zauvi jek }e{ ostati u na{im srcima, mislima isje}anjima.

Tvo ji najmili ji: supruga Dervi{a, sinovi Nerkez i Edin,k}erka Edina, snaheSelvedina, Safi ja, Elma i Dèna-

na, zet Mithat, unu~ad Alen, Nermin, Nerma, Belmin iErvin, praunuciKerim i Imad

1046

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamorodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

ASIM (ZAJKO)DEDI]

preselio na ahiret u utorak, 8. februara 2011, u 73. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 9. februara 2011. godi-ne, u 15 sati na mezar ju Prpori{ta - Hrenovica.

Oàlo{}eni: supruga[efika, sinovi Emir, Semir i Amir, sna-heZuhra, Huri ja, Elvira i Zehra, sestre Sejda, Ai{a i Ra-bi ja, unu~adAlem, Amela, Vildana, Vedad, Azra, Mirsad,Senada i Nizama, zetoviNermin i Armin, sestri}i Galib, Ra-sim, Ramiz, Ekrem, Senad, Enes i Hajrudin, sestri~ne Ra-miza, [emsa, Jasna, Sajma, Enisa, Aida i [evala, {ureNu-sret, Munib i [efik, badè Jakub, Numo i Haki ja, svastikeIsmeta, Nusreta i Sadeta, te porodiceDedi}, Rada~a, Fazla-gi}, Avdagi}, Redòvi}, Gugi}, Kravarevi}, Hurem, Dàna-novi}, Mulahasanovi}, Rov~anin, \onko, Omanovi}, Bu~o,

Turulja, Herenda, Be~i}, [uvali ja, Hrvo, Agi}, Babi}, [e-hovi}, Hujdur, Beri{a, Suljevi}, Kuli}, Kaljanac, Kari}, kaoi ostala brojnarodbina, kom{i je i pri jatelji.

Prevoz do mezar ja i nazadobezbi je|en kod Vi je}nice sapolaskom u 13.30 sati.

RAHMETULLAHI ALEJHIRAHMETEN VASIAH000

Devetogfebruara 2011. navr{ava se tu na godinaotka-koni je sa namana{avoljena

FADILA DILA

BEÎRBEGOVI],ro|. ÂJI]

S ljubavlju i po{tovanjem uvi jek }emo se sje}ati tvo jedobrote i plemenitog lika i ~uvati u na{imsrcima.

Tvo ji najmili ji: k}erka Zlata, zet Dàfer,unu~ad Edin i Lejla

1043

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj sestri

SAFIHAJDARPA[I],

ro|. TRBI]

Brat Ismet sa porodicom1045



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 55

S bolom i tugom obavje{tavamo da je

DANICA RAÎ],ro|. IVANI[EVI]

udova Obra da

1921 - 2011.

preminula 8. februara 2011. godine.

Ispra}aj u sri jedu, 9. februara 2011. godine, u 14 ~asova iz Gradske mrtva~niceBi je-li bri jeg u Mostaru, gdje primamo sau~e{}e od 13 ~asova.

Sahrana je na pravoslavnom groblju u Potocima kod Mostara.

Oàlo{}eni: sin Mile, k}i Milenka, unu~ad Jelena, Branka i Jelena, snaha Ika, zet Dra-gutin i ostala rodbina i pri jatelji

001A

SJE]ANJE

MILKA

LOZI]2009 - 2011.

PAVOLOZI]

1991 - 2011.

Obitelji Jandri}i Vukasovi}

833

U dubokoj boli javljamo svim ro|acima, pri jateljima i znancima tu nu vi jest da je na{dragi otac, tast, stric, ujak i {ogor, gospodin

JOSIP JOZO KLICI]19. 6. 1931 - 16. 1. 2011.

blago u Gospodinu preminuo u nedjelju, 16. januara 2011, u 80. godini, u Zagrebu,nakon kratke i te{ke bolesti.

Polaganje urne u porodi~nu grobnicu bit }e u sri jedu, 9. februara 2011. godine, u 14sati na groblju Vare{ - Majdan.

Po~ivao u miru Bo`jem!

Oàlo{}eni: k}eri Liliana, Ma ja i Jasna, unuke Ana, Luna i Zoe, sestra Terezi ja, Maj-da i Vera, te ostalatugu ju}a rodbina i pri jatelji

25070

Sa ljubavlju i po{tovanjem

SJE]ANJE

Mladen, Dragana, Ognjen, Vanja i Darko1039

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jateljei kom{i je da je na{a draga

ZEHRIJA[EHOVI],

ro|. D@INDO

preselila na ahiret u utorak, 8. februara 2011, u 78. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 9. februara 2011. go-dine, u 15 sati na mezar ju Ravne Baki je.

Oàlo{}eni: sinovi Farudin-[eha i Suad-[eha, k}erkaSenida, snahaMina, zet Esad Dru{ki}, unu~ad Dèni-ta, Samra, Lejla i Kerim, zetoviElvir i Alem, praunu-ci Anes i Hamza, sestre Fatima, Mejra i Raza, zet Nur-ko, sestri}i i sestri~ne, djever Ibro sa porodicom, za-

ova Hasi ja sa porodicom, te porodice[ehovi}, Dìndo,Dru{ki}, Kova~evi}, Klepo, arkadì}, Pa{i}, Durako-vi}, Kerla, Kuki}, Dàferagi}, Zuli}, êngi}, Ko-va~evi} i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i ko-m{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i mer-hume u Ulici êbedìje br. 4.

000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jateljei kom{i je da je na{ dragi

AVDIJA (MUJO)

OSMANKOVI]

preselio na ahiret u petak, 4. februara 2011, u Nje-ma~koj, u 66. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 9. februara 2011. go-dine, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: suprugaRamiza, sinoviMu jo i Samir, snaheDani jela i Ankica, unu~ad Eldin i Anesa, amidà Halim,strineNura i Tidà, brati}i Atif i Neli, brati~ne Sabina iNela, amidì}i, amidì~ne, teti}i, teti~ne, badò Ejub, {u-raSelimSpahi}, svastikeZumra, Almasa i Zlatka, te po-rodice Osmankovi}, Spahi}, Kru{~ica, Muta{i, Rastavi-ca, Mujki}, Hasanbegovi}, Osmanovi}, ûtura, Kara-man, Trebinjac, Andeli ja, Hodì}, Krilo, Gradi{i}, Klju-no, [ahovi}, Klino, Tabak, Guta, [abeta, Hadòvi}, Be-

ganovi}, Dursum, Serdarevi}, [kufica, [koro, kao i osta-la brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u dàmi jiOtes, Ilidà.

RAHMETULLAHI ALEJHIRAHMETEN VASIAH000

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri- jatelje i kom{i je da je na{a draga majka

FADILA(RIZA-beg)ZAGANJOR,

ro|. HAVERI]

preselila na ahiret u ponedjeljak, 7. februara2011, u 73. godini.

Dènaza }e se klanjati u sri jedu, 9. februara

2011. godine, posli je podne-namaza u haremuBegove dàmi je, a ukop }e se obaviti u 13.30 sa-ti na bakijskom mezar ju Faleti}i 2.

Prevoz obezbi je|en ispred Careve dàmi je sapolaskom u 12.45 sati, do mezar ja i nazad.

Oàlo{}eni: sinovi Nedàd i Ramadan, sestre]amila Ferri i Hazera Repishti sa porodicama,snahe Selma i Sabira, unu~ad Amina, Ilma i Ha-run, te porodice Zaganjor, Haveri}, Osmanagi},Bibezi}, Alivodi}, Bratovi}, Bor~a, Ibrahimefen-di}, Bajramovi}, La~evi}, Divanovi}, Redòvi},te ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i ko-m{i je.

Mu{ki tevhid }e se prou~iti istog dana posli jeikindi ja-namaza u dàmi ji Bjelave.

000

POSLJEDNJI SELAM

majcina{eg radnog kolegeFahrudina - [ehe

ZEHRIJI[EHOVI],

ro|. D@INDO

Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da joj podarili jepidènnet, a njenoj porodicisabur.

Goran, Nedim, Asim, Mi{o, Mirsada, Velida, Sneà,Osman T., Kiko, Mufid, Muzafer, Pirke, Salko, Adil,

Adem, [eval, Suada G., Brdo, Bejda, Edis, ]usta,Re{o, Elvis, Mirso, Ne{o, Jagoda

1041

Devetog februara 2011. navr{ava se godina od smrtina{e drage

MUNIBEÂU[EVI],

ro|. TUZLAK

Nedosta je{ nam.

Neka ti dragi Allah d`.{. podaril i jepi dènnet i vje~ni

rahmet.Tevhid }e se prou~iti u sri jedu, 9. februara 2011.

godine, u 14 sati u dàmi ji Koloni ja, Ul. Franje Kluza.

S po{tovanjem,

tvo ja porodica1040

OSLOBO\ENJE

ANKAPANDUREVI]9. 2. 2007 - 9. 2. 2011.

MILORAD MILEPANDUREVI]

1981 - 2011.



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri- jatelje i kom{i je da je na{a draga

HIKMETA(UZEJR)

DELIHASANOVI],ro|. HAD@IALI]

preselila na ahiret u ponedjeljak, 7. februara2011, u 79. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 9. februara 2011.godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare.

Oàlo{}eni: k}erka Amela, sin Senad, zet Hido safamili jom, unuke Ajla i Lejla, djever Nusret, za-ove Almasa i Azemina, te porodice Delihasano-vi}, Hadìali}, Gili}, Bilal, Koso, Pa{agi}, Agano-vi}, Hadì}, ]atovi}, Proli}, Bejti}, Im{irovi},Bajramovi}, Abdomerovi}, Vila, Muhi}, Hadù-gli}, Ba{ovi}, Pehilj, Kurto, Hadìahmetovi} i os-tala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati uku}i àlosti, Ale ja lipa br. 55/IV, Hrasno.

000

IN MEMORIAM

DANILOVUKI]EVI]

9. 2. 1989 — 9. 2. 2011.

Supruga Esmasa porodicom

1024

SJE]ANJE

na na{eg dragog

DRAGOPETROVI]

GLIBOiz Mosta ra

9. 2. 1989 — 9. 2. 2011.

S ljubavlju,

Bo jana, Ljiljana iVerica s porodicama

1032

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

hadì SAFET (hadìMUHAMED) BALI]

preselio na ahiret u ponedjeljak, 7. februara 2011, u71. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 9. februara 2011. godi-ne, posli je klanjanja podne-namaza na porodi~nommezar ju Hrast - Bradina.

Oàlo{}eni: supruga hadì Dèmila, sinovi Ne jin i Ner-min, k}erka Elmana, sahe Fikreta i Mirsada, zetAdnan, unu~ad Sadìda, Neira, Lami ja, Ahmed, Ami-na, Ali i Kerima, brat hadì Fadil, te porodice Bali},Karajko, Lapo, Lepara, Dàji}, Ali}, Prevljak, Dervi},Zahirovi}, Zlotrg, Hodì}, Tabakovi}, Kadri},Madàk, Gego, kao i ostala brojna rodbina, kom{i je ipri jatelji.

