PQDNA I 11C11f? Г (lOV1NA iGab длtCEli.

).~Et

jglf I I!FfiC г S7V{VE

~ 0

Ј б~ г'!. м • ~ '.,t'f и .,гп.t~r •.~. y,~ ~~ , F.f,r.. t, Ј i {rlrkt,W . Ауг .,. вмј I - А 2-%=Q ~_'

Broj Sarajevo, 24.2.2016. godine

PARLAMENTARNA sKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE DOM NARODA iv? Ognjen Tadić, predsjedatelj

Predmet : Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, dostavlja se

Na temelju с1. 94. i 95 . Poslovnika Dora naroda Parlamentame skupštine BiH ("službeni glasnik BiH" , br. 58/14, 88/15 i 96/15), kao ovlašteni predlagatelj, dostavljam Prijedlog zakona o fznrjeпama Zakona o zaštitl I dobrobiti fivotinja, radi razmatranja i usvajanja u Parlamentamoj skupštini BiH.

Imajuć i u vidu kako je Zakon fonnulirmi na jednostavan na č in, te je visokog stepena hitnosti, predlažem da se Prijedlog zakona razmatra sukladno č lanku 124. Poslovnika Dora naroda, odnosno ро hitnom postupku.

U prilogu Vam dostavljam tekst Prrjedloga zakona o iznrjeпama Zakona o zaštiti i

dobrobrtr fivotinja na hrvatskom jeziku s obrazložeпjem, proč išćeni tekst Zakona sa naznakom prijedloga izmjena, odredbe koje se mijenjaju, te elektroničku verziju Zakona. Također, u privitku je stru čno mišljenje i potpora izmjenama od Veterinarskog instituta Veterinarskog fakulteta Univeriziteta u sarajevu, izvješ će Veterinarskog instituta 0 posjeti jednoj farmi za uzgoj krznašica, kao i potpora izmjenama od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona.

s poštovanjem,

Izaslалik u Domu naroda Parlamentame skupštine BiH

Mario Kan'uiitk

Prijediog

Na temelju č lanka IV. 4а) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na _. sjednici Zastupni čkog doma, od гžanoj _._.2016. godine i na _. sjednici Dora naroda, održanoj _._.2016.godine, usvojila je

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA

Članak 1. U Zakonu 0 zaštiti i dobrobiti životinja („službeni glasnik BiH" 25/09) и č lanku 4. točka bb), briše se. Dosadašnje to čke od cc) do kk), postaju točke od bb) do јј ).

Ćlanak 2. U č lanku 43. stavak (5), briše se.

Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "službenom glasniku BiH"

Predsjedatelj Predsjedatelj 7лctupničkog doma Dora naroda

Parlamentame skupštine BiH Parlamentarne skupštine BiH

OBRAZLOŽENJE

I. USTAVNA OSNOVA Ustavna osnova za usvajanje Zakona 0 izmjenama Zakona 0 zaštiti i dobrobiti životinja sadržana je u odrebama č lanka IV 4 . a) Ustava Bosne i Hercegovine prema kojemu je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nadležna za "donolenje

zakona koji su potrebni za provodenje odluka Predsjedn&va iii za vrše пje fuпkcfja Skupštiпe Bonw 1 Hercegovine pa ovoni Usfavu", te u Aneksu I, točka 7. Međunarodnog pakta 0 gospodarskim pravima.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA Zakon 0 zaštiti i dobrobiti životinja („Službeni glasnik BiH" broj 25/09) kada je donesen gotovo u cijelosti je prepisan od Republike Hrvatske te je sadržavao i spome odredbe 0 zabrani uzgoja kиnašica, kao uostalom i ve č ina zakona koji tretiraju ovu oblast kako u zemljama okruženja tako i diljem Europe.

U međuvremenu su gotovo sve zemlje EU (osim Engleske i Austrije — uz napomenu da su u Austriji izmjene u tijeku ) izmjenile navedene odredbe kao i zemlje okruženja.

Uzgoj krznašica u BiH je jedina grana privrede koja koristi isklju č ivo дотасе resurse za proizvodnju a sva proizvodnja (100%) ide u izvoz.

Ovim izmjenama zakona otvara se mogućnost proširenja postoje ćih kapaciteta, novih upošljavалja, kao i povećanja izvoza te umanjenje vanjskotrgovinskog deficita BiH.

Naroč ito napominjem kako uzgajivač i krznašica, zbog spornih č lanaka Zakona, žive i rade pod konstantim pritiskom te se ne usuduju ulagati u proširenje proizvodnje a zbog istih odredbi se tijekom protekle godine ugasilo 30 obiteljskin gospodarstava u BiH, to jest prestali su sa proizvodnjom.

III. NAČELA NA KO.HMA JE UTEMELJEN PRIJEDLOG ZAKONA Na razini EU je, prije 16 godina, usvojena Preporuka 0 dobrobiti životinja koje se uzgajaju radi krzna, all ona nije pravno obvezujuća te je uzgoj krznašica (č inč ila, пете , kuna... ) dozvoljen ii gotovo svim zemljama EU -a kao i onim zemljama koje su u procesu pristupanja u EU.

Bitno je napomenuti i kako je 21. svibnja 2014. godine Nizozemski nacionalni sud u Haagu ukinuo zabranu uzgoja krznašica koja je trebala stupiti na snagu 2024 . godine, te se pri donošenju presude pozvao na Europsku konvenciju 0 ljudskim pravima te presudio kako je zabrana u suprotnosti sa istom , te kako je proizvodnja i uporaba krzna predmet slobode izbora svakog pojedinca , te kako zabrana proizvodnje krzna krši temeljna prava čovjeka.

IV. PROCJENA FINANCIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA PRO VEDBU ZAKONA

Za provođenje ovoga zakona nisu potrebna dodatna sredstva.

ODREDBE ZAKONA KOJE SE MIJENJAJUIDOPUNJUJU

Članak 4. (Zaštita životinja za vrijemc držanja)

Posebno je zabranjeno: a) prisiljavati životinju na rad i napore koje ona zbog svoga uzrasta iii stanja ne može podnijeti iii koji nadilaze njezinu snagu; b) napuštati životinje držane zbog društva i druge životinje d гžane pod nadzorom čovjeka; c) uzgojenu iii othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi iii je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljav алje u takvom životnom prostoru; d) nanositi bol, patnju iii ozljedu životinjama tijekom dresure; e) nanositi bol, patnju, ubijati iii ozljeđivati životiпje tijekom snimanja filmova, reklamnih poruka, izlaganja iii sli čnih namjena; f) provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu životinju na drugu, te priređivati borbe životinja, uklju čujuć i borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova, te i svih ostalih životinja; g) huškati životinje na čovjeka, osim pri dresuri službenih pasa ministarstva unutarnjih poslova i vojske; h) obavljati operativno-kozmeti čke i kirurške zahvate na životinjama koji nisu propisani kao osobeni pojedinim pasminama, 0 čemu се Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured) donijeti propise; i) hraniti živim životinjama druge životinje; ј ) koristiti žive kralježnjake kao mamce u lovu i ribolovu; k) onemogućavati kretanje životinji na na čin kojim joj se nanosi bol, patnja iii ozljeda; 1) bolesne, ozlijeđene iii životinje s vidljivom manor koristiti u zaprezi iii pod sedlom; m) poticati rast životinje dodavanjem u branu tvari s farmakološkim djelovanjem s ciljem poticanja роиесалја tjelesne mase; n) odstranjivati glasnice peradi i psima; 0) bolno potkivati kopitara; p) odstranjivati kaпdže mačkama; r) spolno zlorabiti; s ) pojesti životinju koja je ku ćni ljubimac; t) isprobavati streljivo na životinji; u) za vrijeme treninga iii drugih sportskih natjecanja iii sli čпih priredaba na životinji primjenjivati mjere koje uzrokuju znatne bolove, patnje iii ozljede i koje mogu utjecati na sposobnost životinja, kao i životinjama davati sredstva za doping; v) na silu hraniti životinju, osim u slu čaju kada je to medicinski opravdano; z) davati životinji hranu koja joj uzrokuje patnju, bol i štetu; aa) upotrebijavati nedopuštene zamke za hvatanje životinja; bb) uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna; cc) držati životinje u cirkusima, te ih koristiti u cirkuskim predstavama sa drugim životiпjama; dd) organizirati utrke pasa na tvrdim podlogama; ee) koristiti tehni čke uređaje, pomagala iii naprave kojima se u obliku kazne utje če па ponašanje životinja, uklju čujuć i bodljikave ogrlice iii sredstva koja uklju čuju upotrebu elektri čne struje iii kemijskih tvari; ft) uzgajati životinje па nač in da trpe bol, patnju i strah, te ih namjerno ozlje đivati, protivno pravilima struke, odnosno najnovijim znanstvenim dostignu ć ima, te uvoziti i

prodavati životinje koje ро [јеси iz takvoga uzgoja; gg) povećavati agresivnost životinja selekcijom iii drugim metodama; hh) davati žive životinje kao nagrade u igrama na sre ću; ii) prisiljavati životinje na ponašалje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede iii strah; jj) izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno pгihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu iii nedostatku kisika, č ime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede iii strah; kk) zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, isiiranu i njegu.

