parlamentarna skupština bih

8/13/2019 Parlamentarna skuptina BIH

1/17

1

PARLAMENTARNA SKUPTINA BiH

Zgrada Parlamentarne skuptine BiH

Iako su pripreme za izgradnju skuptinske zgrade na Marijin Dvoru u Sarajevu, prema projektuarhitekte Juraja Neidhardta, poele 1954., ona je izgraena tek 28 godina kasnije, odnosno 1982godine. Na odgaanje izgradnje su uticali ekonomski razlozi, ali i injenica da se umeuvremenu pojavila ideja o izgradnji jo jednog objekta u kojem bi bili smjeteni svirepubliki organi uprave. Poetak izgradnje je odgaan sve do 1978.godine. U meuvremenu serazbolio i autor projekta tako da je gradnju zdanja na Marijin Dvoru preuzeo profesor dr.

Hamdija Salihovi koji je za svog prethodnika rekao da je likovnim govorom i prostorno- plastinim jezikom harmonino i savr emeno artikulirao izvanvremenski arhitektonski kvalitet .

Dananja zgradaParlamentarne skuptine BiH je zavretkom izgradnje postala sjediteSkuptine tadanje Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine . Budui da se radilo oSkuptini koja je imala sloenu organizacionu strukturu, zgrada je morala odgovarati njenimfunkcionalnim zahtjevima, ali i vizuelnim kriterijima.

Centralni unutranji prostor zgrade bio je jedan od najzahtjevnijih zadataka prilikom njeneizgradnje. U vrijeme zavretka, zgrada je u ovom dijelu Evrope bila jedina graevina takvenamjene projektovana u stilu moderne. Konani izgled je u odreenoj mjeri odstupao od

prvobitne ideje, jer je u odnosu na prvobitni projekat zgrada visoija za jedan sprat, a naknadnosu napravljene i izmjene fasade. Inae, objekat je koncipiran prema principu kontrapunkta iosmiljena je kao zgrada sa strukom, to je prema miljenju autora projekta bio suprotankoncept u odnosu na neboder koji se nalazi pored.

Tokom ratnih deavanja (1992.-1995.) zgrada se nalazila na prvoj liniji fronta to je uzrokovalo

njena velika oteenja. Zbog toga prvi, poslijeratni saziv P arlamentarne skuptineBiH nijezasjedao u njoj, sve dok obnovom nisu steeni minimalni uslovi za to. Tek je 26. novembra1998. godine u zgradi odrana konstituirajua sjednica drugog saziva Predstavnikog domaParlamentarne skuptineBosne i Hercegovine.


2/17

2

Redizajn proelja zgrade Parlamentarne skuptine BiH djelo je Hamdije Salihovia i imao je, prema njegovim rijeima, namjeru potencirati horizontalnu tendenciju u arhitektonskojkompoziciji. Osim potenciranja horizontalizma u vizuelnoj komunikaciji, ugraivanjem crnoggranita u suter enu i prizemlju i koritenjem kontrasta boja kamenih obloga sa stana, ostvaren jedojam lebdee arhitekture.

Danas je zgrada PSBiH jedan od najreprezentativnijih objekata u zemlji. etverospratnagraevina, duga 107 metara sa korisnom povrinom od 25.000 kvadratnih metara zadovoljava potrebe PSBiH, pojedinih organizacionih dijelova Vijea ministara, kao i drugihinstitucijaBosne i Hercegovine koji su smjeteni u njoj.

Poetkom 2009. godine je okonana sanacija fasade. U meuvremenusu obnovljene obje zgradeupravno- administrativnog kompleksa u centru Sarajeva, u ijem sastavu je i zgrada

Parlamentarne skuptine BiH. Ali, tek kada su godinu dana kasnije okonani radovi naobnovi Trga Bosne i Hercegovine, ova arhitektonska cjelina konano je vratila svojukompaktnost i potpunu vizuelnu upeatljivost. Obnova trga je finansirana iz budeta institucijaBosne i H ercegovine i obuhvatala je iskljuivo zahvate koji su bili potrebni da bi se trgu vrationjegov prijeratni izgled, kako ga je projektovao arhitekt Duan Damonja. Ovim je Bosna iHercegovina vlastitim sredstvima obnovila trg koji nosi njeno ime, a Parlamen tarna skuptinaBiH je dobila ambijent dostojan uloge koju ova institucija treba da ima u

bosanskohercegovakom drutvu.