Prevoz do mezar ja i nazad obezbi je|en ispred dàmi- je Kralj Fahd sa polaskom u 10.30 sati.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

FATIMA ([A]IR)PALI], ro|. TORLAK

preselila na ahiret u nedjelju, 6. februara 2011, u 83.godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 9. februara 2011. godi-ne, u 15 sati na mezar ju Ugorsko — Vogo{}a.

Oàlo{}eni: k}erke Hiba, \ula, Zumra Dika, Sabina, Tama-na, Namka i Manjana, sestra \ula, zetovi Nazif, Sabri ja,Mirsad, Ibro, Midhat, Sabahudin i Jann, snahe Medina,Dada i Zlata, unu~ad Edin, Muris, Mirsada, Sanela, Jasmin,Mirela, Lejla, Vedad, Minela, Eldar, Amila i Nerma, pra-unu~ad Adnan, Ajna, Nihad, Hugo, Kerim i Harun, sestri}ii sestri~ne, brati}i i brati~ne, te porodice Pali}, Torlak, Avdi},

Hodì}, Kuli}, Sma ji}, Rami}, Ibi{evi}, êrkez, Zimi}, Ha-sanovi}, [ehovi}, kao i ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 15sati, Ugorsko III/21.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH000


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

AVDO (RIZVO)

VRABAC

preselio na ahiret u ponedjeljak, 7. februara 2011, u35. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 9. februara 2011. godine,posli je podne-namaza (12.15 sati) na mezar ju Neva~ka.

Oàlo{}eni: supruga Elma, sin Rizvo, k}erka [evala,snaha Elvina, brati} Amir, amidà Nihad sa porodicom,tetke Sadeta, Mirsada, Vahida i Suada sa porodicama,daidà Zaim sa porodicom, tetke Mina, Mirsada i Sade-ta sa porodicama, te porodice Vrabac, Me{i}, [ehi}, Ali-kadi}, Hajdarevi}, Mi{ut, [abanovi}, Kladan~i}, kao iostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetli je u Ne-va~koj, u 12 sati.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

SAFA (BE]IR)HAJDARPA[I],ro|. TRBI]

preselila na ahiret u ponedjeljak, 7. februara 2011, u85. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 9. februara 2011. godi-ne, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: k}erke Emina, Bisera i Azra, bra}a Nusret,Ismet i Avdo sa porodicama, zetovi Ahmet Koro i NadirDurakovi}, unu~ad Mahir, Haris, Vedad i Mirza, zaoveRabi ja Ba{i} i Safi ja Hadìhasanovi} sa djecom, djeve-ri Izet, Ismet i Fadil sa porodicama, Faruk Dizdar sa po-rodicom, jetrve Fatima, Munira i Zineta, snahe Behidài Umi ja, brati}i Trbi} Akif i Mehmedali ja, brati~na Sej-

da Rikalo, te porodice Hajdarpa{i}, Trbi}, Koro, Dura-kovi}, Ba{i}, Dizdar, Hadìhasanovi}, Kolja, Ogli}, \eli-lovi}, Mu{ovi}, Mu ji}, Ljuca, Imamovi}, [e}erovi}, kaoi ostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 13sati, Ul. Gli{e Jankovi}a 3/II, Ilidà.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH000

SJE]ANJE

SULEJMAN(DERVI[A)

DRU[KI]9. 2. 1998 — 9. 2. 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem,

sin Ni jaz i unuci Damir i Di jana25068

SJE]ANJE

\OR\EKALKA[LIEV

9. 2. 1986 — 9. 2. 2011.

Zauvi jek u na{em srcu.

Porodice: Kalka{liev, Tef tedari ja,Georgiev, Rupnik i Dàfi}

1005

D@EVAHIRA [ILOVI]9. 2. 2004 - 9. 2. 2011.

Milo na{e!

Zbog svega {to si nam u ìvotu eljela i uspjela pruìti,istopila si se kao pahuljica. Postala si „Maleno na-{e“,ali si nam u srcima „Najve}e na{e“. Volimo te!

Tvo ji: suprug Ali ja i djeca Seni ja, Fehim, Miralem iJasminka.

Tevhid }e se prou~iti 9. februara 2011. godine, u 11.15sati u [arenoj dàmi ji u Tuzli.

030

OSLOBO\ENJEOGLASNA SLU@BA

Zelenih beretki 14, Tel. 205-938



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 57

SJE]ANJE

Danas, 9. februara 2011, navr{ava se 13 godinaod kada je preselio na ahiret na{ dragi otac, pu-nac i dedo

ASIM (MUSTAFE)ALI]

Uvi jek te se sje}amo sa ljubavlju i nikada tene}emo zaboraviti. Vri jeme ne moè da izbri{ebol i tugu.

Mnogo nam nedosta je{.

Tvo ja k}erka Elvira, zet Zorani unuci Pe|a, Miran i Zoran Jr.

969

Nema na~ina da se opi{u osje}anja kad osjeti{ da pu-tu je{ kroz sje}anja!Kroz sje}anja do 8. februara 2010. godine, kada jeprestalo da otkucava srce na{e mame

NADE@DENADE@DICE NADEFRAUHAJM, ro|.

RADI]

Nikada ne}e{ prestati da bdi je{!!! Nikada ne}e{ presta-ti da bude{!!! Rukom svo jom jo{ uvi jek nas milu je{ imi znamo {ta èli{ da kaè{!!!Ovdje zatvorenih o~iju sto jimo i tvo je ruke u svo jimosjetimo!!! Slu{amo ove uzvi{ene ti{ine ko je {apu}unje`no tvo je ime!!!

Goga i @eljko sa porodicom, sestrei tvo ji pri jatelji ko jima nedosta je{

1030

SJE]ANJE

Obitelj [lakovi}1003

SJE]ANJE

Djeca1021

SJE]ANJEna

MUAZIZA (ALIJE)CVIJETI]A

9. 2. 1993 — 9. 2. 2011.

Uvi jek }e{ biti u na{im srcima i mislima.

S ljubavlju i po{tovanjem,

Tvo ji: k}erka Faketa, unuka Naida i zet Ali ja Lindov1025

IN MEMORIAM

D@EMAL

LOMIGORA9. 2. 1934 — 9. 2. 2007.

S ljubavlju, tugom i po{tovanjem,

porodica1011

MUSTAFA (IBRAHIM) FAZLI]9. 2. 1977 — 9. 2. 2011.

Dragi na{ brate, i danas te volimo isto i da-nas u srcu nosimo tugu zbog Tvog odlaska.

Nema godina ko je }e doni jeti zaborav jerljubav najboljeg brata na svi jetu ne moè sezaboraviti. Ti si uvi jek s nama!

Tvo je sestre: Fadila, Kimeta,Aj{a i Fatima sa porodicama

1029

U sri jedu, 9. februara 2011. godine, navr{ava se sedamdana od kada je preselila na ahiret na{a draga

FEHMA HAD@IJAHI], ro|. STRIK(udova rahm. dr. Muha meda)

Ovim putem zahvalju jemo rodbini, pri jateljima i ko-m{i jama ko ji su u ovim te{kim trenucima bili uz nas ipruìli nam utjehu.

Tevhid }e se prou~iti u sri jedu, 9. februara 2011. godi-ne, u Bakijskoj dàmi ji u 12.30 sati.

Sinovi i ostala oàlo{}ena porodica1007

Devetog februara 2011. navr{ava ju se ~etiri godi-ne otkako ni je sa nama na{a po{tovana gospo|a

ANKAPANDUREVI]

U sje}anju nam osta ju njena dobrota i nese-bi~nost i sa zahvalno{}u }emo vas se sje}ati.

Va{i pri jatelji Ivana i Ljubo1033

Danas se navr{ava ~etrdeset dana od kada nas je napustio na{

MIRKO CVITANOVI]1930 — 2010.

Ovom prilikom izraàvamo zahvalnost rodbini, pri jateljima, su-sjedima i svim onima ko ji su nam na bilo ko ji na~in izrazilisau~e{}e.

Veliko hvala svima ko ji su svo jim prisustvom dosto janstveno isprati-li na{eg Mirka do vje~nog po~ivali{ta na groblju Vi{i}i - âpljina.

Supruga Dragica, sin Dinko, k}erka Mir jana,unuka Felici ja i zet Petar

1008

SJE]ANJE

DRAGAN DABI]9. 2. 1993 — 9. 2. 2011.

Brat Mladensa porodicom

AX

POGREBNE USLUGE MARTINOVI] SARAJEVOKompletne pogrebne usluge za sve konfesije.Usluge obavljamo na svim gradskim grobljima, kao ina grobljima {irom BiH.Dovozimo umrle iz cijele Europe u roku 24 sata.Obavljamo ekshumacije i kremiranje.Vr{imo preuzimanje 0-24 svakim danom, sa uslugamana{e mrtva~nice.Kada Vam je najteè, mi smo tu da Vam pomognemo!

Tel. 00 387 33 468-380 Mob. 00 387 61 191-01025057

MALIK(HAMIDA)ZVIZDI]

9. 2. 1990 — 9. 2. 2011.

EMINA(MUSTAFE)

ZVIZDI], ro|.HASANBEGOVI]24. 2. 1989 — 24. 2. 2011.

ILDUZA[LAKOVI]9. II 1990 — 9. II 2011.

HASAN[LAKOVI]

25. II 1971 — 25. II 2011.



PREDAHOSLOBO\ENJE


HOROSKOP DANASTraìte li novi posao, poznanik }e vam ukazati na zanimljivu ponu-du. Obavite informativni razgovor ~ak i ako smatrate da niste do-voljno kvalificirani. Spretno }ete koristiti sve atribute kako biste os-vojili ne~iju pa`nju. Na pomolu su po~eci ljubavnih veza koje mo`dane}e biti dugog vijeka, ali }e vam svakodnevicu u~initi zanimljivi-jom. Druènje s prijateljima pomo}i }e vam da zadrìte vedar duh.

Na poslu }e do}i do usporene komunikacije s klijentima i saradni-cima. Nemojte zapo~injati nove poslove i pazite kome poklanjate po-vjerenje. Veliki dio vremena mo rat }ete provesti bave}i se ku}an-skim i porodi~nim obavezama. Nemojte kovati planove za druènjes prijateljima jer vam ne}e ostati nimalo slobodnog vremena. Izb-jegavajte nepotrebno zadràvanje na hladno}i.

