POVEZANA LICA U SISTEMU

PDV-A I TRANSAKCIJE

OSLOBOĐENE OD PDV-A

Dejan Rakić, advokat

POVEZANA LICA U SISTEMU PDV-A

Tržišna vrijednost kao poreska osnovica

Ako je naknada za promet dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost dobara, odnosno usluga u momentu njihovog prometa, bez PDV-a (Član 20. stav 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost)

Prema članu 22. stav 3) Pravilnika član 20. stav (8) Zakona odnosi se samo na promet dobaraili usluga koji uključuje postojanje porodičnih ili drugih bliskih ličnih veza, te odnosaupravljanja, vlasništva, članstva, finansijskih ili pravnih odnosa između dobavljača i kupca i to samo kada je ta veza ili odnos, a ne neki dokazivi komercijalni razlozi, dovela do vrijednostiniže od one tržišne. Pravni odnosi iz ovog stava obuhvataju odnos između poslodavca i zaposlenog ili porodice zaposlenog, ili drugih blisko povezanih lica.

Tržišna vrijednost se definiše kao ukupan iznos koji bi kupac, da bi stekao predmetna dobra ili usluge u tom trenutku, morao, u istoj

fazi trgovanja u kojoj dolazi do prometa dobara ili usluga i u

uslovima lojalne konkurencije, platiti isporučiocu

dobara/pružaocu usluga s kojim je u poslovnom odnosu na

teritoriji BiH. Kada se ne može utvrditi neki sličan promet dobara iliusluga, tržišna vrijednost podrazumijeva sljedeće:

a) za dobra, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih

dobara ili, u nedostatku nabavne cijene, cijena koštanja

određena u trenutku vršenja prometa;

b) za usluge, iznos koji nije niži od ukupnih troškova poreskog

obveznika za pružene usluge

Predmet obračuna dodatnog PDV-a u kontrolama UIO svaki put

kada je osnovica manja od kriterijuma ukupnih troškova

Trošak amortizacije kao minimum ukupne tržišne vrijednosti

naknade za usluge

Transferne cijene kao kategorija naknade kod prometa dobara

između povezanih lica

U drugostepenim rješenjima vidljivo da UIO potvrđuje rješenja

inspektora i u slučajevima postojanja „pravnih i finansijskih veza

između kupca i dobavljača“

Do sada u praksi UIO nije zabilježena situacija u kojoj se smanjuje

izlazni PDV kod prodavca/pružaoca usluga istovremeno sa

smanjenjem ulaznog PDV-a kod kupca/primaoca usluga osim u

slučajevima zloupotrebe propisa iz oblasti indirektnih poreza

Primjer: prodavac na skladištu ima zaliha u vrijednosti od 200.000

KM, dužan je indirektne poreze, a svi računi su blokirani. Isti vrši nivelaciju cijena na više i podiže vrijednost zaliha na 1.200.000

KM, te iste fakturiše povezanom licu s obračunatim PDV-om. UIO

zaključuje da je isto urađeno u namjeri da blokirano pravno lice

ne plati svoju PDV obavezu, a da povezano lice ostvari povrat

tako obračunatog PDV-a. Koriguje se transakcija i osporava

pravo na ulazni PDV kupcu, ali se istovremeno stornira i izlazni

PDV prodavcu. Po ovom osnovu podignuta je i optužnica za

utaju poreza.

Statusna promjena u kojoj se povezano pravno lice pripaja

drugom licu i samim tim gasi u skladu sa Zakonom o privrednim

društvima, ne predstafvlja izuzetak u odnosu na nepovezano

pravno lice sa poreskog stanovišta

Članom 7. stav 2. Zakona o PDV-u propisano je da se ne smatra

prometom dobara uz naknadu prenos cjelokupne ili dijela

imovine poreskog obveznika, koja tvori zaseban poslovni subjekt,

sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili

tim sticanjem postane poreski obveznik i ako produži da obavlja

istu privrednu djelatnost, pod uslovom da kupac ima mogućnost

da dobije istu stopu za odbijanje ulaznog poreza kao prodavac

Obavještenje prenosioca imovine o strukturi imovine i njenoj

vrijednosti i Izjava sticaoca imovine o nastavku praćenja perioda za ispravku odbitka ulazanog poreza obavezno se dostavljaju

regionalnom centru UIO u slučaju prenosa imovine po članu 7.

stav 2. Zakona o PDV-u

Članom 15 Zakona o PDV-u regulisano je mjesto prometa usluga,

koje se odnosi kako na primaoca, tako i na pružaoca usluga iz

BiH, a u situacijama kada postoji elemenat inostranosti, razvrstano po kriterijima mjesta pružaoca, primaoca ili faktuičkog

mjesta gdje je usluga pružena

Kod transakcija sa povezanim licima, posebno strogo treba voditi

računa da li se neke usluge, koje bi bile oporezive u BiH, slučajno

ili namjerno „konvertuju“ u one oporezive izvan BiH

Za promet usluga smatra se da je izvršen u BiH ako obveznik:

ima stalno sjedište u BiH iz kojeg se pružaju usluge ili,

u nedostatku takvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobičajeno

mjesto stanovanja u BiH.

