1

1.KOJI SU GLAVNI ZADACI PEDAGOGIJE?1.Obogauje pedagogijske sponzore prouavanjem odgojne stvarnosti

2.Unaprijeuje odgojnu stvarnost na znanstvenim osnovama

3.Znanstveno-kritiki valorizira praktina i teorijska postignua u domeni svoga prouavanja upoznavanjem odgojne stvarnosti

4.Brine o razvitku metodologije pedagogijskog istraivanja

5.Regulira svoj odnos prema drugim znanostima(psihologija,filozofija,sociologija=2.OPIITE ODNOS PEDAGOGIJSKE TEORIJE I PRAKSE-Pedagogija pruava praksu odgoja da bi spoznala odgovarajue zakonosti pomou kojih je mogue daljnje razvijanje, usavravanje i unapreivanje odgojne prakse.-Teorija odgoja nastala je iz prakse i mora biti u funkciji unapreivanja odgojne prakse

-Teorija treba pratiti i prouavati odgojnu praksu, poticati je i usmjeravati ( stepenasti odnosno teorije i prakse)3.NAVEDITE NEKE OD PEDAGOGIJSKIH GRANA I UKRATKO OPIITE IME SE BAVE?

1.POVJEST PEDAGOGIJE- prouava povijesni razvitak odgoja, kolstva i pedagogija od starih vremena do danas

2.OBITELJSKA PEDAGOGIJA- prouava uvjete i zakonosti obiteljskog odgoja

3.PREDKOLSKA PEDAGOGIJA prouava odgoj i razvitak djeteta predkolske dobi, neovisno o tome odvija li se u obitelji ili predkolskoj ustanovi

4.KOLSKA PEDAGOGIJA- prouava odgojno obrazovni rad u koli, cilj i zadatke kolskog odgoja, opa naela, organiziranja kolskog sustava (O,S)

5.DOMSKA PEDAGOGIJA- prouava odgoj u domovima (djejim, akim, studenskim) uvjete mogunosti odgoja rada

6.SPECIJALNA PEDAGOGIJA- prouava specijalni odgoj, tj. Odgoj onih koji imaju odreene tekoe u fizikom ili psihikom razvoju

7.RELIGISKA PEDAGOGIJA- prouava vjerski odgoj

8.DIDAKTIKA- prouava odgojno-obrazovni rad u nastavi, odreuje bit nastave ( opa metodika)4.KOJA SU TEMELJNA OBILJEJA ODGOJA-ovjek odgaja svjesno, planski i sustavno

-Poto je ovjek bioloko bie odgoj ima svoje bioloke korijene-Namjernost i svrsishodnost su bitne odredbe odgoja namjena ili intencija je bitno i temeljno obiljeje odgoja

-Nama ljudskog drutva bez odgoja i ne moe biti odgoja izvan ljudskog drutva- odgoj je iskljuivo DRUTVENA KATEGORIJA

-S razvitkom drutva mijenjao se i odgoj, razvijao i usavravao- POVJESNA KATEGORIJA-Odgoj je spona meu generacijama povezuju epohe GENERACISKA POJAVA-Odgoj je preduvjet i posljedica drutvenog ivota, ovisi o razvitku drutva, ali ujedno usmjerava i podupire razvitak DRUTVENA UVJETOVANOST ODGOJA

-KLASNI KARAKTER->DUALISTIKI- povlateni i potplaeni odgoj u skladu s klasom -> vremenski je ogranien5.TO JE ODGOJ U UEM, A TO U IREM SMISLU?

->IRI SMISAO: usvajanje znanja, vjetina, navika, razvijanje tjelesnih i intelektualnih snaga i sposobnosti-izgraivanje i oblikovanje linosti (karakter i pogled na svijet, motivacija)

-> UI SMISAO: izgraivanje i oblikovanje linosti (karakter, pogled na svijet)

Obuhvaa sveukupnost pedagokog djelovanja na sfere ovjekova bia. Odgoj je bitna i stalna drutvena kategorija, proces formiranja ovjeka sa svim njegovim osobinama

NJEGOVI SASTAVNI DJELOVI SU: tjelesni, intelektualni, moralni, estetski 6. DJECU ODGAJA I ULICA. KAKVA JE TO VRSTA ODGOJA I TO SE VEZANO ZA NJU TREBA INITI?

