Osnovne komponente psiholokog forenzinog vjetaenja

Osnovne komponente psiholokog forenzinog vjetaenja

Osnovne komponente psiholokog forenzinog vjetva su:

1. osnovni podaci o ispitaniku

2. razlog za psiholoko - forenzino ispitivanje

3. opi dojam psihologa o ispitaniku

4. ponaanje u ispitnoj situaciji

5. primijenjene tehnike

6. procjena intelektualnih sposobnosti i procesa miljenja:

- razina ope sposobnosti

- naini rjeavanja problema

- efikasnost i oteenje miljenja

- mentalna deterioracija

7. procjena linosti:

- struktura linosti odnosno crte linosti koje su kod ispitanika osobito istaknute ili su procijenjene kao specifine za njega

- dinamika linosti: tendencije, konflikti, mehanizmi obrane, fiksacije i afekti

- stav koji ispitanik ima prema sebi, realnosti i svjesna motivacija

- obrasci interpersonalnih odnosa, vezivanja i konflikti u konkretnim socijalnim odnosima - etioloka hipoteza

- hipotetika klasifikacija linosti

- dijagnostika klasifikacija

8. prijedlozi i preporuke u vezi daljnjeg postupka (predikcija ponaanja ispitanika u buduoj situaciji) zakljuak (odgovor na postavljeni zadatak u najkraoj formi).

Prednosti forenzinih psihologa

Forenzini psiholozi nisu ogranieni samo dijagnostikom djelatnou vezanom uz otkrivanje dokaza u pojedinim procesima ili pak uz utvrivanje razliitih kompetencija i sposobnosti presudnih za donoenje sudakih odluka, ve raspolau vjetinama i znanjima upotrebljivim mnogo ire, u kontekstu policijske i sudske istrage, u evaluaciji izreenih sudskih presuda, evaluaciji tretmana osuenika, bilo institucionalnog bilo izvaninstitucionalnog.

U Americi i zemljama zapadne Evrope, angaman forenzinih psihologa je nezaobilazan, a pomo koju pruaju unutar pravosudnog sistema suradnikim strukama predstavlja bazu u procesu donoenja sudskih odluka. Jedan od razloga zato je tome tako je metodologija rada koju su tijekom niza godina predanog znanstvenog i strunog istraivanja razvili psiholozi. Psiholozi su jedini strunjaci koji raspolau psihologijskim mjernim instrumentima koji im omoguuju da brzo i pouzdano, uz podatak o pogreci koja se vee uz njihova predvianja te mogunost naknadne provjere dobivenih rezultata, procijene strukturu i nivo razvijenosti intelektualnih sposobnosti.

U podruju procjene osobina i strukture linosti, njene zrelosti u procesu donoenja odluka, naina djelovanja odnosno ponaanja te naina sagledavanja realiteta, psiholog moe, uz pomo upitnika linosti kreiranih za tu svrhu te posebno voenim intervjuom, dobiti vjerodostojne informacije koje su dragocjena pomo pri donoenju sudskih odluka. Upotreba psihologijskih mjernih instrumenata dostupna je jedino psiholozima, i jedino su oni kompetentni i osposobljeni za njihovu upotrebu i tumaenje rezultata.

Drugi razlog zbog kojih psiholozi sve vie stjeu prednost u sudskom vjetaenju odnosi se na vrstu njihove edukacije. Naime, tijekom svog kolovanja psiholozi stjeu znanje iz metodologije psihologije (psihometrija, statistika), neuropsihologije, kognitivne psihologije (percepcija, uenje, pamenje, inteligencija i miljenje), konativne psihologije (linost, motivacija, emocije), razvojne i socijalne psihologije. Na taj nain osposobljeni su za procjenu kognitivnih, te konativnih, afektivnih i personolokih procesa, ali i za predvianje manifestnog ponaanja i djelovanja osoba. Osim toga, sve podatke, rezultate, informacije i nalaze koje daje psiholog, mogue je provjeriti od strane drugog psihologa, naravno pod uvjetom da je psiholog obavio svoj posao prema standardiziranim pravilima struke. Na taj nain osigurana je objektivnost nalaza i miljenja u ovom podruju koje je vrlo osjetljivo i podlono raznim utjecajima, od strane ispitanika, njegove okoline, pa i samog ispitivaa, posebno ako se vie oslanja na svoju subjektivnu procjenu, a manje na objektivne psihologijske mjerne instrumente.

Podruja kompetencije

Forenzika psihologija svoja podruja kompetencije nalazi u kaznenom, parninom i obiteljskom pravu, i to prije svega u podrujima u kojima se zahtijeva procjena osobina linosti, intelektualnih sposobnosti, duevne razvijenosti, utvrivanje stupnja zaostajanja u razvoju, procjena sekundarnih oteenja linosti i inteligencije, stupnja demencije i stupnja oteenja pojedinih sposobnosti.