Velika, Bijela i Plava sala

Velika sala se nalazi na prvom spratu zgrade Parlamentarne skuptine BiH i raspolae sa 526mjesta za sjedenje i dodatnih 112 mjesta na galeriji za posjetioce i novinare, te 17 mjesta za

prevodioce. Ova sala u kojoj su se prije rata odravala zasjedanja Skuptine SocijalistikeRepublike Bosne i Hercegovine je za vrijeme ratnih deavanja pretrpjela velika oteenja. Ona

je , uz pomo Vlade Kraljevine Norveke, konano obnovljena i u funkciju stavljenau septembru2005. godine . Uz pomo donacija norveke vlade ureene su i prostorije arhive, kancelarijski

prostori i uvedena internet- mrea u zgradu Parlamentarne skuptine BiH.


3/17

3

Bijela sala u kojoj se odravaju sjednice Predstavnikog doma PSBiH nalazi se na drugom sprai ima 180 mjesta za sjedenje . Obnovljena je prije Velike sale, tanije u martu 2004. godine.Trokove obnove je snosila Evropska unija. Tako su, tek 12 godina nakon otp oinjanja ratnihdejstava u BiH, stvoreni uslovi da se zasjedanja domova ponovo odravaju u za to namijenjenim

prostorijama. Sve do 22.03.2004., kada je u renoviranoj Bijeloj sali odrana zajednika sjednicaoba doma PSBiH, sjednice domova su odravane u salonu na prvom spratu, namijenjenom za protokolarne dogaaje.Obnova Bijele sale je imala i si mboliko znaenje

U Plavoj sali, smjetenoj na etvrtom spratu, odravaju se sjednice Doma naroda PSBiH. Ovasala ima 126 mjesta. Njena obnova je u potpunosti finansirana budetskim sredstvimaParlamentarne skuptine BiH.


4/17

4

Parlamentarna skuptina BiH Ustroj i osnovne funkcije

Saziv 2010.-2014. godine je esti saziv Parlamentarne skuptine BiH. U prva tri perioda, poevod 1996., kada je sa radom poeo prvi saziv, mandat izabranih poslanika i delegata iznosio je 2

godine, dok su sljedea tri saziva, ukljuujui i aktuelni, 2010.-2014.godine, izabran na period odetri godine.

Dvodomni parlament

Parlamentarna skuptina BiH je najvii zakonodavni organ BiH, a sastoji se od dva doma:Predstavnikog doma i Doma naroda. Parlamentarna skuptina BiH donosi zakone, odobrava budet i odluuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija BiH i meunarodnihobaveza BiH, potvruje imenovanje predsjedavajueg i lanova Vijea ministara BiH, dajesaglasnos t za ratifikaciju meunarodnih ugovora i odluuje o drugim pitanjima neophodnim za provoenje njenih ovlatenja.

Predvieno je da svaki dom veinom glasova usvaja svoj poslovnik kao i da je za donoenje svizakona potrebna saglasnot oba doma. Odluke u oba doma donose se veinom glasova onih kojisu prisutni i koji glasaju, s tim da ta veina ukljuuje najmanje jednu treinu glasova delegata ili poslanika sa teritorije svakog entiteta. Predviena je i procedura u onim sluajevima kada se

veina bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda usprotivi donoenju neke odlukesa ciljem zatite vitalnog nacionalnog interesa. U tom sluaju odmah se saziva zajednikakomisija koju ine tri delegata, po jedan iz svakog kluba naroda, kako bi ona rijeila to pitanje.Ako komisija u tome ne uspije u roku od pet dana, predmet s e upuuje Ustavnom sudu Bosne iHercegovine, koji utvruje da li ima nepravilnosti u toj proceduri.

Predstavniki dom PSBiH

Predstavniki dom PSBiH ima 42 lana koji se neposredno biraju iz entiteta iz kojeg dolaze takda se dvije treine biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna treina sa teritorijRepublike Srpske. Veina svih lanova izabranih u Predstavniki doma ine kvorum.


5/17

5

Predstavniki dom PSBiH se organizira i radi u skladu sa Ustavom BiH, zakonom iPoslovnikom. Dom se konstituira odravanjem prve sjednice koju nakon izbora saziva KolegijDoma iz prethodnog saziva. Dok se ne izabere predsjedava jui, prvom sjednicom predsjedavanajstariji izabrani poslanik kao privremeni predsjedavajui. Nakon otvaranja prve sjednice, privremeni predsjedavajui ita listu poslanika.