Vrsta odgoja: pedagogija slobodnog vremena- objanjava smisao i svrhu, cilj i zadatke: odgoja u slobodnom vremenu, upozorava na osnove zahtjeve, faktore i metode radaOno to trebamo initi: spreavati negativne i formirati pozitivne uvjete za odgojni rad i razvitak linosti u slobodnom vremenu.7.TO JE PEDAGOGIJSKI PESIMIZAM I KOJI SU MU BILI ZAGOVORNICI?

-> Zagovaranje TEORIJA NASLJEIVANJA- ovjek je produkt nasljea

TEORIJA NATIVIZMA- zasnivaju se na opanjema da se djeca ponaaju slino njihovim roditeljima, nasljeuju grijehe svojih predaka.PREDSTAVNICI: 19. st: ZOLA, DARVIN SCHOPERNHAMER, RFREUD, C. LOMBROSO9. OBJASNITE TEORIJU KONVERGENACIJE U RAZVOJU OVJEKA

=NASLJE + OKOLINA-> pokusaj prevladavanja jednakosti

Postavio ju je W. STERN

Uzima u obzir unutarnje i vanjske initelje( nasljee dispozicije, ulogu drutvene sredine odgoja u nasljeivanje ljudske linosti

Mehaniki spaja unutarnje i vanjske faktore, uloga odgajateljima u procesu vlastitog odgoja je pasivna, on je produkt prirodne i drutvene sredine, ali sam gotovo i nama nekakvog udjela u ovom razvitku10. KOJE JE SUVREMENO ZNANSTVENO SHVAANJE O OVJEKOVU RAZVOJU?LINOST = NASLJEE + OKOLINA + JA

( produkt ) 40 % 10 % ( svoga )

Na razvitak ovjeka utjeu nasljee, drutvena sredina i odgoj, ali odgajnik aktivno utjee na svoju okolinu, u aktivnom je odnosu prema drutvu, odgoju i vlastitoj prirodi.MULTIFIKATORSKA TEORIJA odgoj nije ne svemoan ni nemoan, on ima svoje granice i mogunosti, ovisan je o priroenim dispozicijama, drutvenim uvjetima i odnosu odgajnika prema obrazovanim dobrima, odgojnim vrednotama, odgajateljima.11. KAKO SE ODGOJ DIJELI PREMA BITNIM ODREENJIMA OVJEKA?1. tjelesni2. intelektualni3. moralni4. estetski5. radni12. KAKO SE ODGOJ DIJELI PREMA DOBI ODGAJNIKA?1. predkolski

2. kolski

3. visokokolski

4. odgoj odraslih

13. KAKO SE ODGOJ DIJELI S OBZIROM NA VRIJEME?

1. odgoj u prolosti

2. suvremeni odgoj

3. odgoj u budunosti

14. KOJA JE GLAVNA SVRHA TJELESNOG ODGOJA?Omoguiti optimalan razvoj odgajnika u koordinaciji s odgojno obrazovanim aktivnostima na drugim odgojnim podrujima.

15. NAVEDITE I UKRATKO OPIITE ZADATKE TJELESNOG ODGOJA?1. ZDRAVSTVENI formiranje osnovnih zdravstveno higijenskih navika i navika stalnog tjelesnog vjebanja radi ouvanja zdravlja i optimalnog tjelesnog razvitka, primaran zadatak.

2. OBRAZOVANI osigurava stjecanje posebnih znanja, formiranje praktikih umijea i navika, potpomaganje razvitka psihomotorikih sposobnosti i izgraivanje odreenog pogleda na ivot i svijet.

