2. Predavanje Parapsihologija 21.10.2011

Na koji način spoznajemo svijet oko sebe ?

4 načina spoznavanja svijeta( C.Pierce )

Metoda ustrajnosti

Metoda autoriteta

Prediskustvena (a priori) metoda

Znanstvena metoda

Metoda ustrajnosti

Spoznaja u skladu sa stavovima i uvjerenjima stečenim socijalizacijom

Navike od kojih teško odustajemo

primjeri:

narodne mudrosti narodna medicina plemenski rituali

Metoda autoriteta

Spoznaja polazi od postavki koje su postavili autoriteti

Misli, postavke i spoznaje autoriteta određuju smjer razvoja spoznaje

Primjer književni ukus ekonomska pitanja filozofski stavovi

Veliki utjecaj i kod parapsihičkih pojava

Stavovi se ne propituju od strane vjernika / sljedbenika

Metoda autoriteta

Spoznaja polazi od postavki koje su postavili autoriteti

Misli, postavke i spoznaje autoriteta određuju smjer razvoja spoznaje

Primjer književni ukus ekonomska pitanja filozofski stavovi

Veliki utjecaj i kod parapsihičkih pojava

Stavovi se ne propituju od strane vjernika / sljedbenika

Prediskustvena a priori metoda

Prihvaćanje činjenica koje predstavljaju “samorazumljive istine”

Bez propitikivanja i dokazivanja

Intuitivne, “zdravorazumske”

Čest način usvajanja parapsiholoških fenomena

astrologija bioenergija

Znanstvena metoda

Lišena ljudske subjektivnosti i proizvoljnosti Kritična prema rezultatima spoznavanja

Ostvaruje se jasnim i određenim sustavom pravila kojim se testiraju pretpostavke i dolazi do spoznaja, a usuglašena je sa logičkim načelima te omogućuje izvođenje vlastitih zaključaka

Sadrži empirijsku provjeru!

4 načina spoznavanja svijeta

Metoda ustrajnosti

Metoda autoriteta

Prediskustvena (a priori) metoda

Znanstvena metoda

Znanost i znanstveni pristup

Najplodniji pristup spoznavanju svijeta

Ima manje štetnih posljedica od drugih pristupa spoznaji

Ne može se svesti na samo poznavanje činjenica

Poznavanje znanosti znači razumijevanje znanosti

Poznavanje znanosti znači razumijevanje naravi znanosti

Koji su kriteriji da bi se nešto smatralo znanstvenim dokazom?

Kako se postavljaju i testiraju znanstvene hipoteze?

Kako izgleda nacrt smislenog istraživanja / eksperimenta?

Kako se pomoću rezultata oblikuju teorije?

Science is a way of thinking much more than it is a body of knowledge. Carl Sagan

Današnje viđenje znanosti nije jednoznačno unutar znanstvene i filozofske zajednice

Neki naglašavaju:

kvalitetu pojedinačnog znanstvenog produkta (znanstvene činjenice i njihovo značenje u rješavanju pojedinih problema)

osobitosti metodologije

način znanstvenog razmišljanja (način postavljanja hipoteza i povezivanja rezultata njihova testiranja u teorijske modele).

Ipak, u znanstvenom pristupu spoznaji zastupljene su sve 3 sastavnice

do njih se došlo tijekom povijesnog razvoja filozofije znanosti, (pozitivizma i post-pozitivizma)

Richard Feynman

http://www.youtube.com/watch?v=jMiQUStPvNA&feature=related

Pozitivizam i post - pozitivizam

Začetnik pozitivizma Auguste Comte

zadaća znanosti da proučava prikupljene činjenice i, uočavajući pravilnosti u njihovu pojavljivanju, podvodi cjelokupnu prirodu pod odgovarajuće zakone

Radikalna forma - logički pozitivizam (Moritz Schlick i Bečki krug)

sve tvrdnje koje nisu provjerljive osjetilima - izuzev matematičkih i logičkih – nemaju znanstvenog značenja i važnosti

metafizička spoznaja neupotrebljiva („Zašto?“ zamjenjuju s pitanjem „Kako?“)

Pozitivizam i post - pozitivizam

reakcija na logički pozitivizam javlja se post-pozitivizam (Karla Popper i Michael Kuhn)

Relativizirali radikalna pozitivistička načela jer su dovela do zastoja u znanosti

Uvode plodan znanstveni stav:

emprija generira teoriju, koja potom generira hipoteze za novu empiriju

danas dominantna paradigma znanosti

Ključne postavke post-pozitivizma

Područje bavljenja znanosti su sve pojave dostupne iskustvu

Načelo opovrgljivosti (Popper)

Znanost svoja objašnjenja temelji na postojećim zakonima

Pozitivističke postavke znanosti

Prirodom vlada red Priroda je spoznatljiva Znanje je nadmoćno neznanju Sve prirodne pojave imaju prirodne uzroke Ništa nije samo po sebi razumljivo Znanje se usvaja iskustvom

Problemi pozitivističkog pristupa

Poteškoće u isključivanju utjecaja autora i autoriteta –znanstveni realizam

U temeljima znanosti se nalazi vjera u određene postavke

Epistemiološki problemi u društvenim znanostima

Znanost zasnovana na pozitivizmu ipak ima manje pristranosti i drugih nedostataka od preostalih pristupa spoznaji.

samo-ispravljujuća narav znanosti

nesklad između određene znanstvene teorije i empirijskih podataka rezultira u njenoj korekciji i dopunjavanju.