U predmetima kaznenog prava forenzika psihologija ima slijedee kompetencije:

- vezano uz izvritelje ili rtve kaznenog djela, pitanje procesne sposobnosti s obzirom na sveukupnu psihiku konstelaciju; pitanja procjene ubrojivosti u vremenu izvrenja kaznenog djela

- pitanja simulacije duevne bolesti ili intelektualnih smetnji (na primjer pamenja) a radi umanjenja ubrojivosti odnosno otklanjanja kaznene odgovornosti

- utvrivanje vjerodostojnosti iskaza rtava, svjedoka ili optuenog, s obzirom na eventualne smetnje pamenja ili/i emocionalni okvir, situacijski ili u razvojnom smislu

- u podruju kaznenog prava koje se odnosi na maloljetnike, sagledavanje sveukupne konstelacije linosti i intelekta s obzirom na razvojnu razinu ili rtve ili izvritelja, procjena odabira najprimjerenijeg oblika sankcije, posebne obveze ili posebne mjere za maloljetne poinitelje kaznenih djela, ispitivanje djeteta svjedoka-oteenog za sudske potrebe kad je to nuno.

U predmetima parninog prava forenzika psihologija ima slijedee kompetencije:

- procjene "duevne boli" nakon izlaganja nekom stresoru, procjene pretrpljenog straha

- procjena invaliditeta u podruju psihikog nakon izlaganja nekoj traumi (neurotske smetnje, kognitivni deficiti)

- pitanje naknade tete nakon pretrpljene traume mozga ili traume nekog drugog djela tijela.

U predmetima s podruja Obiteljskog zakona forenzika psihologija ima slijedee kompetencije:

- procjena roditeljske sposobnosti u postupcima nakon razvoda braka ili u postupcima utvrivanja primarnog deficita roditeljske sposobnosti ocjene sposobnosti za odravanje kontakata djece i roditelja , njihovih baka i djedova, rodbine.

Prof. dr. Marco Strano, direktor pri talijanskoj dravnoj policiji i jedan od vodeih forenzikih psihologa, za na list procijenio je mogui profil poinitelja:

Doktorica i profilerica Deborah Schurman-Kauflin s amerikog instituta Violent Crimes otkrila nam je tajne posla forenzike psihologije.

Svi smo uli za profilere. Svakodnevno imamo priliku gledati filmove i serije o forenzikim psiholozima, koji taj posao prikazuju glamuroznim i jednostavnim. No, prema doktorici Deborah Schurman-Kauflin s instituta Violent Crimes iz Sjedinjenih Amerikih Drava, posao profilera doao je na 'lo glas' zbog zablude ljudi, koji zamjenjuju forenziku psihologiju s rasnom psihologijom koja se bavi upotrebom rasnih i etnikih karakteristika kako bi ustanovila je li osoba sposobna da poini odreeni zloin.

Razgovarali smo s doktoricom Schurman-Kauflin koja se ve 20 godina bavi prouavanjem serijskih ubojica. Prije 11 godina postala je nezavisna savjetnica koja izrauje profile serijskih ubojica, silovatelja, otmiara i ostalih neuobiajenih sluajeva za policiju diljem svijeta. Policijske uprave diljem SAD-a iskoristile su njene profile u rjeavanju mnogih sluajeva.

- Postala sam fascinirana sa serijskim ubojstvima kada sam navrila 15 godina. Moja majka je radila kao psiholog na procjenama nasilnih prijestupnika za potrebe suenja. Ona mi je dala knjigu o serijskom ubojici Zodijaku, a kada sam je proitala eljela sam saznati kako netko uope moe poiniti takva zvjerstva - rekla je Schurman-Kauflin za Javno.hr.

to je to forenzika psihologija (profiling)?

- Forenzika psihologija se bavi istragom mjesta zloina kako bi se odredio tip osobe koja je

-.--.-Iako su prema statistikim podacima MUP-a vjeanje i pucanje iz oruja najei naini izvrenja samoubojstava, elja u ljudima da zauvijek okonaju svoje patnje esto ih navede da to uine na iznimno brutalan nain.

Iako su prema statistikim podacima MUP-a vjeanje i pucanje iz oruja najei naini izvrenja samoubojstava, elja u ljudima da zauvijek okonaju svoje patnje esto ih navede da to uine na iznimno brutalan nain.

poinila zloin. Takoer se istrauje i osobnost osumnjiene osobe kako bi se ustanovio najbolji nain za dobivanje priznanja na ispitivanju - objasnila nam je doktorica Schurman-Kauflin.

Prvo na to profiler mora obratiti panju je ponaanje kriminalca, a prvi zadatak je tono utvrditi to je poinitelj tono uinio svojoj rtvi. Tragovi na rtvi, kako smatra Schurman-Kauflin, govore nam mnogo o osobi koja je poinila zloin.

