paleografija i dio

5/14/2018 Paleografija I dio - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/paleografija-i-dio 1/8



I~\~JAKOV STIPISIC ~

POMOCNE

POVIJESNE ZNANOSTI

U TEORI}I I PRAKSI

LATINSKA PALEOGRAFI]A

OPCA DIPLONIATIKA

KRONOLOGI]A

SKOLSKA KNJIGA - ZAGREB 1972



SADRZAJ

PREDGOYOR " " " . . . . . . " " . . . " . . . . . " " " . . . . " . " " " . . . . . . , . , . " . VII

1. UVOD " .LATINSKA PALEOGRAFIJA

.........

Poiam, cili imetoda larin;k~ ~al~ogT~fi)~ : : '. '. '. : '. '. '. '. '. '. : '. : '.

Larinska paleogra.fija kao pornocna znanost ostalih drusrvenih znanosti . . .Postanak i razvoj larinske paleografije. Pregled razvoja paleogra.fije u Hrvata

33

56

H. l\IATERfJA RUKOPISA ...Opci materrjnli

Povostene tahlice

Papirus" "Pergamena

Paprr . . . '.

Filigrani iii vcdeni znakovi

1111

12D14

1719

III. OBLIK RVKOPISA .

Svitak

Kodeks .

21

2122

rv. SREDSTYA ZA PISANJEPribor pisaraTinea

25

25

26

V. on POJAVE PISt\IA DO LATINSKE ABECEDE .Opci pregled " , . . " " . " " .

2727

YI. LATINSRO PISi\lO RI!-.-lSKOG RAZDOJ3LJA " " "Klasifikaciia i opca periodizuciiu Iatinskog pisrna

PIm poiava latinskog pisrna inieg ..1\" razvoi do I. stolieca n. e.Kniizna kapitala " .

Kurzivna rnajuskula

Unciiala .. " •.

Poluunciialn . " . "

Kurzivna minuskulu

Mini iuturu kodeksa rirnskog razciobliaKratice

29

29

31

34

35

3840

45

495053

VII. LATINSKO PJSl\lO u SREDNJEJ'vl VI]EKU

Opci pogled na razvoi pisma od 7. ULl 12. stoljeea

Taliianska prekuroliusku nunuskula

Kuriialne pismoBcncventana

Merovi ngika

Vizigotika . . . . ". ......""".Irska ianglosa ..ka srcdniovjekovnu pisrna (Seripruruc insulates)

Karolina .

Golica .. , . "I IumanisnkS crip tura h ulfntica

5454

56S 9

S 9

7477

8084

,.



P ICE LITEIlATUREJ 'RBGLBD P~~d I vdnJie ~pr .•vc

S k o J a J t i prirutnici (Wlrnll.

Prlrutnid f~i~ila u Hrvalll

Kolckclie fllblrnlJa. . . . . . . . .' . .:.

Ca.~opid • . • . ', :. . ". kodcksa u JugoslavljIOp~ lireratura 0 mlna)B1Ufl

OPCA DIPLOMATIKA

. . . . . . . . . . .... ' .. r;v~ 'Dikl~~o~icka autenticnost. . . . . . . .I. UVOD . • ·I)~fi~i~iJ.~ i' z~daCa diplomat ike. D.efinl(cDIJ~Is P aticke rasp rave iizdanja diplornaticke grade u

I d . Jiplomauke ip omI'o\'ijesnl prcg c rar.voJa . ., .jugoslaviii) . . . . .

