osnovi mineralogije (h-120-b)nazivaju kristali. silikati su najznačajnijagrupa petrogenih minerala...
TRANSCRIPT
-
OSNOVI MINERALOGIJE (H-120-B)šk. 2017/2018
OAS, izborni, 4 ESPB, 2+1+0+0
Predmetni nastavnik: Doc. dr Nenad S. Krstić
Niš, 2018
Predavanje: 12
-
RUDNA BOGATSTVA
➢ Površinski omotač Zemlje je litosfera, kamena kora.➢ Sastavni deo litsfere su stene, odnosno mineralni agregati
izgrađenih od brojnih različitih minerala određene strukture
i načina geološkog pojavljivanja.➢ Odvaljeni deo stene je kamen.
➢ Minerali su prirodne tvorevine sa poznatim hemjskim
sastavom i fizičkim osobinama tačno određene strukture.
➢ Javljaju se u pravilnim geometrijskim oblicima koji se
nazivaju kristali.
➢ Silikati su najznačajnija grupa petrogenih minerala od
kojih su izgrađene stene litosfere.2
-
➢ Mineralne sirovine su mineralni agregati i minerali koji se
koriste u privredi, industriji, poljoprivredi, građevinarstvu i
drugim oblastima ljudske delatnosti, bilo u prirodnom ili
prerađenom obliku.
➢ Pojave mineralnih sirovina su prirodne koncentracije korisnih
minerala, najčešće još neutvrđenih razmera i kvaliteta, ali koje
se uz odgovarajuće uslove mogu prevesti u kategoriju ležišta
mineralnih sirovina.
➢ U njima su koncentracije korisnih minerala u redu veličina više
puta veće od srednjeg sadržaja u Zemljinoj kori, ali nedovoljne
da bi se ekonomski eksploatisale. 3
-
➢ Ležišta mineralnih sirovina su geološko-ekonomska
kategorija i njima u opštem slučaju pripadaju geološka tela
u kojima su koncentracije korisnih komponenti dovoljno
visoke i da se po kvalitetu, količini i načinu pojavljivanja
mogu u postojećim tehničkim uslovima eksploatisati.
4
-
➢ Zbog promenljivosti pojma postojeći i savremeni tehnički
uslovi može se menjati značaj pojedinih ležišta. Ležišta čija
eksploatacija u ovom trenutku nije ekonomski opravdana
zbog:
➢ Neodgovarajuće cene sirovina na svetskom tržištu
➢ Nemogućnosti iznalaženja ekonomičnog načina
eksploatacije ili prerade
➢ Niske koncentracije korisne komponente,
➢ Mogu sa promenom nekog od ovih ograničavajućih uslova
u bližoj ili daljoj budućnosti postati interesantna i važna5
-
➢ Ležišta su nastala u prirodi od raznovrsnih elemenata i
jedinjenja u okviru određenih fizičko-hemijskih procesa,
pri čemu su primarno veoma niski sadržaji pojedinih
elemenata dostigli koncentracije koje su više hiljada puta
veće u odnosu na srednje sadržaje tih elemenata u
Zemljinoj kori.
6
-
Srednji sadržaj nekih elemenata u Zemljinoj kori i rudnom
ležištu
Element Zemljina kora Rudno ležišteFaktor
koncentrisanja
Si 22.7 % 45-75 % 2-3
Fe 5 % 20-60 % 5-12
Zn 132 ppm 50 000 ppm 400
Ag 0.1 ppm 500 ppm 5000
Au 0.005 ppm 10 ppm 2000
7
-
➢ Faktor koncentrisanja rasprostanjenih elemenata (Si, Fe) je
ispod reda veličine
➢ Plemenitih metala (Ag, Au) ima vrlo malo na Zemlji pa je
za njih karakterističan visok faktor koncentrisanja
➢ Lokalne koncentracije plemenitih metala su vrlo različite
➢ Rudna ležišta su geološka tela izgrađena od mineralnih
agregata u kojima su rudni metali osnovne, ali ne i jedine
korisne komponente, koje imaju primenu u industriji,
privredi ili svakodnevnom životu.8
-
➢ Deo rudnog ležišta sa lokalnom koncentracijom određenog
minerala je rudno telo.
➢ Ruda je mineralni agregat iz kojeg je tehnički moguće i
ekonomski opravdano dobijanje nekih sirovina.
➢ Rudna bogatsva su od izvarednog značaja za privredu
jedne zemlje, a na Zemlji su krajnje neravnomerno
raspoređena.