- Da bi se efektivno nainili profili ubojica, morate ui u njihovu glavu. Ja radim to tako da se fokusiram na ono to bi uinila potpuno zla osoba, tada su moji profili toni - kazala nam je Schurman-Kauflin, dodavi kako 'ulazak u ubojiin um' ne utjee toliko na njenu psihu, te je taj proces usporedila s primjerom kirurga koji se mora emocionalno 'odvojiti' od svog pacijenta prije operacije.

to pokree serijske ubojice i silovatelje?

- Sve serijske ubojice se ele osjeati mono. U svojim ubojstvima glume Boga i tada se osjeaju posebno, kao da su dio ekskluzivnog kluba ubojica. Slino se ponaaju i silovatelji, koji su uglavnom izgubili kontrolu u svom ivotu, te su toliko frustrirani time da pokuavaju na bilo koji

Reuters-.--.-

Photo javno100

nain vratiti kontrolu nad sobom i svojim ivotom. Uglavnom ne mogu kontrolirati nita drugo osim svojih rtava- pojasnila nam je Schurman-Kauflin.

Prema njenim rijeima najuestaliji motiv za ubojstvo je gubitak kontrole nad emocijama.

- Ubojice su vrlo djetinjasti u svojim uvjerenjima kako je jedini nain da rijee neki problema ili da se osjeaju bolje, ubojstvo. U tom naumu ne sudjeluje intelekt. Veina ubojice biva uhvaena kada postanu neoprezni. Dobra istraga uparena s velikim egom poinitelja moe dovesti do uhienja - smatra Schurman-Kauflin.

Kako zatiti sebe i svoj djecu?

Upitali smo doktoricu Schurman-Kauflin postoje li odreeni oblici ponaanja koji bi mogli roditelje navesti na sumnju da je njihovo dijete na putu da postane kriminalac.

- Znakovi upozorenja mogu biti vidljivi kod djece koja su sklona nasilju. Zlostavljanje malih ivotinja, vrebanje po susjedstvu i provaljivanje u domove, znakovi su koji upuuju na nevolje- odgovorila nam je amerika profilerica.

Razlika izmeu mukih i enskih serijskih ubojica

- Veina enskih serijskih ubojica koristi skrivene i tajnovite metode ubojstava poput trovanja.

Sinia Buan-.--.-

Photo Sinia Buan

Mukarci su s druge strane uglavnom oiti u svojim postupcima i najei nain na koji ubijaju je davljenje - objanjava Schurman-Kauflin, dodavi kako je 'sjeme zla' kod svih ubojica uglavnom posijano u vrlo mladoj dobi.

- Ne postoji jedan izdvojeni element koji kreira serijskog ubojicu. Psihopatologija i iskustvo zlostavljanja faktori su koji mogu osobu navesti na put da postane predator. Ne postoji razlika izmeu serijskih ubojica diljem svijeta. Trenutno predatora ima svugdje. U Indiji gdje su se mnogi centri gradova ubrzano razvili, a urbanizacija itavog grada taj proces nije popratila, radnici esto kui hodaju mranim krajolikom, te tako postaju idealne rtve ubojica. U Africi, vojnici siluju i brutalno ubijaju one na rubu preivljavanja. U dijelovima June Amerike sistematino se ubijaju ene iz raznih razloga, no to se uvelike ignorira. Gdje god ima nevinih ljudi ima i predatora - zakljuuje Schurman-Kauflin u razgovoru za Javno.hr.

Biti oprezan je, prema miljenju amerike doktorice, uvijek vano. Preporua zakljuavanje vrata automobila i kue i oslanjanje na instinkt.

- Sluajte svoj instinkt. Ako osjeate da je neto 'krivo' ili ako osjeate opasnost, ne oklijevajte pri pokuaju izlaska iz situacije. Bolje da ste grubi i ne priate sa strancima, nego pristojni i mrtvi. Razgovarala sam s mnogo serijskih ubojica. Svi su mi rekli kako su uvijek znali tko im je 'dobra' rtva. Ako su traili dijete koje e oteti, uvijek bi izabrali ono koje je odvojeno od druge djece. Traili bi dijete koje na dobiva mnogo panje, koje je najranjivije i najlake za oteti - ispriala nam je Schurman-Kauflin.

Reuters-.--.-

Photo javno100

Josef Fritzl je bio Bog u svijetu koji je stvorio

Doktorica Schurman-Kauflin na kraju nam je komentirala sluaj Josefa Fritzla koji je uhien u Austriji nakon to je 24 godine drao svoju ker zatoenu u svom podrumu i sustavno je silovao svih tih godina.

- Josef Frtizl je vrlo poremeeno bie. Ponekad e, psihotine osobe postupati s lanovima obitelji jednako kao i sa strancima. Fritzlu je njegova ki bila objekt posjedovanja s kojim je mogao raditi to god je poelio. On je oito 'control freak' koji je odluio da e ki sluiti njegovim potrebama, bez obzira koliko one bile bolesne. Bio je Bog u svijetu koji je sam stvorio - rekla nam je na kraju razgovora doktorica Schurman-Kauflin.