RAKTERISTIKE rSPRAVE .II. KA t\. 'Unutarnic karakteristike isprave

I. Struktura isprave2. Jezik istil isprave ....

B. Vaniske karakteristike isprave

UJ. GLAVNI SlTDIONICI ISPRAVE

IV. JAVNA I PRIVATNA I PRAVA.Postanak javne isprave

Postanak privatne isprave .A. Notarska isprava

B. Kaptolska isprava

1 3 9

139

1 4 1

1 4 8

1 4 8

14 8

15 1

1 5 3

1 5 6

1 5 7

]:58

159

159

1 6 1

16 2

16 4

1 6 7

V. FORM ULARI

VI. TRADICIJA ISPRAVE

VII. FALSIFIKA TI ....

KRONOLOGIJA

I.UVOD 17 1

1 7 2

17 21 7 3

17 31 7 3

1 7 3

17 S

17 S

17 5

17 5

1 7 7

178

1 7 8

17 8

1 7 9

1 7 9

1 7 9

1 7 9

1 7 9

1 7 9

1 8 0

1 8 0

1 8 0

1801811 8 1

1 8 1

1 8 2

181181. S ,1

I

II. OSNOVNI DlJELOVI DATU1V1ADan .Sedrnica

Mjesec I II ..Mos Rornanus

Mos BononiensisIII. DATIRANJE PO SVETKOVINAN1A

I. Datiranje po stalnim svetkovinamaII. Datiranie po svetkovinama idanima u tie lnuIII. Datiranje po pomicnim sverkovinarna

IV. REFORMA KALENDARA . . . . . . .

V. ERE ILl POCECI BROJENJA GODINA ....I. Era olimpijada . . . . . . .2. Era Ab Urbe condita . . . .

3. Era konzula (annus consularis)4. Carska era . . . . . . . . .5. Carigradska ili bizantska era .6. Zidovska era . . . . . . . . .7. Era hidzre iii rnuharnedanska era

8. Krscanska era (aera vulgaris)VI. POCETAK GODlNE .

1. Stilus Byzantinus . . . . .

2. Stilus nativitatis jesu Christi .3. Stilus Incarnationis [esu Christi4. M us Venetl.ls. .

5 . 'S tilu c; circumClsionis Jesu Christi6. Stilus GalIk'us . •

VII. KONTROLNJ ELEMENT I DATUMAIndikcije .

Epakte .Konkurenre

vm, ODABRANI KRONOLOSKI PRI~~CN~~r T HASPRAVE

IX. KALENDAR KRS(;ANSKIH BLAGDANAX. KRONOLOSKE TABLICE . .

Tahlica rim:c;kog kalcnda;a .Tablka indikciJ8. . . .Ziatni brojevi . .

TabJica Cpaktll • .

Pomoenc tsblice za prona



PREDGOVOR

~otre~u ~a je~im .pra~ti~nim prirucnikom pornocnih povijesnih znanosti osjecaju prije svega stu-

~entl_ P?vJJestl, arhlvS~I, bib'liotekarsk] iznanstveni radnici. Kao predavac na Filozofskorn fakultetu

\'eUl~ll~sw. u Z~grebu 1 na arhivisti[;ko-paleografslilln tecajevima sto su ill povremeno isvaki zasebno

orguruzirali Arhiv Hrvatske iHistorijski institut Jugoslavenske akademije znanosti iurnietnosti u Zagrebu

poceo sam vee na pocetku svoga rada pornisliati na sasravljanje jednog prirucnika koji ce biti prilagoden

jedne strane progrumu nastave na Sveucilistu, a s druge strane konkretnim potrebama mladeg arhivskogkadra,

Radeci na ovom djelu imao sam pred ocima prije svega nas srednjovjekovni rukopisni rnaterijal,

pa sam sroga daleko vise paznje posvetio onim latinskim pismima koiirna su pisani nasi kodeksi inasi

diplornaticki izvori, Prii izboru primjern drzao sam se istog nacela nastojeci da budu zastupljene sve hrvat-

ske pokrajine. Pri odnbiraniu prirnjera nastojao sam da budu zanimljivi s povijesnog, paleografskog i

diplomatickog stanovista. Kako se vidi 1 Z prilozenih faksimila, pisrna tzv. rimskog razdoblja kao inekaiskljucivo zapadnoevropska pisma (merovingiku, vizigotiku i inzularna pisma) obradio sam nesto

krace ipopratio s rnalim brojem faksimila, [er sam smatrao da ovakav prirucnik mora biti prije svega

pomagalo koje ce nase mlade generaciie uvesti u citan]e tekstova naseg srednjovjekovnog rukopisnog

rnaterijala. Nastojao sam ipak da djelo pruzi cielovitu sliku poviiesnog razvoja latinskog pisma. Trans-

kripcije rekstova sam popratio biljeskama koie upozoravaiu citaca na slozeniie kratice, ligature iostale

pojedinosti koje mugu zadavati poteskoce pri citan]u. Takva sam upozorenja ponekad ipo~ovio it? ~s-

kljucivo 1Z didaktickih r izlogu. Vjestina citan]u srednjovjekovnih tekstova stice se iskustvorn .1 dugotrajnim

radom, pll stoga ovaj P iruc l' treba shvatiri kao pornagalo koje daje tek nuzno predznanje,

