Informativni list općine Kakanj · Godina IX, Broj 202 · 01.12.2012. · www.kakanjske.com · Cijena 1 KM

KAKANJSKENOVINE

NAJJEFTINIJI, DO KADA?

Nizom manifestacija obilježen 25. novembar, Dan državnosti BiH

ČUVATI, OČUVATI I JAČATI DRŽAVNOST BOSNE I HERCEGOVINE

Kakanjske odbojkašice i rukometaši prikovani

za dno tabele

Kakanj spremno dočekuje snježne padavine

Hadži Abdulah Haračić, o svojim utiscima sa ovogodišnjeg putovanja na Hadž

KO IMA VOLJU DA IDE, NEKA IDE DOK JE MLAÐI

JP „Grijanje“ d.o.o. Kakanj

2 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

KAKANJSKE NOVINEInformativni list općine Kakanj

www.kakanjske.com

„Kakanjske novine“ su za veliki doprinos u njegovanju slobode govora i razvoju

štampanih medija na području općine Kakanj, kao i široj promociji općine Kakanj, 15. aprila 2011. godine, na Dan općine Kakanj, dobile općinsko priznanje “Plaketa sa diplomom”

Izdavač:Kakanjske novine doo KakanjDirektor:Fikret KadrićGlavni i odgovorni urednik:Faris Sikirić

Redakcija:Eldin OmeragićAzerin SalihbegovićEmerin AhmetaševićAmina KulovićAlma KahvedžićSaradnici:Ivica PekićAdib ZekićMaid GoralijaAlmir ImamovićSanela SmajićAbdurahman ZukanEmina DedićNađa KovačevićAhmed KovačMaja HodžićAlen ZečevićMirsad MujagićHamid HadžićIlma TopalovićAmila Durmić

List izlazi svakih 15 dana.Adresa redakcije:Šehida br. 5KakanjTelefon/fax:032 554-878E-mail:kakanjske@gmail.comFotografije:Redakcija

Grafička obrada i DTP:“Labirint” d.o.o. Zenica

Štampa:“Labirint” d.o.o. Zenica(labirintzenica@gmail.com)

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vraćaju.List je 08.07.2004. godine, u skladu sa Zako-nom o informisanju, a na osnovu rješenja broj 10-40-14367/04 upisan u evidenciju ja-vnih glasila Bosne i Hercegovine pod rednim brojem 41.Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj 05-15-2859/04 od 02.07.2004. godine “Kakanjske novine” su proizvod na koji se ne plaća porez na promet proizvoda.

Žiro račun:134-020-0000083244 kod IK banke Zenica

Odlazak našeg profesora i ratnog načelnika općine Kakanj, kod onih koji su ga poznavali izazvao je tugu i nevjericu. Bio je to tužan dan za Kakanj. Na Ahiret je preselio čovjek kojeg je krasila prosvjetarska mirnoća i dosto-janstvo. Meni, kao njegovom učeniku iz gimnazijskih dana, kada sam saznao da je Kemo preselio, prošle su slike učionice i papirna-te građevinske konstrukcije socijalističkog tipa, gdje bi naš profesor dolazio sa svojim fiatom 1300 i parkirao ga tu u neposrednoj blizini nas učenika. Mi bismo ga pozdravi-li i on je svaki put sa blagim osmijehom uzvratio. To nam je davalo nadu da taj dan nećemo biti pitani iz matematike i da će-mo se izvući do nekog drugog dana.

Sjećam se njegove izreke kada bi bi se u razredu na ča-su malo usko-mešal i . “Nek a tamo...“ i „Neka dole...“. Naš Ke-mo bi nas upo-zorio da se smiri-mo i zaista na-kon toga bila bi tišina i iščekiva-nje. Da li će otvo-

riti dnevnik sa mojim ili nekim drugim imenom. Najviše smo voljeli nove lekcije. Matematika je za mnoge bila „špansko selo“. Kemo se trudio da nam za 45 minu-ta pojasni i razlomke i Ludofov broj. Bilo je i onih koji su matematiku odmah na početku godine ostavili za mjesec august uz profesorovu uzrečicu:

„Šta ćemo sa tobom, august je l’ tako!“„Tako je profesore, vidimo se augustu.

Valjda ću do tada savladati gradivo“, čulo se sa druge strane.

Sjećam se i ekskurzije kada smo išli na grob druga Tita na Dedinje. Mi učenici stajali smo u redu, a naši neki profesori

Rahmetli Kemal Čelebić, čovjek kojeg je krasila prosvjetarska mirnoća i dostojanstvo

UVODNIK

Neka ti je vječni rahmet, moj profesore!

Rahmetli profesor Kemal Čelebić

Piše Azerin Salihbegović

REDAKCIJA

su se provlačili preko reda. Kemo je tada bio sa nama. Bio je učtiv i kulturan. Mi smo mu rekli: „Pa idite i vi profesore preko reda“. On nas je pogledao i samo kratko klimnuo glavom kao da kaže: „Svi ćemo tamo doći“. I došli smo i odali po-čast drugu Titu, osim jednog uče-nika koji je nasmijao stražara svo-jom protezom.

I tako kada smo završili naše školovanje, mnogi su krenuli na fakultete, a mnogi i na Biro. Rat nas je ponovno spojio i mi njego-vi učenici uzeli smo puške da branimo ze-mlju Bosnu. Tokom rata, kada bih navratio u Općinu, moj profesor je tada bio načelnik. Obavljao je vrlo tešku ulogu prvog čovjeka u teškom vaktu, u vremenu krize, ratnih okolnosti i neimaštine. Pitao bi me: „Šta ima?“ Odgovor koji sam mu mogao kazati uvijek je glasio: „Dobro je, moj profesore. Vi brinite za narod ovdje, a mi ćemo biti gore na linijama braniti i vas i naše porodice!“

Nakon rata često sam sretao u gradu mog profesora Kemu Čelebića. Sada pitanja više nisu bila vezana za rat, nego za grad koji je ostao i opstao zahvaljujući i njemu. Nekako sam tada sa ponosom stao i ispričao se sa mojim profesorom Kemom. Rekao bih mu najnovije vijesti. Nakada su bile dobre, a ne-kada i loše. U posljednje vrijeme, dok se nije razbolio, sjedeći u „Kastelu“, viđao sam profe-sora kako žurno ide na namaz u Čaršijsku džamiju. Bio je vjernik i Bošnjak musliman.

Grad u kome je rođen nije mu odao poštovanje kakvo zaslužuje. Malo sam ljut na ove naše lokalne političare, ne na sve, jer neki su ipak pokazali da je profesor Ke-mal Čelebić bio ime i prezime grada Kaknja. Onima koji su ga se sjetili, hvala im. Onima koji nisu, njima na dušu, jer Kemo je bio i ostao, u prvom redu, čovjek. Taj blagi osmi-jeh koji je imao uvijek će me podsjećati na jednu dobru dušu i dobrog čovjeka.

Neka ti je vječni rahmet moj profesore!Tvoj učenik Azerin.

broj 202, 01.12.2012. 3

KAKA

NJSK

E NOV

INE

DAN DRŽAVNOSTI

Učenjem Fatihe, minutom šutnje i polaganjem cvijeća na dva spomen obi-lježja u memorijalnom parku, a povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine odata je dostojanstvena počast šehidima i poginulim borcima, od oko 300 prisut-nih građana i delegacija različitih institu-cija. Cvijeće su položili općinski načelnik Nermin Mandra, predsjedavajući Općin-skog vijeća Ivica Petrović, zamjenica predsjedavajućeg Općinskog vijeća Mejrema Ismić, predstavnici boračkih organizacija, učenici osnovih škola

Ovih dana, nakon što su izvršeni radovi na uređenju Gradskog spo-men-parka i nakon što je izvršeno uklanjanje starih ukrasnih grmova i sadnja novih sadnica, arhitektonska ljepota spomen-obilježja u Gradskom spomen-parku zasjala je punim sja-jem. Ovo je prava prilika da podsjeti-mo na lijepe poruke koje ova spo-men-obilježja šalju svojim arhitekton-skim elementima.

Poslovodstvo RMU “Kakanj“ d.o.o. KakanjRudnički odbor Sindikata

Vijeće zaposlenika RMu Kakanj JOB - Unija veterana Rudnika

Udruženje invalida rada RudnikaJP EP BiH

TERMOELEKTRANA KAKANJGrađanima Bosne i

Hercegovine čestitamo Dan državnosti

Svim Bosancima i Hercegovcima čestitamo 25.

novembar, Dan državnosti BiH

Građanima BiH upućujemo iskrene čestitke povodom

Dana državnosti

U povodu Dana državnosti BiH položeno cvijeće u Memorijalnom parku

DOSTOJANSTVENO SJEĆANJE BEZ POLITIČKIH GOVORA

Minuta šutnje i fatiha za šehide i poginule borce„Hamdija Kreševljaković“ i „Mula Mustafa Bašeskija“, učenici Gimnazije „Muhsin Rizvić“, Srednje tehničke škole „Kemal

Kapetanović“, Srednje stručne škole Ka-kanj, predstavnici političkih stranaka, te nevladinih organizacija i građani.

U Spomen parku ovoga puta nisu govorili političari, nisu govorili borci, nisu govorili predstavnici boračkih udruženja. Uz zvuke Posmrtnog marša, kojeg je izvo-dio Orkestar rudarske glazbe, položeno je cvijeće na spomen kosturnicu poginulima u Drugom svjetskom ratu. Uz zvuke ilahi-je „Šehidi“, položeno je cvijeće na spomen obilježje šehidima i poginulim borcima u oslobodilačkom ratu za BiH. Az.S.

Gradski spomen-park

Spomen-obilježja su građena da podstaknu na razmišljanje o veličini žrtve generacija

Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima iz perioda Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine

Spomen-obilježje u znak sjećanja na borce koji su dali živote prilikom oslobađanja Kaknja u Drugom svjetskom ratu

U znak sjećanja na 120 boraca koji su dali živote prilikom oslobađanja Kaknja u Drugom svjetskom ratu, 1977. godine izgrađeno je spomen-obilježje u obliku kamenog cvijeta. Kameni blo-kovi ovog obilježja simboliziraju vječite čuvare, a svojim pravilnim rasporedom iskazuju mir i jednakost. Obelisk u sre-dini kružnog platoa predstavlja simbol izrastanja i stremljenja ka svjetlosti. Sačinjen je od jednakih elemenata koji simboliziraju združenost naroda koji zajedno grade svoju domovinu. U ko-sturnicu ovog spomenika sahranjeno je 85 poginulih boraca iz perioda Dru-gog svjetskog rata.

Spomen-obilježje šehidima i pogi-nulim borcima izgrađeno je 1998. go-dine. Ploče na kojima su uklesana imena šehida iz perioda Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine su postavljene tako da asociraju na la-tice cvijeta, cvijeta koji simbolizira lje-

potu ideala sa kojima su naši borci išli u borbu. Sa laticama ruža stopio se polumjesec što simbolizira borbu na-šeg naroda za svoje dostojanstvo, svoju historijsku bit...

Zamisao autora idejnih rješenja ovih spomen-obilježja je bila podsta-ći posjetioce na razmišljanje kako bi barem na čas dobili sliku veličine žr-tve koju su dale generacije i genera-cije stanovnika ovog kraja.

(www.kakanj.com.ba)

4 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

DAN DRŽAVNOSTI

Svečanost je počela himnom Bosne i Hercegovine u izvedbi orkestra Osnovne škole „Hamdija Kreševljaković“. Hor Kul-turno-umjetničkog društva „Fadil Dogdi-begović Dikan“ pjevao je „Jedna si jedi-na“, nakon čeka je općinski načelnik Nermin Mandra održao prigodan govor. Poslije podsjećanja na obnavljanje bo-sanskohercegovačke državnosti i viševje-kovnog bivstvovanje Bosne kao države, načelnik Mandra je govorio o nužnosti jačanja i čuvanja državnosti:

- Treba raditi na čuvanju i jačanju dr-žavnosti Bosne i Hercegovine i raditi na osiguranju prosperiteta države. To može-mo postići marljivim radom svako na

Jedan od najznačajnijih datuma iz historije naše domovine, 25. novembar- Dan državnosti BIH, obilježen je polaga-njem cvijeća u spomen parku “Zlatni lji-ljani” kod Srednje tehničke škole “Kemal Kapetanović”. Svim zlatnim ljiljanima i braniteljima Bosne i Hercegovine prisut-ni su odali počast učenjem Fatihe.

Nakon recitacije Ilhane Begić, “Pjesmu o Bosni” je izvela Amina Odobašić.

Adnan Bašić, koji je za svoje zasluge u ratu odlikovan najvećim ratnim prizna-njem “Zlatni ljiljan”, te svoju borbu za Bosnu nastavio kao zastupnik u Držav-nom parlamentu, zahvalio se prisutnima što su došli, te obratio riječima:

“Današnji dan je simboličan, mi kada smo odlučili da 24. novembar bude dan “Zlatnih ljiljana” prilikom otvorenja ovog parka, prvo smo patriotski razmišljali na taj način. 25. novembar je sve ono što su naši

Svečana akademija u povodu Dana državnosti

ČUVATI, OČUVATI I JAČATI DRŽAVNOST BOSNE I HERCEGOVINE

Detalj sa akademijesvome poslu, učenici i studenti da se obrazuju i budu najbolji, profesori, ljeka-ri, privrednici, policajci da budu najspo-sobniji, sportaši da budu najuspješniji, a političari mnogo iskreniji. Poseban do-prinos u ovim nastojanjima mogu dati

mediji, naučne i kulturne ustanove, aka-demske zajednice, kaže Mandra.

U nastavku programa stihove o Bosni, Benjamina Isovića, govorila je Azra Mu-šija, a orkestar Osnovne škole „Hamdija Kreševljaković“ izveo je dvije muzičke numere sa kojima je BiH učestvovala na Eurosongu. Jedna od njih bila je Lejla, a drug Love In Rewind.

Mala sala Doma kulture i zaista je bila „mala“ da primi sve koji su došli na ovu akademiju, ali je na njenom kraju ofici-jelni spiker prenio riječi općinskog načel-nika da će se naredna akademija povo-dom Dana državnosti BiH održati u veli-koj sali Doma kulture. Az.S.

Polaganje cvijeća u spomen parku “Zlatni ljiljani”

BORBA ZA BOSNU I HERCEGOVINU JOŠ UVIJEK TRAJE

Obraćanje Adnana Bašića

Svečanost kod spomen parka “Zlatnih ljiljana”

Zlatni ljiljani odali počast svojim saborcima

prethodnici rekli, i mnogo više, i mnogo teže. Teže zbog toga što i dan danas isti neprijatelji koji su vijekovima htjeli da nam unište zemlju, da je nestane, da je podijele i razdijele među sobom dijele kao ratni plijen, i danas to rade, to nikada nemojte zaboraviti. Borba za BiH će biti veoma duga i vjerujte, vrlo teška, ali dok postoji jedan živi patriota koji voli svoju Bosnu i Herce-govinu, i kao domovinu, i kao državu, neće im to uspjeti. A za to ste najbolja garancija prvi vi koji ste danas ovdje, branite zajedno s nama sve ono što se treba braniti.

Izboriti se za Bosnu u onim najtežim trenucima kada niko nije vjerovao da će se desiti tragedija koja se desila, a poče-la je još daleke 1991. godine, nismo vje-rovali. Bosanskohercegovački narod je miroljubiv narod, on ne voli ratove, a kad mora da ratuje, pokazuje svoj prkos i inat bosanski i opet ga je pokazao. Morali smo. Nismo htjeli, ali smo morali.

Ja često sa svojim saborcima se ružim za priznanja koja ovaj grad nije dobio, naše brigade nisu ni slavne ni viteške, a bile su i slavne i viteške. Naš grad je dobio veoma malo “Zlatnih ljiljana”, a trebao je dobiti tri puta više, ali neka, ovdje žive snažni, jaki i dobri, čestiti ljudi domaćini Kakanjci, oni sve to podnose. Teško je nekada prihvatiti ovakve stvari, ali mi prihvaćamo, šta je tu je. Ali se strašno ponosimo, ne samo ovim imenima, ali i sa ona 3 spomenika u gradu. I sve to dokazuje koliko vrijedimo, a vri-jedimo mnogo. Kamena knjiga na kojoj su pisana imena sinova ovog grada ostat će dugo. I kamen će nekada nestati i

postati prašina, ali treba da prođu vijeko-vi. Nadam se da još dugo vremena ova knjiga koju vi ovdje gledate neće biti zatvorena. To je vaš i naš ponos”.

U nastavku j nastupio hor STŠ “Kemal Ka-petanović” izvodeći “Za nju vrijedi umrijeti”.

Delegacije i pojedinci su položil cvijeće na spomen obilježje dobitnicima najvećeg rat-nog priznanja “Zlatni ljiljan” i “Zlatna policijska značka”: načelnik općine Kakanj, gospodin Nermin Mandra, predstavnici boračkih orga-nizacija, političkih partija, te drugi.