Poslanici preuzimaju dunost zajednikim davanjem i pojedinanim potpisivanjem sveaneizjave koja glasi: Izjavljujem da u savjesno obavljati dunosti koje su mi povjerene, potivatiUstav Bosne i Hercegovine, u potpunosti provoditi Opi okvirni sporazum za mir u Bosni iHercegovini, tititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode, te tititi interese iravnopravnost svih naroda i graana.

Dom naroda PSBiH

Dom naroda PSBiH ima 15 lanova. On se organizira i radi u skladu sa Ustavom Bih, zakonomPoslovnikom. On se konstituira odravanjem prve sjednice koju nakon izbora saziva KolegijDoma iz prethodnog saziva. Dok se ne izabere predsjedavajui, prvom sjednicom predsjedavanajstariji izabrani delegat kao privremeni predsjedavajui. Nakon otvaranja prve sjednice, privremeni predsjedavajui ita listu delegata.

Delegati preuzimaju dunost zajednikim davanjem i pojedinanim potpisivanjem sveane izjavkoja glasi: Izjavljujem da u savjesno obavljati dunosti koje su mi povjerene, potivati UstavBosne i Hercegovine, u potpunosti provoditi Opi okvirni sporazumza mir u Bosni iHercegovini, tititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode, te tititi interese iravnopravnost svih naroda i graana.

Nakon to delegati daju sveanu izjavu, Dom osnova tri kluba delegata konstitutivnih naroda:Klub delegata bonjakog naroda, Klub delegata hrvatskog naroda i Klub delegata srpskognaroda. Klubovi naroda se osnivaju kao oblik djelovanja delegata, naroito u pripremi, predlaganju i razmatranju taaka dnevnog reda sjednice Doma.


6/17

6

Zatita vitalnog nacionalnog interesa

Prema lanu 161Poslovniku Doma naroda neka odluka Parlamentarne skuptine BiH se moe proglasiti tetnom po vitalni interes bonjakog, srpskog ili hrvatskog naroda, veinom glasova bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata. Za takvu predloenu odluku u Domu je potrebnasaglasnost veine bonjaki, veine srpskih i veine hrvatskih delegata koji su prisutni i kojiglasaju. U sluaju protivljenja veine bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata pozivanju na lan161 , predsjedavajui Doma saziva zajedniku komisiju sastavljenu od tri delegata koji su izabra bonjaki, hrvatski i srpski delegati radi rjeavanja spornog pitanja. Ako zajednika komisija uroku od pet dana ne u spije da rijei to pitanje, predmet se upuuje Ustavnom sudu BiH koji pohitnom proceduri ispituje da li je dolo do nepravilnosti u postupku.

Rukovoenje radom domova

Radom domova rukovode kolegij Predstavnikog i Doma naroda PSBiH. Kolegij domova ine predsjedavajui i dva zamjenika predsjedavajuih koji se, kako je propisano Ustavom BiH,rotiraju svakih osam mjeseci.

Nakon to poslanici na sjednici Predstavnikog doma daju izjavu, Dom meu svojim lanovima

bira jednog Srbina, jednog Bonjaka i jednog Hrvata koji e obavljati dunosti: predsjedavajueg, prvog zamjenika predsjedavajueg i drugog zamjenika predsjedavajueg.Predsjedavajui ne moe biti izabran iz istog konstitutivnog naroda kao predsjedavajuiPredsjednitva BiH i predsjedavajui Vijea ministara BiH. Svaki poslanik ima pravo predlagatkandidate za ovu dunost. U sluaju da mjesto predsjedavajueg, prvog ili drugog zamjenika predsjedavajueg ostane upranjeno, Dom bira jednog od svojih lanova iz istog konstitutivnognaroda kojem pripada i odsutni predsjedavajui ili zamjenik predsjedavajueg, koji e popunitiupranjeno mjesto.

to se tie Doma naroda, nakon to su osnovani klubovi naroda, Dom meu svojim lanovima bira jednog Bonjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata koji e obavljati dunosti: predsjedavajueg, prvog zamjenika predsjedavajueg i drugog zamjenika predsjedavajueg Doma . Predsjedavajui ne moe biti izabran iz istog konstitutivnog naroda kao predsjedavajui


7/17

7

Predsta vnikog doma.Svaki klub naroda i svaki delegat ima pravo predlagati kandidate za ovudunost.