Članak 43. (Rok za donošenje podzakonskih akata)

(1) Podzakonski akti iz ovoga Zakona bit се doneseni u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Imatelji pasa i ma čaka dužпi su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mikročipirati i upisati u registar svoje ku ćne životinje rodene, odnosno fad kojima je ste čeno vlasništvo prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Skloništa za životinje iz č lanka 28. ovoga Zakona moraju biti osnovana u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Dok tijela predvi đena ovim Zakonom ne osnuju skloništa za životinje iz č lanka 28. ovoga Zakona, veterinarske stanice се, u suradnji s nadležnim op ćinskim tijelima, provoditi kastraciju, sterilizaciju i obilježavanje napuštenih životinja, naro č ito pasa lutalica, te njihovo ponovno puštanje na mjesta prirodnog st ал išta, a u svrhu stabilizacije populacije napuštenih životinja kontrolom njihove reprodukcije u kratkom roku.

(5) Odredba o zabrani uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna iz č lanka 4. ovoga Zakona stupit се na snagu 2018. godine.

ZAKON O ZAŠTITI DOBROBITI ŽIVOTINJA (Neslužbeni pro čišćeп i tekst')

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Č lanak 1. (Predmet)

(1) Ovim se Zakonom ureduje odgovornost Ijudi za zaštitu i dobrobit životinja glede držanja, smještaja i hranidbe, zaštite od zlostavljanja, zaštite životinja pri usmr ć ivanju iii kianju, stresa pri prijevozu, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama, - uspostava eti čkog povjerenstva i stru čnog vijeća, te nadzor fad provedbom ovoga Zakona i kaznene odredbe za prekršitelje zakona. (2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na sve životinje koje imaju razvijena osjetila za fadražaj i živ čani sustav za registriranje nadražaja koji mogu dovesti do bola. (3) Odtedbe ovoga Zakona primjenjivat се se i na druge organizme za koje ne postoji sigurnost imaju 1i svojstva životinje iii ne.

С lапдк 2. (Značenje pojmova)

U ovome Zakonu pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: a) Analgezijaje postupak smanjenja iii isključenja osjećaja boli u životinje, bez gubitka svijesti; b) Anestezija je postupak isklju čenja osjetljivosti u životinje; c) Eutanazija je poseban na č in usmrć ivanja koji iskijučuje patnju i bol životinja; d) Higijenski servis je služ бa za prikupljanje napuštenih, izgubljenih i uginulih životinja, koju utemeljuju pravne osobe sukiadno odredbama ovoga Zakona; e) Imatelj iii posjednik životi пje је бzička iii pravna osoba koja je posjednik životinje iii bib o koja druga osoba koja je stalno iii povremeno: I) posjednik životinje; 2) odgovorna Hi zadužena za životinju; 3) odgovoma za čuvanje i nadzor djece mlađe od 16 godina koja posjeduju životinju, odnosno koja se bavi držanjem, zaštitom, uporabom, uzgojem, upravljanjem, obučavanjem, prijevozom iii prodajom životifje; f) Izgubljena životinja je ona životinja koja je napustila posjednika bez njegove volje i оп је traži; g) Korisnik lovišta је organizacija koja gospodari lovištem; h) Kućni Ijubimci su psi, дотасе mačke, domaće ptice, mali glodavci, terarijske, akvarijske i druge životinje, koje se uzgajaju i1i drže zbog društva, rekreacije, zaštite iii pomoć i čovjeku; i) Nadležno tijelo za provo đenje ovoga Zakona je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo); ј ) Nadležni ministar je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; k) Napuštena životinja је kućna životinja koju je posjednik svjesno napustio; 1) Pokus je svaki zahvat iii postupak na životi пjama u znanstve пoistraživa čke iii nastavne svrhe koji može uzrokovati bol, patnju, trpljenje, nepopravljivu štetu iii smrt, au i isključujuć i najmanju bolnu metodu prihvaćenu u suvremenoj praksi (tzv. humana metoda) za ubijanje iii ozfačavanje životinja. Pokus poč inje kada se životinja priprema za ispitivanje, a završava kada prestaju posljednja promatranja životinje u pokusne svrhe. Isklju č ivanje boli, trpljenja, patnje iii nepopravljive štete uspješno se postiže uporabom anestezije iii analgezije iii drugim metodama;

1 Neslužбeni pročišćeni tekst sadrži zakon 0 dobrobiti životinja (" Službeni glasnik BiH" 25/09) i prijedlog izmjene-оглдсел podebIjanim slovima.

m) Omamljivanje je obvezni postupak prije klanja koji, primijenjen na životinji, uzrokuje gubitak svijesti i osjeta i traje dok ne nastupi smrt; n) Prijevoznik je fizi čka iii pravna osoba koja obavlja prijevoz živih životinja; 0) Skloništa za životinje su prostori u kojima se smještaju pronađene (napuštene i izgubljene) životinje na daljnju brigu i mogu će udomljavanje; p) Veterinarje doktor veterinarske medicine iii diplomirani veterinar s veterinarskom licencijom; r) Veterinarski tehni čar је osoba koja pod nadzorom veterinara obavlja pojedina čne veterinarske poslove u veterinarstvu sukladno Zakonu 0 veterinarstvu u BiH; s) Životinje za držanje su životinje koje se drže iii uzgajaju za proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, kože, krzna iii u drnge gospodarske svrhe;

t) Životinje iz zooloških vrtova su životinje koje slobodno žive, koje se slobodno izlažu u stalnom objektu najmanje sedam dana u godini, osim cirkusa i trgovina

kućnim Ijubimcima.

Članak 3. (Zabrana ubijanja i ziostavljanja)

Zabranjeno je životinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol, patnju i štetu, zlostavljati je i namjemo izlagati stresu i strahu.

POGLAVLJE II. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA VRIJEME DRŽANJA I UZGOJA Č lanak 4.

(Zaštita životinja za vrijeme držanja) Posebno je zabranjeno: a) prisiljavati životinju na rad i napore koje ona zbog svoga uzrasta iii stanja ne može podnijeti i1i koji nadilaze njezinu snagu; b) napuštati životinje držane zbog društva i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka; c) uzgojenu iii othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi iii je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru; d) nanositi bol, patnju iii ozljedu životinjama tijekom dresure; e) nanositi bol, patnju, ubijati iii ozljeđivati životinje tijekom snimanja filmova, reklatnnih poruka, izlaganja iii sli čnih namjena; f) provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu životinju na drugu, te priređivati borbe životinja, uključujući borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova, te i svih ostalih životinja; g) huškati životinje na čovjeka, osim pri dresuri službenih pasa ministarstva unutarnjih poslova i vojske; h) obavljati operativno-kozmeti čke i kirurške zahvate na životinjama koji nisu propisani kao osobeni pojedinim pasminama, a čemu се Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured) donijeti propise; i) hraniti živim životinjama druge životi пje; ј ) koristiti žive kralježnjake kao mamce u lovu i ribolovu; k) onemogućavati kretanje životinji па пač in kojim joj se nanosi bol, patnja iii ozljeda; 1) bolesne, ozlijeđene iii životinje s vidljivom manor koristiti u zaprezi iii pod sedlom; m) poticati rast životinje dodavanjem u hranu tvari s farmakološkim djelovanjem s ciljem poticanja pove ćanja tjelesne mase; n) odstranjivati glasnice peradi i psima; 0) bolno potkivati kopitara; p) odstranjivati kandže ma čkama;

г ) spolno zlorabiti; s ) pojesti životinju koja je ku ćni ljubimac; t) isprobavati streljivo na životinji; u) za vrijeme treninga iii drugih sportskih natjecanja i1i sličnih priredaba na životinji primjenjivati mjere koje uzrokuju znatne bolove, patnje iii ozljede i koje mogu utjecati na sposobnost životinja, kao i životinjama davati sredstva za doping; v) na situ hraniti životinju, osim u slu čaju kada je to medicinski opravdano; z) davati životinji hranu koja joj uzrokuje patnju, bol i štetu; aa) upotrebijavati nedopuštene zamke za hvatanje životinja; 1►lэ}-uzt;ajnti živet "~~_~:.:.•,- cc) držati životinje u cirkusima, te ih koristiti u cirkuskim predstavama sa dnagim životinjama; dd) organizirati utrke pasa na tvrdim podlogama; ee) koristiti tehni čke uređaje, pomagala i1i naprave kojima se u obliku kazne utje če па ponašanje životinja, uklju čujuć i bodljikave ogrlice iii sredstva koja uključuju upotrebu elektri čne struje iii kemijskih tvari; ff) uzgajati životinje na nač in da trpe bol, patnju i strah, te ih namjemo ozljedivati, ptotivno pravilima strike, odnosno najnovijim znanstvenim dostignu ćima, te uvoziti i prodavati životinje koje potje ču iz takvoga uzgoja; gg) povećavati agresivnost životinja selekcijom iii drugim metodama; hh) davati žive životinje kao nagrade u igrama na sre ću; ii) prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede iii strah; jj) izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu iii nedostatku kisika, č ime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede iii strah; kk) zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu.