Nastoiao sam, k )li!·(l .ni j n iv predvideni prostor dopustao, da upozol~im na po}edin.~ rukopise. ~nac:a_ine

kao svjedocanstva razvoj: C\' .opske kulture iznanosti. Posebnu sam pazl1Ju posvetio nasu~: r~oplsuna 1 to

u prvom redu onirna koji 1.' ci.SCJV jl.:ju izvor za poznavanje hrvatske poviiesti. Razurnljivo Je c i a . sarnse

kod toga mor.lO ograniciri na n inu!.nij.! podatke. . .. . .Prirucnik s.ldrti tri usn, ne Iw tnO (I1C povi je s ne znanosti: latinsku pale~grafil.\.l, 0 p.cu d~~l(\matlkU

ikronologijt., r ao j 1 tin sku pliugralij u, tako sam idiplornatiku ikrnnologiju p fllag o~ :li~ .l1 aslm pO I;k:-. e- • • i:'. . .1.. ", I. U ttl S'Hn svrhu prilozio krono os ebarna SIUZCl se prirnierima hrvats -OL' ; diplomatic ...ng materna ..1. L

tablice ncophodnc :w razrje ~UVllf1jc darurnu II nusim ispravarna. " .

di 1 tavil izviesna ogramcerua kako uMoram nazlasiti da rni ic, lIZ rstalo, i l'. 'lma svrha ovog Je <1. pos 'WI.a .. . d oci da ·,e'ono na-

!;l • dinil lavli: Irnajuci p re ocirnapogledu rnetode rako i u pogledu up ep) obrude pore min png[l~.Ja. " _ . .., l l .t iednostav-._. I'· ,-', 1 da rnateruu prikazern S[O )8 nne 1 II0 J •

mijenjeno u prvorn redu J r<lkucJlil) put uci, !1dSlOJ,lO san.: .' ~ 'J iicsnih znanosti pn-I ," . t edina pitarua pornocnm povucsruniie. Za svakoga tko b: Z( t t l ) POt rourujc proucavu J rO Je .• L '

lozio sam popis potrebne hteraturc. hi Hrvatske BernardHtio bih poscbno israknuri L 1u mi jc nLljvi~c P()tlGIJa zu ova) rud Jan dllektl1\,;u 1~~ srca zahvaljujem.

StulJi koii [e ujedno ucinio sve da (IV.Cl djcln budc n l: j: .l~I jcn () . Nn tWOd~lL1l1Uon:e1

~rsti preuzela brigu ok o. ,', I k - k .. . k ., ., uvidujut] potrehu za )C om \. .. 'mIsto ta ko zahva liu icm 1 I)SyO S OJ .npZIII (lJ.l)7 L. ,. ~. I' .' nrvorn susretu 5 pov1lesru. . - . 1· d ., znll1u knju su mnogl os)cca I pn ~. ."

n jeg ov a izd avan ja J tako JSpUllJ it I e. : nu pru , . . B d ,drugm:;enim savJet1ma \dokumentom. Posebno mnrt m zahvaliti prof. dr. MlrnslllvU run tu 0.1

:mjcdbama.



LATINSKA

PALEOGRAFIJA



1. DVOD

POJAM, cu.r I METODA LATINSKE PALEOGRAFIJE

Medu spornenicima proslosti pisani spomeruci

imaju posebno znacenje, u prvom redu zbog

toga sto izravno govore 0 poviiesnim zbiviniima,

sto su izraz duhovne kulrure jednog naroda u

odredenorn povijesnom razdoblju, ;tQ cuvaju jezik

na kojem su pisani isro odrazavaju nncln rnisljenja

u datom vremenu i prostoru, Pri]e pronalaska

gramofonske ploce, magnetofonske itihn,;l:e vrpccpismo je bilo jedino sredstvo kojim G~ !J"JJla