Program je nastavljen polaganjem cvijeća u kakanjskom Memorijalnom parku gdje se odala počast šehidima i poginulim borcima. Amila Durmić

broj 202, 01.12.2012. 5

KAKA

NJSK

E NOV

INE

DAN DRŽAVNOSTI

Čestitamo Vam 25. novembar, Dan državnosti BiH

Vlada Zeničko-dobojskog kantona ove godine je odlučila da izađe iz uobičajenih okvira obilježavanja velikih datuma značajnih za Bosnu i Hercegovi-nu, te je u povodu 25. novembra, Dana državnosti BiH, u Milima u visočkim Arnautovićima, mjestu gdje je prvi put održan Bosanski stanak (skupština) i gdje je 1377. godine krunisan prvi bosanski kralj Tvrtko I, u vrijeme čije vla-davine je bosanska država bila i teritorijalno i ekonomski najjača, održan historijski sat na temu: „Bosanski identitet i suverenitet” profesora Husnije Kamberovića.

Svečanosti u Milima su prisustvovali članovi Vlade ZDK na čelu sa premijerom Fikretom Plevljakom, pripad-nici policijskih snaga ZDK, predstavnici Općina Visoko i Kakanj, učenici Gimnazije Vi-

Dan državnosti u ZDK obilježen i na historijskim lokalitetima Mili i Bobovac

Na Bobovcu, predavanje o “Bosanskim kraljevima, grbu i zastavi” održao je prof. dr. Enver Imamović

Na lokalitetu Mili, predavanje o “Bosanskom identitetu i suverenitetu” održao je prof. dr. Husnija Kamberović

soko, te brojni gosti, pripadni-ci društvenog i javnog života Visokog.

Čestitke povodom 25. no-vembra uputili su danas na Milama Senad J. Hodović, direk-tor Zavičajnog muzeja Visoko, ističući ponos svojom državom ali i našim gradom koje ima neupitnu historijsku važnost.

Premijer Plevljak je istakao svoju obavezu i obavezu svo-

je generacije da našu državu ostave u puno boljem stanju, nastavljajući kontinuitet bo-sanske države.

- Danas se nalazimo na mjestu gdje je uspostavljan i održavan kontinuitet Bosne i Hercegovine. Nekada su to radili naši preci, čestiti, pošte-ni i hrabri ljudi i mi imamo mnoge razloge da budemo na njih ponosni. Čak i u teškim uslovima kad su ovdje dolazi-li jaki, moćni i silni, našli su načina da spase državu Bosnu i Hercegovinu, da spase dobre Bošnjane, stanovnike Bosne i Hercegovine bez obzira kako se Bogu molili i da spase kon-tinuitet koji Bosna ima od IX stoljeća do danas, istakao je premijer Plevljak, obraćajući se prisutnoj djeci.

- Molim vas da za svoju

državu učinite ono što u ovom trenutku jedino trebate i naj-bolje možete, da učite što je najbolje moguće i da imate što više znanja. Mi smo mala zemlja i mali narod kao Bosan-ci i Hercegovci, moramo puno znati i puno raditi, moramo biti jako dobri da bismo op-stali u surovim svjetskim okol-nostima. Mi to možemo i to ćemo i uraditi. Svima nama

sretan Dan državnosti. Neka nam živi naša jedna i jedina Bosna i Hercegovina, dodao je premijer Plevljak.

Predavanje o “Bosanskom identitetu i suverenitetu” je održao prof. dr. Husnija Kam-berović.

- Srednjovjekovna bosan-ska država, koja je u to vrijeme bila jedna od moćnijih evrop-skih država, nije država koja je bila jedna zgrada koja se sru-šila ‘udarcem jedne noge’, nego je bila moćna i ugledna država, jedno moćno i ugled-no kraljevstvo koje je više od 70 godina odolijevalo jednoj od najmoćnijih sila na svijetu, Osmanskom carstvu... Ono što nas danas veže za bosansko-hercegovačku državnost i današnji dan jesu odluke koje

su, kada se bosanska država obnavljala, ušle u temelje moderne države, a to su dva najznačajnija principa: ravno-pravnost ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini i teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovi-ne, istakao je Kamberović.

Predavanje o “Bosanskim kraljevima, grbu i zastavi” odr-žao je prof. dr. Enver Imamović. Stručnjak za srednji vijek je mnogo pisao i izdao mnogo knjiga o srednjovjekovnom periodu i državi Bosni. Tako je i ovo predavanje izazvalo ogro-mnu pozornost prisutnih dok je Imamović pričao o vrijedno-sti naše bogate historije sred-njeg vijeka i vladanja bosan-skih kraljeva, bosanskog nov-ca, bosanskog grba sa ljiljani-ma. Pres služba ZDK

6 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

DAN DRŽAVNOSTI

KAKANJ-PROMET D.O.O. Kakanj

TEHNOMEDIAGrađanima BiH čestitamo Dan državnosti

U petak, 23. novembra tekuće godine, u sa l i Osnovne škole „Hamdija Kreševljaković“, održan je program povodom Dana državno-sti Bosne i Hercegovine.

Prisutne je odmah na početku oduševio orkestar škole himnom, nakon čega je nastupio hor sa izvedbom „Moja domovina“, s kojim je radila nastavnica muzičke kultu-re, Selma Čaluk.

Simpatični učenici prvih razreda su izveli recitaciju „Domovina nije riječ iz spomenara“, nakon čega je ponovno nastupio orkestar, ovaj

Prošle sedmice u Omladinskom centru u Kaknju učenici STŠ „Kemal Kapetanović“ Kakanj su upriličili program u povodu dva praznika, Dana srednjoškolaca i 25. novembra Dana dr-

Dan državnosti obilježen i u OŠ „Hamdija Kreševljaković“

Veliki broj prisutnih roditelja

Nastup hora i orkestra škole

Učenici prvih razreda izvodeći recitaciju “Domovina nije riječ iz spomenara

put izvodeći „Love in rewind“.Sa članovima dramske sekcije je

radila nastavnica Belma Trako, te su izveli „Jazavac pred sudom“, a hor ilahija i kasida prisutne je odu-ševio izvedbom „Za nju vrijedi umrijeti“, pod vodstvom nastavnice Hasije Ademi.

Učenici Esmir Kićo, Elmir Kevilj i Azra Šljivnjak su izveli recitacije, nakon čega je slijedila ritmika „Miš i mačka“, učenika učiteljice Dženite Jašarspahić.

Nastavnici i učitelji Dževad Ga-čić, Ilda Arnautović, Almira Mufli-zović i Jasna Radoš su radili sa učenicima te ih pripremili za reci-tacije „Zemlja Bosna“, „Bosna“, „Za-stava“ i „Bosna i Hercegovina-moja domovina“, koje su izveli pred pri-sutnim roditel j ima, nastavnim osobljem škole i svojim školskim drugarima.

Pod vodstvom nastavnice Zurijete Bešić, učenici su jos jednom izveli ri-

tmiku, a ovaj program je završen pjevanjem Ajle Smolo i Martine Jozi-nović, fantastičnom izvedbom Ajne Balešić i folklorom. Amila Durmić

Učenici STŠ „Kemal Kapetanović“ i Srednje stručne škole Kakanj obilježili dva praznikaSREDNJOŠKOLCI PRIPREMILI PROGRAM U POVODU DANA SREDNJOŠKOLACA I DANA DRŽAVNOSTI BIH

Učesnici programa sa direktorom STŠSa obilježavanja Dana državnosti u SSŠ

žavnosti BiH. Kratki kulturno-zabavni program su izveli učenici članovi sekcija ove škole. Kroz pjesmu, recitaciju i glumu pokazali su svoje talente i upoznali prisutne sa pravima srednjoš-kolaca. U čast svoje domovine talentirani uče-nici su izveli prigodne pjesme. Ovu aktivnost podržao je i direktor škole Amir Lopo, koji se obratio učenicima i zaželio im sretne praznike.

Dan državnosti BiH obilježen je i u Srednjoj stručoj školi Kakanj. Učenici su izveli kratku priredbu u fiskulturnoj sali škole, koju su podr-žali njihovi profesori i direktor.

Pripremila Amina Kulović

broj 202, 01.12.2012. 7

KAKA

NJSK

E NOV

INE

DAN DRŽAVNOSTI

Kakanjski antifašisti dali su značajan doprinos u stvara-

nju uslova za obnavljanje državnosti BiH. Sloboda je u Kaknju zamirisala nekoli-ko mjeseci prije Prvog za-sjedanja ZAVNOBIH-a. 29. juna 1943. godine. Peta di-vizija NOP-a je munjevitom akcijom likvidirala neprija-telja u Čatićima, Doboju i Kaknju, uništila Rudnik Ka-kanj, trafostanicu koja je napajala električnom ener-gijom rudnike Kakanj i Bre-za, srušene su željezničke stanice i mostovi na rijeci Bosni na relaciji od Jehovi-ne do Visokog, onesposo-bljena je pruga u dužini od 30 km, desetine vagona su survane sa mostova u rijeku Bosnu... Od zaplijenjenih namirnica i robe izdvojeno je 4 – 5 vagona i podijeljeno rudarima i narodu Kaknja što je ojačalo simpatije ka-kanjskog naroda prema antifašističkom pokretu.

Zauzimanje Kaknja i onesposobljavanje niza željezničkih stanica i pru-ge između Lašve i Visokog izazvalo je paniku kod vojnih i c ivi lnih vlast i NDH-a jer je Peta divizija presjekla i razorila najvaž-niju prugu u Bosni i našla se u centru rudarskog bazena Bosne. Zbog toga su Nijemci brzo reagovali. Pod komandom VII SS di-vizije upućene su protiv Pete krajiške divizije jedi-nice IV lovačke brigade, dva oklopna voza, dva tenka, dvije ojačane čete pješadijskog puka „Bran-denburg“ i još neke sna-

Doprinos Kaknja u stvaranju uslova za obnavljanje državnosti BiH

Omer MaslićRudi Čajavecge. Grupe od šest do de-set aviona 29. juna i slje-dećih dana bombardova-le su i mitraljirale položa-je partizana. Peta krajiška divizija Kakanj je napusti-la 2. jula 1943. godine u 14 sati krenuvši dalje na svoje zadatke.

U borbama za pr vo oslobođenje Kaknja se posebno istakao Franjo Traup iz Kaknja koji je na-kon prvog oslobođenja Kaknja otišao sa partizani-ma i do kraja rata se poka-zao kao dobar miner pri-mjenjujući znanje nauče-no kroz posao u Rudniku.

Veoma hrabar borac bio je i njegov brat Stanislav Traup koji je 6. maja 1942. godine prilikom napada Zeničkog partizanskog odreda na Kakanj organizo-vao prolazak partizana kroz jamu Orasi kako bi neprija-telja napali sa leđa. Stani-slav Traup je poslije ubijen na Subotinju u zasjedi koju su napravili četnici.

U našim historijskim pro-mišljanjima neizostavna treba biti i hrabrost Rudolfa Rudija Malog kojeg je igra sudbine i očeva potraga za

rudarskim hljebom dovela iz Esena u Njemačkoj do Kaknja, gdje je zbog svog antifašističkog opredjelje-nja bio zatvaran, progo-njen, a poslije i ubijen.

Melenta Bošnjak se ista-kao kao pokretač ustanka protiv fašista, bio je učesnik borbi na Sebinju, Perinom Hanu i Dračiću. Poginuo je u martu 1943. godine na Milićima kod Vlasenice kao pripadnik Šeste istočnobo-sanske brigade.

Mehmed Skopljak iz Vi-sokog je došao u Kakanj radi posla u radnji svoga brata. Poginuo je u Bjelimi-ćima kod Konjica aprila 1942. godine.

Osmana Džafića je slo-bodarska ideja iz Prijedora dovela do Kaknja gdje je u borbi za oslobođenje po-ginuo 31. marta 1945. godine na koti 532 – Orasi kao pripadnik Osme kra-jiške brigade.

Rudolf Rudi Čajavec koji je rođen 1. aprila 1911. go-dine u Zgošći smatra se pi-onirom partizanskog vaz-duhoplovstva, hrabrošću se dokazao i Omer Maslić i brojni drugi istaknuti ka-

kanjski antifašisti koji su dali veliki doprinos stvara-nju uslova za obnovu bo-sanske državnosti.

Ove historijske činjeni-ce ne smiju biti zaborav-ljene jer dokazuju odnje-govanu antifašističku tra-diciju naroda Kaknja i BiH, i dokazanu spremnost da se brani sloboda.

O antifašističkoj borbi naroda Kaknja svjedoče i spomen-obilježja.

Spomenik palim borci-ma NOR-a, koji se nalazi u Gradskom parku u Kaknju, je najmonumentalni je spomen-obilježje iz perio-da Drugog svjetskog rata. Ovaj spomenik izgrađen je 1977. godine.

U Kraljevoj Sutjesci nala-zi se partizansko spomen-groblje podignuto 1956. godine. Na kamenobeton-skoj piramidi piše da je spomenik podigao Opštin-ski odbor saveza boraca NOR-a, u znak zahvalnosti i priznanja svojim palim dru-govima koji su poginuli aprila 1945. godine osloba-đajući Kraljevu Sutjesku

Na Ponijerima, na Hme-ljicu, 1964. godine podi-gnuto je spomen-obilježje koje podsjeća na teške borbe sa Nijemcima i njiho-vim pomagačima u šestoj ofanzivi krajem 1943. i po-četkom 1944. godine u kojima je poginulo preko 200 boraca iz Istočno-bo-sanske, Majevičke, Krajiške i drugih brigada. Spomenik je prvobitno bio od drvene konstrukcije, a kasnije je izgrađen od betona. (www.kakanj.com.ba)

8 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

ČESTITKA

ČESTITKA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI BIH

Najteži periodi za našu domovinu bili su onda kada su oni koji teže uništenju dr-žavnosti BiH procjenjivali da je naš osjećaj ponosa zbog pripadnosti državi BiH na niskim granama. Tada su počinjali agresivni ataci, a u takvim situacijama spašavalo nas je ono što nazivamo “probuđenim čudom bosanskog otpora, inata, ponosa”...

Sama činjenica da kažemo da se probudio ponos svjedoči da je taj osjećaj bio u fazi slabljenja i iščezavanja, a na slabljenju tog osjećaja radili su i rade oni kojima smeta državnost BiH.

Više nikada ne smijemo dozvoliti apatiju, ne smijemo mirno promatrati dok osje-ćaj pripadnosti državi BiH slabi, a budi se povremeno i kratkotrajno, i to u vrijeme nastupa nogometne reprezentacije i drugih reprezentativnih sportova.

U današnjem vremenu, uz reprezentativni sport, osjećaje patriotizma trebamo jačati i kroz svijest o brojnim drugim elementima bosanske državnosti.

Prilog jačanju osjećaja ponosa zbog postojanja elemenata državnosti BiH svako od nas može dati. Treba učiti i pričati djeci o domovini, o njenoj historiji, prirodnim ljepotama i kulturno-historijskim znamenitostima, o njenim državnim obilježjima, o antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu u toku koje je, na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, obnovljena državnost BiH, o časnoj borbi za očuvanje državnosti i nezavisnosti BiH, o našim šehidima i poginulim borcima, treba raditi na čuvanju i jačanju elemenata državnosti BiH, ra-diti na osiguranju prosperiteta države...

Sa željom da naš patriotizam i naše zalaganje za dobrobit zajednice sve više i više jačaju, svim građanima Kaknja, i cijele BiH, upućujem srdačnu čestitku povodom 25. novembra – Dana državnosti BiH.

Općinski načelnikNermin Mandra

broj 202, 01.12.2012. 9

KAKA

NJSK

E NOV

INE

DAN DRŽAVNOSTI

Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik koji se obilježava 25. novembra. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercego-vine, kao ravnopravne republike unutar ju-goslavenske federacije, sa historijskim grani-cama koje su datirale još iz vremena srednjo-vjekovne Bosne.

Odlukom ZAVNOBiH-a potvrđene su historijske granice BiH, a naša zemlja defi-nisana je kao jedna od šest ravnopravnih republika u sastavu tadašnje Jugoslavije. Ovom odlukom BiH je definisana kao jedin-stvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Odluka je potvrđe-na i na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, 29. novembra iste godine.

Za ovaj broj smo se potrudili da nađemo nekoga ko je učestvovao u Drugom svjet-skom ratu i sa našim čitateljima poneki do-gađaj da podijeli.

■ Enver Muratović: Dobitnik četiri ordena iz Drugog svjetskog rata

Enver Muratović je rođen 10.10.1925. godine u mjestu Stanevce, Južna Srbija. 1963. godine je došao u Kakanj, zbog Rudnika. Sve do penzije je bio rudar u Kaknju. Od početka je bio u ratu, od 1943. godine. Slijedi mali dio njegove bogate priče.

