osnovi medjunarodnih finansija drugi kolokvijum
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 Osnovi Medjunarodnih Finansija Drugi Kolokvijum
1/2
Pitanja za 2. kolokvijum iz meunarodnih finansija18.12.2015.
1. Navedite tri strategije u zavisnosti odraspoloivosti faktora proizvodnje- strategija drave koja obiluje radom izvoz radno-
intenzivnih dobara i uvoz kapitalno-intenzivnih (ili
pozajmica kapitala sa meunarodnog trita)
- strategija drave koja obiluje kapitalom izvozkapitalno-intenzivnih dobara i podsticanje
zapoljavanja radnika iz drugih drava
- strategija nedovoljno razvijenih drava ili uvozproizvoda velikih firmi ili stvaranje ambijenta za
otvaranje filijala velikih kompanija na njenoj teritoriji.
2. !ta podrazumeva meunarodno kretanje- kretanje roba i usluga (trgovina)
- kretanje rada
- kretanje kapitala
- kompleksne veze u multinacionalnim itransnacionalnim kompanijama
". !ta podrazumeva kretanje rada i od #ega sepolazi u analizi kretanja rada- eunarodno kretanje rada podrazumeva mobilnost
radne snaga na meunarodnom tritu. ! analizi
kretanja rada polazi se od pretpostavke postojanja dvezemlje i dva faktora proizvodnje zemlja i rad.
$. %akve posledi&e izaziva meunarodno kretanjerada- smanjenje ponude rada u zemlji koja obiluje radom
- pove"anje ponude rada u zemlji koja obiluje
kapitalom
- prethodna dva kretanja za posledicu imajukonvergencije realnih najamnina
- meunarodna mobilnost rada dovodi do porasta
svetskog autputa (proizvoda)
- meunarodna mobilnost rada uslovljava i promene nastrani realnih cena drugog faktora proizvodnje (zemlje)
5. 'd #ega zavisi kretanje kapitala nameunarodnom tri(tu i koji su)jekti mogu )iti- zavisi od pravnih i fizi#kih subjekata$ koji mogu biti%
fizi#ka lica$ preduze"a$ finansijske organizacije$
meunarodne organizacije$ osiguravaju"a drutva$ i svioni koji imaju pravni legitimitet nastupanja na
meunarodnom tritu.
*. +ime je uslovljeno meunarodno kretanjekapitala, o)jasniti- ponudom i tranjom kapitala na tritu. &a strani
ponude je korist koja se ostvaruje plasiranjem kapitala
u stranu zemlju (u cilju maksimizacije profita)$ a nastrani tranje su razvojne potrebe drave koje mogu
doprineti nacionalnom prosperitetu.
-. %oja su dva osnovna o)lika kretanja kapitalaprema poreklu, ukratko o)jasniti- kapital iz privatnih izvora sav kapital koji je
vlasnitvo privatnih pravnih i fizi#kih lica$- kapital iz zvani#nih multilateralnih izvora$
meunarodnih institucija (javni kapital) ovaj vidkapitala na meunarodno trite plasiraju javne
institucije (dravne i poludravne) i multilateralnemeunarodne$ regionalne finansijske institucije.
8. Prema vremenskom kriterijumu, kako se moeizvr(iti klasifika&ija kretanja kapitala- kratkoro#ni zajmovi
- srednjoro#ni zajmovi
- dugoro#ni zajmovi
. %ako se moe izvr(iti klasifika&ija kretanjakapitala prema ekonomskom kriterijumu- zajmovni kapital- investicioni kapital
10. !ta je zajmovni kapital- kapital koji se u obliku transferie iz jedne zemlje udrugu. 'a posledicu ima izjedna#avanje ponude i
tranje kapitala na meunarodnom tritu.
11. !ta sadri investi&ioni kapital- inostrane direktne investicije
- portfolio investicije
12. !ta su inostrane direktne investi&ije- investicije gde investitor$ sa seditem u jednoj zemlji$
izvozi kapital u drugu zemlju$ radi obavljanja poslovne
aktivnosti i na taj na#in sti#e imovinu u inostranstvu.
1". Na koje na#ine se mogu realizovati inostranedirektne investi&ije- osnivanjem vlastitih preduze"a u inostranstvu$ uobliku filijala$ predstavnitva ili samostalnog
preduze"a
- kupovinom preduze"a ili kontrolnog paketa akcijapreduze"a
- dokapitalizacijom
1$. !ta je dokapitaliza&ija- okapitalizacijom se vri direktno strano investiranje
u kompaniju u obliku pove"anja kapitala u korist
stranog investitora$ do visine prava upravljanja.
&aj#e"e se vri kroz investiranje u opremu itehnologiju.
15. %oji su pozitivni, a koji negativni aspektidirektnih investi&ija- pozitivni% - transfer tehnologije i znanja
- tendencija rasta svetske trgovine$
zaposlenosti i privrednog razvoja- negativni% - eksploatisanje prirodnih resursa od strane
mo"nih investitora
- veliki uticaj na makroekonomskupolitiku zemalja u kojima je priliv inostranih direktnihinvesticija
1*. !ta su portfolio investi&ije- plasmani kapitala u inostrane akcije$ obveznice ilidruge hartije od vrednosti$ kojima se ostvaruje fiksni
prihod (dividendu)$ pri #emu cilj nije kontrola nad
preduze"em u inostranstvu.
1-. !ta su transna&ionalne kompanije- udruenja monopolnog kapitala$ u kojima se udrueni
kapital jedne zemlje ulae u privrede neke druge
zemlje sa ciljem realizacije proizvodnje$ pruanjausluga i drugih poslovnih aktivnosti kroz eksploataciju
fizi#kih i ljudskih resursa strane zemlje.
