pedagogija skriptica

8/2/2019 pedagogija skriptica

1/6

emestar Uvod u pedagogiju (2006.)

1. Pedagogija: znanstveno odreenje, grane, disciplinePedagogija je znanost o odgoju kao specifinoj drutveno uvjetovanoj pojavi i djelatnosti. Dijelimo ju:

A. prema dobiodgajanika

- Predkolskapedagogija

- Didaktika- Metodika- kolska

pedagogija- Visokokolska

pedagogija- Andragogija

- Gerontogogija

B. s obzirom namjesto odgojnog rada

- Obiteljskapedagogija

- Domske iliinternatske pedagogije

- Industrijske- Vojna pedagogija- Teologijska

pedagogija- Pedagogija

slobodnog vremena

C. potekoama u razvojuodgajanika

- Specijalna pedagogija- Edukacijsko-

rehabilitacijska pedagogija- Surdopedagogija- Tiflopedagogija- Oligofrenopedagogija- Logopedagogija- Ortopedagogija- Pedagogija za poremeaje

u ponaanju

D. kriterij vremena- Povijest

pedagogije- Opa

pedagogija- Futurologijska

pedagogija- Komparativna

pedagogija- Metodologija

pedagogijskih

istraivanja

2. Metode u odgoju i obrazovanju Metoda pouavanja objanjavanje pojmova, miljenja, normi, kategorija, naela, itd Etiki

razgovor je vrlo prikladan oblik metode pouavanja. Metoda uvjeravanja smisao je da racionalno shvaene spoznaje prerastu u osobna uvjerenja,

stavove, poglede. Time racionalna komponenta trai pomo emocionalne. Metoda navikavanja zapoljavanje, aktivno djelovanje i vjebanje odgajanika u poeljnim,

individualno i drutveno vrijednim i korisnim postupcima. Navikavanje u procesu rada - dobrosmiljena radna djelatnost moe snano utjecati na oblikovanje profila mladog ovjeka.

Metoda spreavanja zadatak je da se preventivno izbjegnu ili potisnu loi primjeri, poticajiili negativni utjecaji. Druga zadaa je korigirajua ili terapeutska, da se uklone nepoeljnistavovi, uvjerenja i navike.

3.Sredstva u odgoju i obrazovanju: obitelj roditelja, vlastita obitelj, vrti, grupe vrnjaka, kola,masovni mediji, obrazovanje odraslih, odnoajne grupe, pogon, sustav slobodnog vremena.

4. imbenici odgoja i obrazovanjaObitelj, vrti, grupe vrnjaka, kola, masovni mediji, odnoajne grupe, pogon, sustav slobodnogvremena.

5. Tko odreuje ciljeve odgoja i obrazovanja,zato

Cilj odgoja i obrazovanja proizlazi iz konkretnih drutvenih, ekonomskih, politikih, socijalnih,filozofskih i opekulturnih prilika i odnosa. Jer , usporedo s drutvenim promjenama mijenjaju se iideali i ciljevi. Ciljevi odgoja je na razini drutvenih vrijednosti odreene zajednice. U naimprilikama on izraava pozitivna odgojna nastojanja suvremenog hrvatskog demokratskog drutva.

6. to ini sustav odgoja i obrazovanja RHOdgojno-obrazovni sustav RH na prvom mjestu ini predkolski odgoj koji se odvija u djejim

vrtiima, djejim jaslicama i djejim domovima. Zatim slijedi osnovna kola koja traje osam godina,zatim srednja, pa via i visoka, zatim fakultet (ide se na jedno od ta tri). Na to se naslanjapostdiplomski studij. To su dijelovi formalnog obrazovanja.

7. Stupnjevi odgoja i obrazovanja (klasifikacijska ljestvica)

Formalnim obrazovanjem u RH mogu se stei odreeni stupnjevi.Stupnjeve dokazuju certifikati.Postoji 8 stupnjeva vertikalnog obrazovanja. Na prvom je stupnju osnovna kola, koja traje 8 godina.


2/6

Srednja kola nosi drugi stupanj.Srednja kola moe biti trogodinja ili etverogodinja. Zatim slijedetri stupnja visokokolske nastave. Prvi stupanj traje dvije godine i osposobljava strunjake sa viomstrunom spremom (6. stupanj). Drugi stupanj traje etiri godine i osposobljava strunjake sa visokomstrunom spremom. Trei stupanj je sveuilini studij. Znanstvenim usavravanjem u postdiplomskimstudijima na sveuilitu postiu se znanstveni stupnjevimagistar znanosti i doktorat znanosti.Specijalizacijom nakon visoke kole dobije se stupanj 7-1. Magisterij je stupanj 7-2.8. i zadnji stupanjje doktorat. Da bi se stekao znanstveni stupanj mora se u programu imati predmet istraivanja.