“Imao sam 18 godina kada sam stupio u rat. Ranjen sam u Slovenskoj Požegi, gdje

Uvjerenje o dodjeli Ordena zasluga za narod III reda Enveru Muratoviću

Enver Muratović i Behaija Neimarlija, učesnici Drugog svjetskog rata

Kose već odavno sijede, al’ sjećanja na rat ne blijede

Enver Muratović

Behaija Neimarlija

je moja brigada bila u jednom selu koje je 25 kilometara udaljeno od Zemuna, nala-zilo se na lijevoj strani, zvalo se Tupanovci. Tu smo bili 3 mjeseca, vježbe smo imali, jer smo dobili rusko oružje kojim nije bilo baš lahko rukovati.

Sjećam se dobro i događaja u Bosanskoj Gradišci. U Đakovici smo puno izgubili , kada smo ulazili u Sremski front. Inače, svi smo bili drugovi, kao braća, skupa smo bili u tom selu tri mjeseca. U Slavonskoj Požegi sam izgubio jedog pomoćnika. Sjećam se, došli smo blizu neke vode gdje je cijela brigada ušla, jak je to napor bio, i rekli su nam: „Tito će vas prevariti, vi ćete svi izginuti, a mi ćemo pobijediti“.

Ja sam Titin vojnik, a i pričao sam sa Titom. 1945. godine smo završili rat, te su pozvali nas koji smo preživjeli, a nije nas bilo puno jer smo četiri puta izgubili do Zagreba, tre-bali smo popuniti četvrti bataljon. Otišli smo u Niš, a iz Niša u Beograd kod Tite.

Izašli smo da sadimo neko drveće, zamje-nik nam je rekao da će izaći Maršal, također, rekli su nam kada izađe Tito, da ga ne po-zdravljamo, nego da nastavimo raditi. Ja sam radio, on mi prišao i rekao: „Izgleda da je ovaj radnik ogladnio“, a ja mu rekao: „Druže Mar-šal, i jest tako, sad će 12 sati”, kroz blagi osmjeh i sjetu u očima prisjeća se svojih ratnih dana ovaj dobitnik četiri ordena iz Drugog svjetskog rata.

■ Behaija Neimarlija: Dobitnik tri ordena, kao i najvišeg opštinskog priznanja, Plakete oslobođenja Kaknja za 8. april - Dan oslobođenja Kaknja

Behaija Neimarlija je također učesnik Drugog svjetskog rata. Rođen je u mjestu Živalji u Kaknju 1928. godine. Osnovnu školu je završio u Kaknju, 1943. godine, te trebao ići u Medresu, ali ipak je otišao u partizane.

“Ja sam bio u Četvrtoj krajiškoj diviziji, odnosno u udarnoj grupi. Ja sam jedan od živih učesnika koji je bio na oslobađanju Kaknja, bio sam i ranjen. Sa tri bataljona smo se prebacili preko Bosne i dva puta smo još napadali Kakanj, ali ga nismo oslobodili.

Pošto sam imao 17 godina, bio sam prvo pomoćnik kod mitraljeza, a poslije sam bio u komandi čete kurir, skojevac. Tako su jedno-ga dana postrojili nas i zvali na zadatak. Ko-mesar bataljona je bio Milan Inđić, narodni heroj, te nas oko dvadesetero je došlo u Ži-valje navečer, u moje selo gdje sam ja rođen. Dobili smo radnička odijela, mi nismo ni znali kakav je zadatak, samo znaš da moraš da se javiš. Trebalo je uznemiriti neprijatelja u Kaknju. Mi smo iz Živalja krenuli u radnič-kim odijelima, ja sam od svog rođaka Ismeta Neimarlije uzeo bluzu radničku, sjećam se, bila mi je velika, jer sam ja i bio malešan.

Došli smo na most šehidski, a gore je bila straža na raskršću, njemačka straža.

Italijani su bili u jednoj kući. Uglavnom, mi smo ih trebali iznenaditi. Među nama je bio jedan koji je bio u njemačkoj vojsci, pa je znao i govoriti njemački. Mi smo išli kao radnici, na posao, u pola 11 smo prešli, je-dan za drugim, a pokupljeno je bilo cijelo oružje i dato nama, našoj grupi. Kada smo došli u naselje tzv. Albanija, na raskršće, Švabo nas je zaustavio. Pitali su nas ko ide, a ovaj naš što je znao njemački jezik malo, iz vojske, inače Krajišnik, Hrnjić se prezivao, je rekao da idu radnici na posao u Rudnik, od 11 da rade. Švabo je rekao da ide jedan naprijed, a ostali stoj. Tražio je propusnicu koju je svaki radnik morao imati, a taj što znao govoriti njemački je imao nož sakri-ven umjesto propusnice, i gotovo...

Drugi put kada smo uletili u Kakanj, tri bataljona1945. godine su trebala da zauzmu Kakanj, kako bi se prebacila Četvrta i Dese-ta divizija, koje su bile sa druge strane Bosne. Ja sam bio u prvom bataljonu Šeste krajiške udarne. Prvi bataljon je Šeste krajiške, drugi bataljon Osme krajiške, kojim je komando-vao Osman Đafić koji je poginuo u Kaknju, treći Jedanaeste krajiške brigade sa kojom je komandovao jedan Mićo, koji je i bio ko-madant cijele te udarne grupe. Trebalo je zauzeti most u Kaknju, nisu bila dva mosta kao sada, nego samo jedan. Bunker je bio na onoj strani gdje je sada radnja od Begov-ca. Jedna grupa skojevaca, dobrovoljaca, sa mnom je bio i jedan Čehajić iz Visokog, došli smo blizu njihovog bunkera, a oni su pjevali: „Kiša pada, partizani bosi, samo Tito oputare nosi“. Trebali smo da oslobodimo most da bi prešla Divizija, i zauzeli smo most, zauzeli Kakanj, sem Grebena gdje su ostali Nijemci. Krenuli smo dalje sa Divizijom pre-ma Sarajevu, od Sarajeva prema Visokom koje smo oslobodili 7., i onda definitivno Kakanj 8. aprila”.

Na kraju razgovora, ovi hrabri borci su svim građanima Kaknja i svim građanima BiH koji uvažavaju ovaj dan, čestitali Dan držav-nosti kojoj su temelji udareni 1943. godine u Jajcu. Pripremila Amila Durmić

10 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

DAN DRŽAVNOSTI

Povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Her-cegovina, u kakanjskoj Grad-skoj biblioteci održan je okru-gli stol na temu ‘’Poruke sa kamena - univerzalna simbo-lika i semantičko bogatstvo zapisa sa stećaka”. Motivi za organiziranje ovog programa su to da su BiH i Bosanci i Hercegovci veliku porodicu naroda svijeta oplemenili i obogatili, u prvom redu, bo-sansko- patarenskom (bogu-milskom) kulturom, materija-lizovanom u kamenim stećci-ma i pripadajućim zapisima svakog stećka.

■ Sarkofag kao izvorna, prvobitna forma bosanskih stećaka

Problem hronologije ste-ćaka još nije ni približno rije-šen, ali se, prema sadašnjem stanju istraživanja, mogu konstatirati bar neki orijenta-cioni vremenski okviri. Naj-starija datirana ploča, koja se već može smatrati stećkom, potiče iz druge polovine XII stoljeća (ploča sa natpisom trebinjskog župana Grda). Nijedan stećak u obliku san-duka ne može se datirati prije polovine XIV stoljeća. Može se reći da se sanduci pojavljuju tek u trećem peri-odu kulturne historije, dakle u vrijeme vlade bana Stjepa-na II . Dalje, nijedan sigurno datirani stećak-sarkofag nije stariji od kraja XIV stoljeća, što praktično znači da se ova forma spomenika javlja tek u vrijeme bosanskog kraljev-stva. Izuzetnu važnost za hronološko opredjeljivanje stećaka ima još jedna opser-vacija: nijedan ukrašeni ste-ćak ne može se pouzdano datirati ranije od druge polo-vine XIV stoljeća; to praktično znači da sve umjetnički zna-

Okrugli stol

PORUKE SA KAMENA – univerzalna simbolika i semantičko bogatstvo zapisa sa stećaka

Tekst: Edis Škulj; Foto: Mahir Omerović

“Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kultu-re. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nig-dje, nikada, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj“ (Miroslav Krleža).

Istaknuti bh. intelektualci na okruglom stolu u Kaknjučajnije pojave na stećcima pripadaju IV i V periodu bo-sanske kulturne historije ovog doba, tj. periodu kra-ljevstva i vremenu propada-nja srednjovjekovne kulture.

O porijeklu stećaka izne-sen je veći broj teorija. Jedni kažu da su bosansko-herce-govački stećci rađeni po uzo-ru na antičke sarkofage; dru-gi u njima vide imitaciju mo-numentalne romaničke arhi-tekture sa primorja; treći pripisuju stećke bogumil-skom vjerskom pokretu, pa im porijeklo traže na Istoku; četvrti upućuju na slične drevne spomenike kod sje-vernih Slavena. Sve ove teo-rije imaju jednu bitnu manu koja je, u stvari, metodološke prirode: sve one, naime, po-laze od forme sarkofaga kao

izvorne, prvobitne forme bosanskih stećaka. Sarkofag je, ustvari, tek krajnji i zadnji proizvod jednog dugog ra-zvoja i taj razvoj se odvijao na teritoriji Bosne i Hercegovine; to se vidi i po tome što se i danas na većini bosanskih nekropola raspoznaju svi stupnjevi toga raz voja - amorfni kamen, i ploča, i sanduk i sarkofag. U toku ra-zvitka primani su i razni uti-caji sa strane, o kojima svaka-ko treba voditi računa, pojav-ljuju se: nadgrobne ploče i (srednjovjekovni) sarkofazi iz crkava u primorju, zatim pri-morska monumentalna arhi-tektura i domaća drvena ku-ća, te posebno, u pogledu uspravnih monolitnih spo-menika, uticaj nadgrobnih stela i stupova iz Srbije.

■ Tvorci stećaka domaći ljudi

Naravno, stećke nije mo-guće promatrati odvojeno od duhovnih strujanja što su prožimali zemlju u srednjem vijeku, dakle, nije ih moguće odvojiti od idejnih kompleksa koji su u XII stoljeću doveli i do formiranja zajednice pod nazivom „Crkva bosanska”.

Tvorci stećaka su domaći ljudi. Od majstora - klesara poznato nam je po natpisima desetak imena: kovač Radič i Slipčićima kod Mostara, Pribil Bjelopčelanin u Donjem Selu kod Konjica, Boško Semjuno-vić u Gracu kod Hutova, ko-vač Grubač u Opličićima i Boljunima kod Stoca, Milgost kovač u Radimlji kod Stoca, Mileta Krilić kovač u Nekuku kod Stoca, Milić kovač i Zelija kovač u Boljunima kod Stoca. Radoje kovač u Žakovu kod Trebinja. Kao što se vidi, veći-na klesara stećaka čija su imena sačuvana potiču iz okoline Stoca (njih šest). Veći broj spomenika izradio je samo Grubač (sedam), Milić (dva) i Radoje (dva). Od deset majstora, njih sedmorica no-se naziv kovač; među struč-njacima je još uvijek sporno pitanje da li je izraz kovač specifičan termin za specija-lizirane klesare nadgrobnih spomenika ili su se neki seo-ski kovači bavili i klesanjem stećaka kao sporednim zani-manjem.

I pored nedovoljne verifi-kacije te kompletne kulture, dosadašnji rezultati poduze-tih istraživanja, naprosto pokazuju njenu grandio-znost. Istraživanja poduzeta do danas bila su uglavnom plod zaljubljenosti i ushiće-nosti istraživača.

Ocjenjuje se da je ta gran-

broj 202, 01.12.2012. 11

KAKA

NJSK

E NOV

INE

DAN DRŽAVNOSTI

Prostor Gradske biblioteke ispunjen do posljednjeg mjesta

diozna kultura bila, pa i da-nas je, najčešće kamen spo-ticanja naših naroda, koji tu kulturu baštine, i koji su je uglavnom svojatali i iskoriš-tavali u lične i uskonacional-ne interese, ali je istovreme-no nisu afirmisali.

U današnjim istraživanji-ma svi se zaustavljaju na pi-tanju - ko su bili Bogumili, pri tom ostajući uvijek u ravni njihove religijske pripadnosti.

■ Interdisciplinaran pristup

Poruke koje su oni ostavi-li iza sebe za svoje i za druge zaslužuju naučnu opservaci-ju, koja treba pokazati univer-zalnu simboliku i semantičko bogatstvo svakog zapisa. No, da se mi vratimo samom pro-gramu koji se odvijao u našoj Gradskoj biblioteci.

O pomenutoj temi govo-rili su istaknuti bh. intelektu-alci: Vedad Spahić, Esad Baj-tal, Nina Salkić, Elis Bektaš, Enes Karić i Hilmo Neimarlija. Moderator radnog dijela pro-grama bio je profesor Željko Grahovac koji je rekao da je ova tema sa više aspekata zanimljiva i da joj se mora pristupiti interdisciplinarno.

Okrugli stol je najavio i uvodnom riječju pozdravio Čišija Senad, direktor JU ‘’Gradska biblioteka’’ Kakanj.

Pristutnima se obratio Esad Delibašić, pomoćnik ministra za nauku, kulturu, obrazovanje i sport ZDK koji je između ostalog rekao:

‘’Generalno gledajući, ne možemo biti zadovoljni sta-njem kulture u BiH. Naime, BiH je jedna od rijetkih evrop-skih zemalja koja nema dr-žavno ministarstvo za kultu-ru. Ministarstvo civilnih po-slova je samo jedno od se-gmenata nadležnih za kultu-ru odnosno ima jedan sektor koji se bavi kulturom. Na entitetskom nivou, nadlež-nost u RS-u ima entitetsko ministarstvo, dok su u FBiH stvari nešto složenije, jer fe-deralno ministarstvo je samo ko o rd i n a to r ka n to n a l n i h ministarstava koje imaju

izvornu nadležnost za kultu-ru i kulturnu politiku. Ne po-stoji jedinstvena kulturna politika u BiH, kultura je ne-kad prepuštena samoj sebi, tako da faktički kantonalna ministarstva jedina mogu uspostaviti konzistentnu kul-turnu politiku. U takvoj sita-ciji često se nalazimo u dile-mi, da li da se finansira tzv. festivalska kultura ili temelj-ne ustanove kulture. U takvoj jednoj situaciji prioritet prili-kom f inansiranja trebaju imati temeljne ustanove kul-ture koje tokom cijele godine pružaju usluge građanima. Jedna od takvih rijetkih pri-mjera jeste JU Gradska bibli-oteka Kakanj. Ova tema da-nas koja je stavljena na okru-gli sto zapravo čuva kulturni

smo za njih gluhi, nismo ništa od toga naučili, oni su valjda vjerujući da ćemo biti takvi kakvi jesmo svoje zapise osta-vili upravo u kamenu, u neče-mu što ne može biti spaljeno, ne može biti tek tako obrisano. Da bi se oduprli svim mogućim inkvizicijama, ostavili su nam to i umjesto da od toga učimo mi se zapravo o to oglušujemo. Nažalost, stećke čitamo, a ne razumijemo. Stećke čitamo, a ne želimo slijediti ono što nam poručuju. Poručuju nam da budemo ljudi, da budemo svoji, da poštujemo svoju ze-mlju cijeneći sve druge. Zar ima ljudskijih, zar ima boljih, zar ima važnijih i konačno u vremenu nepoštenja zar ima poštenijih poruka od poruka koje svako od nas može proči-

su po čitavoj Bosni i Hercego-vini (osim Posavine i zapad-nog dijela Bosanske krajine), ali ih ima i na većim prostori-ma zapadne Srbije i Crne Gore, zatim u Dalmaciji i mjestimično u Lici. U pojedi-nim krajevima postoje razli-čiti nazivi za ove spomenike. Osim najraširenijeg naziva - stećci, koji je konačno usvo-jen i u stručnoj literaturi, čuju se još i ovi nazivi: mramorovi, mašeti, grčki grobovi, stare grobnice, divovsko kamenje i neki drugi. Prvotnji njihovi nazivi, prema svjedočanstvi-ma natpisa, bili su najčešće „bilig”, „kami” (kamen), a rjeđe „kuća”, „zlamenje” i neki drugi. Stećci se obično nalaze u skupinama, među kojima stručnjaci raspoznaju: groblja pojedinačnih porodica sa svega nekoliko spomenika, zatim groblja čitavih rodova sa prosjekom od 30 do 50 stećaka, i, konačno, velike nekropole seoskih općina koje ponekad imaju i više stotina grobova. Karakteristi-ke uže lokacije pokazuju tendenciju smještaja na po-višenim mjestima, uz puteve i uopće na položajima, s kojih se pruža dobar vidik. Vezani su za “Crkvu bosansku” i bo-gumilstvo mada to neki os-poravaju tvrdeći da su stećci izraz i običaj određenog hi-storijskog vremena u Bosni i Hercegovini, te da pripadaju svim njenim stanovnicima jer su se ispod njih sahranjivali i pravoslavci i katolici.