Parlamentarne komisije

Predstavniki doma ima7 komisija: est stalnih, plus Komisiju za pripremu izbora Vijeaministara BiH. Dom naroda ima tri stalne komisije, dok postoji i est zajednikih komisija obadoma PSBiH. Po potrebi se formiraju i privremene komisije domova, kao i privremene

zajednike komisije oba doma PSBiH.

Stalne komisije Predstavnikog doma imaju devet lanova, uz injenicu da broj lanovaKomisije za pripremu izbora Vijea ministara BiH, iji je zadatak da Predstavnikom domu damiljenje za potvrivanje imenovanja kandidata na pozicije predsjedavajueg i lanova Vijeaministara BiH, nije stalan. Naime, budui da se u ovoj komisiji nalazi po jedan predstavnik svake politike stranke zastupljene u Domu, znai da i broj njenih lanova varira od mandata domandata. Privremene komisije Predstavnikog doma mogu imati do devet lanova.

Komisije Doma naroda imaju est, dok zajednike komisije ini 12 poslanika i delegata iz oba parlamentarna doma. Komisije daju miljenja, podnose pr i jedloge i izvjetaje domu i obavljajudruge dunosti kako je propisano Poslovnikom.

Komisije meu svojim lanovima biraju predsjedavajueg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajueg. Oni se biraju iz tri konstitutivna naroda. Predsjedavajui komisije, u saradnjisa njenim sekretarom, organizira rad komisije.

Stalne komisije P redstavnikog doma su:

(1) Ustavnopravna komisija;

(2) Komisija za vanjske poslove;

(3) Komisija za vanjsku trgovinu i carine;

(4) Komisija za finansije i budet;

(5) Komisija za saobraaj i komunikacije, i


8/17

8

(6) Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.

(7) Postoji i Komisija za pripremu izbora Vijea ministara BiH.

Ope odredbe o komisijama Doma naroda

Nakon to osnuje komisiju, Dom imenuje njene lanove. Imenovanje mora biti u skladu sraspodjelom mjesta u Domu, to znai da r aspodjela mjesta mora biti proporcionalna klubovimanaroda u Domu, od kojih su dvije treine lanova izabrane s teritorije Federacije BiH, a jednatreina s teritorije Republike Srpske. Komisija meu svojim lanovima bira predsjedavajueg, t prvog i drugog zamjenika predsjedavajueg. Oni se biraju iz tri konstitutivna naroda.

Komisija sarauje s drugim komisijama Doma, odgovarajuim komisijama Predstavnikog domi zajednikim komisijama o pitanjima od zajednikog interesa. U obavljanju dunosti iz svojenadlenosti, komisija moe saraivati s odgovarajuim tijelima Predsjednitva BiH, Vijeaministara BiH i entitetskih parlamenata, te drugim tijelima i institucijama na svim nivoima vlasti,

kao i grupom graana.

Stalne komisije Doma naroda su:

(1) Ustavnopravna komisija;

(2) Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraaj i komunikacije, i

(3) Komisija za finansije i budet.

Zajednike komisije oba doma

Zajednike komisije domovima daju svoja miljenja, podnose prijedloge i izvjetaje i obavljajudruge poslove kako je propisano Poslovnicima oba doma. One odluuju i o pitanjima koja imdomovi prenesu u nadlenost, s tim to se na zajednike komisije ne moe prenijeti nadlenost usvajanje zakona. Domovi svojim zakljukom mogu, na prijedlog poslanika, delegata i klubova poslanika i delegata, osnovati privremene zajednike komisije radi praenja, razmatranja i


9/17

9

istraivanja specifinih pitanja, kao i za pripremu i prezentiranje prijedloga za usvajanje zakonaili drugih akata iz nadlenosti oba doma.

Zajednika komisija oba doma ima po est lanova iz domova, s tim da se dvije treine lanova biraju sa teritorije Federacije BiH, a jedna treina sa teritorije Republike Srpske. Prvu sjednicuZajednike komisije sazivaju predsjedavajui oba doma. Ona meu svojim lanovima bira predsjedavajueg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajueg koji se biraju iz tri konstitutivnaroda. Predsjedavajui i prvi zamjenik predsjedavajueg Zajednike komisije ne mogu biti izistog doma.

Zajednike komisije oba doma su:(1) Zajednika komisija za odbranu i sigurnost BiH;

(2) Zajednika komisija za nadzor nad radom OSA-e;

(3) Zajednika komisija za ekonomske reforme i razvoj;

(4) Zajednikakomisija za evopske integracije;

(5) Zajednika komisija za administrativne poslove, i

(6) Zajednika komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil ietiku.