Uz odredbe stava 1. ovog člana, mjestom gdje se vrši takav promet

usluga smatra se da se nalazi u BiH kada se radi o mjestu gdje:

se nalazi nepokretna imovina, ako se radi o pružanju usluge koja je

neposredno povezana s tom nepokretnom imovinom, uključujući

djelatnost posredovanja i procjene vrijednosti u vezi s tom

nepokretnom imovinom, kao i projektovanje, pripremu i izvođenje

građevinskih radova i nadzor nad njima;

se obavlja prevoz, a ako se prevoz obavlja i u Bosni i Hercegovini i u

inostranstvu (u daljem tekstu: međunarodni transport), odredbe

ovog zakona primjenjuju se samo na onaj dio prevoza izvršen u Bosni

i Hercegovini

je usluga stvarno izvršena, ako se radi o:

a) sporednim uslugama u oblasti transporta, kao što su utovar,

istovar, pretovar i slične usluge;

b) uslugama iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja i nauke,

sporta, zabavno-estradnim i sličnim uslugama, uključujući usluge organizovanja manifestacija, kao i sa njima povezane usluge;

c) uslugama procjene vrijednosti pokretne imovine;

d) uslugama izvršenim na pokretnoj imovini

primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu,

stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište, ako se radi o uslugama:

a) prenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na

raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na

patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne

svojine;

b) reklamiranja;

c) savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa,

tumača, obrade podataka i davanja podataka;

d) preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava;

e) bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti

osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova;

f) stavljanja osoblja na raspolaganje;

g) pružanja telekomunikacionih usluga, što znači prenos,

emitovanje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili

informacija putem kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih

sistema, uključujući i pravo na korišćenje takvog prenosa,

emitovanja ili prijema;

h) iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prevoznih sredstava;

i)posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtački a) do h).

Ako usluge iz tačke 4. ovog člana pruža obveznik koji ima sjedište

ili prebivalište u BiH za primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili

prebivalište u BiH, mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje

primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište.

Primjer: Poreski obveznik koji vrši usluge posredovanja u prodaji na

teritoriji BiH u ime i za račun ino-osnivača, umjesto fakture za usluge

posredovanja u prodaji robe, koje su oporezive prema članu 15. stav 1. u BiH „konvertuje“ u usluge promocije, reklame, istraživanja

tržišta, koje podliježu oporezivanju prema mjestu primaoca u

inostranstvu shodno članu 15. stav 2. tačka 4. Zakona o PDV-u

TRANSAKCIJE OSLOBOĐENE PDV-A

PDV se, u skladu s odredbama ovog zakona, plaća na:

promet dobara i usluga (u daljem tekstu: promet dobara i

usluga) koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu;

uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.

Shodno članu 2. Pravilnika o promjeni Zakona o PDV-u predmet

oporezivanja porezom na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu:

PDV) je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na teritoriji

Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) uz naknadu, vlastita potrošnja, unos dobara u carinsko područje BiH, te isporuka

dobara i usluga što se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz

povoljnije uslove poreskim obveznicima i njihovim zastupnicima,

kao i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Zakonom

propisani uslovi.

Sve što ne ispunjava jasno zadate kriterijume iz Zakona i Pravilnika

ne smatra se prometom dobara ili usluga uz naknadu, te nije

predmet oporezivanja PDV-om

Na primjer: naknada štete, donacije i sl...

(1) Pored upotrebe dobara u vanposlovne svrhe navedenih u članu 5. stav 1. Zakona, upotrebom dobara u vanposlovne svrhe

smatra se i manjak dobara.

(2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra

se vlastitom potrošnjom u vanposlovne svrhe poreskog obveznika

i podliježe oporezivanju.

(3) Izuzetno nastali rashod po osnovu kala, rastura, kvara i loma

do propisanog iznosa i manjak dobara koji se može pravdati

višom silom ne podliježe oporezivanju.

(4) Visina dopuštenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i

loma utvrđena je Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se

ne plaća PDV, a koji je sastavni dio ovog pravilnika.

(5) Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema normativu obveznika.

(6) Pod višom silom podrazumijeva se manjak dobara nastao

uslijed elementarnih nepogoda (poplava, požar, zemljotres,

ratna razaranja i slično), na osnovu akta nadležnog organa.