sacuvati ljudska rijec. PisQ10 j njezln uho. Sve

do nedavna arhive su ispunjav III ",'. J :;P1S', adanas se osim njih cuva 1 I,IL;..'1C g'.v(I::"Iie mimke

koje zasluzuju poseban posrupax k: 0 . r . . . ..;jcmi iz-'lor. Medutim, ta moderns 31' u;_~ oonose se

na vrlo kratko razdoblje iII< vrlo "g-'jl!'Ceil:t zbi-

vanja koja ce u buducnosti biti prcdmct povijes-

nih istrazivanja. Ono sro znamo iz proslosti \,;0-

vjecanstva pruzaju nam ponajvise pisani povijesni

spornenici. Bez njih bi nase poznavanie povijesti

bilo mnogo nepotpuniie inesigurniie. Pisani spo-

menik ima svoje porpuno znacenje tek kadanam pode za rukorn desrfriruti ga odnosno proci-tati, Da to ni]e jednostavno, pokazujc cinjenica

da su mnogi spomenici cek J 1 i i tisuce godinu da

budu procitani, a neki su 1 dunus prava zugo-

netka. Pismo kao pojava nastajalo je posrupnoirazvijalo se u fazarna. Da hi se pisani izvorimogli znanstveno iskoristavati, potrebno jc znuti ci-

tati pisma u svirn njihovirn razvojnim fazarna.

Svako pismo irna svoju poviicst ipoviiesni rnzvoj,

Pismo kao najeminentniia pojuva kulturne povi-

jesti coviecanstva zasluzuje poscbnu pozomost

prj proucavanju, ZnanQat koja se bavi prol!~u.-=

vanjem ~8tanka'j razv·oF..J?.!sma._.zoyc scpaleogralja. R aZuml,IVO je c ia irna onoliko PU -

1C i i j t i a f t J a kottko ima sustava pisama. Postoji,

prema tome, latinska paleografija, cirilska, gla-

goljicka, arapska, zidovska itd. Za nase podrucje

vazne su sve navedene paleografije, ali zbog ko-

Iicine iznacen]a pisanih spomenika prve tri imaju

posebnu vaznost. )Paleagrafija(1 je grCkog podri-

~tk,_a sastavljena je od I?ridjeva T I O C A O C L O C . (star)

i y p ! 1 . ! P ' ~ (pism<21. Prema tome, opcenito govoreci,

paleografiJa proucava starije faze pisma. Latinska

paleografija proucava postanak irazvoj latinskog

p irna. Vrijeme postanka latinskog pisma pro-

ucavat cerno tek toliko koliko je potrebno da dobi-

[emo zaokruzenu cjelinu u poznavaniu razvoja la-tinskog pisrna od njegova pocetka, Vise cerno po-

zornosti posvetiti kasniiem razdoblju, tj, razdoblju

srednjeg vijeka. Sto se tice grade na kojoj su sacu-

vani pisani tekstovi, govorit cemo 0svima materija-

lima, ali se predmet paleografiie ogranicava uglav-

nom na ono sto je pisano na tzv. mekim rnaterija-

lima, tj, povostenim tablicama, papirusu, perga-

rneni ipapiru, dok se pis mom na rvrdim materija-

lima (kamen, metal, cigla) bavi u sirem smisluarheologiia, a u uzern epigrafija. Kako na mekim

materijalima nerna nista sacuvano pisano latin-

skim pismom prije J . st. n. e., to ce donja granica

proucavania latinskog pisma biti pocerak L st.,a gornja granica drugu polovica 15, st., ka~a

je pronadeno tiskarsrvo. Doduse, i~znad g~?1Je

granice ima nekih oblika latinskog pisrna k O ' 1 su

karnkteristieni za pojedine kuncelari]e. Nairne, P~

naluzuk stampe nijc utjecao na upotrebu odrederu~

obliku pismn u knncelarijama jer su I f C s1u!be~l1

spisi i dal]c pisuli rukom. Latinsk~ paleo~Ja

proucavu ilutinsko pismo koiim ~u pl~e knJIJC

ionn koiim su pisani s luz b eni SpIll. Ta ru-noliku namjena pisrnu, t], kniizi idokUmentu, u t J e -cola je nu njcgove oblike, pa pri proutaVlAja