Najvi{e }ete uspjeha ostvariti sara|uju}i s inostranstvom. Pokazat}ete se kvalitetnim pregovara~em ~ija }e najve}a prednost biti di-plomati~nost i uslu`nost. Osoba koju danas upoznate mogla bi po-stati vaàn dio va{eg ìvota. Zauzeti }e spremno{}u na otvorenijukomunikaciju pobolj{ati naru{eni odnos s partnerom. Vje`banjemi pravilnom prehranom nastojat }ete sa~uvati mladena~ki izgled.

Klonite se nepromi{ljenih ulaganja i ikakvih finansijskih transakci-ja bez konsultacije s finansijskim stru~njacima. Investiranje na svo-

ju ruku moglo bi vam prouzro~iti materijalnu {tetu. Mnoge }e senepostojane veze na}i pred raskidom. Nemojte dozvoliti da trenu-tno raspoloènje uti~e na va{e odluke i prosudbe. Mogu}i su pro-blemi s nesanicom. Izbjegavajte kasnu ve~eru.

Imat }ete osje}aj da su se svi okomili na vas, a posebno {efovi. Ne}evam biti lako raditi u takvim uvjetima, {to }e rezultirati smanjenomkoncentracijom i u~estalim gre{kama. Ne}ete biti sposobni razu-mno rasu|ivati, stoga izbjegavajte dono{enje va`nih odluka. Klo-nite se osoba koje vam crpe energiju. Mnogi }e Lavovi biti osje-tljivog zdravlja i àliti se na slabost ili vrtoglavicu.

Na poslu }e vam biti naporno jer }e ve}ina obaveza pasti na va{ale|a. Ne}ete mo}i ra~unati na pomo} kolega budu}i da }e oni bitizaokupljeni svojim problemima. Premda biste se rado zabavljali idruìli, pregr{t obiteljskih i ku}anskih obaveza poremetit }e vam pla-nove. Dan }ete provesti pospremaju}i stan i obavljaju}i uslugeuku}anima.

Nalet samopouzdanja omogu}it }e vam sigurniji nastup i bolje pre-zentiranje svojih ideja. Izvrsno je vrijeme za prisustvovanje sastan-cima na kojima }ete ostvariti va`ne kontakte. Traìte li avanturu, na-bacite osmijeh i krenite u zavo|enje. Kombinaciji va{eg privla~nogizgleda i {arma niko ne}e uspjeti odoljeti. Okolina }e vas zasuti obil-jem komplimenata.

Izvrsna koncentracija osigurat }e vam da s lako}om obavite i naj-zahtjevnije zadatke. Dobro }ete se snalaziti u raznim oblastima, aponajvi{e u poslovima koji zahtijevaju istan~ane diplomatske vje-{tine. Odbijte pozive prijatelja i provedite dan s porodicom. Pora-dite na pobolj{anju porodi~nih odnosa. Te{ko }ete odolijevati br-zoj i nezdravoj hrani, {to }e rezultirati neèljenim kilogramima.

Mnogo }ete vremena provoditi na terenu ili obilaze}i dràvne insti-tucije. Pruì li vam se prilika za odlaskom na kra}e poslovno puto-vanje, objeru~ke je prihvatite. Nemojte se zatvarati u ku}u, ve} seuputite u no}ni provod s prijateljima. Pred vama je ve~er dobre za-bave, kao i brojnih mogu}nosti za flert. Intenzivna tjelovje`ba po-mo}i }e vam da odagnate crne misli.

Uprkos neo~ekivanom prilivu novca, pove}ani rashodi ne}e vam do-pustiti da se previ{e radujete. Opreznije upravljajte finansijama ka-ko biste izbjegli probleme. Nabavka ku}anskih potrep{tina ili novogkomada namje{taja obiljeìt }e dana{nji dan. Mnogi }e Jarci ~itavdan provesti u {opingu, {to se ne}e povoljno odraziti na njihov ku}nibudèt. Polagat }ete mnogo pa`nje na izgled.

Manjak energije i koncentracije bit }e glavni krivac {to }ete biti sklo-ni pogre{kama i propustima. Ne}e vam pomo}i ni to {to }e vam na-dre|eni stalno biti nad glavom. Va{e vedro raspoloènje }e poziti-vno uticati na porodi~ne odnose. Uku}ani }e se osje}ati ugodno uva{em dru{tvu, {to }e potaknuti otvoreniju komunikaciju. Po~nitevi{e misliti na o~uvanje svog zdravlja.

Rad }e vam predstavljati pravo mu~enje, a posebno ako podrazu-mijeva ikakav mentalni napor. Najbolje }ete se snalaziti u rutinskimposlovima koji ne zahtijevaju previ{e koncentracije. Od burnih pro-voda i obilaska no}nih klubova vi{e }e vam odgova ra ti mir vlasti-tog doma. Najbolje }ete se opustiti uz intimno dru{tvo i ~a{u vina.Osje}at }ete se umorno i pospano.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI],Jelena MILANOVI], Nada SALOM iLejla SOFRAD@IJA

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001

ADRESA:Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;

Uprava 234-718, fax: 461-007;Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hroni ka: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected] BANK DD,

transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1602000000317116,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~unbroj: 5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi,Oslobo|enje je 1963. godine Ukazompredsjednika Tita odlikovano Ordenombratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a1976. godine dodijeljena mu je NagradaZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godineprogla{eno za najbolji dnevni list utada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini

Oslobo|enje je u Velikoj Britanijiprogla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "zaodràvanje u ivotu tradicijenezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti uizvje{tavanju pod najteìm uslovima"agencije Inter Press i Service, nagradu"za zajedni~ki rad novinara razli~itihnacionalnosti u slu`bi slobode i mira"

fondacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije"Kluba evropskih rektora, nagradu zaljudska prava "Saharov" Evropskogparlamenta, "Me|unarodnu nagradu zaslobodu {tampe" Udruènja turskihnovinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènjanovina (FIEJ), Nagradu “PremioGiornalistico Paolo Borsellino” kojulistovima koji se bore za istinudodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Mariass Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom“Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimui “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:Vahid PA[OVI]

DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}aza {tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : p s a l a m , n e v i n o , h r a s t , v r t , k , n i k a k o , e r a t u m , s t a t i v a , i k u , p a r a z i t i , o n , o p o r u č i t e l j i , k a m a t e , a v , c , o r a , i š a r a t i , j a t o , n k , l o r , n , i k i a , r a n a , o s k o r u š a , s t , s a l i h o v s k i , s s , o s o l i t i .



Danas temperatura u padu. Tokom dana sun~ano, ujutro mjestimi~no po kotlinama magla.Puha}e slab do umjeren sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura od -5 do 5, maksimalnaod 7 do 15 stepeni C.Sutra ujutro i prije podne mjestimi~no magla, a tokom dana prete`no sun~ano. U petakprete`no sun~ano, samo na sjeveru poslije podne umjereno obla~no. U subotu naobla~enjeponegdje sa slabom ki{om, prije podne u Posavini, a poslije podne i u ostalim predjelima. Unedjelju umjereno obla~no.U Sarajevu prije podne magla, popodne sun~ano. Puha}e slab, sjeveroisto~ni vjetar. Minimalnatemperatura -2, maksimalna dnevna 7 stepeni C.

U ve}em }e dijelu Evrope biti sun~ano. Magla i niska obla~nost zadr`a}e se uNjema~koj, Poljskoj i na zapadnom Mediteranu. Obla~no sa ki{om na Britanskim os-trvima i zapadu Pirinejskog poluostrva, a u Isto~noevropskoj niziji o~ekuju se snijegi umjeren sjeverozapadni vjetar. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Oslo sa -3, a na-jtopliji Atina sa 18 stepeni C.Na Balkanu ujutro i prije podne mjestimi~no po kotlinama i dolinama magla. U ostalimpredjelima tokom dana sun~ano. Maksimalna temperatura od 8 do 18 stepeni C.



KULTURNI VODIÔSLOBO\ENJE

srijeda, 9. februar 2011. godine60 ne

KINA

MEETING POINTMETROPIAanimirani,reìja: Tarik Saleh,uloge: Vincent Gallo, Juliette Lewis, UdoKier, Stellan Skarsgård,

po~etak u 21 sat.MILA TRA@I SENIDUdokumentarni,reìja: Robert Tomi} Zuber,po~etak u 19 sat.

KINOTEKADESANT NA DRVARreìja: Fadil Hadì},uloge: Ljubi{a Samardì}, Pavle Vuisi},Maks Furi jan...po~etak u 19 sati.

CINEMA CITYBURLESKAmjuzikl,reìja: Steve Antin,uloge: Ashton Kutcher, Christina Aguilera,

Alan Cumming, Eric Dane, Stanley Tucci...po~etak u 15.25, 17.50 i 20.15 sati.

MEDVJED YOGIanimirani, avantura,reìja: Eric Brevig,glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake,

Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller...po~etak u 16.10 sati.

KRALJEV GOVORdrama, biografski,reìja: Tom Hooper,uloge: Colin Firth, Helena Bonham Carter,Derek Jacobi, Geoffrey Rush...po~etak u 18 i 20.30 sati.

DILEMAkomedi ja,reìja: Ron Howard,uloge: Vince Vaughn, Kevin James,

Jennifer Connelly...po~etak u 18.30 i 20.50 sati.

GRAD LOPOVAakci ja, triler,reìja: Ben Affleck,uloge: Ben Affleck, Rebecca Hall, JonHamm...po~etak u 18.10, 20.40 sati.

TURISTakcioni triler,reìja: Florian Henckel von Donnersmarck,uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, PaulBettany...po~etak u 15.30, 17.40 i 19.50 sati.

VRLO ZAPETLJANA PRIÂanimirani, avantura,reìja: Nathan Greno, Byron Howard,glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli},

Zoran Pribi~evi}...po~etak u 16.25 sati.

MAÂK U ÎZMAMAanimirana avantura,reìja: Jerome Deschamps,glasovi: Moreau, Deschamps...po~etak u 16.20 sati.

SARAJEVO POZORI[TA

NARODNOSARAJEVSKA ZIMA 2011.

KONCERTCrnogorski simfonijski orkestar,dirigent: Aleksej [atski,solista: Goran Krivokapi}, gitara, CrnaGora,po~etak u 20 sati.

KAMERNIOVO JE ZEMLJA U KOJOJUTJEHE NEMAautor: Mile Sto ji},igra: Hasi ja Bori},po~etak u 20 sati.

GALERIJE

BORIS SMOJEIzlo`ba STUDENTSKI DA NI 2010, u saradnjisa Akademi jom likovnih umjetnostiSara jevo i nevladinom organizaci jomGLOBAL Development & Consulting Inc. natemu PORTRET GRA DA.Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama:

slikarstvo, grafika, crte` i fotografi ja.

COLLEGIUM ARTISTICUMIzlo`ba o Trapistima SJA JI MA RIJA ZVIJEZDA, za posjete je otvorena do 17.

februara. What’s Inside Ideal X?(multimedi jalna instalaci ja, 2010. Muze jamoderne i suvremene umjetnosti, Ri jeka),moè se pogledati do 18. februara.Izlo`ba crteà Tomislava Perazi}a,akademskog slikara, Za posjete jeotvorena do 22. februara 2011. godine.