O stećku kao historijskom izvoru kratko je rekla mr. Nina Salkić:

‚‘Historičari se često žale na to da nemaju historijske izvore koji su adekvatni. Ali zašto? Pa stećak je najbolji mogući histo-rijski izvor iz kojeg možemo učiti o običajima, o junacima tog doba, o društvenim odno-sima, ali i o običnom čovjeku i njegovom životu‘‘.

Cilj okruglog stola bio je da se autentične poruke sa stećaka prenesu najširem sloju mladih Bosanaca i Her-cegovaca.

identitet BiH i ovi ljudi koji su danas ovdje su čuvari kultur-nog identiteta BiH’’.

■ Stećke čitamo, a ne razumijemo

Dr.sc. Esad Bajtal je za vri-jeme svog izlaganja rekao kako stećke danas svojataju svi, ali zapise sa stećaka ne slijedi niko, kao da na njima ništa ne piše! Gospodina Baj-tala zamolili smo da ovu tvrdnju uporedi sa stanjem u kojem se naša država trenut-no nalazi...

‘’Radi se o etičkoj izdaji za-pisa s kamena, o etičkoj izdaji bogumilske filozofije, mira, solidarnosti, o potrebi za jed-nakošću, za uvažavanjem drugog. Njihovi etički impera-tivi, ne koristiti silu, ne grabiti bogatstvo, ostali su iza nas. Mi

tati u kamenim zapisima’’. ■ Stećak je najbolji

mogući historijski izvorSrednjovjekovni nadgrob-

ni spomenici ili stećci pred-stavljaju svakako najzanimlji-viju i najznačajniju pojavu u umjetnosti stare Bosne. O stećcima i njihovoj umjetno-sti napisana je obimna litera-tura - veća nego o bilo kojoj drugoj kulturno-umjetničkoj pojavi, pravcu ili školi u našoj starijoj historiji. Odmah treba reći da ovi stećci nose još je-dan rekord: nijedna pojava ove vrste nije izazvala toliko raznolikih mišljenja i inter-pretacija. Računa se da je do danas sačuvano svega oko 50.000 stećaka, a da ih je još toliki broj uništen tokom po-sljednja dva stoljeća. Rašireni

12 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

Nakon zvanične potvrde rezultata Lokalnih izbora koji su održani 7. oktobra 2012. godine i nakon dodjele certi-fikata, u Kaknju je 16. novem-bra 2012. godine potpisan Sporazum o formiranju parla-mentarne većine u Općin-skom vijeću. Sporazum su potpisali Nermin Mandra, predsjednik OO SDA Kakanj, Slaven Katičić, predsjednik OO HDZ Kakanj, Rahman Dželo, predsjednik Općin-skog savjeta Stranke za BiH Kakanj i Mujo Fafulić, pred-stavnik nacionalnih manjina.

Nermin Mandra, općinski načelnik i predsjednik OO SDA Kakanj između ostalog je ka-zao da je dogovoreno da parlamentarna većina za predsjedavajućeg Općinskog vijeća Kakanj podrži Slavena Katičića, vijećnika i predsjed-nika OO HDZ Kakanj, a za za-mjenika predsjedavajućeg vijećnika Rešada Merdića iz Stranke za BiH.

■ Nermin Mandra: Bolje sutra svih građane naše općine

“Meni je veliko zadovolj-stvo da u ovom sastavu pot-pisujemo sporazum o formi-ranju većine u Općinskom vi-jeću. Ovaj sastav parlamentar-me većine dobro mi je poznat jer sam imao priliku da sa istim političkim subjektima sarađu-jem i dogovaramo u ranijem

periodu i ta saradnja je uglav-nom bila zadovoljavajuća. Uglavnom smo imali dovoljno sluha za dogovore. Sada kada obavljam i funkciju općinskog načelnika vjerujem da će ta saradnja biti na još većem ni-vou i vjerujem da ćemo svojim aktivnostima, dogovorima, spremnosti na komunikaciju i toleranciju doprinijeti kvali-tetnijem radu i programima Općinskog vijeća i da će to stvoriti pretpostavku za kvali-tetniji rad općinskog načelni-ka, a sa ciljem boljeg sutra svih građane naše općine“.

■ Slaven Katičić: Ispoštovana izborna volja građana

“Izražavam zadovoljstvo na ovom usuglašenom i pot-pisanom sporazumu. Drago mi je i dobro je što se ovaj sporazum potpisuje baš u ovoj sali, na ovom mjestu gdje će se kada je u pitanju rad Općinskog vijeća i funkcioni-ranje općine najviše odvijati. Ovo mjesto će nas uvijek podsjećati da smo se ovdje obvezali na saradnju, na jedan dogovor i napredak za bolje sutra svih nas. Posebno mi je drago što je ovim sporazu-mom i ovom koalicionom većinom u najvećoj mjeri is-poštovana izborna volja gra-đana na prostoru općine Ka-kanj, tako da možemo slobod-no reći da imamao većinsku

podršku građana i naroda i nacionalnih manjina. Ja vjeru-jem da će ova većina učiniti sve što može i da ćemo učini-ti sve da ovome gradu i ljudi-ma osiguramo ljepšu i prospe-ritetniju budućnost koliko budemo u mogućnosti. Vjeru-jem da će i ostale stranke koje nisu potpisnice Sporazuma a koje će participirati u radu OV-a, znati prepoznati sve ono što je dobro što budemo radili i predlagali, kao što ćemo i mi znati prpoznati dobre prijed-loge stranaka koje nisu u ve-ćini i da ćemo naći zejednički put za opće dobro“.

■ Rahman Dželo: Lakši, prosperitetniji i demokratičniji rad

“Ova parlamentarna veći-na postojala je i u proteklih osam godina. Drago mi je što nastavljamo saradnju. Ovoga puta smo bogatiji za predstav-nika nacionalnih manjina. Ove tri političke partije pokazuju spremnost u zaštiti nacional-nih interesa svih građana Ka-knja koji ovdje žive i rade . U ovom sporazumu se nalaze programske orjentacije svih političkih subjekata i pred-stavnika nacionalnih manjina i vjerujem da ćemo u cjelosti ispuniti volju i potrebe građa-na naše općine.

Pozivam i ostale političke subjekte da se pridruže ostva-renju ciljeva jer je to interes

svih političkih stranaka. Ovoj parlamentarnoj većini će biti daleko lakši, prosperitetniji i demokratičniji rad jer je iz parlamentarne većine ovaj put i načelnik Kaknja koji će doprinijeti ažurnosti i uspješ-nosti rada OV-a”.

■ Mujo Fafulić: Bolja slika i pozicija općine

“Za sebe mogu reći da sam ja vijećnik u Općinskom vijeći ispred nacionalnih ma-njina koji ovdje žive, ali isto tako mogu reći da sam i vijeć-nik svih građana Kaknja. To-kom mandata zajedno sa parlamentarnom većinom ću davati doprinos za ostvariva-nje prava svih građana Ka-knja. Maksimalno ću se zala-gati, zajedno sa parlamentar-nom većinom, da slika općine bude u što boljoj poziciji i što boljem svjetlu. Do sada nisam imao priliku biti politički an-gažovan, ali kroz ovu parla-mentarnu većinu očekujem podršku i pomoć da se malo više radi za nacionalne ma-njine. Vjerujem da će se ve-ćina toga riješiti za nacional-ne manjine koje žive na po-dručju općine Kakanj. Vjeru-jem u ovu parlamentarnu većinu kao i u druge politič-ke partije i vijećnike da će dati svoj doprinos i maksi-malno se zalagati za bolje uvjete življenja”.

Emerin Ahmetašević

AKTUELNOSTIKako smo i najavili u prošlom broju Kakanjskih novina

Potpisan Sporazum o formiranju parlamentarne većine u Općinskom vijeću Kakanj

Sporazum potpisali: predsjednik OO SDA Kakanj Nermin Mandra, predsjednik OO HDZ BiH Slaven Katičić, predsjednik OS SBiH Rahman Dželo i predstavnik nacionalonih manjina Mujo Fafulić

broj 202, 01.12.2012. 13

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Ako želite uspješno poslovanje na polju transporta, trgovine, izgradnje, proizvodnje betona i asfalta, nazovite prihvatljivog i povjerljivog poslovnog partnera

Novo: Građevinski materijaliPopust na gotovinsko plaćanje 3%Besplatan prijevoz kupljene robe

Trgošped d.o.o. Kakanjtel: 00387 61 772100, fax: 00387 32 559045

www.trgosped.com.ba, e-mail: trgosped@bih.net.ba

Iz ponude izdvajamo:• sve za vrt• boje i lakovi• mašine i alati• vodomaterijal• centralno grijanje• keramika i sanitarija• građevinski materijali

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN

Građanima Bosne i Hercegovine čestitamo

Dan državnosti

Svim građanima naše domovine Bosne i

Hercegovine čestitamo 25. novembar, Dan

državnosti

Općina Kakanj izvršila je sve neophodne pripreme kako bi sve nedaće koje donose snježne pada-vine spremno dočekale. Velike ko-ličine abrazivnog materijala su transportovane na područje ka-kanjskih mjesnih zajednica, izvrše-no je obilježavanje planuma cesta, potpisan je ugovor sa “Trgošpe-dom” o zimskom održavanju lokal-nih i nekategorisanih puteva, po-stoje i ugovorni odnosi sa JP “Vodo-kom” Kakanj u vezi održavanja gradskih i dijela prigradskih saobra-ćajnica...

Na osnovu Okvirnog sporazuma za pružanje usluga zimskog održa-vanja lokalnih i nekategorisanih puteva na području općine Kakanj za sezonu 2011/2012., 2012/2013. i 2013/2014. godinu, potpisan je Ugovor o zimskom održavanju lo-kalnih i nekategorisanih puteva na p o d r u č j u K a k n j a z a p e r i o d 15.11.2012-15.3.2013. godine, sa kakanjskim „Trgošpedom“, izvršio-cem radova.

Ugovorom je definirano da će izvršilac radova vršiti održavanje putnih pravaca na području općine Kakanj u ukupnoj dužini od 90 km. Radi se o putnim pravcima:• Kakanj-Bijele Vode-Kučići (9 km,

cijena izvedenih radova je 27 877,50 KM),

• Donji Kakanj-Ribnica-Kondžilo-Podborje (23 km, cijena izvede-nih radova je 74 865 KM),

• Brežani-Bištrani (4,5 km, cijena izvedenih radova je 13 275 KM),

Kakanj spremno dočekuje snježne padavine

Ukupna vrijednost održavanja putnih pravaca na području općine Kakanj iznosi 282 440 KM• Haljinići-Veliki Trnovci (6,5 km,

21 157,50 KM),• Čatići-Slapnica (5,5 km, cijena

izvedenih radova je 16 225 KM),• Kakanj-Tršće-Ponijeri (21 km,

cijena izvedenih radova je 68 355 KM),

• Kakanj - Tršće – Zagrađe – Hali-novići (4,5 km, cijene izvedenih radova 13 275 KM),

• Kakanj-Desetnik (4 km, cijena izvedenih radova je 11 400 KM),

• Ivnica-Vukanovići (8 km, cijena izvedenih radova je 23 600 KM),

• Bjelavići-Ričić (2 km, cijena izvedenih radova je 5 900 KM),

• Raskrsnica (nekadašnja zgrada zadružnog doma)-autobuska stanica Brnjic (2 km, cijena izve-denih radova je 6 510 KM).

Ukupna vrijednost održavanja putnih pravaca na području općine Kakanj, sa uračunatim PDV-om, iznosi 282 440 KM.

Za navedeni obim radova utvr-

đena cijena je fiksna, ako broj snjež-nih dana bude minimalno 30, prema zvaničnom izvještaju Hidrometeo-rološkog zavoda i nadzornog orga-na. U slučaju da broj snježnih dana bude manji od 30, ukupna vrijed-nost radova se umanjuje do 30 %.

Izvođač radova ugovorom se obavezao da će radove na zimskom održavanju lokalnih i nekategorira-nih puteva obaviti kvalitetno prema standardima koji obezbjeđuju pro-hodnost puteva, a to podrazumije-va: prohodnost puteva dok traje ugovorena obeveza, putevi mogu biti zatvoreni samo u slučajevima velikih snježnih padavina ili ledene kiše, ali ne duže od 6 sati u toku 24 sata, uredno obilježavanje kolovo-za, redovno informisanje o stanju na putevima, te uklanjanje zaosta-log posipnog materijala sa kolovo-za nakon završetka sezone.

Održavanje gradskih i dijela pri-gradskih saobraćajnica u nadlež-nosti je Zavoda za planiranje i iz-gradnju Općine Kakanj koji je sklopio ugovor sa JP „Vodokom“ Kakanj. Ugovorom je definirano održavanje u prohodnom stanju gradskih i dijela prigradskih sao-braćajnica i ostalih javnih površina u gradu (trotoari, platoi, stepeništa, parking površine itd).

Općina Kakanj nadležna je za gradske i prigradske putne pravce, te lokalne i nekategorisane puteve, dok su za regionalne puteve i auto-ceste nadležni viši nivoi vlasti.

(www.kakanj.com.ba)

14 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Sarajevo, 15.11.2012. – Sve-čana ceremonija proglašenja te dodjela nagrada i priznanja najuspješnijim učesnicima konkursa „Živi svijet kameno-loma“ održana je danas u Sa-rajevu. Svečanosti je prisu-stvovao veliki broj zvaničnika, predstavnika privrednog i javnog života Bosne i Herce-govine te medija.

Naime, Tvornica cementa Kakanj, članica HeidelbergCe-ment grupacije okončala je prvi konkurs za nagradu pod nazivom „Živi svijet kameno-loma“ (the Quarry Life Award). Konkurs je pružio jedinstvenu priliku da se kroz projektne ideje okruženju kamenoloma da istinska ekološka i obrazov-na vrijednost, a u cilju zaštite i promocije biodiverziteta kamenoloma.

Na konkurs se prijavilo 20 projektih timova, od kojih je stručni žiri odabrao pet naj-boljih koji su u periodu od sedam mjeseci imali priliku da borave na kamenolomu „Ribnica“ Tvornice cementa Kakanj i da detaljno razrade svoje projektne ideje poka-zavši tako svoje znanje i kre-ativnost u istraživanju i otkri-vanju biljnog i životinjskog svijeta kamenoloma. Stručni žiri činili su: gospodin Brani-mir Muidža, predsjedavajući žirija ujedno generalni di-rektor HeidelbergCementa za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, prof. dr. Emina Muratović, profesorica pro-fesorica na Prirodno-mate-matičkom fakultetu u Sara-jevu, prof. dr. Biljana Kuka-vica, profesorica na Prirod-no-matematičkom fakultetu u Banjaluci, gospođa Dervi-ša Sikira, profesorica biolo-gije u gimnaziji u Kaknju.

U svome uvodnom obra-ćanju gosp. Branimir Muidža, generalni direktor Heidel-bergCementa za Bosnu i Her-cegovinu i Hrvatsku osvrnuo se na ulaganja HeidelbergCe-menta u Bosni i Hercegovini

Balorda, Muidža, Kotrošan, Lukić

PROGLAŠENI POBJEDNICI KONKURSA „ŽIVI SVIJET KAMENOLOMA“

Direktor HeidelbergCement i finalisti Živi svijet kamenolomakoja za protekli period iznose više od 150.000.000 KM, isti-čući kako je upravo Tvornica cementa Kakanj prva uvela standard zaštite okoliša i si-stem oprašivanja te zaštite zraka, voda i tla.

„Nagrada „Živi svijet kame-noloma“ HeidelbergCement grupacije, prvi je projekat takve vrste u svijetu, a samim tim i u Bosni i Hercegovini, namijenjen zaštiti biljnog i životinjskog svijeta kamenoloma, i Tvornica cementa Kakanj je ponosna što

je dio ovog jedinstvenog pro-jekta. Ova nagrada je probudi-la duh istraživanja i otkrivanja. Otvorili smo novu stranicu i postavili nove standarde zašti-te i promocije biodiverziteta na kamenolomima,“ istakao je gosp. Muidža.

Od pet predstavljenih pro-jekata tri su bila nagrađena. Treće mjesto na konkursu „Živi svijet kamenoloma“ osvojila je nevladina organi-zacija „EKO Kakanj“. Projekat pod nazivom „Rekreacijska zona HeidelbergCement“ osvojio novčanu nagradu u iznosu od 3.000 KM. Projekat pod nazivom „Biodiverzitet

i remedacija kamenoloma Ribnica“ pod mentorstvom prof. dr. Suvada Lele osvojio je drugo mjesto i nagradu u iznosu od 6.000 KM.

Prvu nagradu i iznos od 10.000 KM osvojio je tim Dražena Kotrošana sa pro-jektnom idejom „Inventari-zacija gnjezdarica na kame-nolomu Ribnica“.