(7) Obveznik PDV-a utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe

u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom

objektu.

(8) Utvrđivanje rashoda vrši ovlašćeno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvršenom popisu obavezno se sastavljaju zapisnik

i popisna lista.

(9) Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara ne

plaća se PDV, pod uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalaži

proizvoda ili je na drugi način određen od strane proizvođača, a

pri uništenju navedenih dobara prisutan predstavnik Sanitarne

inspekcije.

Manjak mora biti utvrđen redovnim ili vanrednim popisom od

strane komisije poreskog obveznika

Iznos manjka ne smije da prelazi iznos propisan Normativom uz

Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u

U slučaju proteklog roka na proizvodima, isti mora da bude jasno

utisnut i potrebno je da, prilikom uništenja, bude prisutan

predstavnik sanitarne inspekcije

Posljednji navedeni uslov ujedno je i najkontradiktorniji- inspekcije

ne žele da izađu na teren po pozivu obveznika, nije jasno da li može da bude neka druga inspekcija prisutna (tržna npr), a mnogi

proizvodi se pokvare iako nemaju jasno naveden rok trajanja

Izuzeća iz poreske osnovice propisana su članom 20. stav 10.

Zakona o PDV-u

Sljedeće se ne uključuje u osnovicu:

popusti i druga umanjenja cijene, koji se primaocu dobara ili usluga daju na fakturi najkasnije u momentu izvršenja prometa

dobara ili usluga;

iznosi koje obveznik primi od kupca kao naknadu troškova

plaćenih u ime i za račun drugog, a koji su u njegovim knjigama

knjiženi kao troškovi;

iznosi kamata koje je prodavac, odnosno davalac usluga

obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili

druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata

odnosi na kamate

Pored navedenih izuzetaka, kao izuzetak potrebno je posmatrati i

dio člana 20 . stav 1. Zakona o PDV-u kojim je propisano da

poreska osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili

treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući

subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili

usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drugačije

propisano

Naime, kako je Zakonom propisano da se u osnovicu uključuju i

subvencije koje su direktno povezane s cijenom isporučenih

dobara ili usluga, proizilazi da se u osnovicu ne uračunavaju

iznosi donacija i subvencija koji nisu direktno povezani s cijenom

isporučenih dobara ili usluga

Pod subvencijama uključenim u osnovicu se podrazumijevaju npr subvencije za učeničke karte javnog prijevoza, subvencije

penzionerima za utrošenu električnu energiju i slično...

Pod indirektnim subvencijama koje je UIO poistovijetila sa

direktnim najčešće se radi o dotacijama iz budžeta javnim

poduzećima na ime pomoći u redovnom funkcionisanju (za

plate, za troškove nabavke materijala i slično)

O djelatnostima oslobođenim od plaćanja PDV-a govori nekoliko

članova Zakona o PDV-u

Specifičnosti su vezane za gotovo svaku djelatnost

U Zakonu i Pravilniku se naizmjenično i sporadično koristi i

funkcionalni i instuitucionalni princip olobađanja od plaćanja PDV-

a

Posljednji primjeri promjene prakse UIO kod oslobađanja:

- Oporezovani držaoci carinskih terminala

- Oporezovana naknada za prodaju mjenica koje banke prodaju

- Oporezovani uvozi robe od strane humanitarnih organizacija s

obrazloženjem da se ne radi o besplatnoj humanitarnoj podjeli robe

Posebna šema odnosi se na građevinske radove na izgradnji

novih zgrada, kao i radove na renoviranju, proširivanju i održavanju postojećih zgrada, a čija ukupna vrijednost prelazi

iznos od 25.000,00 KM, shodno članu 40. Zakona o PDV-u

Izvođač radova koji je angažovao kooperanta za promet

dobrima i uslugama, koje utiču na izvođenje građevinskih radova

koje vrši izvođač, obveznik je plaćanja PDV-a koji mu obračuna kooperant.

Plaćanje PDV-a koji kooperant obračuna izvođaču, izvođač

radova vrši sa pozivanjem na PDV identifikacioni broj

kooperanta.

Dokaz da je izvršio plaćanje izvođač radova dostavlja

kooperantu

Kod posebne sheme u građevinarstvuz neophodno je voditi

računa u kojim slučajevima se ista obavezno primjenjuje, a u

kojim se ne može primjeniti obzirom da i u jednom i u drugom

slučaju isto ima efekte na oporezivanje

Obavezna primjena:

- vrijednost izvedenih radova preko 25.000 KM

- isporuka dobara i u vezi s njima vršenje usluga

- postojanje odnosa izvođač - kooperant (posebna shema ne

primjenjuje se u odnosu izvođač-investitor i kooperant-kooperant)

HVALA NA PAŽNJI