RAIFFEISEN GALERIJAZa jedni~ka izlo`ba radova studenata

Akademi je likovnih umjetnosti Sara jevo,progla{enih najboljim studentimau 2010. godini. Studenti Akademi je ko ji suizloìli radove su: Ma ja Skenderovi},Damir Avdi}, Snjeàna Idrizovi}, Lea

Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}.Galeri ja je otvorena za sve posjetioceradnim danima u zgradi Centrale banke,Ul. Zma ja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

UMJETNI^KA BIHIzlo`ba IVO ANDRI] PISA CI/ILIDIPLOMA TA, u saradnji sa Muze jom gradaBeograda. Autor izlo`be je TatjanaKori}anac, a moè se pogledati do 20.februara.Stalna postavka RETROSPECTRUM je idalje otvorena za javnost od 10 do18 sati(osim nedjelje i ponedjeljka).

ATELJE ZECStalna postavka di jela slikara SafetaZeca. Galeri ja je otvorena od ponedjeljkado petka od 10 do 18, subotom od 10 do

14 sati ili uz na javu na telefon 061/338-186.

GABRIJELIzlo`ba slika Likovne grupe“AKVA REL3“: “LI^NI RUKOPISI“,otvorena je za posjete do 14. februara.Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”.Otvorena svakim radnim danom od 10 do

18 sati.

MUZEJI

BO[NJA^KIObilazak Instituta (zbirke umjetni~kihdjela, Gazi Husrev-begov hamam ibiblioteka) u pratnji vodi~a utorkom,sri jedom, ~etvrtkom, petkom i subotom

od 10 do 14sati, svaki puni sat uzprethodnu na javu na telefon 279 800 ili

na mail [email protected] postavka umjetni~kih djelaInstituta, te zbirke Mersada Berbera iIsmeta Rizvi}a se mogu pogledati svakidan osim nedjelje bez na java.

ZEMALJSKIMuzej je otvoren za posjete utorkom,sri jedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljomod 10 do 14 satI.

OLIMPIJSKIStalna postavka “Organizaci ja XIVZimskih olimpijskih igara“, otvorena zaposjete od ponedjeljka do petka, od 9 do15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ART-KU]A SEVDAHAOtvorena je za sve posjetioce svakimdanom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

SARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ iDespi}a ku}a otvoreni su svakim radnimdanom od deset do 16 sati, subotom oddeset do 15 sati, dok su nedjeljom oviobjekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevre-

ja otvoren je za posjete svakim radnimdanom od 10 do 16 sati, subotom ne radi,dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnimdanima od 9 do 16, a vikendom od 9 do13 sati.

KINA

UNAUPOZNAJTE MALE FOCKEROVEkomedi ja,reìja: Paul Weitz,uloge: Robert De Niro, Ben Stiller, OwenWilson, Dustin Hoffman, Erika Jensen,Barbra Streisand, Blythe Danner, TeriPolo, Jessica Alba, Laura Dern, HarveyKeitel...po~etak u 18 i 20 sati.

POZORI[TA

NARODNOHELVEROVA NO]autor: Ingmar Villqist,reìja: Remira Osmanovi},igra ju: Remira Osmanovi} i NedimMalko~evi},po~etak u 19.30 sati.

GALERIJE

ME\UNARODNA

GALERIJA PORTRETATUZLAStalna postavka crteà, skica, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavkaLegata “Haim James Pinto“. Galeri ja jeotvorena radnim danima od 8 do 15 i 18do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

TUZLA

BIHA]

KINAOKC ABRA[EVI]SEDMICA [PANJOLSKOG FILMA

GRADNJAdokumentarni,reìja: José Luis Guerín,po~etak u 19.30 sati, ulaz besplatan.

KINA

MULTIPLEX EKRAN[I[ANJEakci ja, drama,reìja: Stevan Filipovi},uloge: Nikola Ko jo, Bo jana Novakovi},Nikola Rako~evi}...po~etak u 18.30 i 20.15 sati.

MURJACI S KLUPEakci ja, avantura,reìja: Adam McKay,uloge: Will Ferrell, Mark Wahlberg, Derek Jeter, Samuel L. Jackson, Eva Mendes,Dwayne Johnson...po~etak u 19.30 i 21.30 sati.

DILEMAkomedi ja,reìja: Ron Howard,uloge: Vince Vaughn, Kevin James,Jennifer Connelly...po~etak u 16.30 i 20.30 sati.

MEDVJED YOGI 3Danimirani,reìja: Eric Brevig,glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake,

Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller...po~etak u 14.30 i 16.15 sati.

POSLJEDNJI EGZORCIZAMhoror, triler,reìja: Daniel Stamm,uloge: Patrick Fabian, Ashley Bell,Iris Bahr...po~etak u 15.30 i 17.30 sati.

ZELENI OBAD 3Dakciona komedi ja,reìja: Michel Gondry,uloge: Seth Rogen, Jay Chou,Cameron Diaz...po~etak u 18 sati.

MUZEJI

GRADA ZENICEIzlo`ba slika i skulptura De janaPranjkovi}a “Zvuk papirnatog orkestra“ uSinagogi je otvorena do 25. februara. Do14. februara otvorena je kolektivnaizlo`ba slika i skulptura Mlazovi vremenau glavnoj zgradi Muze ja. Na raspolaganjuposjetiocima su stalne postavke,etnolo{ka, arheolo{ka i historijska.U tvr|avi Vranduk postavljena je stalnahistorijska zbirka o ranom srednjemvi jeku u Bosni, te etno postavka uBosanskoj ku}i. Muzej je otvoren zaposjetioce radnim danima od 9 do 17, asubotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava

Vranduk otvorena je za posjetioce tokomci jele sedmice, od 9 do 17 sati.

MOSTAR

ZENICAKINA

MULTIPLEX PALASREDakci ja,reìja: Robert Schwentke,uloge: Bruce Willis, Helen Mirren,Morgan Freeman...po~etak u 18.45 i 22.30 sati.

CIRKUS COLUMBIAdoma}i,reìja: Danis Tanovi},uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, BorisLer, Jelena Stupljanin, Mario Knezovi},Milan [trlji}, Svetislav Gonci}, MiralemZub~evi}, Almir Mehi}, Mirza Tanovi}...po~etak u 18 i 22 sata.

MUMIJEVI I ZVIJEZDAPADALICA 3Danimirani,reìja: Maria Lindberg,glasovi: Max von Sydow, AlexanderSkarsgard, Stella Skarsgard, MadMik kelsen...po~etak u 15.30 sati.

YOGI BEAR 3Danimirani, avantura,

reìja: Erick Brevig,glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller...po~etak u 16.55 sati.

TERMINkomedi ja,reìja: Todd Philips,uloge: Robert Downey Jr., ZachGalifianakis, Juliette Lewis, Jamie Fox...po~etak u 16.55 i 20.45 sati.

UPOZNAJTE MALE FOKEROVEkomedi ja,reìja: Paul Weitz,uloge: Robert De Niro, Ben Siller, DustinHoffman, Barbra Streisand, Jesica Alba...po~etak u 16 i 20 sati.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEOdoma}i,

reìja: Dragan Bjelogrli},uloge: Bata @ivo jinovi}, Branimir Brstina,Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko...po~etak u 18.30 i 21.15 sati.

POZORI[TA

NARODNO RS@ENIDBA I UDADBAautor: Jovan Steri ja Popovi},reìja: \ur|a Te{i},scenografi ja: Dragana Purkovi} Macan,kostimografi ja: Ivana Jovanovi},igra ju: Dragoslav Medo jevi}, Nata{aIvan~evi}, Branko Jankovi}, Snjeàna[tiki}, Aleksandar Stojkovi}, Sla|anaZrni}, Ljiljana êki},po~etak u 20 sati.

BANJA LUKA

Repertoare i program

de{avanja u va{oj kulturnojustanovi mo ete slati na

mail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 61

Prolazi zima

Neuspje{noj, mladoj glumiciReeseHolden obe}ano je bo-

gatstvo ukoliko osigura objavljivanje ljubavnih pisama svogoca, poznatog piscaDona Holdena, s kojim nije kontaktiralave} sedam godina. Novac je dovoljna motivacija za put izMichigana u New York, gdje Don ivi sa svojom biv{om stu-denticom Shelly i budu}im muzi~arem Corbitom. Iako is-prva ne odobrava o~evu ìvotnu zajednicu ipak se zbliàvasa njegovim ìvotnim suputnicima, a otkriva i neke tajne.

KOMEDIJA Reìja: Adam Rapp 21.05 FTV

Nebo moje Louisiane

DANA

HIT

CIA-in super agent Gabrielodlu~i se dokopati devetmilijardi dolara skrivenih uzamrznutu vladinu tajnomfondu kako bi finansiraoantiteroristi~ke akcije.Da bi provalio u sustav,potreban mu je stru~njakkojega, uz pomo} svoje

fatalne partnerice Ginger,pronalazi u superhackeruStanleyu, nedavno otpu{tenomiz zatvora i pod stalnimnadzorom FBI-ja. Ra~unalnivirtuoz je bez pare i {anse zanormalno zaposlenje, a o~ajni~kièli izbaviti malodobnu k}erHolly iz skrbni{tva majke trajnoomamljene alkoholom...

Tiger Ann od svojebake Jewel svaki dan nau~i jednu novuri-je~. Sve {to jedno dijete moè nau~iti, ona u~i od bake, jer su

njeniroditelji razli~iti, oboje su mentalnozaostali. Ono {to Ti-ger moè od njih nau~iti, a mo`da je va nije od svegaostalo-ga, jest ljubav. Tiger ima i tetuDorie Kay, koja ìvi u velikomgradu, imu}na je i prelijepa. Corrina oboàva svoju starijusestru i divi se njezinoj ljepoti, a voli je i Tiger. Jedino je bakaJewelhladna i suzdràna premaDorie Kay, a vrlo brzo, ve}tog burnogljeta, Tiger }e doznati i za{to...

20.45HRT 2

[eherezadu uznemiri iznenadni posjetprofesora Ozdàna, koji i dalje misli daizme|u njih dvoje postoji skrivena lju-bav. Dok Ahuina majka po zadnji putdolazi k Nadidi na pregovore zbog ra-stave braka, njezina k}er se zamjeriTameru jer taji vezu s jednim klijen-tom. [eherezada kaè Benu i Melek daje Onur u posljednje vrijeme postaoljubomoran te ih zamoli za savjet...