Posljedica tog revidirajućeg procesa je modifikacija postojeće teorije, ili nova teorija koja :

je sposobna objasniti postojeće empirijske nalaze (objašnjene prethodno važećom teorijom)

uspijeva konzistentno objasniti nove empirijske nalaze (koji su s prethodnom teorijom bili u neskladu)

dozvoljava i omogućava svoje vlastito empirijsko provjeravanje.

Prednosti pozitivističkog pristupa

Znanstvena metodologija:

sustav pravila i postupaka na temelju kojih se (1) provode istraživanja i u skladu s kojom se (2) izgrađuju teorije te (3) provodi njihova provjera;

je nužna odrednica vrijednosti empirijske građe (prilikom razmatranja rezultata svakog istraživanja iznimno važno

temeljito analizirati metodologiju tog istraživanja)

nije konačan sustav – on se neprekidno usavršava i napreduje i samim time on ukazuje na svoje dvije bitne odrednice: ograničenost i obvezu permanentnog razvoja i usavršavanja.

Razlike znanosti i pseudoznanosti

Metodologija ( ne predmet )

Ne poštivanje načela opovrgljivosti

Ne davanje objašnjenja u kontekstu do sada otkrivenih općevažećih zakonitosti

Razlikovanje znanosti i pseudoznanosti(Rory Cocker)

Pseudo-znanost iskazuje indiferentnost spram činjenicama

Pseudo-znanstvena „istraživanja“ su nepromjenljivo nemarna („šlampava“).

Pseudoznanost počinje s hipotezama – obično onima koje su čuvstveno privlačna i spektakularno neupotrebljiva – i onda traži materijale kojima bi ih poduprla

Pseudoznanost je indiferentna spram kriterija valjanosti dokaza.

Razlikovanje znanosti i pseudoznanosti

Pseudoznanost se uvelike oslanja na subjektivno vrednovanje

Pseudo-znanost ovisi o proizvoljnim normama dogovorenim unutar jedne kulture, prije nego o nepromjenljivim pravilnostima prirode

Pseudo-znanost se uvijek svede na apsurd ako se ustrajno

i sustavno analiziraju njene spoznaje i implikacije

Pseudo-znanost uvijek izbjegava izlaganje svojih tvrdnji smislenom testiranju

Razlikovanje znanosti i pseudoznanosti

Pseudo-znanost često proturječi sama sebi, čak i u svojim vlastitim terminima

Pseudo-znanost namjerno stvara tajnovitost tamo gdje ne postoji, ispuštajući ključne podatke i važne pojedinosti

Pseudo-znanost ne napreduje

Pseudo-znanost nastoji biti uvjerljiva retorikom, propagandom i krivim interpretacijama, prije nego li valjanim dokazima

Problemi parapsihologije kao znanstvene discipline

vrlo rijetki fenomeni

nemogućnost dokazivanja parapsihičkog fenomena u ponovljenim pokusima

senzacionalistička narav fenomena

nepostojanje nikakve empirijski potvrđene teorije o psi-fenomenima

parapsihički fenomeni se nikako ne mogu uklopiti u trenutno

važeće znanstvene modele prirode

relativno loša informiranost znanstvene javnosti

Problemi parapsihologije kao znanstvene discipline

nepostojanje praktične koristi od paraznanstvenih istraživanja

bavljenje parapsihičkim pojavama ne osigurava stabilnu istraživačku karijeru

kroničan nedostatak sposobnih istraživača

velik, i znanstveno gledano, neargumentiran otpor znanstvenika iz matičnih znanosti

visoki zahtjevi na interdisciplinarno poznavanje pojava

Zadaća

Zadaća

Ponovo razmotrite fenomene koje ste naveli, kroz prizmu znanstvene metode (koristite točke razlike znanosti i pseudoznanosti)

Citirajući relevantni literaturu i provjerljive izvore, kritički razmotrite fenomene i nađite dokaze koje govore u suprot vaših uvjerenja

Zauzmite mjesto objektivnog promatrača i pokušajte kolege uvjeriti u neistinitost tih tvrdnji

tip Tražite znanstvene članke iz CC časopisa, provjeravajte izvore

citirane u web člancima, koristite resurse koje ću vam poslati

Navedite jedan “nevjerojatan” događaj koje se dogodio vama ili za koji znate

Zadaća +

linkovi

http://www.quackwatch.com/

http://skepdic.com/

Idući puta radimo

VJEROJATNOSTI iKRITIČKO MIŠLJENJE

Misao za kraj…

Science may set limits to knowledge, but should not set limits to imagination.

Bertrand Russell

http://www.youtube.com/watch?v=zSZNsIFID28

http://www.youtube.com/watch?v=JaJVAjF1lnc

http://www.youtube.com/watch?v=eUB4j0n2UDU&feature=player_embedded#