„Nisam se zaista nadao da ćemo osvojiti nagradu. Jako sam uzbuđen. Uvijek sam sa-njao da ću podići pehar, drago

mi je da je to bilo sa ovim ti-mom . Zahvaljujem Heidel-bergCementu na prilici da po-sjetimo kamenolom, na prilici da istražujemo. Otvorili su nam vrata kamenoloma „Ribnica“ i dali nam priliku da stvorimo osnove za program praćenja ptica, njihove zaštite i upozna-vanja javnosti sa prirodnim vrijednostima datog područja,“ u obraćanju je istako gospo-din Kotrošan.

Skupu se obratila gđa Sen-ka Balorda, ministrica zdrav-stva ZE-DO kantona, koja je iskoristila priliku i čestitala mladim ljudima na učešću u ovome projektu dodavši:

„Zahvaljujem Tvornici ce-menta Kakanj i HeidelbergCe-mentu na izvrsnoj ideji i zaista se nadam da ćemo i u buduć-nosti sarađivati u cilju zaštite čovjekove životne okoline“.

Gosp. Tomislav Lukić, šef ureda Federalnog ministar-stva turizma i okoliša, ista-kao je:

„Rijetki su ovakvi događaji. Tvornica cementa Kakanj je dokazala da se može paziti na okoliš bez obzira na to što je teško izvršiti revitalizaciju ka-menoloma. Ovom prilikom pozivam i druge kompanije u BiH da se pridruže i budu prija-telji okoliša“.

Po d s j e ć a m o, H e i d e l -bergCement grupacija obja-vila je međunarodni konkurs u istraživačkom radu pod nazivom „Živi svijet kameno-loma“. Tvornica cementa Ka-kanj, kao članica Heidel-bergCement grupacije, za ovaj konkurs otvorila je vrata svog kamenoloma „Ribnica“. Učestvovati na konkursu mo-gli su učenici, studenti i istra-živači, koji su svoje prijave poslali do 17.02.2012. godi-ne, za jednu od četiri katego-rije: otkrivanje biodiverzite-ta na kamenolomima, bio-diverzitet i rehabilitacija, biodiverzitet i obrazovanje te upravljanje biodiverzite-tom tokom ekstrakcije siro-vine. Svih 5 finalista čiji pro-jekti su bili predstavljeni, među kojima su i tri danas nagrađena, direktno su se plasirali za učešće na među-narodnom takmičenju na kojem će učestvovati pred-stavnici 18 zemalja svijeta. Tri nagrade za najbolje projekte na globalnom nivou, koje će biti dodijeljene u Heidelber-gu 13. decembra 2012, iznose 10.000, 20.000 i 30.000 eura, a svakako najvažnija nagrada je veliko hvala od majke Pri-rode! Nagrada „Živi svijet ka-menoloma“ je prva nagrada ove vrste u svijetu, i u BiH.

Emina Dedić

broj 202, 01.12.2012. 15

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Svim Bosancima i Hercegovcima čestitamo 25. novembar, Dan državnosti BiH

Sretan 25. novembar, Dan državnosti BiH, želi vam kakanj-x.com, info i

zabavni portal općine Kakanj

JP „Grijanje“ d.o.o. Kakanj je 27. po redu sezonu grijanja započelo sa dugom, prema JP „Elektropri-vreda BiH“ d.d. Sarajevo, od 470.000,00 KM. Potpisan je Repro-gram sa planom otplate 70.000,00 K M d o k r a j a o k t o b r a , a p o 200.000,00 KM do kraja novem-bra odnosno decembra 2012. godine. Ukoliko JP „Gri janje“ d.o.o. Kakanj ne bude moglo pra-titi rokove otplate duga po Repro-gramu, isporuka toplotne energi-je iz Termoelektrane Kakanj će biti obustavljena.

Daljinskim grijanjem u Kaknju zagri java se površina od oko 220.000 m2 od čega je oko 20 % poslovni prostor, a preostalih 80

JP „Grijanje“ d.o.o. Kakanj NAJJEFTINIJI, DO KADA?

Toplotna podstanica Rampa Čatići Hrasno Doboj D. Škola Doboj IV Ukupno

Površina koja se zagrijava fizička lica [m2] 1.808,00 8.529,00 5.336,00 28.485,00 3.340,00 2.398,00 49.896,00

Površina koja se zagrijava pravna lica [m2] 0,00 596,00 0,00 2.758,00 1.970,00 202,00 5.526,00

Troškovi električne energije [KM/god] 11.478,00 19.380,00 14.880,00 53.700,00 8.862,00 3.360,00 111.660,00

Godišnja korisna potrošnja toplotne energije [MWh] 915,00 3.777,00 2.208,00 12.931,00 2.198,00 1.076,00 23.105,00

Godišnji gubici toplotne energije [MWh] 439,00 898,00 1.020,00 3.187,00 256,00 53,00 5.853,00

Ukupna godišnja potrošnja toplotne energije [MWh] 1.354,00 4.674,00 3.229,00 16.118,00 2.453,00 1.129,00 28.957,00

Troškovi toplotne energije[KM] 31.615,00 109.144,00 75.393,00 376.363,00 57.283,00 26.356,00 676.153,00

Ukupni troškovi energije [KM] 43.093,00 128.524,00 90.273,00 430.063,00 66.145,00 29.716,00 787.813,00

Cijena usluga zagrijavanja- fizička lica [KM/m2] 1,43 1,43 1,43 1,43 1,43 1,43 0,00

Cijena usluga zagrijavanja -pravna lica [KM/m2] 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00 0,00

Prihodi od usluga zagrijavanja [KM] 15.513,00 87.483,00 45.783,00 310.593,00 75.937,00 25.423,00 560.732,00

Ostvareni rezultat [KM] -27.580,00 -41.041,00 -44.490,00 -119.470,00 9.793,00 -4.293,00 -227.081,00

Dug na dan 31.10.2012. bez zaduženja za X/2012 -2.903,47 -17.165,82 -26.201,26 -91.707,77 -17.606,00 -5.172,06 -160.756,38

Prikaz godišnjih troškova toplotne i električne energije i ostvarenog prihoda po toplotnim podstanicama na sistemu daljinskog grijanja u prigradskim naseljima u Kaknju

% odnosi se na stambeni prostor. U procentu stambenog prostora individualni stambeni objekti (kuće) čine polovicu od ukupnog broja zagr i javanog prostora. Ujedno, kuće su i najveći potroša-či toplotne energije.

U prikazanoj tabeli za određene toplotne podstanice gdje su prika-zani samo troškovi toplotne i elek-trične energije, bez ostalih troško-va poslovanja, vidljivi su ekonom-ski pokazatelji zagrijavanja indivi-dualnih stambenih objekata.

Troškovi toplotne i električne energije daljinskog grijanja u Ka-knju u odnosu na površinu obje-kata koji se zagrijavaju su puno veći u odnosu na druge slične si-

steme daljinskog grijanja u BiH.Usporedbe radi, JP „Grijanje“

d.o.o. Kakanj kupi iz Termoelek-trane Kakanj 34 % više toplotne energije po m2 već što Centralno grijanje Tuzla kupi od TE Tuzla. Prevedeno to na prošlu sezonu grijanja u Kaknju ta razlika iznosi 580.000,00 KM.

Da bi daljinsko grijanje u Ka-knju nastavilo svoju funkciju, mora obezbijediti prihode koji mogu da pokriju troškove poslo-vanja ovako specifičnog sistema, te je nužno odrediti ekonomsku cijenu usluga daljinskog grijanja u skladu sa Zakonom o komunal-nim djelatnostima ZDK (Sl. novine ZDK br.: 17/08 od 31.12.2008. g.).

16 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Međunarodni dan tolerancije obilje-žava se 16. novembra. To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Generalna Skupština Ujedinjenih naroda je 1996. godine po-zvala zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu s Deklaracijom o principima tolerancije koja je potpisana od strane članica 16.11.1995. godine. Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izraža-vanja i način da budemo ljudi.

Dana 21.11. 2012. godine, učenici Srednje stručne škole Kakanj su sa svojim profesorima i pedagogicom škole posje-tili dvije srednje škole internatskog tipa u susjednoj općini Visoko. Riječ je o me-dresi „Osman ef. Redžović“ u Čajangradu, te Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Do-maćini su grupi od 25 učenika priredili toplu dobrodošlicu i upoznali ih sa radom svojih škola.

Svake godine menadžment škole nagradi učenike koji su proteklu školsku

Aktivnosti Gimnazije “Muhsin Rizvić” Kakanj

OBILJEŽEN MEÐUNARODNI DAN TOLERANCIJE I DAN SREDNJOŠKOLACA

Detalj sa prigodnog programa u povodu Dana srednjoškolaca

Članice psihološke sekcije doprinijele obilježavanju Dana tolerancije

Tolerancija podrazumijeva volju i sposobnost prihvatiti i dopustiti različi-tost, bilo da se radi o razlikama u politič-kom uvjerenju, ili o vjerskim, rasnim ili spolnim razlikama.

Učenici Gimnazije, tačnije članovi psihološke sekcije sa prof. Marijanom Stanković su u povodu ovog praznika priredili malo iznenađenje profesorima i učenicima. Dijelili su slatkiše sa različitim porukama o toleranciji i pozvali sve na međusobno poštovanje.

Međunarodni Dan srednjoškolaca, 17. novembar, obilježava se u spomen na praške studente i srednjoškolce koji su zbog mirnog protesta protiv nacističke okupacije svoje zemlje 17. novembra 1939. bili strijeljani bez suđenja. U svim razvijenim državama ovaj dan se obilje-žava u cilju informiranja srednjoškolaca o njihovim pravima i obavezama. Kakanj-ski gimnazijalci su na dostojan način upriličili obilježavanje ovog praznika. Vijeće učenika je upriličilo kratak kultur-

no-zabavni program, na kojem su ukaza-li na značaj obilježavanja Dana srednjoš-kolaca. Srednjoškolci su kroz pjesmu, muziku, ples i recitaciju akcentirali važ-nost poštivanja prava učenika. Učešće u programu uzeli su učenici svih razreda, pokazavši svoju kreativnost i talente. Priredbi je prisustvovao veliki broj profe-sora, koji su dali podršku aktivnostima Vijeća učenika. Prisutnima se obratila i direktorica škole Aida Šišić-Hakulija, iskoristivši priliku da učenicima čestita njihov dan, kao i nastupajući državni praznik Dan državnosti BiH.

Pripremila Amina Kulović

Aktivnosti Srednje stručne škole Kakanj

UČENICI POSJETILI MEDRESU „OSMAN EF-REDŽOVIĆ“, FRANJEVAČKU GIMNAZIJU I VISPAK U VISOKOM

Detalj iz Vispaka

Učenici sa profesorima ispred Franjevačke gimanzije

godinu završili bez ijednog opravdanog ili neopravdanog izostanka. Ove godine to je bila ova posjeta, gdje su se učenici mogli upoznati sa svojim vršnjacima koji pohađaju različite tipove škola. Na ovaj način započeta je i saradnja između ovih škola, te najavljena uzvratna posje-ta. Nagradni izlet je bio i motivacija učenicima da nastave postizati dobre rezultate u odgojno-obrazovnom pro-cesu i da daju pozitivan primjer i drugim učenicima.

Na kraju izleta učenici su posjetili i firmu Vispak, jednu od domaćih firmi koja ima jako dobar uspjeh na tržištu. Nakon odgledanog promotivnog filma, učenici su “zavirili” u proizvodne pogone ove firme i mogli uživo vidjeti kako se prave njihove omiljene čokolade, kako izgleda proces pakovanja kafe, čaja, supa i drugih proizvoda. Cilj posjete je bila podrška domaćim firmama i afirmacija njihovih proizvoda.

Amina Kulović Zajednička fotografija ispred Medrese

broj 202, 01.12.2012. 17

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Ćevabdžinice S&M-P i S&M-P 20

Svim građanima naše domovine Bosne i Hercegovine čestitamo 25. novembar, Dan državnosti

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena u svijetu, koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promije-ne svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožava-ti se i uništavati okolno zdravo tkivo.

Polovinom novembra tekuće godine, u selima Kučići i Bijele Vode održana su predavanja na temu “Podizanje jav-ne svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke”. Predava-nja je vršila dr. Muvedeta Veda Lemeš, predsjednica udru-ženja ‘’Ona je svjetlost’.

Ovaj projekat realizira Udruženje žena općine Kakanj (UŽOK) u saradnji sa doktoricom Muvedetom Vedom Lemeš. Kroz ovaj projekat koji je finansirala Američka ambasada u BiH bit će održana edukativna predavanja na pomenutu temu u 25 lokalnih zajednica na području općine Kakanj (Kakanj I i II, Bijele Vode, Doboj, Ćatići, Donji Kakanj, Duma-nac, Veliki Trnovci, Brnjic, Pedići, Zgošća, Bukovlje, Kraljeva Sutjeska, Lipnica, Slapna Gora, Kučići, Brnj, Kujavče, Haljini-ći, Modrinje, Brežani, Povezice i Bićer).

UŽOK želi da se pridruži kampanji i pomogne ženama naše zajednice, posebno ženama u ruralnim područjima kroz edukaciju u lokalnoj zajednici. Karcinom dojke je naj-češće maligno oboljenje kod žena. Na nivou države ne po-stoji nijedan registar za karcinom dojke, ali se procjenjuje da svake godine od ove bolesti u našoj državi oboli oko 1.600 žena. Čak 30% njih uopće ne posjeti ljekara.

Cilj ovog projekta je unapređenje zdravlja stanovnika općine Kakanj, prevencija nastanka bolesti karcinoma dojke, posebno gdje već postoji rizik za nastanak i razvoj bolesti, te poboljšanje kvaliteta življenja kod pacijenata koji su već pogođeni ovom bolešću. Amila Durmić

23. novembar je Međunarodni dan humanosti koji treba da nas podsjeti na potrebu humanosti prema drugim lju-dima, posebno u našem okruženju i kada nam za to nisu potrebna značajnija materijalna sredstva. Tim povodom smo posjetili Poljane, gdje Zahid Kadrić sa suprugom Refi-jom i dvoje djece, maloljetnom Harisom i punoljetnim Adnanom, živi bez ikakvih primanja. Zahid je vrijedan čo-vjek, voli da radi, iz ničega stvara „nešto“, što bi naš narod rekao „vrti se“, bori se, prehranjuje svoju porodicu. Djevoj-čica iz ove priče, Harisa, od ove godine je srednjoškolka, do autobuske stanice pješači 3 km da bi stigla do škole u Ka-knju, sama, kroz šumu, vjerujući da će sve biti dobro. Vraća se kući kada padne potpuni mrak. Adnan svaki dan pješači do autobuske stanice da bi se vratio kući sa sestrom. Ide zima, polahko, malo nas zavarava sa po kojim toplim danom, ali na putu je...

Ova porodica treba pomoć, treba im posao, kako rekoše bilo kakav samo da je stalni, ili bar preko zime. Žive u neu-slovnoj kući, u jednoj prostoriji, majka, kćerka, otac i sin, svi skupa u jednoj prostoriji. Danas u ovom vremenu kada svi žele novi „mobitel“, oni žele samo „normalan“ život, u kojem svaki dan imate dovoljno za najosnovnije životne potrebe. Nadam se da će ovi skromni ljudi probuditi humanost u vama koji imate više, ali ova priča treba da svakoga navede na razmišljanje. Postoji jedna izreka koja puno govori: “Ako imate više, dajte od svoga bogatstva, ako imate manje, dajte od svoga srca“! Ilma Topalović

Podizanje javne svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke

Veliko interesovanje žena

Predavanja održana u Kučićima i Bijelim Vodama

Međunarodni humanitarni dan

Porodica Kadrić bez ikakvih primanja

Zahid i Refija ispred svoje kuće u Poljanima

18 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Osnovna škola “Omer Mušić“ u Brežanima trenutačno ima 25 odje-ljenja sa područnim školama, 17 odjeljenja je u centralnoj školi, a nastava je kabinetska. Nastavu po-hađa 498 učenika, a zajedno sa na-stavnim i ostalim osobljem škole ima 61 uposlenog radnika. Uslovi rada su, kako i sam direktor ove škole Fikret Kurtović kaže, izuzetno poboljšani, potpuno je opremljen informatički kabinet, unutrašnjost škole je ofar-bana, u centralnoj školi je izmijenje-na kompletna stolarija a područne škole su renovirane.

■ Zapaženi rezultati na takmičenjima

Sve područne škole imaju računa-re a nabavljeni su i laptopi i projekto-ri za razrednu i predmetnu nastavu. Direktor je izuzetno ponosan na da-našnji izgled škole u Brežanima a i ostalih područnih škola, i ovaj uspjeh

U povodu Nove hidžretske go-dine, učenici OŠ „Hamdija Krešev-ljaković“ sa svojim vjeroučiteljima organizovali su akciju prikupljanja paketića za djecu OŠ „Rešad Ka-dić“ Brnjic. Učenici su se rado odazvali sa željom da obraduju svoje drugare.