Č lanak 5. (Dužnosti posjednika životinje)

(1) Posjednik životinje, ovisno 0 vrsti, pasmini, njenoj starosti i fiziološkim potrebama, dužan је životinju: a) braniti i pojiti prema njenim fiziološkim potrebama; b) njegovati i osigurati joj zdravstvenu zaštitu; c) smjestiti je u prostor koji joj je dostatan i ispunjava odgovaraju će uvjete za kretanje, ako je privezana iii zatvorena; d) osigurati životinjama koje se drže u zatvorenim prostorima dovoljno svjetlosti, topline, vlage, provjetravanja i higijenu prostora; e) osigurati takav sustav nadzora životinja koje se drže u zatvorenim prostorima da u slučaju nesretnog slu čaja posjednik životinja može reagirati nix propisani na č in; 1) ne izlagati životinju ekstremnoj toplini iii hladnoć i; g) osigurati životinji dovoljno kretanja. (2) Ured poб iže propisuje uvjete i način držanja životinja, kao i na čin osposobijavanja osoba koje se brinu 0 životinjama.

Č lanak б . (Zaštita ku ćnih Ijubimaca)

(1) Kućni ljubimci moraju imati životne uvjete sukladne njihovim potrebama. (2) Nadležno ministarstvo nix prijedlog Ureda pob1iže propisuje uvjete koji se odnose nix дггалје i dobrobit kućnih Ijubimaca, kao i na č in označavanja životinja. (3) Zabranjeno je držati kao ku ćne Ijubimce životinje koje su zašti ćene, divlje životinje, te životinjske vrste i pasmine koje su opasne za život.

(4) Imatelji kućnih Ijubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom.

Članak 7. Uzgoj kućnih životinja namijenjenih prodaji ne može zapo četi bez rješenja 0

ispunjavanju uvjeta koje donosi nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda.

Članak 8. (Registracija ku ćnih ljubimaca)

(I) Posjednici pasa i ma čaka dužni su registrirati pse i ma čke u veterinarskoj organizaciji koja vodi upisnik životi пja u roku od sedam дanа od dana stjecanja vlasništva. (2) S ciljem identifikacije, sve životinje trebaju biti trajno огпаселе , a posjednici pasa i mačaka dužni su trajno ozna č iti pse i mačke s ротоси mikroč ipa, što obavlja samo veterinar. Zabranjeno je uklanjati mikro čip, osim u slučaju ako za to postoje opravdani zdravstveni razlozi. (3) Ured се voditi registar svih ozna čenih pasa i mačaka.

Članak 9. (Prodaja ku ćnih ljubimaca)

(1) Kućni ljubimci ne smiju se prodavati osobama mlađim od 18 godina, osim ako imaju dopuštenje (ako su u pratnji) roditelja iii skrbnika. (2) Zabranjena je prodaja egzoti čnih životinja i životinja koje su z л ~tićene zakonom. (3) Zabranjena je prodaja ku ćnih ljubimaca na цžnicama i sajmovima. (4) Prodaja ku ćnih ljubimaca dopuštena je samo u trgovinania za prodaju ku čnih ljubimaca koje ispunjavaju posebne uvjete i za to imaju izdano rješenje nadležnog organa: a) da se za svaku životinju osigura dokaz 0 njenom podrijetlu i zdravstvenom stanju; b) da su djelatnici trgovina osposobtjeni za brigu 0 životinjama i za izdavanje pisane upute 0 odgovarajućem nač inu držanja životinja koje prodaju. (5) Zabranjeno je prodavati pse i ma čke u trgovinama za prodaju ku ćnih ljubimaca. (6) Posebne uvjete iz stavka (4) ovoga članka, te uvjete za osposobijenost osobija i način propisivanja upute iz stavka (4) točka b) ovoga č lanka propisuje nadležni organ.

POGLAVLJE III. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PR! OBAVLJANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZOOTEHNIČKIH ZAHVATA

Članak 10. (Odnos prema zdravlju životinja)

(1) Dužnost i obveza posjednika životinje je da traži pomo ć veterinara u slu čaju ozljede i bolesti životinje, pri okotu iii u slučaju drugih bolesnih stanja. (2) Veterinar je dužan pcužiti hitnu veterinarsku pomo ć .

Č lanak 11. (Intervencije na životinjama)

(1) Svi operacijski i zootehni čki zahvati na životinjama moraju se izvoditi uz primjenu anestezije, koju mora dati doktor veterinarske medicine. (2) U slučaju kada lokalna anestezija životinji ne može otkloniti bol, primjenjuje se орса anestezija. (3) Izvođenje zahvata bez anestezije koji kod životi пje uzrokuju bol, smatrat се se zlostavljanjem f.ivotinje i naredit се se mjere iz с 1. 41. i 42. ovoga Zakona. (4)Anestezija se ne daje pd: a) opasnosti od uginu ća, ugušenja, iskrvarenja i sli čno; b) označavanju životinja;

с) veterinarsko-dijagnosti čkim postupcima; d) uzrokovanju ve će boli anestezijom nego što je zahvatom prouzrokovana životinji iii ako se pri sli čnim zahvatima na ljudima u pravilu tie daje anestezija; e) anestezija se ne daje pri slijedeć im zootehničkim zahvatima: 1)odstranjivanju rogova iii sprečavanju rasta rogova goveda mlađ ih od šest tjedana; 2) skraćivалju elasti čnim prstenovima reps janjadi mlađoj od osam dana; 3) skrać ivалju repa prasadi mla đoj od četiri dana, kao i janjadi mla đoj od osam dana; 4) skraćivanju zuba prasadi mla đoj od osam dana, ukoliko je to potrebno za zaštitu životinje, majke i бгасе i sestara;

5) skrać ivanju vrhova kljunova peradi u intenzivnom uzgoju, kao i k'junova pili ća mladih od 10 dana; 6) uklanjanju posljednjeg č lanka nožnog prsta koji nosi kandže kod tovljenih pili ća koji trebaju služiti kao rasplodni pijetlovi, tijekom prvog dana života.

С lдпак 12. (Am putacija)

(1) Zabranjena je djelomi čna iii potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela. (2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga č lanka, djelomi čna iii potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela dopuštena је : a) ako za pojedine operacijske zahvate postoji veterinarsko-medicinska indikacija; b) и s'исаји kada je kastracija i1i sterilizacija potrebna radi spre čavanja rađanja neželjenih životinja; с) pri skrać ivanju repova pasa kod kojih je zahvat u njihovu korist. (3) Amputacija je dopuštena i u slučaju iz č lanka 1 1. stavak (4) točka e) ovoga Zakona.

POGLAVLJE IV. USMRĆ IVANJE ŽIVOTINJA

С lдпак 13. (Usmrć ivanje)

Usmrćivanje životinja može se provesti ako: а) је usmrć ivanje životinje kralježnjaka potrebno radi održavanja prirodne ravnoteže u lovištu, sukladno Zakonu 0 lovstvu ("služбene novine FBiH", broj 4/06 i "s'užbeni glasnik Rs ", broj 4/02); b) se odvija u okvina mjera za uništavanje šteto čina, a na drugi se način tie može spriječ iti, onda se usmrć ivanje smije provesti samo ako to neće prouzro č iti više od nužnih bolova.

Članak 14. (Eutanazija)

(1) Eutanazija životinja može se provesti ako: a) se životinja tie može izliječ iti, a ostanak u životu uzrokovat се joj nepotrebne bolove i patnju; b) je životinja dostigla visoku starost te joj otkazuju osnovne životne funkcije; с ) životinja boluje od neizlje č ive i/i1i zarazne bolesti, osobito one koja može ubnoziti 'Jude; d) je životinja opasna za okolinu; е ) је životinja u agoniji. (2) Za s'učajeve iz stavka (1) toč . a) i b) ovoga č lanka 0 usmrć ivanju od'učuje posjednik životinje, na preporuku veterinara, a za slučajeve iz stavka (1) toč . c), d) i е) ovoga с ]anka veterinar.

Članak 15.

(Na čin usmrčivanja) (1) Životinju može usmrtiti osoba osposobijena za te poslove - doktor veterinarske medicine. Usmrćivалje se vrši na na č in koji се životinji osigurati brzu smrt, bez patnje koja se mote izbje ć i. (2) Uništavanje glodavaca (deratizaciju) obavljaju veterinarske organizacije registrirane i osposobljene za te poslove, na na č in koji čе životiпjima prouzrokovati što manje boli i zlostavlj алja. (3) Usmrć ivалje životinja koje je protivno odredbama ovoga č lanka smatrat се se zlostavljanjem životinja i narediti се se mjere iz с1. 41, i 42, ovoga Zakona.