3. ODGOJNI izgraivanje pozitivnih svojstava linosti, obogaivanje emocionalnog ivota, razvoj moralnih i estetskih osobina, karakternih odlika i socijalnih vjetina, mogunost samodiscipline i kulture ponaanja

16. NAVEDITE I UKRATKO OPIITE GLAVNE INITELJE TJELESNOG ODGOJA?

1. OBITELJ najvaniji i primarni odgojni faktor, ui osnove tjelesnog, intelektualnog, moralnog, radnog i estetskog odgoja.

2. PREDKOLSKE USTANOVE teite je na zdravstvenom odgoju ( jaslice ) , zdravstvenom i tjelesnom odgoju ( vrtii )

3. KOLA uvodi tjelesni odgoj kao nastavni predmet i dijeli ga na obaveznu nastavu i slobodne sportske aktivnosti u O i S.

4. DOMOVI organizacija slobodnog vremena, razliite tjelesne aktivnosti.

5. PORTSKE UDRUGE - unapreivanje tjelesne kulture mladih i odraslih.

17. NAVEDITE I UKRATKO OPIITE OSNOVNE ZAHTJEVE USPJENOG TJELESNOG ODGOJA?

1. stvaranje praktikih situacija razvoj pozitivnih osobina linosti i karaktera i svih sposobnosti pojedinca u ivotnim situacijama u procesu djelovanja i ivotnoj praksi.

2. pravilna pedagoka motivacija odraava znanstvenu spoznaju prema kojoj je motiviranje glavna pokretaka snaga ljudskog djelovanja.

3. primjerenost dobi i spolu slijedi iz razliitih mogunosti rada i optereenja organizma mladih ljudi odreene dobi i pripadnika razliitih spolova.

4. uestalo aktiviranje zahtjev koji neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti.

5. amaterska orijentacija povezano uz pedagogijski zakon internacionalnosti odgoja, a kao zahtjev upozorava na individualnu i drutvenu potrebu da se svi lanovi drutvene zajednice bave aktivnostima tjelesnog odgoja kao jednoga od temeljnih pretpostavki zdravog i radosnog ivota.

( vezano za 25. Pitanje ! )

nepoeljne stavove, navike.

2 temeljna oblika : PREDUSRETANJE uklanjanjem loih utjecaja uklanjamo negativne posljedice. PRISILJAVANJE neugodne osjeaje, odgajnika se odvraa od loih inova i ponaanja

18.KAKAV JE AUTORITARAN STIL ODGAJANJA I KOJE SU POSLJEDICE?

. Autoritarni roditelji su vrlo strogi i zahtjevni, disciplinu ostvaruju kaznama i prijetnjama, pokazuju vrlo malo topline, cijene poslunost potivanje autoriteta i tradiciju, jednosmjerna komunikacija, ne objanjavaju nego nareuju.

. POSLJEDICE: dijete je nezadovoljno, povueno, nesigurno. Djeca brinu da udovolje roditelju a ne rijee problem, djevojicama nedostaje motivacija za postignuem, djeaci su agresivni.

19.KAKAV JE AUTORITATIVAN STIL ODGAJANJA I KOJE SU POSLJEDICE?

. Autoritativan stil odgajanja je onaj gdje roditelji pokazuju toplinu i brigu za dijete, njihovi zahtjevi su primjerene dobi i sposobnostima djeteta ili neto iznad toga, dvosmjerna komunikacija objanjavaju svoje odluke.

. POSLJEDICE: dijete je samopouzdano i time ima vee samopotovanje sigurno je u sebe, spremno prihvatiti rizik, ima veliku potrebu za postignuem, ima dobru samokontrolu, ui pravilno komunicirati.

20.KAKAV JE INDIFERENTAN STIL ODGAJANJA I KOJE SU MU POSLJEDICE?

. To su tako zvani nezainteresirani roditelji, zaokupljeni su sami sobom, ne zanima ih to se dogaa s djetetom, izbjegavaju dvosmjernu komunikaciju, ne da im se baviti djetetom.