9
-
10
LEŽIŠTA NAJZNAČAJNIJIH MINERALA NA
TERITORIJI SRBIJE
➢ Vulkanogena hidrotermalna ležišta Pb-Zn (sa Ag kao
pratiocem) karakteristična su za zapadnu Srbiju i Kosovo:
Veliki Majdan kod Ljubovije, Crveni breg na Avali, Babe
na Kosmaju, Rudnik, zatim Stari trg, Ajvalija, Kižnica i
Novo Brdo kod Trepče.
➢ Ležišta antimona: Zajača, Krupanj, Brasina, Stolice, Lisa
kod Ivanjice.
➢ Od nemetalnih sirovina: ležišta fluorita (Ravnaja i
Tolisavac kod Krupnja) i ležište bora kod Baljevca na Ibru.
-
11
➢ Vulkanogeno-sedimentna ležišta barita sa Pb-Zn se nalaze
u Bobiji kod Ljubovije.
➢ Rude gvožđa se javljaju u kontaktnim oreolima
granitoidnih plutona: Suva ruda i Suvo rudište na
Kopaoniku, Rudna glava kod Majdanpeka.
➢ Sedimentogena ležišta oksidnih i hidroksidnih ruda
mangana ima na zapadnim padinama Kopaonika i u
oksidacionoj zoni Pb-Zn ležišta Novo Brdo.
➢ Značajno ležište hroma je Deva kod Đakovice, mada
postoje pojave i u okviru drugih ultrabazičnih masiva
(Zlatibor).
-
12
➢ Nalazišta nikla u Srbiji su Glavica kod Goleša i Staro
Čikatovo kod Glogovca, a nešto manje pojave se nalaze u
Šumadiji i Zapadnoj Srbiji.
➢ Kobalta u Srbiji ima veoma malo (Bukulja i Cer) ali nisu
ekonomski značajna ležišta.
➢ Njapoznatije nalazište molibdena u Srbiji je Mačkatica
kod Surdulice.
➢ Volframa ima u oblasti Blagojev kamen i na Goliji
-
13
➢ U Srbiji se nalaze sledeća nalazišta ruda bakra:
✓ halkopirit CuFeS2 (Bor i Majdampek),
✓ bornit Cu5FeS4 (Bor),
✓ kuprit Cu2O (Majdanperk, Valjevska Podgorina),
✓ malahit CuCO3Cu(OH)2 (Bor i Majdanpek).
➢ Bakar se pojavljuje uz Fe u suvom rudištu:
✓ na Kopaoniku,
✓zatim u zapadnoj (Lipnik, severno od Velikog majdana) i
✓ istočnoj Srbiji (Reškovica).
-
14
➢ Ležišta olova i cinka u Srbiji:
✓ u obliku galenita PbS zajedno sa Zn (Trepča, Stari trg,
Brskovo, Mojkovac, Veliki majdan),
✓ cerusit PbCO3 (Tiskovik i Postenje),
✓ sfalerit ZnS (Trepča, Stari trg, Belo brdo, Novo brdo,
Sase, Veliki majdan, Lece, Rudnik, Šuplja stijena,
Brskovo),
✓ Smitsonit ZnCO3 (Rudnik, Stari trg).
➢ Takođe se ležišta Pb-Zn rude nalaze na sledećim lokalitetima:
✓ Veliki majdan (Ljubovija),
✓ Crveni breg (Avala),
✓ Babe (Kosmaj),
✓ Rudnik,
✓ Kotlenik,
➢ Sastavci,
➢ Belo brdo,
➢ Lece,
➢ trepčanski basen (Ajvalija,
Kižnica, Novo brdo, Stari
trg).
-
15
➢ Ruda antimona, antimonit Sb2S3, se javlja u Srbiji n
asledećim lokalitetima: Lisa kod Ivanjice, Zajača, Krupanj,
Stolice, Takovo.
➢ Manje pojave arsena su na lokalitetima u oklini Niša i
Bujanovca.
➢ U okviru Pb-Zn ležišta Lece kod Lebana javljaju se i manje
koncentracije zlata, poznate su i zlatonosne reke Timok,
Mlava i Pek.
-
16
➢ Ležište magnezita je Bela stena kod Baljevca na Ibru,
azbest se javlja na lokalitetu Korlaće kod raške i Stari grad
kod Topole, a barit se javlja kod Ljubovije.
➢ Fluorit se javlja na području Bele crkve (Ravnaja) i
Krupnja (Tolisavac).
➢ Grafitni skriljci se javljaju kod Prokuplja (Pasjača).
Fosfatna ležišta su kod Bosilegrada (Lisina)
-
17Monthel et al., 2002, Mineral deposits and mining districts of Serbia
-
18Monthel et al., 2002, Mineral deposits and mining districts of Serbia
-
19Monthel et al., 2002, Mineral deposits and mining districts of Serbia
-
20Monthel et al., 2002, Mineral deposits and mining districts of Serbia