POGLAVLJE V. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI KLANJU Č lanak 16.

(Omamljivanje i klanje) (1) Životinja se smije klati samo ako je prije iskrvarenja bila omamljena, osim ako se radi a posebnom postupku klanja odre đenim vjerskim obredorn iii ako je životinja u agoniji. (2) Omamljivanje se izvodi na stru čал nač in: a) mehani čkim načinom; b) elektri čnim načinom i c) plinom. (3) Omamljivanje i klanje mora obavljati osposobijena osoba koju је Ured licencirao i koja ne smije koristiti sredstva za omamljivanje kojima se životinji nanosi nepotrebna bo1. (4) Ured се pob1iže propisati uvjete za obavljanje ritualnog klanja.

Č lanak 17. (1) U klaonici se sa životinjama mora postupati na sljede ć i nač iп : a) životinju za klanje potrebno je po prispije ću istovariti iz prijevoznog sredstva uz upotrebu odgovaraju će opreme, kako bi životinje poštedjeli uznemirenosti, straha, patnji i bolova; b) kretалje životinje unutar kniga klaonice do prostora za smještaj treba se odvijati pažljivo i bez nanošenja boli, uz primjenu odogovaraju ćeg pribora za vo đenje; c) klaonice moraju biti opremljene odgovaraju ćim oborima iii stajama u kojima životinje trebaju biti smještene, zašti ćene od nepovoljnih klimatskih uvjeta, luanjene i napajane do кlалја ; d) životinje neposredno prije kianja moraju biti omamljene odgovaraju ćim postupcima, kojima se moraju dovesti u stanje neosjetljivosti i u tom stanju usnuuiti. (2) Klanje se mora obaviti upotrebom odgovaraju će opreme. (3) Bolesne i ozlijeđene životinje potrebno je klati na samom kraju, poslije klanja zdravih životinja, bez dodatnog izazivanja boli i тисепја . (4) Nadldno ministarstvo, na prijedlog Ureda, po Ь1iže propisuje uvjete za тл štitu životinja pri klanju. (5) Životinja se пе smije zaklati ako nije obavljen veterinarski pregled prije klanja i ako nije omamljena na propisan i stru čan načiп .

POGLAVLJE VI. ZAŠTITA ŽIVOTINJA Pit! PRIJEVOZU Članak 18.

(Prijevoz životinja) (1) Životinje koje se prevoze cestovnim, željezni čkim iii zračnim prijevozom trebaju imati odgovaraju ći prostor, ovisno a vrsti životinje, s dovoljnom ventilacijom, biti zašti ćene od nepovoljnih vremenskih uvjeta i imati osiguranu dovoljnu koli č inu vode i hrane.

(2) Pri prijevozu vodenih životinja, koli č ina vode u kojoj se nataze mora biti dovoljna broju životinja koje se prevoze. Mora se izbje ći rast temperature vode i smanjenje količ ine kisika i tie smiju se hraniti (3) Utovar, pretovar, istovar i prijevoz životi пja mora se obaviti na način koji neće kod životinja izazvati stvaranje boli i1i zlostavljanje životinje. (4) Prijevoz životinja mogu obavljati lizi čke i pravne osobe koje su registrirane za tu djelatnost. Prijevozna sredstva kojima se prevoze životinje moraju biti ozna čena propisnom oznakom. (5) Ured poб iže propisuje uvjete za utovar, pretovar, istovar i pregled životinja prilikom uvoza, izvoza i unutamjeg prometa.

Članak 19. (1) Zabranjeno je prevoziti životinje ako bi se prijevozom izazvale patnje, bol, тисепја , oboljenje i uginuća životinja, primjerice: a) utovar i prijevoz tijekom velike vru ć ine iii hladnoće; b) prijevoz u nepokrivenim kamionima, vagonima i dijelu plovila, pri čemu životinje nisu zaštićene od klimatskih uvjeta; c) prijevoz u zatvorenim prijevoznim sredstvima, kavezima i spremnicima ako u njima nije osigurano prozra č ivanje; d) prijevoz životinja osjetljivih na niske iii visoke temperature ako tijekom prijevoza nije osigurana odgovaraju ća temperatura; e) prijevoz bez osigurane minimalne propisane površine za svaku životinju; I) prijevoz bez osiguranja od samoozlje đivanja životinje, ozljedivanja drugih životinja iii ispadanja iz prijevoznog sredstva; g) prijevoz bez osiguranog hranjenja, napajalija i odomora životinja u propisanim razmacima; h) prijevoz bolesnih životinja iii u slučaju postojanja sumnje da su bolesne ako nije osigurana veterinarska ротос ; i) prijevoz životinja za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti; ј ) prijevoz vodenih životinja и posebnim prijevoznim sredstvima i1i spremnicima bez dovoljne količ ine vode, odgovaraju će temperature i kisika; k) prijevoz ženki u zadnoj četvrtini bremenitosti, ženki u prvih 48 sati nakon okota i njihove mladunčadi, osim ako je potrebna hitna veterinarska intervencija; I) zabranjeno je prevoziti materijale u istom prijevoznom sredstvu koji bi mogli biti opasni za njihovo zdravlje i život. (2) Obavljanje prijevoza na jedan od na č ina iz stavka (1) ovoga č lanka smatra se тисепјет životinja. (3) Prijevoznik je dužan osigurati zaštitu od opasnih i divljih životinja, te njihovu fizičku zaštitu, a prijevozno sredstvo mora biti отпасепо tako da upozorava na prijevoz opasnih iii divljih životinja. (4) Prijevoznik je dužan odrediti osobu koja се se tijekom prijevoza brinuti 0 ispunjavanju propisanih uvjeta za transport životinja, njihovom napajanju, hranjenju i odmoru, a koja mora biti stru čno osposobijena, č iji program obuke, osposobijavanja i obučenosti propisuje nadležno ministarstvo. (5) PH utovaru, istovaru, pretovaru i tjeranju zabranjenaje upotreba predmeta kojima se životinji izravno nanosi bol. POGLAVLJE VII. ZAŠTITA DIVLJIII ŽIVOTINJA

Članak 20. (Divlje životinje)

Zabranjuju se radnje kojima se divlje životinje u prirodi, kao populacija ili jedinke, izlažu zlostavljanju iii se trajnije o пemogućavaju u obavljanju ftzioloških funkcija (hranjenja, napajanja, razmnožavanja) raznim zahvatima, poput:

a) onemogućavanja pristupa vodi ograđ ivanjem, onečišćenjem, tjeranjem i slično; b) uništavanja cijelog staništa iii njegovih dijelova bitnih za opstanak neke vrste; с) unošenja sVanih životinjskih vrsta u stanište; d) hvatanja živih životinja iii usmrć ivanja životinja na na čin koji uzrokuje trajnije patnje; e) drugih zahvata sa štetnim posljedicama.

Č lanak 21. (Prirodna staništa)

Korisnici lovišta moraju osigurati divljim životinjama u prirodnim staništima: a) sve potrebne uvjete za biološki opstanak prirodne populacije u sklopu ekološke ravnoteže; b) sariiranje moguć ih zatečenih iii novonastalih рогетесаја u staništu; c) veterinarsko-zdravstvenu zaštitu.

Č lanak 22. (Lov)

Posebnim propisima koje donosi nadležno ministarstvo (za zaštitu okoliša) bit се utvrđen broj i način lova, vrste divljih životinja koje se mogu loviti i pecati, kao i druge aktivnosti vezane uz zaštitu i dobrobit divljih životinjskih vrsta.

Č lanak 23. (Uzgoj divljih životinja)

Zabranjeno је uzgajati divlje životinje, osim u slučaju: a) uzgoja u zoološkim vrtovima; b)radi spašavanja pojedinih životinjskih vrsta.

POGLAVLJE VIII. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, CIRKUSIMA I NA IZLOŽBAMA

Članak 24. (Dužnosti posjednika zooloških vrtova)

Posjednici životinja u zoološkim vrtovima i na i гložbama moraju, uz poštovanje ovoga Zakona, osigurati i: a) nastambe koje prostorom i opremom zadovoljavaju osnovne potrebe svake životinjske vrste, te osim zatvorenog još i otvoreni prostor za kretanje; b) primjerenu hranu i vodu u potrebnim dnevnim koli činama; c) poVebnu veterinarsku zaštitu i lije čenje; d) humani odnos zaposlenog osobija prema životinjama; e) zaštitu životinja od posjetitelja; ђ zaštitu posjetitelja od životinja.