Nastava Islamske vjeronauke je odgojno-obrazovna te smo i na

OŠ “Omer Mušić“ Brežani U SVOM NAJBOLJEM IZDANJU

U centralnoj školi je izmijenjena kompletna stolarija

Fikret Kurtović, direktor škole

dijeli sa svim uposlenicima ove škole koji su doprinijeli njenom izgledu danas i ističe da je ova škola jedna od rijetkih čiji se uposlenici poštuju, sla-žu i dogovaraju kao jedna velika po-rodica. Direktorski kabinet krasi grb i zastava BiH, a tu je i mnoštvo drugih priznanja kao i „Zahvalnica Općinskog vijeća“. Uveden je i video nadzor te ova škola spada u jednu od sigurnijih škola na općini Kakanj, također mokri čvorovi u sali su osposobljeni, urađe-na je i fasada na školi te cjelokupan dojam kada vidite ovu školu je da je doista doživjela jedan procvat.

Direktor se ponosi svojim vrijed-nim učenicima koji ostvaruju zapaže-ne rezultate na takmičenjima iz raznih oblasti. Sportska takmičenja su naj-draža učenicima te skoro uvijek osva-jaju prva i druga mjesta. Na općin-skom takmičenju iz fizike i matemati-ke OŠ “Omer Mušić“ je zauzela drugo i treće mjesto, također ponosni su i na treće mjesto iz engleskog jezika. Uče-nici se također bave i mnogim drugim aktivnostima, raznim sekcijama, mu-zičkim, likovnim, sportskim, ekološ-kim. Enterijer ove škole je za svaku pohvalu. Kada uđete u školu, od ula-znih vrata pa do zadnjeg sprata, mo-žete vidjeti divne boje, likovne rado-ve, mnoštvo okačenih panoa među kojim je i onaj najveći sa svim područ-nim školama.

■ Kvalitet školovanja na prvom mjestu

Direktor Fikret Kurtović kaže da ima divnu suradnju s roditeljima uče-nika te mu nije žao što ponekad pro-vede i cijeli dan u školi. Sretan je kad može pomoći svakom djetetu. Iako posao direktora nije tako lahak kako se čini, ovaj čovjek koji se maksimalno posvetio svom poslu kaže kako će i ubuduće nastojati da uradi sve što je potrebno da bi poboljšao kvalitet školovanja. Ostvarena je i suradnja sa RMU Kakanj, pogon Haljinići, Tvorni-com cementa Kakanj, kao i sa World Visionom kojima je direktor izuzetno zahvalan. Ministarstvo obrazovanja za kulturu i sport su također uveliko doprinijeli izgledu ove škole kao i “Holandski veterani” i volonteri.

Ilma Topalović

Paketići za najmlađe

Međusobno pomaganje, jedna od poruka Hidžre

ovaj način željeli da učenici razvi-jaju osjećaj za međusobnim po-maganjem. Hidžra ima svoje

brojne poruke, a jedna od njih je upravo ova međusobno pomaga-nje, te smo time pokazali značaj Hidžre u današnjem vremenu. Obradovali smo najmlađe i one kojima je najpotrebnije. Paketići su bili sadržajni, od školskog pri-bora i slatkiša do igračaka.

Zahvaljujemo se roditeljima kao i učenicima sa dovom da im Allah mnogostruko nadoknadi i da budu povod mnogima da se sljedeći put odazovu ovakvim i sličnim akcijama.

Aktiv vjeroučitelja Islamske v j e r o n a u k e O Š „ H a m d i j a Kreševljaković“

broj 202, 01.12.2012. 19

KAKA

NJSK

E NOV

INE

KULTURA

U subotu 17. novembra tekuće godine, u Domu kulture je održa-na “Europska noć teatra”. Svake godine se na ovaj datum u veli-kom broju europsk ih gradova održava ova manifestacija koja ima za cilj okupljanje i druženje umjetnika i kulturnih djelatnika s a p u b l i k o m u j e d i n s t ve n o m okruženju pozorišta.

U okviru ove večeri, prisutnima se prije odigravanja predstave

U subotu, 17. novembra tekuće godine, u sali OŠ „Hamdija Kreševlja-ković“ održan je peti festival duhovne muzike „Kajde iz naistana“.

Voditelj programa, Mirza Mušija, prisutnima je poželio dobrodošlicu, te najavio organizatora programa, Abdurahmana efendiju Zukana, koji se prisutnima zahvalio na dolasku, te uručio zahvalnice za realizaciju tri projekta realizovana u ovoj godini sa TV kućama: Semerkand Tv iz Istam-bula i projekat “Bosanski mevlud”, Federalnoj televiziji za emisiju “Stiho-vi iz aška” i NTV IC za realizaciju pro-jekta “Neka Bosnom mjesec veze mehki ćilim harfovima”.

“Europska noć teatra” obilježena i u Kaknju

Izložba pozorišnog plakata Škole glume

Detalj iz predstave “Ukradeni princ”

obratio dugogodišnji član Dram-skog studija JU za kulturu i obrazo-vanje Kakanj, Emerin Ahmetašević koji je govorio o značaju i ciljevima Evropske noći teatra. Nakon uvod-nog obraćanja odigrana je predsta-va pod nazivom „Ukradeni princ“ rađena u saradnji JU za kulturu i obrazovanje Kakanj i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Tako-đer je postavljena izložba pozoriš-nog plakata Škole glume. Mlade glumce je za njihovu izvedbu po-zdravila i aplauzom nagradila za-dovoljna publika, roditelji i prijate-lji. Po završetku predstave je upri-čen koktel te druženje s publikom i roditeljima te su podijeljeni i promo materijeli “Noći teatra” kao podsjetnik na ovu manifestaciju.

Europska noć teatra je jednodnev-

na manifestacija posvećena scenskim i izvedbenim umjetnostima. Održava se istovremeno u velikom broju eu-ropskih gradova svake godine na 17. novembar. Pozorišta i ustanove čija misija podrazumijeva bavljenje kul-turnom djelatnošću, tog dana i veče-ri postaju glavnim mjestom susreta, dijaloga, druženja i novih spoznaja, kako umjetnika i dramskih djelatnika, tako i publike. E.A.

Pred oko stotinu posjetilaca

Održan festival duhovne muzike „Kajde iz naistana“

Abdurahman ef. Zukan: Njegovanje duhovne pjesme

Učesnici festivala

Nakon uručivanja zahvalnica, na-stupili su sljedeći horovi: Ak-saray sa ilahijama „Šehidima Bosne“ i „Srebre-ni kaftani“, i Hor Gazija iz Kiseljaka, koji broji 16 članova, od čega su 8 solisti, izvodeći „Na krilima aška“ i „Teku rajski potoci“.

Nakon izvedbe hora „El Emin, nastupio je naš kakanjski hor Bostan koji je sve prisutne oduševio učeći „S dunjaluka ić’ počesmo“ i „Dođi dođi“ , a ništa manje sve prisutne nije oduševio ni Kenan Mačković, učeći ilahije „Dosta mi je Allah moj“ i „U dergjahu“.

Definitivno najveći osmjeh su iz-mamili najmlađi učesnici ovog festi-vala duhovne muzike, dva hrabra i simpatična dječaka, koja su učila ila-hiju „Ja Allah oprosti mi“, Abdulkadir i Bilal Zukan.

Peti festival duhovne muzike „Kaj-de iz naistana“ je završen nastupom Enesa Merdovića, inače, finaliste show-a „ Zvijezda možeš biti ti“, izvo-deći „Samo Allah istina je“ i „Šehidski rastanak“.

- “Kajde iz naistana“ su festival

koji ima svoju tradiciju, ovo je peta godina kako se organizuje u Ka-knju, i hvala Allahu dž.š., on je po-stao dio tradicije na našoj općini. Cilj je njegovanje duhovne pjesme ilahije i kaside, u 5 godina smo se potrudili da kroz ovaj festival prođu skoro svi horovi, pojedinci koji nje-guju duhovnu pjesmu ilahiju i ka-sidu. Naše aktivnosti su prostrte širom BiH i dijaspori, a što se tiče općine Kakanj, s obzirom da mi smo ponikli iz Medžlisa i naše mno-ge aktivnosti su vezane za Medžlis, ovo je naša centralna manifestacija, da sumiramo ono što smo uradili, pozovemo naše prijatelje, zahvali-mo se našim prijateljima, istakao je Abdurahman ef. Zukan, predsjed-nik kulturno umjetničkog udruže-nja „Ak-saray“. Amila Durmić

20 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

PREDSTAVLJAMO

U pretprošlom broju smo pisali o Hadžu i Kakanjcima koji su ove godine išli obaviti ovu petu islamsku dužnost. Svrha Hadža je potpuna pokornost Bogu, iskreno pokajanje i napuštanje griješenja , te jedinstvo svih muslimana svijeta. Mnoge vjerovatno interesuje iz prve ru-ke, kako to izgleda kada se ode na Hadž, gdje se sve ide, šta se radi tačno... U ovom broju predstavljamo Kakanjca koji je na Hadž išao tri puta, 2005., 2008. i ove, 2012. godine.

Hadžija Abdulah Haračić je rođen u Bičeru 1938. godine. Osnovnu školu je završio u Doboju, zanat u Kaknju, a po-slije odsluženja vojnog roka zaposlio se u Distribuciji kao električar gdje je radio osam godina, nakon čega je deset godi-na bio poslovođa. Školu za VKV radnike je završio u Sarajevu, a kasnije i Višu školu organizacije rada, i stekao zvanje inžinjera. Bio je direktor u Distribuciji, kasnije u Komunalnom, ukupno 20 go-dina na funkciji direktora u preduzećima. U Općini je radio četiri godine pred pen-ziju, a već je 15 godina u mirovini. Sada se intenzivnije bavi privredom, što sma-tra svojim hobijem.

■ Izuzetno dobra organizacija“U subotu, 13. oktobra, u 8:55 smo

avionom krenuli, a već u 12:55 u Medinu sletili, znači za svega 4 sata smo stigli ta-mo. Nakon dva sata smjestili smo se u hotel, odmah poslije toga smo posjetili Poslanikovu džamiju, tamo smo klanjali akšam i zaostale namaze koje nismo kla-njali, na jaciju smo već na vrijeme stigli.

Što se tiče puta, moram reći da je sve izuzetno organizovano, veoma brzo smo raspoređeni u grupe, vodiči su bili izuzet-no spremni. Smještaj je bio u hotelu, u sobama je spavalo po 4-5 osoba, hrana je bila obezbijeđena, po dva obroka su bila, nismo imali uopšte potrebu da mi sami nabavljamo hranu . Oduševljen sam ove godine što je jedan veliki broj mladih ljudi išao na Hadž, i veliki broj obrazova-nih ljudi. Nismo imali nikakvih problema ni u Medini ni u Mekki. U Medini smo bili 7 dana, nakon čega smo autobusom otputovali u Mekku. Prilagodili smo se klimi koja je tamo, jer je izuzetno toplije nego kod nas. Gdje god smo se kretali, pratili su nas i svima uručivali jednodnev-

Hadži Abdulah Haračić, o svojim utiscima sa ovogodišnjeg putovanja na Hadž

KO IMA VOLJU DA IDE, NEKA IDE DOK JE MLAÐIIz svih zemalja ogroman broj ljudi dođe i svako ima način svoje nošnje, svoje običaje, ali kada se uče dove,

tada nema razlike, svi u isto vrijeme isto uče i onda se ne zna za neke druge jezike

Hadžija Abdulah Haračić: Tri puta obavio Hadžnu hranu pakovanu, na svakom mjestu gdje prolazimo davali su nam pakovanu vodu od pola litra, nigdje niko nije ničim oskudjevao.

Za svaki dan postoji program šta će se raditi, ja ne znam tačan podatak, ali govori se da je ove godine bilo oko 4 miliona hadžija.

■ Velike promjene za 7 godinaUočio sam veliku razliku, od prije 7

godina kada sam prvi put bio na Hadžu i sada, izgrađeni su mnogi objekti. Sad nema tako velike gužve tako da je mno-go lakše obaviti obred, protok je sad mnogo brži, da bi moglo i duplo više ljudi biti, mogu reći da je to sad mnogo bolje, modernizovano i uz izuzetno do-bru organizaciju smo nesmetano obav-ljali sve te obrede.

Inače se mnogo promijenilo, sada ima mnogo drveća zasađenog, više je od 7 miliona stabala drveća koje se svaku noć zalijeva, sve je to isprogramirano. Nekada se tu nije mogla vidjeti ptica, jer gdje ne-ma drveća, zelenila, nema ni ptica, sada golubova ima na svakom mjestu kao i kod nas. Nekada su ljudi koji su išli na Hadž hodali po svakakvom terenu, naćali u ša-torima , a sada u hotelima, nije ni skup smještaj kada se uzme sve skupa.

Najintresantnije i najbitnije jeste obred na visoravni koja se zove Arefat, gdje moraju biti prisutne sve hadžije u jednom danu, gdje se provede nešto manje od 24 sata. Poslije toga se vraća-mo, to je negdje oko 12 kilometara uda-ljenost od Mekke do Arefata, pješice se prelazi jedan dio koji iznosi oko 5-6 kilo-metara. Na dan Arefata cijelo vrijeme se

ibadeti, klanja, uči, organizovan je veći broj imama , dovu koja je na naš jezik prevedena prije 100 godina je pročitao naš ambasador u Saudijskoj Arabiji.

Tamo nigdje nisam primjetio da je došlo do nekih nereda, poremećaja, sve je funkcionisalo izuzetno dobro, i sma-tram da je veliki uspjeh to što je tamo bio toliki broj ljudi a nije bilo nereda. Vlada jedna velika disciplina među hadžijama, među svim ljudima, tako da nigdje niko nikome ne smeta, sve i jedan hadžija prema drugome je ljubazan, saburli ako neko slučajno nekome nenamerno nešto napravi, ovaj halali, milina je sa takvim ljudima boraviti takvo izvjesno vrijeme. Iz svih zemalja ogroman broj ljudi dođe, i svako ima način svoje nošnje, svoje običaje, ali kada se uče dove, tada nema razlike , svi u isto vrijeme isto uče i onda se ne zna za neke druge jezike .

■ U ovim godinama ne bih preporučio nikome da ide

U Medini se organizovano, u grupama posjećuje mezar poslanika Muhamme-da, Omera radiAllahu i Bekira , tu je naj-veća gužva, to je najviše dirljivo, i zaista se ne može vidjeti niko ko suzu ne pusti. Ljudi koji znaju šta to znači zamole had-žiju kada dođe tamo da poselami posla-nika Muhammeda, Ebu bekra, Omera, tu nisu izgrađeni neki spomenici, nije tu ništo pozlaćeno, to su obični kameni ni-šani , međutim da se dođe do tog mjesta obezbjeđuje se veliki broj policije i voj-ske, da se nesmetano prođe.

U ovim godinama ne bih preporučio nikome da ide, a ni sam se ne bih više smio zaputiti, iako sam ja hvala Bogu u dobrom zdravlju i pripremio se ove go-dine, tako da mi ništa nije bilo teško obaviti, ali desetak kilometara pješačenja u toku noći i nespavanje dvije noći zare-dom nije tako jednostavno. Pored dobre organizacije i toga što su na svim mjesti-ma obezbjeđeni prevozi, i što se vrlo malo pješači, preporučio bih svakome ko ima volju da ide, da ide dok je mlađi“.