Poslaniki i delegatski klubovi

Klubovi su oblik djelovanja u Predstavnikom domu, posebno u pripremama i utvrivanjudnevnog reda za sjednicu Doma. Klub mogu osnovati najmanje tri poslanika. Poslanici koji nisu

stupili ni u jedan poseban klub mogu biti lanovi mjeovitih klubova.

Dom naroda osniva tri kluba delegata konstitutivnih naroda: Klub delegata bonjakog naroda,Klub delegata srpskog naroda i Klub delegata hrvatskog naroda. Klubovi delegata, izmeuostalog, uestvuju u pripremi, predlaganju i razmatranju taaka dnevnog reda sjednice Doma.


10/17

10

Druga parlamentarna tijela

U Parlamentarnoj skuptini BiH postoje i Druga parlamentarna tijela, gdje spadaju:(1) Nezavisni odbor PSBiH;

(2) Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiH;

(3) Parlamentarni vojni povjerenik;

(4) Vijee nacionalnih manjina BiH i

(5) Nezavisna komisija za praenje uslova boravka u zavodima, postupanje i potivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvravaju krivine sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivinom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviena krivinim zakonom BiH ili meunarodnimugovorom iji je potpisnik BiH ili drugi sud u skladu sa zakonom BiH.

Nezavisni odbor PSBiH (1)

Osnovne funkcije Nezavisnog odbora PSBiH su odabir kandidata i predlaganje smjene

policijskih rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH; objavljivanje konkursa i

razmatranje prijava kandidata, odabir i dostavljanje ministru sigurnosti BiH imena najvie petkandidata za rukovodioce i najvie pet kandidata za zamjenike r ukovodilaca policijskih tijelaBiH, kao i razmatranje pritubi na rad rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijelaBiH.

Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiH (2)

Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiHrazmatra i procjenjuje albe na postupanje policijskih slubenika BiH. O svom radu Odbor informiraParlamentarnu skuptinu BiH, a ima sedam lanova koji se biraju iz bh.konstitutivnih naroda, aine ga graani koji nisu zaposleni u policijskim tijelima i imaju ugled u drutvu.

Vijee nacionalnih manjina BiH (3)

Vijee nacionalnih manjina BiH daje miljenja, savjete i prijedloge Parlamentarnoj skuptini Bio pitanjima koja se tiu prava nacionalnih manjina u BiH. Vijee ima 12 lanova, iji mandat prati mandat izabranih lanova PSBiH.


11/17

11

Parlamentarni vojni povjerenik (4)

Pozicija parlamentarnog vojnog povjerenika uspostavljena je u cilju jaanja vladavine prava,zatite ljudskih prava i sloboda vojnih lica i kadeta u Oruanim snagama i Ministarstvu odbraneBiH. Svaki pripadnik Oruanih snaga ima pravo neposredno kontaktirati sa vojnim povjerenikom bez posredovanja zvaninih slubi. Mandat vojnog povjerenika traje pet godina, sa mogunou jednog ponovnog izbora.

Nezavisna komisija za pra enje uslova boravka u zavodima (5)

Nezavisna komisija za praenje uslova boravka u zavodima, postupanje i potivanje ljudskih

prava lica nad kojima se izvravaju krivine sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivinom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviena krivinim zakonom BiH ili meunarodnim ugovorom iji je potpisnik BiH ili drugi sud u skladu sa zakonom BiH osnovana je 2010.g.

U komisiju se imenuju strunjaci ili poznavaoci pravne ili druge srodne oblasti kao to su pravosue, uprava, penologija, socijalna zatita, psihologija, pedagogija i slino. Komisija seimenuje na mandat od pet godina, sa mogunou izbora na jo jedan mandat.

Osnovne funkcije Parlamenta

Domovi PSBiH vre zakonodavnu, informativnu i kontrolnu aktivnost i reguliraju unutranjuorganizaciju i nain svog rada.

Najznaajnija aktivnost koju obavlja Parlamentarna skuptina BiH jezakonodavna .Parlamentarna skuptina BiH donosi zakone u oblastima koje su iz nadlenosti dravnog nivoavlasti, a to su: vanjska, vanjskotrgovinska, carinska, monetarna politika, finansiranje institucija i

meunarodnih obaveza BiH, reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provoenjemeunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui i odnose sa Interpolom,uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacija, reguliranje


12/17

12

meuentitetskog transporta, te kontrola zranog saobraaja. Ustavom je ostavljena mogunost dParlamentarna skuptina BiH moe preuzeti dodatne nadlenosti dodijeljene od entiteta u svim

pitanjima o kojima se o tome postigne saglasnost entiteta.