Č lanak 25. (Zoološki vii)

(1) Zoološki vrt mote se osnovati ako su pored opć ih uvjeta ispunjeni i uvjeti iz č lanka 24. ovoga Zakona. (2) Suglasnost za osnivanje zooloških vrtova donosi nadležno tijelo entiteta i Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine. (3) Izložbe životinja mogu se održavati nakon što nadležna tijela entiteta i Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine izdaju suglasnost za odobrenje održavanja predstava i izložbi, na temelju zahtjeva i priložene dokumentacije 0 podrijetlu i zdravstvenom stanju životinja. (4) Uvjete za osnivanje i tad zoološkog vrta, te uvjete za održavanje izložbi životinja

propisuje Ured. Č lanak 2б .

(sputann'jc životinja) Zabranjeno je vodenje i nastupanje s posebno sputanim životinjama (npr. medvjedima) te sa životinjama s tjelesnim manama.

POGLAVLJE IX. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Č lanдk 27.

(Napuštene i izgubl jene životinje) (1) Napuštenim i izgubljenim životinjama potrebno je osigurati odgovaraju ć i smještaj i osigurati im veterinarsko-zdravstvenu ротос . (2) Osoba koja nade napuštenu iii izgubljenu životinju dužna је 0 tome obavijestiti najb І ižu veterinarsku organizaciju iii sklonište za životinje. (3) Ako je životi пja bolesna iii ozlijedena, te se ne može izliječ iti, potrebno joj je oduzeti život na na čin koji uzrokuje minimalnu bol, patnju iii trpljenje (eutanazirati). (4) Zabranjeno je паривсепе i izgubljene životinje iskoristiti u svrhu vršenja pokusa.

Članak 28. (skloništa za životinje)

(I) Vlasnik skloništa za životinje dužan је : a) osigurati životinjama dovoljnu koli činu hrane i vode; b) osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja; c) osigurati dovoljno životnog prostora za svaku životinju i omogu ćiti joj dovoljno kretanja; d) voditi evidenciju 0 svakoj zbrinutoj životi пji; e) voditi evidenciju 0 svakoj udomljenoj životinji; f) obaviti obveznu sterilizaciju i kastraciju svih pristiglih napuštenih i izgubljenih životinja nakon isteka roka iz stavka (2) ovoga članka; g) primati prijave 0 napuštenim i izgubljenim životinjama; h) angažirati se na udomljavanju životinja i ргопа lахепји posjednika; i) mikročipirati svaku pristiglu životinju ukoliko ve ć nije mikročipiraпa. (2) Posjednik životinje ima pravo zahtijevati povrat životinje koja je na đena i smještena u sklonište osam dana od dana smještanja u sklo пište, u protivnom se životinja može dodijeliti dnigoj zainteresiranoj osobi. (3) Osoba koja udomi pronadenu životinju dužna је potpisati izjavu 0 udomljavanju životinje. (4) sklonište za životinje osniva fizi čka iii pravna osoba, jedinica 1okalne samouprave, op ć ina, grad, kanton iii entitet. (5) Nadležno upravno tijelo kantona, grada iii opč ine izdaje dozvolu za osnivanje skloništa za životinje na temelju uputa koje propisuje nadiežno ministarstvo, a na prijedlog Ureda, te vodi upisnik skloništa za životi пje.

Č lanak 29. (Iligijenski servis)

(I) Napuštene i izgubljene životinje skupljaju djeiatnici higijenskog servisa na na č in kojim životiпji nanose najmanje boli i patnji i predaju ih u skloništa za životinje. (2) Ako je pronađena divlja životinja, higijenski servis obvezan je naj б ižem lovačkom društvu podnijeti zahtjev za njezino vra ćaпje u prirodu, ukoliko je to moguće, iii se u protivnom životinja predaje najб ižem zoološkom vrtu koji je opremijen za njezino primanje. Ukoliko ni zoološki vii nije u mogućnosti primiti životinju, ona se usmrćuje. (3) Ako je pronadena posebno zašti ćena divlja životinja, obavještava se tijelo državne

uprave nadležno za poslove zaštite prirode i okoliša, koje donosi odluku 0 daljnjem postupku. (4) Nadležno tijelo uprave kantona, grada iii općine izdaje dozvolu za osnivanje higijenskog servisa za životinje, na temelju uputa koje propisuje nadležno ministarstvo, a na prijedlog Ureda.

Članak 30. (Financiranje skloništa i higijenskih servisa)

Skloništa i higijenski servisi financiraju se iz: a) ртотасипа entiteta, kantona, gradova i op ć ina; b) drugih vidova financiranja (donacije, pokloni itd.).

POGLAVLJE X. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA POKUSE I DRUGA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA

Članak 31. (Pokusi na životinjama)

(1) Pokuse na životinjama mogu obavljati pravne osobe koje su registrirane za izvođenje pokusa i imaju odobrenje nadležnog ministarstva za obavljanje pokusa na životinjama. (2) Pokusi na životinjama iz stavka (1) ovoga č lanka mogu se odobriti samo ako se pretpostavljena bol, patnja iii ozljeda životinja može eti čki opravdati očekivanim rezultatima koji su bitni za 'Jude iii životinje, odnosno znanost. (3) Odobrenje za obavljanje pokusa nad živim životinjama izdaje se kada: a) nije moguče nabaviti ljudske stanice iii tkivo za obavljanje pokusa; b) ako raspoloživa tehnologija ne zadovoljava zahtjeve istraživanja. (4) Svaki pokus potrebno je izvoditi na najmanjem mogu ćem broju životinja. Prije početka, tijekom i prate ć i izvođenje pokusa, životinju je potrebno dovesti u stanje anestezije iii analgezije ako to dopušta na č in izvođenja pokusa. (5) Odobrenje za obavljanje pokusa nad životinjama ne smije se izdati radi: a) isprobavanja опгхја , streljiva iii pripadajućeg pribora; b) istraživanja iii razvoja proizvoda od duhana i alkohola; с) istraživanje kemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju predmeta u орčој upotrebi; d) istraživanja и kozmetičke svrhe. (6) Odobrenje za obavljanja pokusa iz stavka (1) ovoga članka izdaje se za konkretan pokus iii seriju pokusa. Odobrenjem se utvrđuje rok važenja odobrenja za provo đenje pokusa. (7) Imatelji pokusnih životinja duž пi su: a) pokusnim životinjama pružiti smještaj, hranu, vodu i brigu odgovaraju ču njihovom zdravlju i dobrobiti; b) svesti na minimum ograničenja u svrhu zadovoljenja njihovih psihičkih i etioloških potreba; c) nadgledati okruženje u kojemu se nalaze; d) svakodnevno provjeravati njihovu dobrobit i zdravstveno stanje; e) otkloniti uzroke nezgoda, trpljenja i boli na najbrži mogu ći nač in; f) obilježiti životinje i voditi evidenciju. (8) Odluku 0 uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje se bave obavljanjem pokusa fad životinjama donosi nadležno ministarstvo.

Č lanak 32. (Pravne osobe registrirane za obavljanje pokusa)

(1) Pokuse na životinjama mogu obavljati visokoškolske i znanstvenoistraživa čke ustanove te stručne pravne osobe koje su registrirane za obavljanje pokusa na

životinjama ako ispunjavaju odredbe utvr đene č lankom 31. ovoga Zakona. Nadležno tijelo donijet се podzakonski akt kojim se propisuje obavljanje pokusa. (2) Pravna osoba koja izvodi pokus na životinji mora imati zaposlenog stru čnjaka za zaštitu životinja s potrebnim znanjem iz tog podničja. Stručnjak га zaštitu životinja priprema obrazloženje za vo đenje pokusa i odgovoran je za njegovo vo đenje. (3) Орсе odobrenje za obavljanje pokusa na životinjama mogu dobiti stru čnjaci koji poznaju fiziologiju i ponašanje životinja, tj. veterinari i biolozi s užom specijalnosti iz zoologije, a na zahtjev za svaki pojedina čni pokus: liječnici, agronomi - sto čari, farmakolozi, (stomatolozi). (4) Osobe koje izvode pokus iii sudjeluju u njemu i osobe koje se brinu o životinjama tijekom pokusa trebaju imati odgovaraju ć i stupanj znanja i oбučenosti. Osobe koje su posebno zadužene za izvodenje iii riadzor nad izvo đenjem pokusa trebaju dobiti upute iz odgovaraju ć ih znanstvenih disciplina, a kojih se trebaju pridržavati radi spretnosti u radu i zaštite laboratorijskih životinja, za odgovaraju ć i pokus. Oni се morati imati zadovoljavajući stupanj obučenosti za izvršenje zadatka.

Č lanak 33. (Pokusi in nastavne svrhe)

Pokusi na životinjama u nastavne svrhe dopušteni su samo ako se ne mogu posti ć i zadovoljavajući rezultati drugim nastavnim pomagalima (npr. slike, modeli, pripravci, računalni programi i s1.).