Nakon interesantnog razgovora o utiscima sa hadža ove, ali i prethodnih godina, razgovor sa ovim hadžijom zavr-šili smo pričom o voćarstvu, o čemu ćemo pisati u nekim od sljedećih brojeva. Amila Durmić

broj 202, 01.12.2012. 21

KAKA

NJSK

E NOV

INE

OGLASI

BESPLATNI MALI OGLASI

Besplatne male oglase možete poslati sms porukom: 061/362-654 i na e-mail: kakanjske@gmail.com

Nekretnine■■ Iznajmljujem dva stana, jednosoban i dvo-soban na prvom spratu, stanovi se nalaze u Ulici branilaca br. 10 – Boračka zgrada, stanovi su namješteni, pogodni za porodice i terence. Cijena 250 KM. Tel: 061-565-458;■■ Kupujem stan u Kaknju do 60 kvadrata. Tel: 061-461-735;■■ Izdajem stan pod zakup. Tel: 061-932-340;■■ Prodajem stan u Kr. Sutjesci od 38 kvadrata ili mijenjam za isti ili manji u Kaknju, vla-sništvo 1/1. Tel: 032-775-526;■■ Prodajem kuću u Ćatićima/Rampa sa pomoć-nim objektom i oko 2.000 kvadrata okućnice. Cijena 70.000 KM. Tel: 063-337-196;■■ Prodajem stan 46 kvadrata + lodža 10 kvadrata na trećem spratu u NTV-IC. Tel: 062-422-953;■■ Prodajem trosoban stan 70 kvadrata kod Pravoslavne crkve. Tel: 061-166-412;■■ Izdajem dvosoban namješten stan, novo-gradnja, prvi sprat, Ulica branilaca br.10. Tel: 061-162-382;■■ Dobrinje granica Kakanj/Visoko, prodajem višenamjensko imanje izgrađenog stambe-no-poslovnog prostora preko 600 kvadrata na parceli od 3.500 kvadrata ili mijenjam za imanje na području Općine Kakanj. Tel: 061-717-492;■■ Prodajem 2.000 kvadrata prvoklasne zemlje pored rijeke Bosne kod Dobrinja/Moštre, u račun uzimam auto. Tel: 061-717-492;■■ Prodajem 1 dulum zemlje u Doboju/Gornji Šuš-njari. Cijena 7.000 KM. Tel: 061-410-572;■■ Prodajem kuću u Doboju sa tri sprata po 120 m3. Cijena 120.000 KM. Tel: 061-410-572;■■ Prodaje se stan površine 62 kvadrata u na-selju TE , renoviran. Tel: 061-769-625;■■ Izdaje se stan pod kiriju u privatnoj kući u ulici Patriotske lige. Tel: 062-325-371;■■ Izdajem poslovni prostor u novogradnji, pot-puno i savremeno opremljen, pogodan za sve vrste zanimanja. Tel: 061-462-055;■■ Prodajem kuću u Kaknju u ulici Željeznička br. 56, kuća se nalazi do nekadašnje pekare Geos. Tel: 061-585-928;■■ Izdajem namješten jednosoban i dvosoban stan na prvom spratu u ulici Branilaca gra-da br. 10. Povoljno.Tel: 061-565-458;■■ Prodajem kuću sa okućnicom u naselju Do-boj/Vatrogasni dom, može zamjena za stan uz doplatu. Tel: 063-048-274 ili 063-048-273;

■■ Prodajem dvosoban stan u Kaknju 56,5 kva-drata. Cijena 900 KM po kvadratu. Mušteriji za zamjenu u Bijeljini ili Banja Luci dajem 3.000 KM. Tel: 065-447-896;■■ Prodajem 335 kvadrata zemlje u naselju Doboj/Studenac. Tel: 061-390-094;■■ Prodajem zemljište 520 kvadrata u mjestu Bečirhodžići/Mioce, preko puta bivše ele-mentare. Zemljište je pogodno za izgradnju kuće. Tel: 062-343-395;■■ Prodajem poluopremljenu vikendicu na Po-nijerima 90 kvadrata. Cijena 25.000 KM, Fiksno. Prodajem 4 parcele za vikendice na Jejicama po 200 kvadrata. Cijena 22 KM po kvadratu. Tel: 061-615-265;■■ Prodajem kuću i baštu 500 kvadrata na Vr-bici/Zgošća. Tel: 061-611-620;■■ Prodajem 3 duluma zemlje u Kaknju kod Že-ljezničke stanice. Tel: 056-373-012;■■ Prodajem dvije parcele u Dumancu pogodne za izgradnju kuće. Tel: 062-706-837;■■ Mijenjam stan u centru grada (zgrada Grad-ske apoteke) 30 m2 za kuću, PVC stolarija, zidovi na novo presvučeni. Tel: 061-362-609;■■ Prodajem renoviran trosoban stan 76 kva-drata u naselju TE Kakanj. Tel: 061-716-066;■■ Prodajem stan u soliteru S3 na sedmom spratu površine 70 kvadrata. Tel: 061-781-370;■■ Prodaje se kuća sa popratnim objektima i 1.200 kvadrata zemlje na Željezničkoj stani-ci, a može i zamjena za manji stan u Zenici ili Sarajevu. Tel: 062-487-227 i 032-245-612;

Vozila■■ Prodajem Golfa 2, godina proizvodnje 1988., dizel, reg. do 7/2013. Kontakt 061-456 025;■■ Prodajem Golf 4 dize 1,9 TDI, 66 kw, model 2000/2001., boja silver-metalik, troja vrata, tek uveze, plaćene sve obaveze, full-opre-ma. Cijena 7.300 KM. Tel: 061-162-382;■■ Prodajem Fiat Punto 1,2 model 1999., 40 kw, kilometraža 196000, registrovan do kraja decembra. Cijena 3.000 KM. Tel: 062-992-799;■■ Prodajem Golf 4 dizel 1,9 TDI, 66 kw/ 90 ks, model 2001., tek uvezen, plaćeno sve do re-gistracije, full-oprema, garancija na vozilo. Cijena 7.200 KM. Tel: 061-565-458;■■ Prodajem Ford Fiestu 1.8 dizel, model 1991., boja bijela, registrovana do 09./2013. Cije-na 1.600 KM. Tel: 061-907-363;■■ Golf dizel 1.6 bijela boja, model 1990. Cije-na po dogovoru. Tel: 062-212-724;■■ Prodajem kombi T2 dizel, 5 brzina, tek regi-strovan. Tel: 061-310-086;■■ Prodajem Golfa 2 dizel, 40 KW, model 1990., boja crvena, registrovan do 05./2013. Cije-

na 3.100 KM. Tel: 061-763-487;■■ Prodajem Golfa 2 dizel, model 1986., boja crvena, registrovan. Cijena 2.500 KM. Tel: 061-062-663;■■ Prodajem Golfa 2 tek registrovan. Cijena po dogovoru. Tel: 066-530-133;■■ Prodajem traktor marke Tomo Vinković 731 sa svim priključcima. Tel: 061-409-034;■■ Prodajem autoprikolicu 2x1,1x0,3 ručni rad. Povoljno. Tel: 061-153-442;■■ Prodajem motokultivator Labin 14 i kosilicu dizel. Tel: 062-984-430;

Usluge■■ Čuvala bih starije osobe i djecu. Tel: 063-849-382;■■ Vršim servis računara, LCD monitora, prin-tera, fax i kopir aparata, te dopunu tonera i ketridža uz garanciju do potrošnje. Tel: 061-253-801;■■ Ozbiljnoj ženi potreban posao, radila bih kao čistaćica ili spremaćica. Tel: 062-381-270;■■ Elektroenergetičar: izrada novih i popravka starih elektro instalacija, montaža automat-skih osigurača, popravka el. uređaja. Veoma povoljno. Tel: 062-891-548;■■ Vršimo usluge ručnog malterisanja kvalitet-no i povoljno. Tel: 061-362-609;■■ Vršim unutrašnje uređenje stanova sve od regipsa, moleraja, gletovanja i laminata. Vrlo povoljno i kvalitetno. Tel: 061-842-965;■■ Pravim sve vrste namještaja tapaciranog, popravljam sve vrste starog namještaja i montiram sve vrste pločastog namještaja. Tel: 062-944-747;■■ Pravim željezne i inox ograde. Tel: 063-043-434;

Ostalo■■ Prodajem mašinu za sušenje veša mar-ke Beko, mašina je u odličnom stanju. Tel: 061-534-746;■■ Prodajem kaveze za koke nosilje. Tel: 060-311-448 ili 061-976-909;■■ Prodajem sadnice pitomog lješnjaka. Tel: 061-831-773;■■ Potrebna TA peć za zagrijavanje prostora, po mogućnosti da je očuvana 2-3 godine. Tel: 061-703-331;■■ Prodajem 5 metara grabovih drva. Cijena 60 KM po metru. Tel: 061-846-113;■■ Tražim sposobnog majstora, rad na građe-vini: krovovi, šalovanje, betonaža, kamen, keramika, voda. Radi odlaska u Hrvatsku sa urednim papirima. Tel: +385914455034;■■ Prodajem dvije papige (nimfe) sa velikim kavezom, hranilicama i pojilicama. Cijena 50 KM. Tel: 062-239-010;■■ Veoma povoljno prodajem betonske stubove za ogradu, cijena povoljna, tel. 062/336-762.

22 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

ZABAVA

broj 202, 01.12.2012. 23

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORTSKI PREGLED IZMEÐU DVA BROJAUređuje: Eldin Omeragić; Foto: Mirsad Mujagić

SPORT

Ulica A.Izetbegovića 63Tel: 032 557-360; 557-361

Ulica 311. Lahke brigade bbTel: 032 558-970

PZU “MGM APOTEKE“

Građanima Bosne i Hercegovine čestitamo Dan državnosti

Ekipa Rudara uspje-la je u posljednjem kolu jesenjeg dijela prven-stva, u komšijskom der-biju, na gostovanju u Visokom da savlada ekipu Bosne rezutatom 2:1, te na taj način se, sa

Ekipa Mladosti, baš kao i njihov stariji susjed ekipa Rudara, završila je svoje takmičarske uta-

Pobjeda u komšijskom derbiju za mirnije proljeće

Tabela Prve lige FBIH za nogometaše

Detalj sa utakmice Bosna – Rudar

23 boda probije na 6 mjesto prvenstvene tabele.

Pred oko 500-tinjak gledalaca ekipa Ruda-ra zasluženo je savla-dala komšije iz Viso-kog, a do pobjede su

došli, ponajviše zahva-ljujući velikoj borbe-nosti iskazanoj na te-renu. Prvo poluvrijeme n i j e n a m p r u ž i l o mnoštvo dobrih prili-ka a u 43. Minuti do-maći preko Hasanhod-žića dolaze prednosti od 1:0 čime se i otišlo na odmor. Ipak, počet-kom drugog poluvre-mena ekipa Rudara poravnava rezultat. Sjajan prodor Kobilice koristi Gafurović te postiže gol za porav-nanje rezultata. Već u 70 minuti ekipa Ruda-ra napravila je potpuni preokret te povela sa 2:1. Nakon jednog kor-nera, najbolje se u še-snestercu ekipe Bosne snašao Bajro Spahić te

pogodio za 2:1, što će se na kraju susreta po-kazati kao konačan rezultat. Ekipa Bosne do kraja utakmice po-kušavala je na sve mo-guće načine doći do izjednačenja, ali u to-me nisu uspjeli, pa su rudari zasluženo doni-jeli u Kakanj.

Ovom utakmicom

Rudar je završio jesenji dio takmičenja u Prvoj ligi FBIH, a sada nam slijedi višemjesečna stanka do samog po-četka mjeseca marta 2013. godine. U nared-nom broju više ćemo se osvrnuti na protekli je-senji dio prvenstva ka-da je ekipa Rudara u pitanju.

U upravi Mladosti mogu biti zadovoljni ostvarenim rezultatima ove jeseni

Tabela Druge lige FBIH grupe Centar za nogometaše

Detalj sa utakmice Mladost – Kolina

kmice kada je jesenji dio prvenstva Druge lige BIH grupe Centar u pita-nju. Ekipa Mladosti u

posljednjoj utakmici pred svojim navijačima u 2012. godini sastala se sa ekipom Koline iz Usti-koline, te ih sa 3 gola u mreži ispratila kući.

Pred oko 100-tinjak gledalaca na stadionu u Doboju, ekipa Mladosti pokazala se kao zrelija ekipa. Terensku incijati-vu iskoristili su u 30-toj minuti kada Kozlo po-gađa za vodstvo od 1:0, a tim rezultatom se otiš-

lo na odmor. Nakon to-ga već na samom počet-ku drugog poluvreme-na dosuđen je kazneni udarac za Mladost. Sigu-ran izvođač bio je Armin Alagić. U nastavku uta-kmice ekipa Mladosti je znalački čuvala stečenu prednost, a onda na samom kraju utakmice brzonogi Dean Alagić povećava prednost na 3:0, a dvije minute ka-

snije gosti preko Reke smanjuju na 3:1, što je bio i konačan rezultat utakmice.

Ekipa Mladosti jese-nji dio prvenstva zavr-šila je kao četvrtoplasi-rana ekipa u Drugoj ligi FBIH grupe Centar, a prvoplasirani Radnik iz Hadžića im bježi 5 bo-dova. Ispred ekipe Mla-dosti nalaze se još Ru-dar iz Breze, te Borac iz Jelaha.

24 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

Čestitamo Vam 25. novembar, Dan državnosti BiH

Košarkaši KK Kakanj uspjeli su u periodu iz-među dva broja da uknji-že jednu pobjedu, te je-dan poraz. Nakon što su na gostovanju u Saraje-vu izgubili od ekipe Bo-sna Ase, ekipa KK Kakanj na svome terenu doče-kala je ekipu KK Varda, te ih demolirala rezultatom 77:56.

Ekipa RK Kakanj nalazi se u pravoj rezultatskoj krizi. Od dosadašnjih 9 odigranih kola, ekipa RK Kakanj ubilježila je samo jednu pobjedu. U periodu između dva broja ekipa

Košarkaši KK Kakanj demolirali Vardu, pa poraženi od Mladosti

Tabela košarkaškog prvenstva BIH

Odlična utakmica košarkaša Kaknja protiv Varde

Pred oko 300-tinjak gledalaca ekipa KK Ka-kanj, predvođena sjajnim Dinkom Peljtom koji je postigao 26 poena na ovoj utakmici, razbila je favorizovane goste, i sa-svim zasluženo došla do druge pobjede koja je ekipu KK Kakanj gurnula iz opasne zone. Ključni moment utakmice bila je

druga četvrtina u kojoj je ekipa KK Kakanj razbila goste rezultatom 30:9. Ekipa KK Kakanj gotovo u svim segmentima igre nadigrala je goste, a po-sebno se to može primije-titi na preko 50% uspješ-nosti u šutevima iz igre, te na nevjerovatnom omjeru skokova u kojem je ekipa KK Kakanj bila bolja omje-rom 38:14. U redovima KK Kakanj ponovo se iskazao i Hadžifejzović koji je po-stigao 14 poena, imao 8 skokova, te 2 asistencije. Kod gostiju jedini raspo-loženi je bio Kastratović koji je postigao 17 poena za svoju ekipu.

Nakon toga ekipa KK Kakanj gostovala je u Mr-konjić Gradu gdje je od-mjerila snage sa prvopla-siranom ekipom KK Mla-dosti. U ovoj utakmici

ekipa KK Kakanj bila je uskraćena za usluge Din-ka Peljte, pa ništa više od dostojnog poraza nisu mogli očekivati. Na kraju je rezultat glasio 83:72 u korist ekipe Mladosti. Iako je ekipa KK Kakanj u mno-gim segmentima statisti-ke bila bolja od ekipe Mladosti, na kraju je pre-sudio veći broj ukradenih lopti 12:3 u korist ekipe Mladosti, te više poena sa

klupe 21:12 u korist do-maće ekipe. U redovima ekipe KK Kakanj briljirali su Hadžifejzović sa 24 poena, 12 skokova, te 3 asistencije, Narcis Bego-vac sa 15 poena, te Dedić koji je pored 12 poena imao još i 6 skokova, te 5 asistencija. U redovima domaćih istakao se trojac Milošević, Bijelić i Ivanić koji su ukupno postigli 47 poena za ekipu Mladosti.

Rukometaši RK Kakanj u rezultatskoj krizi

Tabela rukometne Premier lige BIH

Rukometaši RK Kakanj

RK Kakanj odigrala je dva susreta, i u oba ubilježila poraze.

Prvo je u gostima kod ekipe Zrinjskog poražena rezultatom 31:24, da bi u Kaknju ekipa RK Čapljine

bila bolja rezultatom 32:37. Već u utakmici sa ekipom Bosne iz Visokog dalo se primijetiti da će se izostanak Burzića osje-titi i na rezultatima ove ekipe, a to se pokazalo i u Mostaru. Pobjeda ekipe Zrinjskog niti jednog mo-menta nije dolazila u pi-tanje, pa je Zrinjski tako, na krilima Mandarića, Zadre, i Džebe, stigao do pobjede koja ih je izvukla iz opasne zone, a ruko-metaše RK Kakanj dodat-no zakovala na dno pr-venstvene tabele.

Nakon ove utakmice ekipa RK Kakanj na svome

terenu dočekivala je kva-litetnu ekipu Čapljine, i očekivala se pobjeda ko-jom bi ekipa RK Kakanj pokazala da ipak rezultat-ska kriza nije stvar lošeg kvaliteta, nego sticaja čudnih okolnosti, ali se to na kraju nije dogodilo. U jednoj utakmici u kojoj odbrane gotovo da nisu postojale, najviše je mo-gla uživati publika, a na kraju su dvoranu, zado-voljni, napustili gostujući igrači. Naime, Čapljina je savladala ekipu RK Kakanj

rezultatom 37:32.Prema svemu prikaza-

nom, ekipa RK Kakanj je uz malo više sportske sreće mogla da bude bliže sigurnoj zoni, a to bi tre-bali da dokažu u naredna 4 kola. Prvu od prilika imat će već 30. novembra kada im u Kakanj dolazi ekipa Gračanice, te ukoliko eki-pa RK Kakanj ne počne sa pobjedama, očekivati je neke promjene na poluse-zoni, ukoliko ova ekipa i naredne godine bude željela igrati u Premier ligi.

broj 202, 01.12.2012. 25

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

Ekipa OK Kakanj imala je malu prven-stvenu pauzu, prije negoli je odigrala svoj susret u sklopu 8. ko-la Premier lige BIH za odbojkaše. Igrači OK Kakanj iskoristili su je na najbolji mogući način pripremajući se za derbi protiv drugo-plasirane ekipe Mla-dosti iz Brčkog.