20.05 MRE@A

1.001 no}

Barbara sru{i ogradukoju postavlja-ju Santos i njegovi ljudi. Djeca uMariselinoj u~ionici pitaju je da li jeSantosova djevojka. Marisela imkaè da nije. Santos odvede Barbaruna samotno mjesto da razgovaraju.Ona mu kaè da ga mrzi i da }e seosvetiti zbog onoga {to joj radi. Sa-ntos joj kaè da je sama ubila svuljubav koju je osje}ao prema njoj...

12.15 FTV

Gospo|a Barbara

DRAMA Reìja: Adam Arkin 13.55 HRT 2

ROM. KOMEDIJAReìja: Roger Kumble

Uloge: Cameron Diaz,ChristinaApplegate, SelmaBlair, Thomas Jane

Najsla|e stvorenje

22.10NOVA

Kada su u pitanju mu{karci, Christina Waltersima jedno svoje zlatno pravilo. Pravilo glasioda mora izbjegavatipotragu za onim pravim i

usmjeriti se na sada{njost. No sve se promi-jenikada jedne ve~eri u klubu upozna Peterakoji po svemu odgovara idealnom Christini-nom mu{karcu ìvota. No, mu{karac sljede}ejutro nestane iz grada, a jedino {to Christinazna o njemu je to da je oti{ao na vjen~anje...

FILMOVI

AKCIJAReìja: Dominic Sena

Uloge: JohnTravolta, Hugh Jackman,Halle Berry, Don Cheadle,VinnieJones, Sam Shepard

DRAMA/TRILERReìja: Costa - Gavras

Uloge: DustinHoffman,John Travolta...

Ludi grad

22.25HAYAT

TV novinar Max Brackett nije zadovoljan svo-jom karijerom. Sve se svodi na rutinske izvje-{taje. Sa svojom kolegicom Laurie po~inje ra-diti na pri~i o jednom lokalnom muzeju. Na-oko dosadna pri~a pretvara se u veliku. U sve-ga nekoliko sati, pri~a postaje od dràvnog in-teresa, jer povla~i jedan skandal za drugim.

AKCIJA/AVANTURAReìja: Stuart Baird

Uloge: Patrick Stewart,JonathanFrakes, BrentSpiner

Zvjezdane staze 10 -Ra|anje

06.00PINK

Uo~i vesele svadbe izme|u Rikera i Troie, Pikardima jo{ jedan razlog za slavlje, Romuljanci èlemir, a kapetan }e bitiizaslanik Federacije. Ali,kad Enterprise krene na put ka Romuljanskomcarstvu, pojavljuje se izuzetan zlo~inac, koji je

smislio dijaboli~an plan uni{tenja, a u posjedu jenezamislive tajnekoja }e pred Pikarda stavitido-sad najstra{niji izazov.

ROM.DRAMA

Reìja: Jacques RenardUloge: Daniel Prévost,EstebanCarvajal-Alegria,CapucineDelaby

Sje}anje

23.55BHT

Suo~en sa velikim razo~arenjima u ivotu, pisacThomas Lebey odlu~uje da se vrati na mjestogdje se prvi put zaljubio. Desilo se to 1960. godi-ne u jednom primorskomgradi}u na juguEng-leske. Sheila, njegova djevojka, tad je imala 17 go-dina, a on nepunih 20. Me|utim, njegov ponovnidolazakometa Tomovo prisustvo. Tom, zapravo,predstavlja Thomasovog duha kad je ovaj imao19 godina, kada je jo{ vjerovao u ivot i imao ilu-zije. A taj duh eli da mu kaèsamodvijerije~i...

Nogomet 01.50 BHT

Meksiko - Bosna iHercegovinaPrijateljska utakmica

S P O R T S E R I J E

F I L M O V I



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE


BHT FTV RTRS HAYAT OBN

07.00 Dobro jutroProgram za djecu imlade (r)

09.10 Be Ha Te bebe09.15 Lijepo spavaj, Frenk,

drama09.30 Istinite pri~e, animirana

serija, 2/1009.45 Nau~na postignu}a,

obrazovna serija, 15/47

10.00 BHT vijesti10.15 Ljubavna oluja, igranaserija, 281/313

11.05 Moja mala kuhinja (r)11.10 Avenija Ocean, igrana

serija, 62/13012.00 BHT vijesti12.20 Crta, politi~ki magazin (r)13.20 Molotov, strani

dokumentarni program(r)

14.15 BHT vijesti14.30 Gorko-slatko, igrana

serija, 32/230 (r)15.00 Odli~an, 5+, edukativna

serija, 8/44Program za djecu imlade

15.05 U~ilica, kviz15.30 Ozie Boo, animirana

serija15.35 Robot Robi, 19/5215.50 Mini school16.05 Bakine pri~e, 15/2016.15 Muzi~ki program16.30 Gorko-slatko, igrana

serija, 33/23017.00 Mini portreti slikara:

Irfan Hozo - NericaAbduli}

17.30 Sve u svemu, dnevnimagazin

18.45 Du{ko Dugou{ko,animirani film

19.00 DnevnikKulturaSportVrijemeBusinessNews

20.00 Nerije{enslu~aj,emisija o

kriminalu21.00 Ezel, 9/13621.50 BHT vijesti22.10 Salon Leon,

dokumentarnifilm

23.30 Na dnevnom redu,informativniprogram

23.55 Sje}anje, film01.25 Mini portreti

slikara: Irfan Hozo -Nerica Abduli} (r)

01.50 Nogomet,prijateljskautakmica: Meksiko -Bosna i Hercegovina,prenos

07.00 Dobro jutro, jutarnjiprogram

09.00 Vijesti09.05 Gospo|a

Barbara, igranaserija, 124.epizoda (r) /12/ Crtani filmovi:

09.55 ârli i Mimo10.00 Mekanike

u misiji10.10 Tomica i prijatelji10 .20 Pingu10.25 La linea10.30 Garfild, crtana serija, 1.

epizoda (r)10.55 Kako to, program za

djecu11.10 Villa Maria,

igrana serija,52. epizoda (r)

12.00 Dnevnik 112.15 Gospo|a

Barbara, serija13.00 Fontana ìvota, film14.35 Zelena panorama,

program za agrar (r)15.05 La linea, crtani film15.10 Vijesti

15.20 Crna hronika, 123. i 124.ep.

16.20 [oni i njegovo stado,crtani film

16.30 Spretno - sretno, tv igra17.00 Federacija danas17.25 Ezel, 8. ep.17.50 Dnevnik, najava18.15 Villa Maria, 53. ep.18.50 Dnevnik, najava19.05 Upitnik, kviz19.20 La Linea, crtani film

Finansijske novosti19.30 Dnevnik 220.10 60 minuta, specijal:

Ubojstvou Isto~nomSarajevu

21.05 Prolazi zima,film

22.00 Dnevnik, najava22.50 Dnevnik 3

Finansijskenovosti

23.35 Tragovi juga:Affan Rami},dok.program

23.55 Federacijadanas (r)

00.20 Dnevnik 3 (r)

06.05 Jutarnji program09.00 Vijesti

Mala TV09.10 Nodi09.22 Mala princeza09.34 Mimo i ârli09.39 Svijet divljine09.44 Miniskule09.50 Ostrvo kornja~a10.15 Robin Hud 2, crtani film

11.05 Karmelita, serija12.00 Dnevnik 112.20 U fokusu13.00 Evropske ideje kod Srba,

reportaàMala TV

13.30 Nodi13.42 Mala princeza13.54 Mimo i ârli13.59 Svijet divljine14.04 Ostrvo kornja~a, crtana

serija14.30 Rimske misterije, serija15.00 Vijesti, sa tuma~em

gestovnog jezika15.10 Dolina sunca, serija16.00 Re.publika,

Sarajevsko-romanijskaregija

16.23 Izvje{taj sa Banjalu~keberze

16.30 Srpska danas17.05 Karmelita, serija18.00 Mozaik18.45 Mala princeza, crtana

serija19.05 Upitnik, kviz

Finansijske novosti19.30 Dnevnik 220.00 Sport20.10 Unutar Kremlja,

dokumentarni program21.00 Moja ku}a je punaogledala, serija

22.00 Naslovi22.30 Dnevnik 322.52 Sport22.57 Finansijske

novosti23.00 Rezovi, humoristi~ka

serija23.20 F ilm00.50 Moja ku}a

je punaogledala, serija

01.40 Unutar Kremlja,dokumentarniprogram

02.30 Naslovi

06.30 Dobro jutro svima,jutarnji program

08.30 Hayatovci, dje~ijiprogram

09.00 Timmy, crtani film09.10 Iron kid, crtani film09.35 Fifi, crtani film10.00 Bakugan, crtani film10.25 Ben 10: Alien force,

crtani film, 12. ep.

10.55 WINX, crtani film, 8. ep.11.20 Sirene, crtani film, 8. ep.11.35 Bioclinica11.45 Vijesti11.58 Biometeorolo{ka

prognoza12.00 Indija, serija, 136. ep.13.00 Pali an|eo, 113. ep.14.00 Doma}ica Ovako14.10 Hayat production show15.10 Bioclinica15.20 Top Shop15.49 Sport centar15.50 1001 no}, serija16.53 Sport centar16.55 Indija, serija, 137. ep.17.45 Doma}ica Ovako17.54 Biometeorolo{ka

prognoza

17.56 Sasuke - Ninja ratnici,zabavno-sportski TVshow, 48. ep.


19.00 Vijesti u 719.28 Vremenska prognoza19.30 Sport19.37 Stanje na putevima19.38 Horizonti20.00 1001 no}, 141. ep.

21.00 Jesen sti e, Dunjo moja,16. ep.21.30 Jesen stiè,

Dunjo moja,17. ep.

22.00 Muzi~kiprogram

22.20 Sport centar22.25 Ludi grad, film00.20 Seks i grad, serija01.00 Autoklub

ReprizniprogramHayat TV-a


02.00 Vijesti u 7

06.35 Iron Man, crtani film06.55 Metajets, crtani film07.15 Johnny Test, crtani film07.45 Nimboli, crtani film08.00 Oggy i ohari, crtani film08.20 Top Shop08.35 Ludo srce, Turska serija09.45 Bilo jednom u Turskoj,

serija11.25 Stol za 4, Nova sezona!