Č lanak 34. (Eti čko povjerenstvo)

(1) Nadležni ministar, zajedno s federalnim ministrom okoliša i turizma i ministrom znanosti i tehnologije Republike Srpske, osniva Eti čko povjerenstvo koje ima sedam č lanova, uključujući ugledne prirodnjake, medicinare, veterinare i znanstvenike, kao i predstavnike nevladinih organizacija koji imaju zaštitu životinja kao zakonsku obvezu. (2) Pri izboru č lanova Etičkog povjerenstva mora se voditi тасипа 0 eventualnom sukobu interesa. (3) Eti čko povjerenstvo daje savjete 0 pitanjima etike i dobrobiti životinja и postupcima upotrebe životinja u pokusima. (4) Zabranjeno je izvoditi pokuse iii testove na životinjama bez pozitivnog mišljenja Etičkog povjerenstva. (5) Nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda, propisuje posebne propise kojima se uređuje zaštita i dobrobit laboratorijskih životinja, izvo đenje pokusa, evidencija koja se vodi i osnivanje Eti čkog povjerenstva.

POGLAVLJG XI. STRUČNO VIJEĆE ZA ZAŠTITU I DOBROBIT ŽIVOTINJA

č lanak 35. (Stru čno vijeće)

(1) Stručno vijeće za zaštitu i dobrobit životinja (u da)jnjem tekstu: Stru čno vijeće) uspostavlja se od istaknutih stručnjaka veterinarske, medicinske, biološke, farmakološke i sli čnih struka koji djeluju na podru čju zaštite i dobrobiti životinja. (2) Stručno vijeće je savjetodavno tijelo koji daje mišljenja i prijedloge 0 pitanjima vezanim uz тaštitu i dobrobit životinja. (3) Zadaci Stru čnog vijeća su da: a) ocjenjuje stanje u родгисји zaštite i dobrobiti životinja; b) odreduje strategiju zaštite i dobrobiti životinja; c) prati i ocjenjuje provedbu ovoga Zakona; d) daje savjete u vezi sa zaštitom i dobrobiti životinja;

e) daje mišljenje i predlaže propise u vezi sa zaštitom i dobrobiti životinja. (4) Втој i č lanove Stručnog vijeća, na prijedlog Ureda, imenuje nadležni ministar. Stručno vijeće radi prema svojem poslovniku 0 radu. Č lanovi Stručnog vijeća za svoj rad primaju naknadu. Stru čno vijeće financira se iz proračuna nadležnog ministarstva.

POGLAVLJE XII. NADZOR Članak 3б .

(Nadzor fad provedhom Zakona) Nadzor пad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi Ured, nadležna tijela entiteta i Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine posredstvom službenih veterinara.

Članak 37. (Prava službenog veterinara)

U obavijanju inspekcijskog nadzora, sukladno pravima i obvezama odre đenim ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju njega, službeni veterinar ima pravo: a) slobodno pristupati u sve prostorije u kojima borave iii se iskorištavaju životinje, u slučaju postojanja sumnje da se sa životinjama postupa na na č in koji nije sukladan odredbama ovoga Zakona; b) obavljanja redovnih pregleda svih prostorija u kojima borave iii se iskorištavaju životinje, zatim sajmova, predstava sa životinjama, trgovina sa životinjama, prijevoznika itd.

Članak 38. (Dužnosti i mjere službenog veterinara)

U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obvezama određenim ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju njega, dužnosti i mjere službenog veterinara su: a) dokumentirati provedbu i rezultate obavljene inspekcije i poduzetih mjera, te 0 tome izvijestiti Ured; b) u pojedinačnom slučaju posjedniku narediti nužne mjere s ciljem poštovanja odredaba ovoga Zakona; c) u slučaju kršenja odredaba ovoga Zakona, privremeno iii trajno oduzeti životinju i smjestiti je na drugo odgovaraju će mjesto na trošak posjednika; d) narediti usnцć ivanje iii klanje životinje ako za to postoje opravdani veterinarsko- zdravstveni razlozi; e) narediti istovar i odmor životi лja u slučaju utovara prekobrojnih životinja iii dugotrajnijeg prijevoza; f) zabraniti klanje životinja ako prije nisu omamljene; g) zabraniti izvođenje operacijskih iii drugih zahvata na životinji ako nije podvrgnuta analgeziji iii anesteziji; h) zabraniti rad skloništa za životinje ako ne ispunjavaju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega; i) zabraniti izvodenje pokusa na životinjama ako nije izdano odobrenje.

Č lдnak 39. (Ротос policije i carinske službe)

Ako policija i tijela carinske službe u obavljanju svojih zadataka utvrde kršenje odredaba ovoga Zakona iii propisa donesenih na temelju njega, dužni su 0 tome obavijestiti najb І ižeg službenog veterinara.

POGLAVLJE XIII. NADLEŽNOST DRŽAVNIH TIJELA

Č lanak 40. (Donošenjc podzakonskih akata)

Nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda, donosi sljede će podzakonske akte: a) Odluku 0 zaštiti životinja га držanje (farmskih životinja) i uvjete koje moraju ispunjavati objekti za držanje životinja; b) Odluku 0 zaštiti ku ćnih ljubimaca; c) Odluku 0 držanju opasnih životinja; d) Odluku 0 zaštiti životinja pri klanju; e) Odluku 0 nač inu prijevoza životinja; I) Odluku 0 uvjetima i načinu držanja životinja и zoološkim vrtovima i trgovinama za prodaju kućnih Ijubimaca; g) Odluku 0 osnivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati skloništa га životinje; h) Odluku 0 osnivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati higijenski servisi; i) Odluku 0 uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije koje obavljaju pokuse na životinjama; ј ) Odluku 0 zaštiti laboratorijskih životinja; k) Odluku 0 osnivanju Eti čkog povjerenstva i Stru čnog vijeća га zaštitu i dobrobit životinja; I) Odtuku 0 uvjetima koje moraju ispunjavati uzgajiva či kućnih životinja namjenjenih prodaji; m) Odluku 0 uvjetima za prodaju ku ćnih Ijubimaca u trgovinama za prodaju ku čnih Ijubimaca, te uvjete za osposobijenost osobija.

POGLAVLJE XIV. KAZNENE ODдR, EDBE l. lапак 41.

(Prekršaj posjednika životinje) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 KM do 10.000,00 KM kaznit се se za prekršaj posjednik životinje ako: a) obavlja radnje iz č lanka 3. ovoga Zakona; b) obavlja radnje protivno odredbama č lanka 4. ovoga Zakona; с) ne obavlja dužnosti iz članka 5. ovoga Zakona; d) drži kao kućne ljubimce životinje iz č lanka 6. stavak (3) ovoga Zakona; е) drži neregistrirane ku ćne Ijubimce (č lanak 8. ovoga Zakona); f) se ponaša protivno č lanku 10. ovoga Zakona; g) dopusti izvođenje operacijskih i zootehni čkih zahvata bez anestezije ( č lanak 11. ovoga Zakona); h) dopusti izvođenje amputacije ( č lanak 12. stavak (1) ovoga Zakona); i) usmrćuje životinje protivno odredbama članka 14. stavak (1) točke a) i b) ovoga Zakona; ј ) postupa protivno odredbama č lanka 24, ovoga Zakona; k) sputava životinje (č lanak 26. ovoga Zakona); 1) ometa rad veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora iz č lanka 37. stavak (1) točke a) i b) ovoga Zakona; m) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora iz č lanka 38. stavak (1) točke с) i d) ovoga Zakona; n) obavlja radnje u suprotnosti s č lankom 7. ovoga Zakona.

Č lanak 42. (Prekršaj pravnih i Гizičkih osoba)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 200.000,00 KM kaznit се se za prekršaj pravna osoba ako: a) obavlja radnje iz č lanka 3. ovoga Zakona;

b) obavlja тадпје protivno odredbama članka 4. ovoga Zakona; с) ne vodi upisnik životinja ( č laпak 8. ovoga Zakona); d) prodaje ku ćne ljubimce protivno č lanku 9. ovoga Zakona; е) пе pruži hitnu veterinarsku ротос (članak 10. stavak (2) ovoga Zakona); o izvodi operativne i zootehni čke zahvate bez anestezije ( članak 11. stavak (1) ovoga Zakona); g) usmrćuje životinje protivno odredbama članka 14, stavak (1) to čke c), d) i e) i č lanka 15. ovoga Zakona; h) postupa protivno odredbama č lanka 18. i 19. ovoga Zakona; i) kolje životinju protivno odredbama č lanka 16. i 17. ovoga Zakona; ј) postupa s divljim životinjama protivno odredbama članka 20. ovoga Zakona; k) uzgaja divlje životinje protivno odredbama č lanka 23. ovoga Zakona; 1) postupa protivno odredbama č lanka 25. ovoga Zakona; т) se ponaša protivno odredbama članka 28. ovoga Zakona; п) se ponaša protivno odredbama č lanka 29. ovoga Zakona; 0) obavlja pokuse na životinjama protivno odredbama članka 31. ovoga Zakona; р) ne ispunjava uvjete iz č lanka 32. ovoga Zakona; r) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 38. stavak (1) to čke d), e),1), g), h) ii) ovoga Zakona; s) obavlja radnje u suprotnosti s с lапкот 7. ovoga Zakona. (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka kaznit се se i odgovoma osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 20.000,00 KM.