Osim zakonodavne je veoma vanakontrolna aktivnost koja se ogleda u obavezi izvrne vlastida Parlamentarnoj skuptini BiH podnosi izvjetaj o izvrenju budeta. Takoer, Ured za revizijfinansijskog poslovanja institucija BiH p odnosi Parlamentarnoj skuptini BiH izvjetaje okontroli troenja budetskih sredstava. Vijee ministara BiH odgovorno je Parlamentarnojskuptini BiH za predlaganje i izvravanje politike i primjenu zakona i drugih propisa ije je provoenje dio njegovog ustavnog i zakonskog ovlatenja, kao i za usmjeravanje i koordinacijurada ministara. Vijee ministara BiH duno je, na zahtjev bilo kojeg doma, podnijeti informacijo svim relevantnim aktivnostima iz svoje nadlenosti. Poslanici, odnosno delegati u domovimamogu dati prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vijea ministara BiH ili o potrebi njegoverekonstrukcije.

Uz kontrolnu, Parlamentarna skuptina BiH obavlja i informativnu aktivnost . lanovi obadoma mogu postavljati pitanja Vijeu ministara BiHili bilo kojem njegovom lanu, odnosnosvim institucijama Bosne i Hercegovine. Pitanja se odnose na specifine injenice, situacije ili nslubene informacije iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine. Pitanja se mogu postavljatiKancelariji visokog pr edstavnika za Bosnu i Hercegovinu i predstavnicima drugih meunarodnih

organizacija u Bosni i Hercegovini. Najmanje jednom u pola godine odrava se zajednikasjednica oba doma o temi Delegati, poslanici pitaju Vijee ministara Bosne i Hercegovineodgov ara.

Zakonodavna procedura u PSBiH

Ko moe predloiti zakon?

Prijedlog zakona moe podnijeti svaki poslanik/delegat, komisije domova, zajednike komisijeoba doma, Predstavniki dom, Dom naroda, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH, u okvirusvojih nadlenosti.


13/17

13

Zakonodavni postupak

Prijedlog zakona se podnosi predsjedavajuem Doma koji ga odmah dostavlja Kolegiju doma.Kolegij doma dostavlja prijedlog zakona ustavnopravnoj komisiji radi davanja miljenja ousklaenosti sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, a nakon to odlui koja je komisija nadlenanadlenoj komisiji. Nadlena komisija razmatra principe na kojima je prijedlog zakonazasnovan. Obje komisije dostavljaju domu svoje pozitivno ili negativ no miljenje, ime jezavrena prva komisijska faza. Nakon ove faze slijedi prvo itanje u domu. U prvom itanju udomu se vodi rasprava koja se zavrava usvajanjem ili odbijanjem prijedloga zakona. Ako Dom prihvati negativno miljenje ustavnopravne ili druge nadlene komisije, predloeni zakon sesmatra odbijenim, a ako prihvati pozitivno miljenje, smatra se usvojenim u prvom itanju. Akone prihvati miljenja komisija, dom trai da komisije izrade novo miljenje zasnovano na novimsmjernicama i rokovima koje utvrdi dom.

U drugoj komisijskoj fazi, komisija raspravlja, a zatim i glasa o tekstu prijedloga zakona i

eventualno predloenim amandmanima, a nakon toga i o prijedlogu zakona sa prihvaenimamandmanima. Amandmane mogu dostaviti poslanik/delegat, klub poslanika/naroda, komisija,

predlaga zakona i Vijee ministara BiH.

U drugom itanju na sjednici doma se raspravlja o prijedlogu zakona i izvjetaju nadlene

komisije, te eventualnim amandmanima dostavljenim u plenarnoj fazi. Nakon to se glasalo oamandmanima, glasa se o prijedlogu zakona u njegovom konanom tekstu. Ako prijedlog zakonausvoji jedan dom, prijedlog zakona upuuje se drugom domu, gdje se procedura u potpunosti ponavlja. Prijedlog zakona se smatra donesenim kada ga oba doma usvoje u identinom tekstu.