11.50 Lanina vremenskaprognoza

11.55 OBN Info12.00 Top shop12.35 Dejana Show:

@ene u policiji13.25 Top shop14.00 Moja desna ruka, reality

show15.00 Gümü{, serija16.20 OBN Info16.25 Gümü{,

serija -nastavak16.35 Stol za 4, nova sezona!17.10 Bilo jednom

u Turskoj,serija

18.50 Lanina vremenskaprognoza

18.55 OBN Info19.00 Ke~eri RAW, zabavni

program19.55 Gümü{, Turska

telenovela21.20 Na{a mala klinika,

humoristi~na serija22.10 Vox populi22.15 Moja desna ruka, reality

show23.05 Zakon bra}e,

krim. serija

00.05 C.S.I: Las Vegas,Kriminalisti~ka serija01.05 Playboy Girls,

Holivudska pri~a01.40 Najsexy ene svijeta,

Holivudskapri~a

02.15 OBN Info02.35 Na{a mala klinika,

Humoristi~na serija03.03 OBN Info, Informativni

program03.50 Rat bendova,

muzi~ki show05.20 OBN Info,

info-program05.40 ûvari planeta,

dok.program

06.00 Zvjezdanestaze 10- ra|anje,film

08.00 Udr imu{ki,talk show

09.00 Dje~i jeinteractivneigre

10.00 Dvor,realityshow

11.00 Valentina,serija

11.50 Turist point12.00 Info top12.10 City12.25 Seinfeld,

serija13.00 Dvor,

realityshow

13.30 Grandhitovi

14.00 Info top14.10 Mje{oviti

brak,serija

15.00 Lola, serija15.50 Info top16.00 Valentina,

serija17.00 Dvor,

realityshow

18.00 Info top18.20 Turist point18.25 Ljubav u

zale|u,serija

19.15 City19.25 Kuku Vasa,serija

20.00 Dvor -pregled dana

21.15 Grandparada,zabavniprogram

22.30 Grand -ùrkasa Dvora

00.00 Udaljenagrmljavina,film

02.00 City02.10 Grand

parada

PINK

RTS RTCG

11.00 Vijesti11.05 Beograd u muzi~kim

zbivanjima 20. vijeka (r)12.00 Dnevnik12.15 Sport plus12.25 Vri jeme12.30 Evronet, dok. program12.35 Gastronomad 3 (r)12.50 Muzi~ki program13.30 Tri dana pisca: Danilo

Ki{:No} i magla, igraniprog.

14.30 Zadnja ku}a Srbija:Sjenica-selo Vi{njevo (r)

15.00 Vijesti15.10 Vi i Mira Adanja

Polak (r)16.00 Ovo je Srbija19.00 Slagalica, kviz17.00 Dnevnik RT Vojvodina17.20 [ta radite, bre, info17.45 Beogradska hronika18.25 Oko, info19.00 Srbija na vezi

19.30 Dnevnik20.05 Bijela la|a, serija21.00 Svedok, dok. program22.00 Vijesti22.05 48 sati - svadba22.50 Vijesti22.55 No}na smjena23.20 Beokult23.45 Dnevnik

12.00 Vijesti12.05 Sat spot12.10 Pokreni se (r)12.40 Mali koncert13.00 Blic biznis (r)13.30 Aktuelno13 .35 E tno14.00 Vijesti14.05 Sje}am se (r)15.00 Aktuelno15.05 Fle{ sport (r)15.20 Kalendar15.30 Dnevnik 115.45 Pod lupom (r)16.15 Putevi ivota17.00 Lajmet17.15 Crna Gora - u ivo18.00 Sje}am se19.00 Muzika19.30 Dnevnik 220 .00 Sat TV20.30 Muzika21.00 Obrazovna

emisija21.30 Muzi~ki mix22 .00 Sti l22.30 Aktuelno22.35 Muzi~ki mix22.50 Kalendar23.00 Dnevnik 323.30 Sat spot

07.05 Sta isti, serija07.55 Allo! Allo!,

serija08.55 Vill i Grejs, serija09.40 O~ajne doma}ice,

serija11.20 Sta isti, serija12.05 Dòi, serija12.30 Kupidon, serija13.20 Svi

gradona~elnikoviljudi, serija

14.10 Bratstva isestrinstva, serija

14.55 Vill i Grejs, serija15.40 O~ajne

doma}ice, serija17.15 Ru na Beti, serija18.00 Privatna

praksa, serija18.50 Kupidon, serija19.35 Svi gradona~elnikovi

ljudi, serija20.25 Vill i Grejs, serija21.10 Svita, serija21.50 Prava krv, serija22.50 Dòi, serija23.15 [apat duhova,

serija00.55 Ru na Beti, serija01.40 Allo! Allo!, serija

07.10 McLeudovek}eri,serija

09.10 Erika,serija

11.10 Advokatovakazna, serija

12.10 Ne{ Brid is,serija

13.10 Mre a laì,film

15.00 Fojlov rat,serija

17.00 Bra}a i sestre,serija

18.00 Dijagnoza:Ubistvo, serija

19.00 Ne{ Brid is,serija

20.00 Bra}a i sestre,serija

21.00 Prevarena, film22.50 Daleko od

pogleda, film01.20 Dijagnoza:

Ubistvo,serija

02.20 Smrtonosnisusret, film

04.10 Fojlov rat,serija

06.00 Sansetstrip, film

08.00 Osmoza Dòns,film

10.00 Kako samupoznao Saru, film

12.00 Skejteri, film14.00 Negdje daleko,

film

16.00 U odbranuìvota svog, film

18.00 Kriva ogledala,film

20.00 Grejslend, film22.00 Skok u prazno,

film00.00 Opklada, film02.00 Prevarena, film04.00 Nezasiti, film

08.30 Ekstremni sportovi09.00 Fudbal, EP 2012,

kvalifikacije, AllAccess10.00 Alpsko skijanje, S[

Garmisch Partenkirchen,Njema~ka

10.45 Alpsko skijanje, S[Garmisch Partenkirchen,Njema~ka, live

12.30 Tenis, WTA Paris,Francuska

14.00 Tenis, WTA Paris,Francuska, live

17.45 Eurogoals17.55 Tenis, WTA Paris,

Francuska, live19.45 Alpsko skijanje, S[


20.00 All sports20.10 Konji~ki sport21.10 Riders Club21.15 Golf, US PGA Tour22.15 Golf, European Tour

22.45 Golf Club22.50 Yacht Club22.55 All sports23.00 Fudbal, EP 2012,

kvalifikacije, AllAccess00.00 Alpsko skijanje, S[


01.15 Watts

FOX LIFE UNIVERSAL TV1000 EUROSPORT

GarfieldCRTANA SERIJA 10.30

KarmelitaSERIJA 17.05

Jesen sti e, Dunjo mojaSERIJA 21.00

Vox populi22.10

SeinfeldSERIJA 12.25

GrejslendFILM 20.00



TV PROGRAMOSLOBO\ENJEsrijeda, 9. februar 2011. godine 63

09.00 Sponzoru{e, serija (r)10.00 Bestseller TV11.10 Hit dana11.55 Iz dana u dan...12.00 Vijesti12.10 Bestseller TV12.15 Ja sam tvoja sudbina,

serija13.55 Iz dana u dan...14.00 Bestseller TV14.10 Hit dana15.00 Bestseller TV16.00 Vijesti u 1617.30 Ja sam tvoja sudbina,

serija18.00 Sponzoru{e, serija18.45 Crtani film19.00 Dnevnik RTV TK21.30 Vijesti21.45 F ilm00.00 Dnevnik (r)

TV TK

09.05 Privatna policija, crtani,film

09.30 Zoro, crtani film10.05 Pali an|eo, serija (r)11.00 Dragulj u carskoj pala~i

serija, 6. ep. (r)12.05 India, serija, (r)13.00 Pali an|eo, serija15.00 Urban music, muzi~ki

program16.00 1001. No}, serija (r)17.20 India, serija20.05 1001. No}, serija21.00 Jesen stiè, dunjo moja

serija22.35 Najbolja odbrana, film00.05 Sex i grad, serija00.30 Dragulj u carskoj pala~i,

7. ep.

MRE@A PLUS

08.35 Vijesti08.40 Dobro jutro, Hrvatska09.12 Studio 60 na Sunset

Stripu, serija (r)09.52 Vijesti iz kulture (r)10.00 Vijesti10.09 Vrijeme danas10.15 Putovanje na{ih predaka:

Azija, dok.film (r)11.05 Kod Ane, emisija pod

pokroviteljstvom (r)11.15 Oprah show (1294.)12.00 Dnevnik12.11 Sport12.13 Vri jeme12.15 Minuta zdravlja iz

Dietpharma, emisija podpokroviteljstvom (r)

12.16 TV kalendar (r)12.32 More ljubavi, serija13.20 Puna ku}a Raftera 214.05 Vijesti uz hrvatski

znakovni jezik14.14 Vrijeme sutra14.18 Rije~ i ivot: Kako

suosje}amo u bolesti?14.55 Moja obitelj 9b serija15.25 Alpe Dunav Jadran15.55 ZABA - 90 sekundi,

emisija podpokroviteljstvom (r)

16.00 Hrvatska uìvo16.58 Vijesti17.10 Hrvatska uìvo17.20 HAK - Promet info17.25 8. kat: Tinejd er u ku}i18.06 Kod Ane, emisija pod

pokroviteljstvom18.18 Dnevnik plavu{e:

Sudbina uvijek zvonidvaput, emisija podpokroviteljstvom

18.28 Tvoja sam sudbina19.15 LOTO 7/3919.20 Dora - idemo na

Eurosong19.21 Minuta zdravlja iz

Dietpharma19.30 Dnevnik19.56 Sport20.01 Vri jeme20.04 ZABA - 90 sekundi,

emisija pod

pokroviteljstvom20.10 Ciklus filmova JirijaMenzela: Strièno,skra}eno - film

21.50 Ognjevi s neba, doku. s.22.25 Dnevnik 322.50 Sport22.53 Vri jeme23.00 Vijesti iz kulture23.10 Drugi format: Torpedo -

u traganju zaizgubljenom epohom

00.00 Retrovizor: Lovci nanatprirodno 3, serija

00.50 Retrovizor: Ksena -princeza ratnica 3

01.30 Retrovizor: Dragi Johne 201.55 Laì mi, serija (r)

08.20 Lagodni ìvot Zacka iCodyja 2, serija

08.45 [kolski program:Pri~a o ~ajuCiak junior: Probniperiod, film (r)Kako nastaje: Animiranifilm

09.30 Slu~aj za ekipu BARZ,serija za djecu (r)

09.55 Tvoja sam sudbina,serija (r)

10.40 Garmisch-Partenkirchen:Svjetsko skija{koprvenstvo - emisija

10.50 Garmisch-Partenkirchen:Svjetsko skija{koprvenstvo - Super G (M),prenos

12.05 Paralele (r)12.35 Znanstvena petica (r)13.05 Znanstvene vijesti (r)13.10 Cocco Bill, crtani film (r)13.25 Mala TV (r)

TV vrti}: Pijetao (r)Patuljkove pri~e,crtani film (r)Mala princeza, crtani film(r)

13.55 Nebo moje Louisiane,ameri~ki film (r)

15.30 @upanijska panorama15.45 Studio 60 na Sunset

Stripu, serija (r)16.25 Overland 3: Od Cape

Towna do Nord Kappa -Tanzanija - Zanzibar, dok.serija (r)