POGLAVLJE XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 43.

(Rok za donošenje podzakonskih akata) (1) Podzakonski akti iz ovoga Zakona bit се doneseni u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Imatelji pasa i mačaka dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mikroč ipirati i upisati u registar svoje ku ćne životinje rođene, odnosno nad kojima je stečeno vlasništvo prije stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Skloništa га životinje iz članka 28. ovoga Zakona moraju biti osnovana u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (4) Dok tijela predvidena ovim Zakonom ne osnuju skloništa za životinje iz članka 28. ovoga Zakona, veterinarske stanice се , u suradnji s nadležnim op ć inskim tijelima, provoditi kastraciju, sterilizaciju i obilježavanje napuštenih životinja, naro čito pasa lutalica, te njihovo ponovno puštanje na mjesta prirodnog staništa, a u svrhu stabilizacije populacije napušte пih životinja kontrolom njihove reprodukcije u kratkom roku.

UNIVERZITET U sARAJEVU

VETER1NARsKI 1NSTITUT VETERINARSKOG FAKULTETA

CENTAR ZA PERADARSTVO I Kt1N1 ĆARSTVO

Broj: 176/15 Datum: 27.11.2015.

Udruga uzgajlva ča i simpatizcra с lnč ![а С ltluk b . b. Posušje Za: gospodin Zdnwko Vukojevl с Predsjednik Udruge

Prcdmct: М lšljenje 0 etološkirn aspektirna i dobrostanju (dobrobiti) с lnč llа in farmskoj proizvodnji (veza Vaš dopis broj 605-1/15 od 31.8.2015)

Č injenl čno stanje:

a) Fenotip — vanjski izgled. Zbog velikih ušiju, sposobnosti skakanja ! duga čkog тера с lпс llе (Chiiichilla kiniger) sin 5zl čk! nдjsllčnlје zecu i vjeverici. Dužina tijela je između 22 ! 38 cm, a dužlna repa izmedu 7.5 ! 15 cm. Ženke sin sa tjelesnom masom od oko 800 grama teže od mužijaka koji u prosjeku inraju oko 500 grama. Glava je šlroka sa velikim ušlта ! krupnim ос lта . Prednje noge sin kraće od zadnjih. Osim što kao ! sv! glodari lnraju konstantan rast sjekutl са , kod č lпс llа је izгažen i stalan rast kutnjaka. Krzno je svilenkasto. Iz svake folikuk raste oko 60 dlaka. Dužlna dlake je 1,7-1,8 ст . Boje krzna variraju od plavl časte, biseme do smede sive. svaka dlaka ima cmi završetak.

b) Životni prostor . slobodno žlvuće с lпс llе pripadaju kategoriji ugroženlh žlvotlnjsklh vrsta koje sin na granici izumiranja. Bezobzirno izlovljavanje zbog izuzetno kvalitetnog krzna reduciralo je njihov broj in prirodnim okolnostima života na oko 10.000 јед lnk! ! na veoma uzak životni areal. Danas, njihovo stanlšte predstavljaju relativno neplodni dijelovi Anda in južnoj Americi i to na visinama od 3.000 do 5.000 metara. Ova područja nisu njihova preferirana stanlšta, nego sin jednostavno izbor iz nužde, odnosno predjeli koji sin nedostupni iii teško dostupni čovjeku. Pokušaj! da se с lпс llе iz zatočenlštva prebace in prirodu nisu bili uspješni, najvjerovtnije iz razloga što se 0 njihovom životu U

slobodi zna relativno malo. c) Fiziologija č lпč llа . Velike ос ! ! uš! икапгји na noćn! nač ln žlvota с lnč llа . Veće zadnje

noge služe za skakanje na terenima po kojima je hodanje otežano iii onemogućeno, dok debelo krzno lnia zaštltnu ulogu in hladnijim predjelima. Krzno moraju сlstlt! in pješčanim kupkama, kako bi se smanjile naslage nakupljene masti. sklonlšta sin im pukotine ! RIpe i7medu kamenja. same kopaju svoje nipe. Kako sin лосле životinje, dnevne aktivnosti im se svode mi sjedenje ispred sklonlšta ! posmatranje okoline radi otkrivanja potencijalne opasnosti. Po prirodi sin бojažljive žlvotl пје ! na met! sin mnogih predatora. Ishrana se zasniva na dostupnom bilju, pogotovo travi, vo ću, 1lšću, kori ! svježim dijelovima kaktusa. Kadajedu с lпс llе , s1lспо vjcvericama, sjede uspravno.

d) Reprodukcija čin čila. socjjalnu grupu sa čjnjava do 100 jedinki. smatra se da su monogamne, iako ove tvrdnje nisu dokazane. Naprotiv, č injenica da su ženke ve će od mužijaka daje srnisao pretpostavkama kako je poligamija onemogu ćena i podupire suprotno tezu 0 poliandriji. Takoder treba imad in vidu da su ženke jzuzetno agresivne jedna prema drugaoj, au i i prema lttužijacima. Mužijaci i ženke spolno sazrijevaju za osam (8) mjeseci. Na južnoj hemisferi sezona parenja traje od maja do novembra. Ženke uaj češće imaju dva (2) okota tokom godine. Velj č jna okota je 1-6, a češće 2-3 mlada. Estrusni cikltts traje oko 38 dana, a zabjlježenj su i postporo đajni estrusi. prosje čni gestacioni period iznosi 111 dana, a period laktacije traje 6-8 sedmica.

е) Tehnološke osnove . Ukratko navedene bjološke karakteristike č jnč jla ј obrasci njihova ponašanja predstavljaju osnovu za normiranje determinanti proizvodne tehnologije na kojima se zasniva držanje ovih životinja radi ekonomskog korjštenja, odnosno proizvodnje krzna.

Na osnovu navedenih literaturnih č injenica, uvida u dokumentaciju koju ste mi dostavili u prilogu dopisa, kao i na osnovu vlastitog uvida u stanje žjvotjnja na farmi, te uvida u zakonske ј podzakonske akte pojedinilt država č lanjca EU vezanih zu ovaj problem, u mogućnostj sam Vam pcedo čitj traženo

stru č no mišljenje

Uz naiviši, паиčпо i stručno prilrvatljivi stepen sjaurnosti pri tvrdnji, smatram da ie

koncept držania č jnč ila radi proizvodnje krzna na na č in sa koiim sam ljčno upoznat ј her

ubijanja iedinki it Dosni i HerceeOVini. etološki prihvatliiv i in maksimalnoj mjeri respektuje dobrostanie (dobrohit) ovih životinia. Ovakav koncept proizvodnje krzna t,o svoiim polaznim pretpostavkama i tehnološkjm karakteristikama ni in сети tie odstupa od najviših staddarda držanja dnitzih ekonomskih vrsta životinja. Uvažavanjem kroz proizvodnu tehnologiiu najvažnjijh bio)oškjh ј etološkjh nretpostavki za č jnč jle osjцurava se niihovo dobrostanje, što uz ttesporne pozitivne ekonomske efekte, hitno upljvjše па лсииапје ove vrsle in sve oskudnjjeпt biodiverzitetu naše planete. stoua bi svaka zabrana njihovoa držanja P0 odredbama č )aпova 4. ј 43. Zakona 0 zafitjtj ј dobrobiti žjvotjnia imala vjšestntko neEatjvne posliedice koie tie bi bilo тодисе opravdatj bib o kakvim art;umentima 0 brizi za njihovim dobrostanjem.

Adresa: Veterinarski fakultet "Tel: / Zmaja od Bosne 90 Aix: 71 000 sarajevo E-mail: vetfaksa@bih.net.ba bih.netba 13osna i 1lercegovina Web: www.vfs.unsa.ba

++ 387 (0)33 610908 ++ 387 (0)33 610908

гп~!!~! е!м., ~-^~~.A• п-'-._.-в ^•0 _- -- Ј oвiг - Y, !

; •~~~~ .

га:• .

Udruga uzgajiva ča i simpatizera č inč ila Č itluk Ь .Ь . Posušje Za: gospodin Zdravko Vukojevj ć Predsjednik Udruge

Predmet: izvještaj o posjeti

Prema Preporuci EU, koja je objavljena prije 16 godina, a odnosi se na dobrobit životinja, bib o bi

poželjno da se č inč ilama za proizvodnju krzna omogu će uvJeti držanja, U kojima bi one mogle ispoljavati

svoje normaino ponašanje. Kako je njihovo prirodno stanište izuzetno oskudno, te kako se 0 njihovom

prirodnom ponašanju zna takode relativno malo, težište se usmjerava ka opštem dobrostanju, odnosno

pokušavaju se stvoriti takvi ambijentalni i drugi uvjeti koji пеčе generirati ve će zdravstvene probieme. To

se prije svega odnosi na skiop zootehni čkih i hranldbenlh mjera kao sastavnica proizvodne tehnoiogije

čijim provodenjem se maksimalno poštuju etološki principi I dobrostanje proizvodnih jedinki.