3



, . umu tu cinjenku.pitma treba ~~no irnati ~ iz ovos razdoblja,ajveti clio pisanih .pom~1 J 51 'st pisan je la-, od J do druse polovice . '. " . 'kn. . " , Y '"& iierne latinskl ie J~tinsJum jezikorn. V t~ ,v~)em , U mnogirn

, bi . 00'"'' [ezik znanostJ.uEvropi 10?.ale 1...1... , I 'b . jezik Z:J

. ' . d b 0 1 Suz em .'

zemljama bJOI C IstO, 0

,n ·' ..30'

er latinskinsAe krajeve ta [c 6n)cOlca t~)vaZnJJ t 847, god"slu"bcni ie jezik u Hrvatsko] sve 0 boo" , " ' iezik riieko potrepi! je poznavanje latinskog JCZI a p ) . 10

di , 'PoznavanJe -svukom paJc:ografu j me ICVI 't,l.. ' v ' e -tinskog jcxika vcomu olaksova tltanJe sTeclnl~ J tokovnih Iatinskih teksrova JC T nam veorna _,(;tJ~

'" I" ili cak necr JIvepolazi za rukom tesk ~It Jlv 7 I x nicerijeti odgonetnuti po srnislu cjelokupne rece :

Stogu je iluzorno pornisljati ~a se, moze ~o.s.ratJdebar palcograf bez poznavanja latinskog jezika.

Latinska jc paleografija prije sveg~ p:aktlcna.~na-

nOSE j pripada skupin i tzv, pomocOl:h .p O :'!) e ~~

nih zna n ost i, Drugirn rijecirna, njezm re ell)

prakricne naravi, a sastoii se u ovorn:

1. Puf'eografija nas uci ispravno Citati stare ,~a-tinske tekstove razrjesuiuci pri tom up0_O'IJe-

bljene kratice. 2. Na temelju znanstvene klasifika-

cije pisma paleograf mora barern priblizno od~e-

diti vrijeme imjesto postanka pisanog spornenika

ako on sam nije izricito vremenski i pro~

s ro r n o datiran. 3. Paleograf treba da utvrdi

o riginalni rekst i ustanovi naknadne umetke i

evenrualne pogreske, To osobito vrijedi za na-

knadne prijepise. Dakako, tako formuliran cilj

latinske paleografije ucinio bi ovu vaznu pomocnu

poviiesnu znanosr suhoparnorn s nizom statistic-

kih podataka, Buduci da paleograf mora prouca-

vati rukopis u svoj njegovoj cielini, usput morarjeSavati rnnogo drugih razlicitih problema. Vrlo

cesto morat ce ustanov.iti koliko je ruku odnosno

koliko je skriptora sudjelovalo pri pisanju jednog

rukopisa, kojeg su podrijetla iiz kakve kulturne

sredine. Paleograf ce jednako rnorati ispitati utje-caje drugih - rnozda iudaljenih sredista - na

sredinu u kojoj je rukopis nastao. Poznato je da

su pojedini rukopisi iz raznih razloga katkada mi-

jenjali ivise gospodara koji su nu rukopisu znali

ostaviti znak vlasnistva. Upravo je nevjerojamo

kOje je udaljenosti zuao prijeCi neki rukopis.

Iako ornamemacija odnosno j] urn ina. c i j a iiI u-

stracija rukopisa pripada u domenu povijesti

urn;etnosti i kodikologije (naukc 0 kodeksimu), pa-

leografne smije mimoiCi tu tako vaznu komponentu

rukopisa, jer ukrasavanje rukopisu m.inijatura-

rna, inicijalima i ornamentima govan a

ton:e kakvu je vrijednost pridavao tekstu njegov

sknptor od.~.osno n~ruciJa<.:. Upotreba z13m prj

oman:cntaclJJ govon takoder 0 vrijednosti koja

s e r.>ndaval~ kodc~su. l! umjeOlicku opremu ru-

koplsnc kn,lge pnpada 1 uvez, izbocene zakovice

kOle su Cuvale konce od ostecenja ikopce kojimu

~ .kodcks zatv~rao, Prerna tome paleograi' c e svra-bti pozornos[ 1 na Uvez) to vise sea se uvez cesto

mijenjaa, Razurnij~ .se ~ ce Pi&rnu, j~dr.laju rukopisa biti pridana najveta

Tek noviia paleografska znanost POlIlta'IrIi ..

na potpuno proucavanie rukapisa.