POSLJEDICE: dijete je promjenjivog raspoloenja, nema kontrolu na svojim ponaanjem, ne zanima ga kola, sklono je alkoholu, drogi i delikvenciji.21.KAKAV JE POPUSTLJIV STIL ODGAJANJA I KOJE SU MU POSLJEDICE?

Jako su usmjereni na dijete, u svemu mu udovoljavaju, pokazuju potpunu toplinu i pozitivnih osjeaja, nemaju nikakvih zahtjeva prema djetetu, sve mu doputaju.

POSLJEDICE: dijete je obino dobro raspoloeno, nema osjeaja odgovornosti, nezrelo je, ima slabu samokontrolu, nesigurno je i razmaeno, agresivno kad ne dobije ono to hoe.22.OPIITE POUAVANJE KAO METODU ODGOJNOG RADA?

Podrazumijeva nacionalnu komponentu odgoja. Ova se metoda manifestira kroz objanjavanje pomou kojeg nastojimo objasniti odgajateljima odreene pojmove, ETIKI RAZGOVOR- gdje je cilj potvrditi i proiriti moralne prosudbe odgajatelja, INDIVIDUALNI RAZGOVORI- najee slue kao oblik pouavanja.

23.OPIITE UVJERAVANJE KAO METODU ODGOJNOG RADA?

Postoje dva oblika :VREDNOVANJE- koje za cilj ima poticanje dobrih postupaka ali i neodobravanje kojim treba pomoi da se uenici oslobode loih navika.

STVARANJE IDEALA- ima zadau izgraditi pozitivne stavove pomou pozitivnih uzora.

24.OPIITE NAVIKAVANJE KAO METODU ODGOJNOG RADA?

Postoje dva oblika:

1. VJEBANJE U ADEKVATNIM POSTUPCIMA- usmjereno je na izgraivanje korisnih navika.

2. NAVIKAVANJE U PROCESU RADA- gdje je dobro organizirana i prikladna radna djelatnost te moe snano utjecati na oblikovanje mladog odgajanika i stvoriti pozitivan odnos prema rodu.25.OPIITE SPREAVANJE KAO METODU ODGOJNOG RADA?

Postoje i negativni utjecaji u ivotu, te i njih treba uklanjati i onemoguiti njihovo djelovanje.

Metoda spreavanja djeluje preventivno gdje potiskuje i izbjegava negativne utjecaje i djeluje korigirajui da ispravi i uskladi nepoeljne stavove i navike.2 temeljna oblika : PREDUSRETANJE uklanjanjem loih utjecaja uklanjamo negativne posljedice. PRISILJAVANJE neugodne osjeaje, odgajnika se odvraa od loih inova i ponaanja26. NAVEDITE I UKRATKO OPIITE SREDSTVA USMJERAVANJA U ODGOJU?

To su sredstva pomou kojih upuujemo mlade, pokazujemo im pozitivne uzore i navikavamo na dobre postupke. Takva sredstva su SAVJETI s kojima se najee sluimo, a svrha im je uputiti odgajnika kako da se ponaa. Izgraivanjem STVARALAKIH ESTETSKIH SPOSOBNOSTI predstavlja voljno djelatni komponentu, tj. aktivnu ulogu ovjeka u svijetu.

27. NAVEDITE I UKRATKO OPIITE SREDSTVA POTICANJA U ODGOJU?

To su PRIZNANJE koje je najblie sredstvo poticanja u odgoju, potiemo odgajnika da nastavi dobrim putem kojeg je do tada ostvario. POHVALA kojom odgajatelj istie zadovoljstvo, NAGRADA kao sredstvo poticanja, ali je ne treba preesto koristiti jer tada izgubi svoju funkciju.

28. NAVEDITE I UKRATKO OPIITE SREDSTVA SPREAVANJA U ODGOJU?

To su NADZOR koje je preventivno sredstvo ( bolje sprijeiti nego lijeiti ), SKRETANJE pomou kojeg elimo orijentirati elje i tenju odgajnika ka pozitivnom smjeru, UPOZORENJE kojem je cilj podsjetit odgajnika to ne smije initi, ZAHTJEV upuuje da odgajnik potuje dunost i zapone s dobrim radom, KAZNA ima cilj povezati osjeaj neugode, krivnje i stida kao posljedice loih postupaka.