Odazivaju ć i se pozivu gospodina Zdravka Vukojevi ća predsjednika Udruge uzgajiva ča I simpatizera

č in č ila Izašli smo 21.10.2015. na teren kako bi smo dali stru čno mišljenje 0 stanju č inčila u prolzvodnji na

privatnoj farmi viasnika Agi ć Hasana . Njegova molba se odnosila na uvid u smještaj 1 stanje živetinja u jednom standardnom proizvodnom objektu, to davanje o бjektivnog mišljenja 0 tome. Mišljenje је

potrebno radi skorog po četka primjene odredbi Zakona 0 zaštiti i dobrobiti životinja BiH koje predvidaju

zabranu uzgajanja životinja u svrhu proizvodnje krzna sa stupanjem na snagu 01.01.2018.

Pri dolasku u proizvodni dio objekta uo čavamo da 10 U dobrom higijenskom stanju, bez mirisa

amonijaka i drugih štetnih gasova, č ija je detekcija jedan od prvih indikatora loše higijene zatvorenih

prostora. U unutrašnjosti objekta su tr1 baterije — tri reda kaveza sa po pet spratova (slike u prilogu) u

kojima Jo smješteno ukupno 120 č inč ila. Č iпč ile se drže pojedina čno u Individualnim kavezima. Dimenzije

kaveza po dužini, visini i dubini so 40х 38х50 cm. 5vaka čin čila ima svoju hranilicu, pojilicu po principu

kapaljki (nipl -a), to bazen sa pješ čanom kupkom, koja je dostupna po volji. Na dnu kaveza Jo postavljena

bogato nasteljena tacna kako bi se spriječilo propadanje šapica kroz rešetke I osigurao što udobniji

mikroambijent. Iz дubravanje se vršl zamjenom stelje na dnevnom nivou. Temperatura u objektu je ._ .. ~1l1°.7~1•1~6:~

Bi

1с©css~^~,-F,-- - - ✓ ~ ' ! _ / ~` ';,11~1~.1г~ fDT. Е~ г ~ П~ '

. ~~~ д;г: ~ wa t~ i'.~ ГflZ~ ;э iiІ1 ' K . ~.~ —,

t•

, ~ т+r ~; ~ ~ •~; ~11; L R• ј ~~■ ■ /1j~и i1 , ~~

~ ' ~ ч'~Г-'

_ Y л ~ ~~ ,7 т~l't~s311 'r

~ , ,,p~'~ ,f ~.•~т.l~i`.t;+i7 [д I ~П~~7жг y

. вС1' : ~ ti ~C.!". ј;,~~` . ' ~ . 'i .:%' = '.~::?`^.=э .,•r... %ry

izmedu 15'С- 21°С .

,

,

1

'L

sister ventilacije (slike u prilogu teksta) je na potpritisak sa dovoljnim kapacitetom svježeg ulaznog

zraka.

f.. —.--T...~.'- - . ~ • . г .

.~ ~ј-

~-1 ~ ~Sг ~ _

М^; ~

Detaljnim pregledom unutrašnjostl proizvodnog prostora utvrdili smo da su osigurane kriti čne ta čke

za eventualni ulazak glodara 11i drugih životinja, odnosno da su vrata, prozori 1 druga potencijalna mjesta

ulaska dobro zašti čena.

lshrana č inč ila bazirana je na 1sklju čivom korištenju namjenske koncentratnej hrane proizvedene od

strane provjerenog njema čkog proizvoda ča I bez ikakvih drugih dodataka. Uz hranu životinje PC volji

dobijaju kvalitetno sijeno koje rado grickaju. U sklopu proizvodnog objekta su još dodatne prostorije za smještaj hrane i sjena, te prostorija za osobije (slike u prilogu teksta).

Prema riječ ima vlasnika, u toku dosadašnjih ciklusa prolzvodnje nije bib o potrebe za ozbiljnim

veterinarskim intervencijama, jer se poštuju pravila proizvodne tehnologije I veterinarske profilakse. U

profilakti čke svrhe se vrši i teku ća dezinfekcija vode za napajanje životinja preparatom Dioxy Aktiv Supra

koji kao aktivnu komponentu sadržava Izuzetno efektivni, netoksi čnl I ekoioški potpuno prihvatljivi

stabilni tečni hlordioksid (С 1О ,).

Za vrijeme naše posjete životinje su normaino jele, konzumirale vodu, nisu iskazivaie simptome

stressa ili forme stereotipnog ponašanja i na ukupan utisak posmatra ča izgledale su zdravo, bez vidijivih

ošte čenja krzna i1i tijela. U prostirci nismo uo č ili promjene u fekalijama koje bi eventualno mogle

asocirati na neke digestivne probieme 11i bolesti.

Zak!j џёсі :

- Lokacija fanne je relativno izolirano mjesto, što untanjuje mogu ćnosti djelovanja vanjskih stresora na životinje. pri сети istovremeno nije daleko od saobraćajnica što omogu ćava jednostavan i higijenski prihvatljivpristup do proizvodnog objekta. - Proizvodni objekat je čvrsto graden, dobrihje termoizolacionih karakteristjka što daje dobre pretpostavke za neometanu realizaciju proizvodne tehnologije. - U objektu i oko njega ne osjeti se prisustvo štetnih gasova, kao važnjh indikatora lošeg higijenskog statusa životinja, proizvodnog prostora iii prisustva nedozvoljenih koij č ina anintalnog otpada. - Mikroambijentalna temperatura ј dtvgi relevantni parametri proizvodnog ambijenta su a

granicama tehnoloških normativa koji su opet uskiađeni sa preporukama i direktivama EU za dobrostanje (dobrobit) ove vrste ijvotinja.

- Smještaj i namjenska jshrnna č jnč ila su osigurani tt modernom dobro koncipiranom kaveznobaterijskom sistemu. Velj č jnд, unutrašnjj prostor i dizajn (sadržaji) kaveza odgovaraju preporukama EU, pa su žjvotjnje U njima jzložene minimalnom riziku stressa, oboljevanja iii pojavi tehnopatija

- Redovno se provode mjere opšte veterinarske proHlakse uklju čujuć j ј tekuću dezinfekciju vode za парајапје životinja najnovijom generacijom dezinfekcionih sredstava.

- Ć jnč jle koje stno posmatrali tt predmetnom objektu su u optimalnom dobrostanju za intenzivno дг3дпе životjnje, pri čети korektni tokovi tchnološkog ргосевд i korektna realizacija drugih mjera proiz'odne tehnologije ne uti ču nitj provociraju pogoršanje takvog statusa ovih žjvotinja.

Prof. dr se. Abdulah Gagi ć

Stničnj saradnik ntr sc. Ajla Ališah

BOSNIA AND HERZEGOVINA I LDI RATION OF BOSNIA ANt) IILRzGOVINA

THE UNA-sANA CANTON MINISTRY OF AGRICULTURE,

WATER MANAGEMENT AND FORESTRY

ObraФ v в i 'zeta Лгnau(ov1 č , dip) Ing

Uost,ivijeiio

NJ11U\ u, 2. «1 ј

i

NI I'N ( 5•Т'А R

~ /?iL'i ✓2< oe : . ~

гagan POIitr Зanad, dipl. pravnik

: ~

't'.. :

"7 „

BOSNA I HERCf3GOV1NA FEDERACIJA BONN' 1 IILRCEGOVINF

UNSKO-SANSKI KANTON MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,

VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Вгојг 08-24-8653-L /15

Biha ć : 23.09.2015. godine

UDRI'GA l"LG П .IIVACA I S1NPA•1''l/.1i1:A CINCII.A Citluk b6 88 240 PO5UŠ.1li

PREDKIET: POdrška, dostavlja se. Vezu vaš akt od 25.08.2015. gocline_

Pл štovani,

Ovi1n dopisom dajemo podršku vašem radu, kao i vašem zahtjevu za izmjenama i dopunama Zakona o dobrobiti 2ivotinja („S1u2beni glasnik BiH" broj: 25/09). S1a2emO se s vama kako je hitno sa čuvati svoko radno mjesto u Bosni i Hercegovini, pogotovo ukoliko proizvodnja ima rast i siguran plasman, kao što је sluiaj s proizvodnjom kojom se vi bavite.

А 1реДеидегаб ,77ФМ 1Bihxč . Ге1 •)A7)7??]?И7,F,cr •3R7 37223 107. с.nчпІ yIaJ u La" l',nah'l'acqa d'iI' пі ha