Kada se prijedlog zakona usvoji prvo u Predstavni kom domu, predsjedavaju i ga dostavljaDomu naroda u roku od tri dana. Ako tekst koji donesu oba doma nije identi an, predsjedavaju iizvje tava Dom naroda, kako bi se osnovala zajedni ka komisija.

Prvu sjednicu zajedni ke komisije sazivaju sekretari oba doma. Zajedni ka komisija ima estlanova, po tri iz svakog doma. Zajedni ka komisija nastoji posti i sporazum o identi nomtekstu. Za postizanje sporazuma neophodna je ve ina glasova svih lanova zajedni ke komisije iu toj ve ini zastupljenost sva tri konstitutivna naroda, kao i ve ina iz svakog doma.


14/17

14

Ako jedan od domova ne usvoji izvje taj zajedni ke komisije, prijedlog zakona smatra seodbijenim. Ako oba doma ne usvoje negativan izvje taj zajedni ke komisije, prijedlog zakonadostavlja se zajedni koj komsiji radi izrade novog izvje taja, u skladu sa smjernicama domova

Vrste zakonodavnih postupaka

Postoji osnovni, skraeni i hitni postupak. Osnovni postupak se sastoji od dva itanja, kao iskraeni. Ali, u skraenom postupku se svi rokovi iz redovnog zakonodavnog postupka skraujza pola.

Kada podnosi prijedlog zakona visokog stepena hitnosti ili prijedlog zakona koji nije toliko

sloen da se samo moe usvojiti ili odbaciti u potpunosti, predlaga moe u pisanoj formizatraiti od Doma da ga razmatra u jednom itanju. Dom nakon rasprave odluuje o ovomzahtjevu. Ako se zahtjev usvoji, Dom nastavlja raspravu i glasa o prijedlogu zakona. Amandmani

na zakon se ne podnose.

Ako Dom ne prihvati zahtjev predlagaa za razmatranje prijedloga zakona po hitnom postupku,Dom odluuje da li e se prijedlog zakona razmatrati po skraenom postupku ili u skladusa

opim pravilima.

Meunarodne aktivnosti

Meunarodne aktivnosti PSBiH znaajno doprinose ostvarivanju vanjskopolitikih prioritetaBiH. Ove aktivnosti se realiziraju i kroz susrete na nivou predsjednika parlamenata, delegacija,

komisija, te kroz uee na brojnim konferencijama, okruglim stolovima, seminarima,radionicama i slino.

Parlamentarna skuptina BiH u provoenju meunarodnih aktivnosti imenuje stalne delegacije meunarodnim organizacijama, grupe prijateljstva i mjeovita tijela u cilju saradnje sa drugim

parlamentima.


15/17

15

Posredstvom svojih stalnih delegacija PSBiH je lanica:- Parlamentarne skuptine Vijea Evrope; - Parlamentarne skuptine Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE);- Parlamentarne skuptine Centralnoevropske inicijative (CEI), i- Parlamentarne skuptine Interparlamentarne unije (IPU).

Osim toga uspostavljen je intenzivan kontakt sa Parlam entarnom skuptinom NATO-a iSkuptinom Zapadnoevropske unije, gdje BiH ima status posmatraa.

PSBiH ima stalne delegacije u parlamentarnim skuptinama: Vijea Evrope, Organizacije zasigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Centralnoevropske inicijative (CEI), Interparlamentarne

unije (IPU), NATO-a i PS Mediterana.

Transparentnost rada Parlamentarne skuptine BiH

PSBiH je kua otvorenih vrata i javno i na vrijeme, u potpunosti i objektivno, obavje tava javnost o svom radu.

PSBiH u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH, svim zainteresiranim

osigurava pristup raspolo ivim informacijama. Kompletni zapisnici rasprava u Domovima,zakonodavne kao i najzna ajnije aktivnosti u vezi s radom Domova i njihovih komisija, dostupnesu javnosti.

Poslovnicima Domova je regulirano da izuzetak od navedenih informacija koje se objavljuju,

predstavljaju informacije za koje se mo e oekivati da bi njihovo otkrivanje izazvalo tetu zalegitimne ciljeve sljede ih kategorija:

a) vanjske politike, interesa odbrane i sigurnosti, kao i zatite javne sigurnost; b) interesa monterane politike;

c) spreavanja kriminala i svakog otkrivanja kriminala; d) zatite postupka donoenja odluke javnog organa u davanju miljenja, savjeta ili

preporuka javnog organa, zaposlenog lica u javnom organu, ili svakog lica koje obavlja


16/17

16

aktivnost za ili u ime javnog organa, a ne obuhvata injenine, statistike, naune ilitehnike informacije;

e) druge izuzetke utvrene Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH.Meutim, Poslovnici kau daDomovi objavljuje traenu informaciju bez obzira na utvreniizuzetak, ako je to opravdano javnim interesom, i uzima jui u obzir sva ku korist i tetu kojemogu proistei iz toga, o emu odluuje Proireni kolegij.Prijedlozi i akti koje usvoje Domovi mogu biti objavljeni u tampi i drugim sredstvima javnoginformiranja.