18. !ta su multina&ionalne kompanije- one u kojima se udruuje kapital dve ili vie zemalja
radi ulaganja u privrede zemalja koje ne raspolau
dovoljnim sredstvima za stvaranje komparativnihprednosti u procesu poslovnih aktivnosti.
1. %oje su zajedni#ke karakteristiketransna&ionalne i multina&ionalne kompanije- u oba slu#aja se vri transfer kapitala u druge zemlje
- ostvarivanje poslovne aktivnosti u vie zemalja
(globalna poslovna orijentisanost)
- kretanje direktnog stranog kapitala kroz kompleksneveze izmeu mati#ne kompanije i njenih filijala
20. Navedite faze u nastanku multina&ionalnihkompanija- faze% . iniciranja transnacionalizacije kapitala *. razvoja transnacionalizacije kapitala
+. dominacije neposrednih ulaganja uinostranstvu
,. ja#anja uloge zajedni#kih ulaganja
. potpune transnacionalizacije proizvodnje
21. Navedite osnovnu podelu transna&ionalnihkompanija- etnocentri#ne
- policentri#ne- geocentri#ne
22. Pozitivni i negativni aspekti transna&ionalnihkompanija- pozitivni% nove investicije$ tehnoloki razvoj$
komunikacija s privredama razvijenih drava$intelektualni kapital...- negativni% eksploatacija jeftine radne snage i
prirodnih bogatstava kojih je sve manje u razvijenim
zemljama. keptici ih smatraju kao savremene
/delate0 nacionalnih privreda.
2". !ta je platni )ilans
- sistematsko evidentiranje svih ekonomskihtransakcija u odreenom vremenskom periodu$ koje su
se obavile izmeu rezidenata odreene zemlje i
nerezidenata.
2$. /evizno tri(te u uem smislu- mesto gde se na organizovan na#in vri kupovina i
prodaja deviza$ na teritoriji jedne zemlje po utvrenim
pozitivnim zakonskim propisima.
25. /evizno tri(te u (irem smislu- mesto gde se vri kupoprodaja deviza$ odravanjedeviznih pozicija$ devizna arbitraa i devizne
pekulacije.
2*. !ta o)uhvata devizni sistem jedne zemlje- regulisanje celokupnog prometa stranim valutama$
kao i drugim vrednostima koje glase na stranu valutu
- regulisanje celokupnog prometa sa inostranstvom u
doma"em novcu$ kao i drugim vrednostima koje glasena doma"u valutu
- regulisanje prometa sa inostranstvom koje za
posledicu ima promenu u imovinskim odnosima sa
inostranstvom- sprovoenje odreenih deviznih ograni#enja platnog
prometa sa inostranstvom i svih drugih elemenata
devizne politike
2-. %oje se devize susreu u platnom prometu
- konvertibilne$ nekonvertibilne$ transferbilne$promptne$ terminske
28. !ta je devizni kurs i koji faktori uti#u naravnoteu deviznog kursa- cena jedinice stranog novca izraena u jedinicamadoma"eg novca. &a ravnoteu deviznog kursa uti#u%
platni bilans i njegove projekcije$ kvalitet i kvantitet
prirodnih i fizi#kih resursa$ nivo zaposlenosti$ nivo
monetarnih rezervi$ nivo zaduenosti$ nivo carinskezatite$ ciljevi ekonomske politike...
2. Navedite najzna#ajnije meunarodnetrgovinske organiza&ije- vetska trgovinska organizacija$
- 1rgovinske organizacije pri !jedinjenim nacijama$
- 2konomsko-socijalni savet i ekonomska komisija!jedinjenih nacija$
- 3onferencija !& o trgovini i razvoju$
- 4rganizacija !& za industrijski razvoj$
- 4rganizacija za ekonomsku saradnju za razvoj$- eunarodna trgovinska komora
"0. Navedite najzna#ajnije meunarodnefinansijske organiza&ije- vetska banka$
- 5$
- 2vropska banka za obnovu i razvoj$
- 2vropska centralna banka$- 2vropska investiciona banka$
- 6egionalne banke za finansiranje privrednog razvoja$
- 7anka za meunarodne obra#une
"1. %oje su )itne razlike izmeu institu&ija 33 i43'- 8911 je bio multilatelarni sporazum$ dok je 14organizacija sa pravnim subjektivitetom$
- 8911 je imao privremeni karakter od samog
osnivanja :,;. dok je 14 trajna organizacija$
- pravila 8911 primenjivana su samo na proizvode$dok pravila 14 obuhvataju i komercijalne usluge i
trgovinske aspekte prava intelektualne svojine$
- poslednji sporazumi u okviru 8911 bili su
multilateralnog karaktera$ dok su sporazumi u okviru14 opti i obavezni za sve #lanice$
- 14 ima znatno efikasniji sistem reavanja sporova
vezanih za meunarodnu trgovinu
"2. %oji su osnovni prin&ipi 43'
-
7/25/2019 Osnovi Medjunarodnih Finansija Drugi Kolokvijum
2/2
"". Prema kojim na#elima postupaju N&a#ela%
- suverene jednakosti #lanica$
- meunarodnog reavanja sporova mirnim putem$
- savesnog ispunjavanja obaveza$- uzdravanja od pretnje ili upotrebe sile$
- pruanja pomo"i !& i uzdravanja od pruanja
pomo"i zemlji protiv koje se preduzimaju mere$
- nemeanja !& u unutranja pitanja zemlje #lanice$- pristupanja !& u skladu sa na#elima