29. EMU SLUI POJAM O SEBI?

Pojam o sebi u velikoj mjeri utjee na na ivot. On odreuje koje emo dogaaje u naem ivotu smatrati vanima, to emo poduzimati, koje emo ciljeve pokuati dostii, hoemo li iti zadovoljni onim to smo uinili, koji e dogaaji za nas biti stresni i kako emo reagirati. Pojam o sebi nam pomae da lake ivimo ( objanjavamo prolo i sadanje, a predviamo budue ponaanje ), pomae nam da doivimo pozitivna, a izbjegavamo negativna iskustva. Daje nam realan osjeaj samopotovanja.

30. KOJE SU DIMENZIJE POJMA O SEBI'

Tri su dimenzije pojma o sebi:

znanje o sebi

oekivanja od sebe ( idealno ja, oekivano ja )

idealno ja ono to bi elio biti ( elje, nade )

oekivano ja ono to bi trebao biti ( dunosti, obaveze, odgovornosti )

vrednovanje sebe31. KAKO UENICI NASTOJE ODRATI SLIKU O SEBI? KAKO TO KAD DOBIJU LOU OCJENU INE DOBRI, A TO INE ONI SLABI?

Da bi odrali sliku o sebi, trae informacije i iskustva koja su u skladu sa slikom koju imaju o sebi, ignoriraju i izbjegavaju informacije i iskustva koja su im suprotna. Dobar uenik e se potruditi da ispravi lou ocjenu, a lo uenik ako dobije bolju nego to je oekivao prestati e se truditi. Ponaaju se tako da odre postojeu sliku o sebi!

32. OD EGA SE SASTOJI SAMOPOTOVANJE?

Sastoji se od: 1. osjeaja vlastite vrijednosti

2. samopouzdanja

33. KOJI SU UZROCI LOEG SAMOPOTOVANJA UENIKA?

Uzroci loeg samopotovanja uenika je ponaanje njima bliskih i vanih ljudi u djetinjstvu roditelja, vrnjaka, uitelja, rodbine koji nam ponavljaju mnoga ogranienja. Pitanja poput : Kako samo moe biti tako? Zar ne moe neto kako treba? Budi kao druga djeca! Posljedice niskog samopotovanja je da uenik je skloniji delikvenciji, lako odustaje, poputa pritisku(alkohol,droga), ima vie emocijalnih problema prihvaa neodgovornost za (ne)uspjeh

34 )ZATO SU LJUDI PODLONI TZV NAUENOJ BESPOMONOSTI?

Nauena bespomonost-poetak depresije(na 5 probanih problema bezuspjenosti,6.problem ni nepokuavamo rijeiti)

Ljudi su podloni bespomonosti jer 1)dogaaji iz naeg ivota koje ne moemo kontrolirati smanjuju nau elju da pokuamo neto uiniti i promijeniti situaciju, 2) kao rezultat toga osoba nema priliku nauiti da svojim ponaanjem moe utjecati na stvari koje joj se zbivaju.takva osoba misli da e se sve odvijati na isti nain,to god ona uinila.3) ponavljaju li se ovakva iskustva esto s vremenom vode di nauene bespomonosti i osoba odustaje od pokuaja da bilo to promjeni

35.Vaa je prijateljica dva puta pala neki ispit i eli odustati od studiranja. Kae da je studij prenaporan i da ga ionako nee uspjeti zavriti. S obzirom na ono to znate o nauenoj bespomonosti kako biste s njom razgovarali?

Razgovarala bi s njom puna empatije,rekla bi joj da ne optuuje sebe za neuspjeh,da nerazmiljaj o prolosti,ve da se usmjeri na sadanjost i na mogunost koje su pred njom !

36)O EMU SVE MORAMO VODIT RAUNA ELIMO LI O SEBI IMATI REALNU SLIKU ?