Postavljeni cilj palcografske ZIlan08t i

odredenu m e't o d u u studiju, Tu -"Wlli-.

tovo svi paleogmfi jednako primjenjuju upriruCnicima. N~jp.rjje cerno .obra~iti }JV,lQnl'_

vanjske karakteristike rukopisa, r, . na lUil.~eri,ib

oblik. Pod ?1at~ijo:n rukopisa razumiiemoterijal na kojern Je pisan tekst. Paleografija u

smislu proucu,:u sarno. tzv. meke materijale, i i f

povostene tablice, ~apJrl:'s, pe~'ga~en~ ipapir!.liovom eemo poglavl] u pnkazau histoflJat uP«>tre£ie

ovih materijala. Nakon toga govorit c e r n o

obliku materije rukopisa kakav ie bio u sv ~

dnevnoj upotre?i. Dv~ su ~s,novna oblika materj'

knjiznog rllkoplsa,:. SVitak III r.otu1:u>ikodeks, ~

ovdje cerno govorin 0 upotrebi ovih dvaju ohliiaII proslosti.

Najvazniji j~ svukaku. on~j dio latinske paleogra~fije koji govorr 0 pojavi Iatinske abecede i a z a m anjezina razvo)a. Da bismo dobili potpunu iza-

okruzenu predodzbu 0 razvoiu pisma uopce, p o . .

trebno je osvrnuti se na pisrnenosr prije latinske

abecede odnosno na prve tragove pisrnenosti. To

je golerno odrucje 0 kojern je napisano mnogo

knjiga irasprav i•••3 pojavu latinske abecede bit

ce obracena nose i .a p z or no st .. S r Z. _Q ! !e og ra i's ke

znanosti jest on j niezin clio koji se odiiQsi na

faze latins 'og rusrna u antici iu srednjem viieku,

Gotovo sva fir . ... lematika koju proucava paleogra-

fija odnosi ~ n ova dva razdoblja. Kao isvaka

drusrvena ZI! osh

ko se ipaJeografija sluli man-stvenom p r; l • Z L'j m r,.di lakseg proucavania po -

jedinih faza -iI. ,'J I 'ik a latinskog p isrn a, P ro -

u avajuci Ins. .sn 0 oJ . pojedinoj njegovoj f a z i

iobliku, p·"e;n' .j. u.ljprije istrazuje pojavu do-

ricne fi1ZC:, ,.l~tjr::" pcdrucje na kojem se

javlin j ut orr ' onda osobitosti toga pisma,

njeguve .SltL , int rpunkciju, iluminaciju ikri-

terije koji nam I iogu posluziti za datiranje poie-

Jinog r uLop.t kl . P os c- 1- ,n o cerno gOVO rit1 0 upo-

trebi pujedinin o' Ii' d Ifltinskog pisma u nas, pa

c e to biti pci!ika u n Be rekne koja rijee 0 naSUn

najvtlZnijuT1 kodeksima j 0 onim kodeksima u

inozem.:.tvu 1.;oji su vnzan izvor za nasu povijest,

Osobitu tdkocu pn citanju sturijih rukopisa stva-

raju kra tice. Tom ce pitanju biti posveceno po-

sebuo poglavlje, alI c e se jednako govoriti i, 0

osobitostima kr~ltic;.l kod pojedinih tipova la~·

skog pisma, J\'ti::toda prouCavanja pojedinog ap.lutiuskog pismo. iziskuje takoder da se posebno

razmotri pitanje lig:ltura kojim se spajaju pojedinl

slova, To je vrlo vumo jer su ligature uz

osnovna teskoca pri citanju.

Ovim je ujedno dun program racia na pro..a.

vanju fUZVOjU iatinskog pisma.

4

paleografija i dio

Documents