Naime, ekipa Mla-dosti u Kakanj je došla kao drugoplasirana ekipa, te jedina ekipa koja je prošle godine

U prethodnom bro-ju nešto više prostora ostavili smo za ŽOK Kakanj ali i pored toga nismo mogli da se osvr-nemo dovoljno na re-zultate koje su ove od-bojkašice ostvarivale tijekom perioda izme-đu brojeva. Nakon 7 kola ekipa ŽOK Kakanj ima isto toliko poraza. One koje nismo stigli popratiti su poraz u Gacku rezultatom 3:0 što i ne čudi, uzme li se u obzir da je ekipa ŽOK Kakanj na tu utakmicu putovala sa samo 7 igračica, i to da su ove iskusnije odustale od

OK Kakanj u derbiju savladao ekipu Mladosti i preuzeo drugo mjesto na prvenstvenoj tabeli

Tabela Premier lige za odbojkašemogla da se „nosi“ sa ekipom OK Kakanj. Ove sezone u prvih 7 kola ubilježili su svih 7 pobjeda, te su sa bo-dom zaostatka iza eki-pe OK Brčko Jedinstva

bili najozbiljniji kandi-dat za sami vrh odboj-kaške tabele ove go-dine. U derbi susretu koji je pred oko 350 gledalaca odigran u Kaknju, sa time se nisu

složili igrači OK Ka-kanj, pa su ovaj susret riješili u svoju korist, bez prevelike rezultat-ske neizvijesnosti. U konačnici je bilo 3:0 za ekipu OK Kakanj, koja je ovom pobjedom izbila na drugo mjesto prvenstvene tabele, odmah iza ekipe OK Brčko Jedinstvo.

U narednom kolu ekipa OK Kakanj će u goste ekipi OK Napre-dak iz Odžaka, a to bi trebala biti jedna od interesantnijih uta-

kmica tog kola, upravo iz razloga što su ove dvije ekipe u poslije-ratno vrijeme stvorile rivalitet dobrim nastu-pima u Premier ligi BIH, ali i u tome što ih povezuju igrači koji su nekad igrali u obe eki-pe, poput Čurana i Fejzovića, koji nastu-paju za OK Napredak, a nekada su nosili dres ekipe OK Kakanj, ili pak kapitena Aganovića koji je jednu godinu nosio dres ekipe OK Napretka.

ŽOK Kakanj niti nakon 8 kola ne zna za pobjedu

Tabela Premier lige BiH za odbojkašice

Detalj sa utakmice ŽOK Kakanj - ŽOK Preminger Bihać

puta, misleći da je be-smisleno igrati utakmi-cu koja je već unaprijed izgubljena.

Nakon toga ekipa ŽOK Kakanj na svome terenu dočekala je ekipu Preminger Bihaća, i ov-dje se očekivala prva pobjeda izabranica Edi-na Ljubovića. Ipak, gošće iz Bihaća odigrale su ovaj susret mnogo bolje, te su u konačnici slavile rezul-tatom 3:1. Pred oko 100-tinjak gledalaca, go-šće iz Bihaća krenule su bolje u susret, te prvi set riješile u svoju korist re-zultatom 25:13. Ipak, već u drugom setu prava

drama, a domaće igrači-ce odigrale su konačno jedan dobar set, pa je na kraju rezultat glasio 28:26. To je bilo sve od ekipe ŽOK Kakanj u ovom susretu, do kraja su gošće uzele još dva seta i zasluženo slavile rezultatom 3:1. Da nesre-ća ne dolazi nikad sama, pored svih problema o kojima smo pisali u pro-teklom broju, u ovoj uta-kmici, ekipi ŽOK Kakanj povrijedila se i Nejra Še-hagić, jedna od ponajbo-ljih i najiskusnijih igrači-ca ovog kluba, a ona će sa terena odsustvovati do kraja sezone, što će treneru Fazliću donijeti nove nepogode prili-kom sastavljanja rostera ekipe za utakmice, te gotovo nenadoknadiv gubitak kada je ekipa ŽOK Kakanj u pitanju. O kakvom se gubitku radi, ponajbolje govori činje-nica da su bolji poznava-oci prilika u ŽOK Kakanj spremni reći da je ovaj

nedostatak uslovio dva poraza i to od ekipa Mo-driče i BL Voleya. Naime, u Modriči je ekipa ŽOK Kakanj nastupila sa 8 igračica, te pretrpila i 7 uzastopni poraz. Rezul-tat je glasio 3:1 za doma-ću ekipu. Po setovima je bilo (25:20; 25:13; 19:25; 25:10), a najistaknutiji pojedinac u redovima ŽOK Kakanj bio je Sanja Ožegović koja je uspjela osvojiti 22 poena na ovom susretu, ali nije imala adekvatne podrške suigračica da bi se supro-stavila sjajnom trojcu ekipe Modriče Bencun-Adžić-Kuzmanović.

Nakon utakmice sa Modričom ekipa ŽOK Kakanj na svome terenu je u okviru 8. kola doče-kala ekipu BL Voley iz Banja Luke, te se u ovoj utakmici konačno oče-kivala prva pobjeda u prvenstvu odbojkašica ŽOK Kakanj. Ipak, kao i u prethodnim mečevi-ma domaće igračice su zakazale, pa su gošće rezultatom 3:1 savladale ekipu ŽOK Kakanj.

Ukoliko se nešto uskoro ne poduzme u ekipi ŽOK Kakanj, na-redne godine će se ova ekipa ponovno takmi-čiti u Prvoj ligi FBIH.

26 broj 202, 01.12.2012.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

Građanima BiH čestitamo Dan državnosti

U Mostaru je 03 i 04.11.2012. godi-ne održano 19. Državno prvenstvo BiH u karateu za seniore U-21, juniore i kadete, na kome je nastupilo oko 500 natjecatelja iz 65 klubova iz BIH. Ovo prvenstvo održano je u organizaciji Sveučilišnog Karate kluba „Neretva“ iz Mostara te WKF Karate saveza BIH. Ovo prvenstvo se održalo u Gradskoj sportskoj dvorani u Mostaru, a na ovom prvenstvu nastupio je i Karate klub Sakib Bitić DSM-Trade, te je jedan njegov član ubilježio sjajan uspjeh. Naime, mladi Miralem Jašarspahić, član ovog kluba te član Reprezenta-cije BIH u karateu, osvojio je prvo mjesto u kategoriji seniora U-21, te je na taj način postao državni prvak u ovoj kategoriji. Najuspješniji klub na ovom takmičenju bio je SKK „Neretva“, a svi reprezentativci, među kojima je i naš sugrađanin Miralem Jašarspahić će se nakon ovog prvenstva početi pripremati za evropsko prvenstvo koje se naredne godine održava u Turskoj.

Ekipa naših novina čestita mladom Miralemu Jašarspahiću, te ostalim članovima KK „Sakib Bitić – DSM Tra-de“ na ovom sjajnom uspjehu.

Kuglaški klub Rudar iz Kaknja, ove sezone takmiči se u najelitnijem kuglaš-kom takmičenju u BIH, koje se zove Premier liga. Kuglaši Rudara su u tijeku ove polusezone ostvarili nekoliko zapa-ženih rezultata. Ipak, kada se uzme u obzir kroz šta sve ovi kuglaši prolaze, onda se i ovakvi rezultati mogu smatra-ti uspjehom. Naime, KK Rudar Kakanj svoje domaće prvenstvene oglede igra u kuglani koja se nalazi u Vogošći, jer u Kaknju još nikada nije osposobljena kuglana u kojoj bi se mogli održavati ovi sjajni mečevi.

U prvom kolu ekipa Rudara iako je igrala dobro, poražena je od ekipe Krin Revite iz Banja Luke, koja je ove godine jedan od najozbiljnijih kandi-data za prvo mjesto. U drugom kolu ekipa Rudara poražena je na doma-ćem terenu od ekipe Međugorja re-zultatom 6:2, da bi u trećem kolu ekipa Željezničara bila bolja rezulta-tom 5:3. Ipak, evidentno je bilo da ekipa Rudara ima napredaka u svojoj igri, i samo je bilo pitanje u kojem će

Miralem Jašarspahić postao državni prvak u karateu u kategoriji

seniora U-21

Miralem Jašarspahić, državni prvak BIH u karateu, kategorija seniora U-21

Kuglaški klub Rudar nakon jesenjeg dijela prvenstva u sredini tabele

Kuglaški klub Rudar Kakanjkolu ubilježiti svoju prvu pobjedu, a onda su uslijedile dvije uzastopne. Prvo je u Vogošći „pao“ aktuelni prvak države, ekipa Borca iz Banja Luke re-zultatom 7:1, da bi nakon toga ekipa KK Rudar savladala i ekipu Maglaja na gostovanju rezultatom 6:2. Nakon toga u susretu sa Zrinjskim iz Ljubača ekipa KK Rudara poražena je rezulta-tom 6:2, da bi poslije u sjajnom susre-tu savladali ekipu Hercegovca rezul-tatom 5:3. U posljednjem kolu jese-njeg dijela prvenstva ekipa Kuglaškog kluba Kakanj poražena je u Tuzli protiv ekipe Slobode rezultatom 7:1.

Ekipa KK Rudar doista ima mnogo problema oko same organizacije susre-ta, putovanja na gostovanja, te se iz svega navedenog da zaključiti da će se Sportski savez naše opštine, ali i sama Opština morati bolje uključiti u praće-nje ovog sjajnog sportskog kolektiva.

U narednom periodu naše novine će adekvatnije pratiti rad i rezultate ovog kluba, a posebno se to odnosi na na-stavak prvenstva.

broj 202, 01.12.2012. 27

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

Dana 13.11.2012. godine, u Sportskoj dvorani u Kaknju je pred oko 100-tinjak posjetilaca održana promocija knjige mla-dog Kakanjca Mirze Demira. Naime, radi se o knjizi „Kondici-oni trening – pojam, struktura, planiranje i programiranje“, koju je ovaj mladi profesor počeo pripremati još prije tri godine. Inače, biografija mladog Demira doista je impresivna, a to doka-zuje niska uspjeha koju je ovaj mladi Kakanjac napravio za svojih 28 godina.

■ Bogata biografijaMirza (Sulejmana) Demir je

rođen 26.01.1984. godine u Ka-knju gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Nakon zavr-šene Gimnazije upisuje studij na Fakultetu sporta i tjelesnog odgo-ja Univerziteta u Sarajevu. Diplo-mirao je 2008. godine kod men-tora prof.dr. Izeta Rađe iz oblasti

‘Teorija sportskog treninga na temu „Utjecaj pripremnog perioda na postizanje i održava-nje sportske forme kod fudbalera FK Rudar Kakanj u drugom dijelu takmičarske sezone 2006/2007.“, sa maksimalnom ocjenom 10. Na taj način stiče zvanje profesor sporta i tjelesnog odgoja. Vla-snik  i glavni urednik je web stranice www.bhtrening.com koja se bavi sportskom djelatno-šću (planiranje i programiranje kondicionih treninga, testiranja, individualni kondicioni trening, program prehrane, stručni savje-ti iz oblasti sporta i sportskog treninga, pisanje stručnih člana-ka iz oblasti sporta i sportskog treninga, sportske medicine, ki-neziologije, ishrane sportista itd.). Radi kao stručni saradnik sportskih portala www.sportski-trening.hr, www.nogometnitre-ning.com i www.kondicijsktre-ningsportasa.com. Radi kao kondicioni trener muške odboj-kaške ekipe Kakanj, aktuelnog prvaka BiH i osvajača KUP-a BiH. Prošao je sve selekcije u FK Ru-dar. Bio je član najbolje genera-

Održana promocija knjige: „Kondicioni trening – pojam, struktura, planiranje, programiranje“

Mirza Demir govori na promociji svoje knjigecije juniorske selekcije FK Rudar koja je igrala u finalu Omladin-skog kupa BiH 2002.god. Od 2005. godine je aktivni fudbalski sudija. Aktivno govori engleski jezik, a pasivno se služi njemač-kim i francuskim jezikom. U slobodno vrijeme bavi se nogo-metom, fitnessom, trčanjem i skijanjem.

Na samoj promociji njegove knjige govorilo je nekoliko uva-ženih sportskih radnika, te kole-ga mladog Demira. Prvi se pri-sutnima obratio, u ime izdavača „Media KaNet“, Adib Zekić, koji nije krio oduševljenje samom knjigom, te činjenicom da je ona urađena u potpunosti u kakanj-skom okruženju, napisana i sa-stavljena od strane Mirze Demi-ra, a izdata od strane „Media KaNet“ kuće. Nakon toga, o knjizi je je govorio i mr.sci Irfan Hasagić kao recenzent ove knji-ge koji je također istaknuo mno-ge kvelitete ove knjige, ali i svoje zadovoljstvo suradnjom sa ovim mladim stručnjakom. Prisutni-ma su se još obratili i sam autor ove knjige Mirza Demir, kao i doajen sportskog novinarstva u Kaknju gospodin Mato Komšto, te predsjednik Vanjskotrgovin-ske komore BIH gospodin Bruno Bojić.

■ Telegram podrške iz Danske

U zabavnom programu uče-stvovali su Armen Škobalj, Ner-mana Šehir, te Demo team TKD

kluba Centar iz Kaknja. Od osta-lih gostiju koji su nastupili na pomenutoj manifestaciji treba istaći da je program vodio uva-ženi Džemaludin Ramić, novinar BH Radija 1, dok je biografiju samog gospodina Demira čitala, također novinarka pomenutog radija, Emina Đuho-Mujezinović, sa kojom se gospodin Demir upoznao prilikom rada u Odboj-kaškom klubu Kakanj. Gospođa Đuho-Mujezinović je također pročitala i telegram podrške Mirzi Demiru koji je stigao iz daleke Danske od uvaženog sportskog radnika Edina Bojad-žića, koji je usko sarađivao sa gospodinom Demirom na reali-zaciji ove knjige, ali zbog obave-za u vodstvu jednog rukomet-nog kluba u Danskoj, nije bio u mogućnosti da prisustvuje pro-mociji ove knjige. Što se same knjige tiče, knjiga Kondicioni trening ima 12 poglavlja, na 250 stranica teksta i ilustracija. U sa-držaju su obrađene slijedeće teme: Motoričke sposobnosti; Zakonitosti sportskog treninga; Metaboličke zone treninga; Po-jam kondicionog treninga; Struktura kondicionog treninga; Sportska forma; Testovi u kondi-cionom treningu; Planiranje i programiranje treninga (ruko-met, košarka, odbojka, nogo-met); Istezanje u kondicionom treningu; Osnove ishrane; Pre-treniranost. Na kraju knjige se nalazi prilog koji sadržava pro-

gram kondicionih treninga no-gometnih sudija, preventivne vježbe za nogometne sudije, prikaz vježbi snage u fitness centru, prikaz vježbi snage sa vlastitom težinom, prikaz vježbi sa ljestvama. O samoj knjizi ovaj mladi autor kaže:

„Prije svega mogu biti sretan stojeći ovdje ispred vas, sa ovim, za mene sjajnim uspjehom. Prošao sam većinu sportova u našem gradu. Svoj prvi dodir sa sportom sam imao upravo ov-dje, u ovoj dvorani. Ovu dvoranu mogu zasigurno nazvati kakanj-skim domom sportova. Kroz nju je prošlo mnoštvo mladih tale-nata, mnoštvo raznoraznih spor-tista, kako domaćih tako i inter-nacionalnih, te su upravo to ra-zlozi da ovdje održim ovu pro-mociju. Ovo još uvijek nije ostva-renje mog dječačkog sna, ali je jedan od mojih vlastitih i struč-nih ciljeva. Knjiga je napisana kao pomoć svim onima koji se profesionalno bave sportom, ali dakako da mnoga štiva u njoj mogu pomoći i rekreativcima. A sama knjiga plod je dugogodiš-njeg učenja, istraživanja, te rada na temama pomenutim u knjizi“.

■ Prva knjiga uručena Avdi Delibašiću

Prvu knjigu u znak zahvalno-sti, za podršku tokom školova-nja, autor je uručio Avdi Deliba-šiću, uspješnom privredniku, za kojeg Mirza kaže da mu je mno-go pomogao u njegovom struč-nom usavršavanju, te da je nje-mu, nakon svojih roditelja najvi-še zahvalan na onom što je po-stigao. U malom kvizu znanja, poklonjene su tri knjige, za tri posjetioca promocije. Samoj promociji knjige prisustvovali su mnogi ugledni članovi našeg društva, između kojih se ističu novoizabrani načelnik opštine Nermin Mandra, te direktor RMU Kakanj Mirsad Jašarspahić. Svo-ju podršku promociji ove knjige uputio je i premier Zeničko-do-bojskog kantona Fikret Pljevljak.