Graanima i predstavnicima sredstava javnog informiranjaosiguran je pristup sjednicamaDomova u, za njih, posebno rezerviranom prostoru. Sjednice komisija otvorene su za javnost,

ako komisija drugaije ne odlui.

Program Otvoreni parlament

Realizacija programa Otvoreni parlament pokrenuta je 2005. godine kako bi se, putemorganiziranih sudijskih posjeta, naj iroj bosanskohercegova koj javnosti dodatno pribli io zna aji rad Parlamentarne skup tine BiH, podigao nivo transparentnosti rada ove dr avne institucije isvijesti o njenoj ulozi u procesu demokratizacije dana njeg bosanskohercegova kog dru tva.

Na ovaj na in zakonodavni proces ali i druge osnovne funkcije Parlamentarne skup tine BiH pribli avaju se naj irem krugu gra ana a sna no se promoviraju konsenzusom ustanovljeni iusvojeni ciljevi koji proisti u iz te nje da se Bosna i Hercegovina priklju i evropskim ieuroatlantskim integracijama.

Izvorna ideja programa Otvoreni parlament naknadno je oplemenjena uklju ivanjem medija irealizacijom nekoliko desetina jednosatnih televizijskih kontak-emisija Otvoreni parlament ,koje su se primarno bavile zakonodavnim aktivnostima Parlamentarne skup tine BiH. Ina e, ovaju Bosni i Hercegovini pionirski projekat je komplementaran aktivnostima koje Parlamentarna

skup tina BiH preduzima radi permanentnog informiranja javnosti, koje obuhvata: izdavanje periodi nih publikacija, saop enja, stalnu komunikaciju s medijima, vladinim, nevladinim idrugim organizacijama, odr avanje javnih rasprava, okruglih stolova, gostovanja i druge vrste

promocije.


17/17

17

Zahvaljuju i Otvorenom parlamentu , Parlamentarnu skup tinu BiH posjetilo je priblino 14 hiljada gra ana, prvenstveno u enika i studenata. Me utim, studijske posjete Parlamentarnojskup tini BiH organiziraju se, u zavisnosti od interesa i mogu nosti, i za druge kategorijegraana.

U okviru programa Otvoreni parlament tokom 2012. godine, u Parlamentarnoj skup tini BiH je realizirano 57 grupnih posjeta sa 2.883 posjetilaca iz zemlje i inostranstva. Posjete su, izme uostalog, bile iz: Sarajeva , epa, Visokog, Klju a, Konjica, Zavidovi a, Travnika, Rudog, Tuzle,Zenice, Maglaja, Ljubu kog, Drvara, Banje Luke, Nevesinja, Te nja, ali i iz Turske , kotske,Irana, Njema ke, Sjedinjenih Ameri kih Dr ava, Hrvatske, Kuvajta, Liberije, a realizirana je istudijska posjeta mladih evropskih federalista iz nekoliko zemalja.

Kao rezultat prethodnih kampanja i stalno otvorenog poziva za posjete koji se nalazi na web-

stranici PSBiH, nastavljena je praksa dolaska srednjih kola (to je bila prva ciljna grupa programa ), studenata, graana, ali i da je poja ano prisustvo nevladnih organizacija. Rezultiralo je to injenicom da je u sklopu programa u devetom mjesecu 2012.g. odr an dvodnevni Sajamnevladinih organizacija (NVO) na kom je u ee uzelo oko 40 predstavnika nevladinog sektoraiz cijele Bosne i Hercegovine. Ovo je predstavljalo najve e okupljanje predstavnika NVO na

jednom mjestu u okviru saradnje Parlamentarne skup tine BiH sa NVO.

Promotivne materijale u sklopu programa ine: flajeri Otvoreni parlament i Centar za posjetioce , publikacije Otvoreni parlament I , Otvoreni parlament II , bilteni, kao i letak zanajmla e.

parlamentarna skupština bih

Documents