Moramo uoiti svoje dobre i loe osobine,neodbacivat pozitivne informacije( o sebi),ne kritizirat sebe u negativnom smislu(glup sam,nemogu ),neprihvaati svaiju kritiku,prihvatit sebe-vidjeti sebe onakvim kakvim zaista jesmo.Nauiti misliti pozitivno ,usporeivat se sam sa sobom,smanjit oekivanja te poveati vjerojatnost uspjeha.37)KOJA JE OPASNOST OD PRENISKO ILI PAK PREVISOKO POSTAVLJENIH CILJEVA?

Ako postavimo preniske ciljeve i kriterije moda emo imati previsoko samopotovanje,ali moda neemo postii u ivotu sve to smo htjeli.Kod previsoko postavljenih ciljeva nerealno bi bilo oekivati da svoj krajnji cilj postignemo odmah(visoki ciljevi mogu biti vrlo motivirajui dok postoje dostini podciljevi)38) KOJE SVE STRATEGIJE MOGU PRIMJENJIVATI UENICI(STUDENTI)KOJI SE BOJE KOLSKOG NEUSPJEHA?

Uenici koji se boje neuspjeha i postavljaju si prelake il preteke ciljeve,ne sudjeluju-izbjegavaju,odlau poslove-netrude ae il se puno trude ps se preforsiraju ,lau i varaju ne bi li napredovali.

39)ZATO SE NEKI LJUDI BOJE NEUSPJEHA?

Boje se zbog straha od nepoznatog,straha od bezasluenog uspjeha,straha da nee ispunit oekivanja,,straha od odbacivanja i straha od gubitka slobode-uzrok toga je i manjak samopotovanja.

40) ZATO DJEVOJICE, ZA RAZLIKU OD DJEAKA ESTO PODCJENJUJU SVOJE SPOSOBNOSTI?

Djevojice podcjenjuju svoje sposobnosti jer za razliku od djeaka npr.svoj neuspjeh pripisuju svojim sposobnostima,dok deki irei svoj ego pripisuju looj srei.41)NAPIITE I UKRATKO OPIITE TO SVE UTJEE NA ODNOS UENIKA I UITELJA?

Na odnos utjeu stabilne osobine pojedinaca koje bi za dobro ozraje trebale biti obostrano pogodne,linost pojedinca,dob-esto kod mlaih profesora u razredu vladaju bolji odnosi,iako je to mogue i kod starijih,nego kod nekih s godinama doe do zasienja,spol,kako je neki uenik u pojedinom trenutku shvaen(ocijenjen)takoer i situacijski faktor kojima se profesor i uenici moraju prilagoditi,kao i razni pritisci,doba kolske godine,teina gradiva,opa razina razreda.tu su jo i obiteljski utjecaji koji esto znaju usaditi negativan ili pozitivan stav prema koli i kolskim obavezama i navikama.esto se roditeljima ne svia profesor pa pred djecom iznose svoja miljenja i ogovaraju.pretjerani zahtjevi roditelja takoer mogu utjecat na volju i motivaciju uenika koja se takoer oituje u odnosu na uenika i uitelja!42. KOJI SU GLAVNI UZROCI KOLSKE NEDISCIPLINE?

Glavni uzroci mogu veliki emocionalni problemi koji ometaju u radu, situacija u koli, tj. nepotivanje pravila, slabija suradnja profesora sa roditeljima, loe upravljanja razredom, preesto kanjavanje a takoer mogu biti i bioloke osobine pojedinca kao i sabija mentalna razvijenost.

43. KOJI SU PRINCIPI DJELOTVORNE KAZNE?

Treba kanjavati rijetko i tad kad kanjavamo moramo obrazloiti zato. Ne treba kad si ljut niti sluajno fiziki kanjavati. Ponekad potrebno osigurati mogunost nagrade i poticati poeljna ponaanja44. KOJA SU TEMELJNA PRAVILA KRITIZIRANJA?