17.15 Nogomet, prijateljskautakmica: Hrvatska -ê{ka, emisija

17.40 Nogomet, prijateljskautakmica: Hrvatska -ê{ka, prenos

19.35 Nogomet, prijateljskautakmica: Hrvatska -ê{ka, emisija

19.50 Hit dana19.57 Ve~eras20.00 Dobra ena, serija20.45 Operacija Swordfish,

ameri~ki film (r)22.20 Laì mi, serija23.05 Dnevnik plavu{e:

Sudbina uvijek zvonidvaput! (r)

23.15 Nebo moje Louisiane,film (r)

00.55 No}ni glazbeni program

08.15 Bumba, crtana serija09.15 Slomljeno srce, serija (r)10.10 Gumus, serija (r)11.40 Asi, serija (r)12.55 IN magazin R13.35 Zauvijek zaljubljeni,

serija14.35 Slomljeno srce, serija15.30 Najbolje godine, serija (r)16.30 Gumus, serija

17.00 Vijesti Nove TV17.25 Gumus, serija -nastavak18.25 IN magazin19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Najbolje godine, serija21.00 Asi, serija22.10 Najsla|e stvorenje, igrani

film23.30 Ve~ernje vijesti23.45 Najsla|e stvorenje, igrani

film - nastavak00.10 Na putu prema dolje,

serija01.05 Rat sestrinstva, film (r)02.35 Bra~ne vode, serija03.00 Bra~ne vode, serija03.25 Ezo TV, tarot show04.25 Potpuna pomr~ina,

film

HRT1 HRT2 NOVA

09.05 Privatna policija, crtani film09.30 Zoro, crtani film 10.05 Palian|eo, serija (r) 11.00 Dragulj ucarskoj pala~i, serija 6 ep (r) 12.05India, serija (r) 13.00 Pali an|eo,serija 14.00 Sportski magazin (r)15.00 Urban music, muzi~ki program16.00 1001. no}, serija (r) 17.00Vijesti tv1 17.20 India, serija 18.15Grad 19.30 Dnevnik tv1 20.05 1001.no}, serija 21.00 Jesen stiè, dunjomoja, serija 21.40 Blaga prirode,snimak 22.35 Najbolja odbrana, film00.05 Sex i grad, serija 00.30 Dragulju carskoj pala~i, serija

TV MOSTAR13.30 TV liberty14.00 Svijet tajni, serija14.30 IC sport15.00 Svi vole Rejmonda,serija 15.30 Svako moè kuhati, zabavniprogram 16.00 Pensacola, serija 16.45Muzi~ki spotovi 17.00 Flash vijesti 17.05Ludo srce, serija 18.00 Melodije orijenta18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00Denis napast, crtani film 19.30 DnevnikFTV20.00 Vijesti IC 20.20 Svi voleRejmonda, serija 21.00 Koliko kupi{,duplo dobije{ 21.30 Autoshop 22.00 Jasam tvoja sudbina, serija 22.30 Malepri~e 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 GlasAmerike 00.00 Vijesti IC (r) 00.10Pensacola, serija

TV KAKANJ11.00 Avanture [irli Holms, programza djecu 11.30 Gomboci, program zadjecu 12.00 Vijesti 12.15 Strogopovjerljivo 13.15 Biografije, dok.program(r) 14.30 Vijesti 14.35 Tvintervju(r) 15.15 Veterani danas (r)16.15 Dok. program 17.10 Ple{i,ple{i, serija (r) 18.10 Moje dijete (r)19.00 Dnevnik TVUSK 19.30 Muzi~kiprogram 20.05 Najbolje godine, 1/1320.55 TV Liberty 21.30 Dnevnik 222.00 Ple{i, ple{i, serija 23.00 Ruskizatvori - nekad i sad

RTV USK

07.00 Sarajevsko jutro, uìvoProgram za djecu:

10.00 Vitaminix (r)10.02 Noody (r)10.15 ârli i Mimo (r)10.21 Grimove bajke (r)10.45 Barimba (r)11.00 Vijesti TVSA11.05 Pansion Fali~nih, serija11.35 Frejèr, serija

12.00 BBC dok. program13.00 Vijesti TVSA13.15 @ivot i zdravlje (r)14.10 Megakatastrofe (r)

Program za djecu15.00 Bajke iz cijelog svijeta15.15 Ulica Zoolo{kog vrta15.30 Frejèr, serija16.00 Dobre vibracije, uìvo17.00 Vijesti TVSA17.05 Nastavak emisije dobre

vibracije, uìvo17.50 Pansion Fali~nih, serija18.20 Tarih, dok. serijal18.30 Dnevnik TVSA

Program za djecu:19.00 Vitaminix19.02 Noody19.15 ârli i Mimo19.20 Grimove bajke19.45 Barimba

20.00 Avanture u arhitekturi,7/820.50 Tarih, dok. serijal (r)21.00 Javni agent 033, zabavni

program21.30 Sarajevdisanje22.00 Ve~ernje vijesti22.30 Igrani film00.15 Glas Amerike01.00 Reprizni program

TVSA

07.00-00.00 Vijesti, svaki sat07.30 Zorro, animirana serija08.10 Muzi~ki blok08.25 Veseli autobusi, crtani

film08.30 Kapri, serija (r)09.30 Bogati i slavni, 9. ep. (r)10.05 Music box10.30 Toyotin svijet divljine (r)11.00 Biznis vijesti

11.10 Ponovno otkrivanje rijekeJang Ce

12.00 Vijesti plus12.20 Bogati i slavni, 10. ep.12.50 Music box13.00 Biznis vijesti13.10 Direktno, dijalo{ka

emisija sa AdisomRu`di} (r)

14.30 Toyotin svijet divljine (r)15.30 Muhammad Ali,

dokumentarni film16.00 Biznis vijesti17.00 Vijesti plus17.20 Ponovno otkrivanje rijeke

Jang Ce17.50 Bogati i slavni, 10. ep.(r)18.00 Biznis vijesti18.25 Kapri, serija19.30 Dnevik tv120.10 Intervju tv1 sa Sanjinom

Be}iragi}em21.10 TV1 ordinacija (r)21.00 Biznis vijesti22.00 Dnevik u 2222.45 Tre}e poluvrijeme sa

SabahudinomTopalbe}irevi}em (r)

00.00 Vijesti plus00.15 Biznis vijesti (r)00.20 Reprizni program

TV1

16.02 Vijesti 16.10 SMS centrala,muzi~ki program 16.30 Da sam janeko, dok. program 17.00 Top 7 (r)18.00 Crno i bijelo, info-program18.15 Vremenska prognoza 18.40Vje`bajmo zajedno sportsko,rekreativni program 19.00 SMSMuzi~ki Salto, muzi~ka emisija 19.30Sanjalica, program za djecu 20.00Kviz Extra 20.20 Vremeplov... 20.30Sredinom sedmice 21.10 Sto~ar,serija 115/130 22.05 Folk-top 10,muzi~ka emisija 23.00 Slon extra info

10.30Glas Amerike (r) 11.00Program zadjecu 11.30Frejzer (r) 12.00Iz dana udan, 12.05Serija 13.00Vijesti 13.05Gostiona 14.00Iz dana u dan... 14.10Dok. program (r) 15.00Vijesti 15.10Klinika, ser. 15.55TV izlog 16.00 Iz dana udan16.05Aktuelne teme (r) 17.00Discovery 17.50Ze sport plus 17.55TVizlog Mali oglasi 18.00Frejzer, serija 18.30Mali oglasi 19.00Zenica danas 19.30Muzi~ki spotovi 19.50Obavje{tenja 20.00Srijedom, kontakt program 21.00Sfera21.30TV izlog 22.00Klinika, serija23.00Zenica danas (r) 23.30Srijedom, kontaktprogram (r) 00.30Glas Amerije

08.40Sa sevdahom u srcu 09.00 Pret~as09.30Bajke iz cijelog svijeta09.50 WildLife 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30Glas Amerike(r)11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 O~idu{e 12.30 Na{a realnost sa DritomHaziraj 13.30Sedam dana u Maglaju TVMaglaj (r) 14.00 Pret~as 14.30 Bajke izcijelog svijeta14.50Wild Life15.00 etiriene, (r) 16.00 Otvoreni program, u ivo

17.50Wild Life18.00Vogo{}anskahronika 18.30 SMS music, muzi~kiprogram 19.30I.R.I.B. 20.00 Uljep{aj svojivot 21.00 etiri ene22.00Vogo{}anska

hronika (r)22.30Magazin Plus23.10Lokalno je primarno 23.30 Glas Amerike

06.30 Jutarnji program 08.30 Bombau 10 i 10, film 10.00 Novosti 10.05UMS 10.20 Kradljivac srca, serija (r)11.50 Horoskop 12.00 Novosti upodne 12.15 Kako je Hari postaodrvo, film 14.00 Novosti 14.05 Serija15.00 Jelena, serija 15.40 TV {op16.00 Dnevnik 1 16.25 Bela la|a,serija 17.10 Kradljivac srca, serija18.00 Danas u Srpskoj 18.30Monitoring 19.00 Sport flash 19.30Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00Sekula se ponovo eni, film 22.30Dnevnik 3 23.00 Ubica iz sjene, film

08.55 Vijesti 09.00 Timmy, crtani film09.10 Iron Kid, crtani film 09.30 Fifi,crtani film 10.00 Bakugan, crtani film10.25 Ben Ten, crtani film 10.55Winx,crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.55Vijesti12.00 Indija, serija 13.00 Palian|eo, serija 14.00Sasuke, nindà ratnici14.30 Vizita15.49 Sport centar 15.501001 no}, serija 16.50 Indija, serija 17.50Sasuke, nindà ratnici 18.20 Sasuke,Nindà ratnici 19.00ATV vijesti 19.45Cinema magica hronike 20.001001. no},serija21.00Amplituda22.00 Ve~ernjeVijesti22.20Ludi grad, film 00.20 Sex igrad, serija 01.00Sport centar

TV SLON

TV ZENICA RTV VOGO[]A RTV BN ATV

03.30 Watts04.00 Freestyle skijanje, S[

Deer Valley, USA05.30 Tenis, WTA Paris,

Francuska07.30 Fudbal, Bundesliga10.00 Freestyle

skijanje, S[ Deer Valley,USA

11.30 Biciklizam,Tour of Qatar

13.00 Biciklizam,Tour of Qatar Live

15.00 Trial, S[ Barcelona,[panija

16.30 Freestyleskijanje, S[Deer Valley, USA

17.00 Ko{arka,EuroLeague(@) Live

19.00 Tenis, WTAParis, Francuska,live

20.45 Ke~eri22.15 Tenis, WTA Paris,

Francuska00.30 Biciklizam,

Tour of Qatar02.00 Tenis, WTA Paris,

Francuska

06.30 ATP Championship TourCheng Du

07.00 Pregled Championship08.30 Triathlon - UK Ironman09.30 Uskijavanje10.00 FullTilt Poker11.00 Fudbal prijateljska:

Dinamo Bucurest -Olimpija

13.00 Barca TV: Barcelona -Atletico Madrid

14.45 NBA Live15.00 Fudbal mondijal magazin15.30 Ajax TV15.45 Fudbal prijateljska:

Crvena Zvezda -Universitatea

17.30 Kosarkaski kup KresimirCosic: Zarad - Cedevita,direktno

19.30 Premier League News19.45 NBA Live20.00 Kosarkaski kup Kresimir

Cosic: Zagreb - Cibona,

direktno22.00 TWS23.00 FullTilt Poker00.00 Svetska Liga - Boks:

Milan - Istanbul02.15 Premier League News02.30 Kik box Splendid Becici03.45 NBA Live04.00 Klupske TV

06.00 Trgovciautomobilima

06.25 Prljavi poslovi07.15 Kako se pravi?07.45 Kako to rade?08.10 Razotkrivanje mitova09.05 Novi svijet10.00 Pre ivljavanje10.55 Ameri~ke

drvosje~e11.50 Hotrod {egrt12.45 Generalka13.40 Prljavi poslovi14.35 Ameri~ke

drvosje~e15.30 Pre ivljavanje16.25 Gra|evinske

intervencije17.20 Razotkrivanje mitova18.15 Pograni~na

policija SAD19.10 Kako se pravi?19.40 Kako to

rade?20.05 Pre ivljavanje21.00 ôvjek, ena,

divljina21.55 ûdovi{ta iz rijeke22.50 Pograni~na

policija SAD23.45 Hotrod {egrt

10.00 Morski pas Nicole11.00 Najbolji posao na svijetu:

Li~inka11.30 Najbolji posao na svijetu:

Posljednje uzbu|enje12.00 Stru~njaci za morske

pse: Lov13.00 Megagra|evine: Vozovi

budu}nosti14.00 Mumije Inka: Tajne

izgubljenog carstva15.00 Ulovljeni lovac: Invazija

morskih pasa16.00 Bizonski ratnik17.00 Zatvaranje: Banda protiv

obitelji18.00 [apta~ psima:

Nedru{tveni Sasha19.00 Stru~njaci za morske

pse: Najve}i ugrizi20.00 Nürnberg: Su|enje

Hermannu Goeringu21.00 Nürnberg: Su|enje

Hermannu Goeringu22.00 Zatvaranje: Okru ni

zatvor23.00 Nürnberg: Su|enje

Hermannu Goeringu,00.00 Nürnberg: Su|enje

Hermannu Goeringu, 2.dio

08.00 Najgori poslovi u istoriji09.00 Pri~a o poljoprivredi:

Blato, znoj i traktori10.00 Dan kada je umro Dèms

Din11.00 Kako je umjetnost

stvorila svijet12.00 [openovim stopama13.00 Rat ptica14.00 @rtveni rituali keltskih

druida15.00 Farma iz viktorijanskog

doba - posebno boì}noizdanje

16.00 Genije dizajna17.00 Rimsko carstvo18.00 Kutije Stenlija Kjubrika19.00 Bliski susreti u Sibiru20.30 Kinematografija @an Lik

Godara21.00 Indokina22.00 â~apoja - misterija

izgubljenecivilizacije

23.00 Farma iz viktorijanskogdoba - posebno boì}noizdanje

00.00 Genije dizajna01.00 Rimsko carstvo02.00 Kutije Stenlija

Kjubrika

09.05 Skoro kao ljudi sa DèjnGudol

10.00 Policija za ivotinje10.55 Spa{avanje divljih

ìvotinja11.20 Spa{avanje divljih

ìvotinja11.50 Posljednja nada12.45 RSPCA13.10 Putuju}i veterinar13.40 D ungla14.30 Sve o psima, ma~kama,

ljubimcima15.30 No}16.00 Psi - jedna rasa, jedna

pri~a16.25 Neobi~ne ivotinje - 2

epizode17.20 ûdna stvorenja Nika

Bejkera18.15 Bjekstvo u raj za

{impanze18.40 Borba za zmije sa

Brusom Dòrdòm19.10 Sve o psima, ma~kama,

ljubimcima20.05 Veterinar za cijeli svijet21.00 Liga majmuna21.55 U zmajevoj jazbini22.50 Divlje i bez cenzure23.45 Dùngla, 1. ep.

EUROSPORT 2 SPORT KLUB DICROVERY N. GEOGRAPHIC VIASAT HISTORY ANIMAL PLANET

Dobra ènaSERIJA 20.00

Najbolje godineSERIJA 20.05



OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJE

Fudbalska selekci ja BiH uo~i utakmice sa Meksikom

Oslabljeni zma je vi u zadnjojpro vjeri za Rumuni ju

Rock ‘n’ rollza ìvo tinje

Udruènja za za{titu i dobrobitìvotinja BiH Avli janeri i @ivot or-ganizatori su humanitarnog kon-certa pod nazi vom “Rock ‘n’ roll zaìvotinje“. Koncert }e biti odr an

ve~eras, sa po~etkom u 21 sat u sa-ra jev skomklubuCinemasSloga, acilj mu je prikupljanjesredsta va zali je~enje i hranjenje napu{tenihpasa i ma~aka. Na koncertu }enastupiti bendo vi Erogene zone,Unplugged Plug, Lo veMonster, te

Ma ja Milinko vi} i SelamTuek~i}Tia. Karte za koncertmogu se ku-piti po ci jeni od 8 KM, a sav prihodod proda jeulaznicanami jenjen jeza li je~enje, smje{taj i hranjenjeìvotinja.

Sanjin Be}iragi}direktor TV1

Sanjin Be}iragi}, dugogodi{njiurednik i no vinar, ko ji je do sadaobav ljaounkci juzamjenikaodgo-

vornog urednika Inormati vnogprograma TV1, postav ljen je namjesto direktora programa ovetele vizijske ku}e. “Osno vni kon-ceptNEWStele vizi jeko jipodrazu-mi je vadinami~nu shemuemiti-

ranjavi jesti i inormati vnihdru{-tveno-politi~kih sadràja je kon-stanta ko ju ne}emo mi jenjati“,kazao je Be}iragi}nakonimeno-

vanja na ovu unkci ju.

UHAP[EN BH MAKRO U PARIZU - U Parizu je

uhap{en gra|anin BiH, osumnji~en da je je-dan od {efova mreè “Hamidovi}“ koja jedràla djevojke koje su krale u metrou.êtrde-sotogodi{njak, ~iji identitet nije saop}en, uha-p{en je na podru~ju Pariza dok je {utirao je-dnu 13-godi{nju trudnu djevoj~icu, navela jepolicija i dodala da su zajedno s njim bile jo{~etiri djevoj~ice od 12 do 14 godina. U trenut-ku hap{enja, ~ovjek je imao oko 10.000 eurau gotovini

POSLJEDNJE VIJESTI

^lanPredsjedni{tva BiH Ba-kirIzetbego vi}sastao se ju~e uNew Yorku sa generalnimsekre-tarom UN-a Ban Ki-moonom.

Tokomsusretarazgo varano jeo situaci ji u BiH i regionu te surazmi jenjena mi{ljena o nizuprioritetnihpitanja u me|una-

d i d i b

ve po svimpitanjima od zna~ajau me|unarodnim odnosima,na vodi se u saop}enju iz kabine-ta ~lana Predsjedni{tva BiHBakiraIzetbego vi}a.

Zahvaliv {i se generalnog se-kretaru na njego vimli~nimna-porima u miro vnimprocesima

i l ` j h i

New York: Bakir Ize tbego vi} sa Ban Ki-moonom

Mir na Balkanu klju~ za svjetsku sigurnost


Uz pomo} Oslobo|enja i Ivana Gu tenkunsta

Ukori~eno sje}anjena ZOI u Sara je vuI

u Op}oj biblioteci u Zenici ju~er je obi-ljeèno27 godina od po~etka14. zimskiholimpijskihigara (ZOI), ~iji doma}in je u

ebruaru1984. bio gla vnigrad BiH. Korisni-ciuslugaBiblioteke i zaintereso vanigra|aniZenice i gostigradastari je i srednjeìvotnedobimogu se prisjetiti tih doga|anja, a oni

mla|i - upoznati s tim najzna~ajni jimspor-tskimdoga|ajem za BiH u 20. vi jeku, putemtek sto vako ji sutadaobjav ljeni u sara jev skomOslobo|enju.

Dugogodi{njikorisnikuslugaOp}ebibli-oteke u ZeniciIvanGutenkunstukori~io jei sa~uvaoprimjerkeOslobo|enjaneposre-dno pred, u toku i neposredno po za vr{et-ku ZOI ‘84 i poklonio ih zeni~koj bibliotecii svimzaintereso vanim za bliù i daljupro-{lostna{ezemlje, pogoto vosportsku.

“Pri je46-47 godina u gimnazi ji u Vinkov -cima sam upoznao Bosance. Narod mi se

svidio i iz Sla voni je sam do{ao da ìvim ov -dje u Zenici. Ostao sam tu, u te{kimuslo vi-marata sam bio tu, sve vri jemeradio u @elje-zari, go vorio sam da je @eljezaramajka i tosam takorazumio. Istotako shva}am i Bo-snu, ao mi je i sebe i ovog narodako jisku-pa sve ovo trpi. Iz tog osje}anja, zna ju}i daimam ovaj svezaktek sto va iz Oslobo|enja

o ZOI u Sara je vu, odnio sam ga u bibliote-ku i dao da i drugi to pogleda ju“, kaè IvanGutenkunst.

Veli da }e mo`daneko da analizira i te tek -sto ve, i oglase, sve skupa i da vidi “{ta smomi to bili tih godina…”

“Sve {to se desilo u me|u vremenu, ni jetre-

balo i kamo sre}e da nikad ni je. Imali smoli jepubudu}nost, ali eto, zbog nekihbuda-la, do{li smo dokle smo do{li“, kazu jeGuten-kunst idoda je da ci jeniBosnu u ko ju je do-{ao, zaradio tu i penzi ju, da ne eli da se ali,i da “idemonapri jed“.

Dakle, ukolikoèlite da se na najkra}i i naj- jednosta vni jina~in upoznate s onim {to sede{a valotokomdvanaestebruarskihdana1984. u Sara je vu i na sportskim terenima ui oko Sara je va, do|ite u Op}ubiblioteku u Ze -nici i uz pomo}va{eg i na{egOslobo|enjaotplo vite27 godinaunazad. M. DAJI]

Ivan Gutenkunst ukori~io je i sa~uvao primjerke Oslobo|enja neposrednopred, u toku i po za vr{etku ZOI ‘84, te ih poklonio zeni~koj biblioteci

FoM.TNV]

44. strana

LOTO 12. KOLO

4 10 15 17 21 42

5 0 1 2 4 7JOKER 1

4 5 2 1 0 0JOKER 2

oslobođenje [broj 23035, 9.2.2011]

Documents