Jedno od temeljnih pravila kritiziranja je da ne kritiziramo osobu postupke i ponaanje. Ne smije se kritiku upuivati na identitet( adolescenti prolaze kroz krizu identiteta pa svaka dobra ili loa kritika utjee na njih)46. NAVEDITE NEKE NEPRIHVATLJIVE OBLIKE PONAANJA UITELJA?

Izrugivanje pred razredom, isticanje uenikovih slabosti, nedostatka cinizma, prekomjerna kritinost, nepredvidivost postupaka i kriterija, pretjerano emocijalno reagiranje.47.NAVEDITE TEMELJNA PRAVILA UPRAVLJANJA VREMENA?

Moramo nauiti cijeniti vrijeme!!!

Prvo moramo odrediti opi cilj onoga to radimo, zatim odrediti kljuna podruja svog rada(treninzi, seminari obitelj) Zatim definirati rezultat za svako kljuno podruje ( npr. na taj ispit u izai tad i tad, seminar u predati na vrijeme, trening u odraditi svaki drugi dan da imam vie vremena za uiti) Moramo napraviti plan rada( od dugoronih mjesenih pa sve do tjednih i dnevnih) i otkriti svoj bioloki ritam. Kao zadnje pravilo je ne odlagati poslove koje ne volimo.48. KAKVI MORAJU BITI CILJEVI KOJE SI POSTAVLJAMO U IVOTU?

--> Formunalni cilj u pozitivnim terminima (umjesto nemoj raditi radi)

Staviti cilj u kontekst, Vizualizirati sebe ( vidjeti sebe u mislima gdje elim biti)

Provjeriti dali je cilj marljiv, moemo li ga sami ostvariti, razmisliti o posljedicama ostvarivanja cilja, dali je cilj dovoljno izazovan

-Ciljevi moraju biti realni. Postavljanjem previsokih ili preniskih ciljeva ljudi imaju prenisko ili previsoko samopouzdanje. Na temelju pojma o sebi zadajemo si ciljeve i zadatke49. NAVEDITE I OBJASNITE 5 STVARI VANIH ZA IVOTNU SREU- Je znanje da trajna srea ne postoji. Za sreu se treba potruditi jer na nju utjee,

osjeaj kontrole, optimizam, samopotovanje.

- Treba uivati u posljednjem trenutku. Izreka uivaj u svakom trenutku kao da ti posljednji

sve objanjava

- Naui upravljati vremenom, jer time moemo organizirati vrijeme kako bi obavljali poslove Koji nas cine sretnima.

-to vie raditi ono to radimo najbolje, jer si time podiemo samopouzdanje pa tako i

samopotovanje koje utjee na sreu.

-Njegovati odnose s drugima, osjeaj bliskosti daje nam sigurnost i svaka je osoba sretna kad

moe rei da ima bliske osobe svom ivotu50. NAVEDITE I OBJASNITE 5 MITOVA VEZANIH UZ SREU samo da imam vie slobodnog vremenaLjudi oekuju da bi im tada bilo bolje te da bi biti sretniji, ali to nije potpuno tono, jer i sami

znamo da kad imamo slobodnog vremena vise nismo sretniji, a pravom organiziranju vremena

mi si moemo stvoriti vie slobodnog vremena.

Samo da imam vie novaca

Novcem se mogu kupiti samo materijalne stvari a ne i aspekti kao to je srea. To bi znailo

da bogati ljudi sretniji, no i u medijima se moemo informirati o situacijama i

pokuajima ubojstvom nezadovoljstvom bogatih i slavnih. Da sam barem mlai ljepi zdravijiNe treba biti iracionalan te misliti da bi nas to usreilo jer u skladu sa godinama se takoer

moemo zabaviti, a ljepota je prolazna, treba prihvatiti sebe onakvim kakav jesi i voljeti se

takav. Bolesti nam mogu uskratiti neto to bi nas usreilo, ali takoer ima mnogo aina i

mogunosti u kojima si moemo pronai sreu unato bolesti

Mukarcima / enama je bolje

To su tipini stereotipi. Mukarci imaju krive predodbe o enama i obrnuto. Neovisno o

spolu, svatko ima mogunosti vlastite sree.