8. Odgoj i obrazovanjePojam odgoja u irem smislu obuhvaa sveukupnost pedagokog djelovanja na sve djelokrug

ovjekova bia. Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj.Odgoj u irem smislu obuhvaa tri procesa:

1. proces usvajanja znanja, umijea i navika2. Proces razvijanja tjelesnih i intelektualnih snaga i sposobnosti3. proces izgraivanja i oblikovanja osobnosti i karaktera, pogleda na svijet,

osjeajnog i voljenog ivotaNa temelju tih procesa postoje tri zadatka odgoja: materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak.

U uem smislu odgoj je usmjeren na izgraivanje i oblikovanje osobnosti i karaktera a rezultati, arezultati su uvjerenja i stavovi.Obrazovanje je proces usvajanja znanja,umijea i navika, to je osnova za izgradnju znanstvenog

pogleda na svijet, razvijanje spoznajnih snaga Obrazovanje obuhvaa racionalno podruje: znanje-shvaanje.Jedna od najvanijih uloga obrazovanja je osposobiti mlade ljude za samoobrazovanjem.

9. Izobrazba i naobrazba-Izobrazba je stjecanje praktinih znanja vjetina i navika, ne obraa pozornost samo na upoznavanjeodreenih tehnika manualne i intelektualne naravi, nego vodi k osobnom prosuivanju i donoenjuodluka, dakle do savladavanja odreenog zanimanja. Strukovna izobrazba moe se stjecati u srednjimstrukovnim kolama i u visokim uilitima.-Naobrazba: krajnji rezultat procesa obrazovanja

10. Edukacija (razliita odreenja navedenog termina)Edukacija je anglosaksonski termin koji se kod nas koristi u znaenju i odgoja i obrazovanja. Taj je

termin danas internacionaliziran, a oznaava i instituciju i djelatnost koju odrasli provode; to jesadraj, a moe biti i rezultat.

11. Formalno i neformalno obrazovanjePod pojmom obrazovanje podrazumijevamo stjecanje znanja i sposobnosti, do kojih dolazimo

sluei se obrazovnim sustavom. Pri tome to obrazovanje moe biti formalno, neformalno iinformalno.

Formalno obrazovanje je ono koje se odvija unutar kolskog sustava (poevi od osnovnekole, pa sve do sveuilita), na kraju kojega obrazovana osoba dobiva svjedodbu ili diplomu koja

svjedoi o zavrenom stupnju i vrsti obrazovanja. Povremeno velike organizacije kao to su vojska,velika poduzea ili vjerske zajednice, mogu organizirati obrazovanje odraslih, najee za svojepotrebe. I takvu vrstu obrazovanja smatramo formalnom, jer se svjedodbe takvih kola mogu koristitii van tih ustanova.

Neformalno obrazovanje se odvija izvan redovitog kolskog sustava. To su razni organiziraniseminari ili teajevi, koji mogu i ne moraju rezultirati potvrdama o uspjeno savladanom programu.Takve potvrde nemaju status javne isprave, poput svjedodbe ili diplome.

Informalno obrazovanje je ono koje nije ni formalno ni neformalno. To je samoobrazovanjekoje organizira osoba sama za sebe, prema svojim eljama i mogunostima. Sama odabire sadraje imetode rada, sama je svoj uitelj. Samoosposobljavanje i usavravanje na radu je najmasovniji oblikinformalnog obrazovanja odraslih.

12.Vertikalno i horizontalno obrazovanje


3/6

Obrazovni stupnjevi govore o vertikalnom obrazovanju, a na cijeni su svakog drutva. Stjecajemobrazovnog stupnja dobivamo titulu:prof, dipl, mr, sc, dr. Horizontalno obrazovanje je 3. vidobrazovanja kad ovjek ulae u sebe , ali ostaje na istom stupnju obrazovanja, a danas je cijenjeno istokao i vertikalno npr: razni teajevi i seminari.

13. Funkcionalno obrazovanjeBez namjere , neplanski: ima uinak uenja , ali se za njih ne organiziraju. Na njega utjeu obitelj,

vrnjaci i mediji (tisak, radio, TV, Internet). Namjerno obrazovanje, plansko (kroz kolski sustav) senaziva intencionalno.

14. Oblici povratnog obrazovanjaPovratno ili rekurentno obrazovanje je potreba za sustavno cjeloivotno uenje s ciljem stjecanja

novih znanja i sposobnosti. Povratno obrazovanje povezuje rad i obrazovanje. To je put, pristup,ostvarenje ideje permanentnog (trajnog) obrazovanja. Vidovi permanentnog obrazovanja:

- obrazovanje uz rad- obrazovanje iz rada- obrazovanje na radu

Povratno obrazovanje provodi se kroz izvankolske ustanove: narodna uilita, dopisne studije, razneteajeve u organizaciji udruga, ustanova, unutar poduzea i sl.

15. Kompetencije odgajatelja (drutvene uloge, usavravanja)Uitelj nije samo predava svog predmeta nego i odgajatelj. neposredni utjecaj uitelja na uenikeizvanredno je vrijedno odgojno sredstvo. On mora biti moralna, cjelovita i stabilna osoba, obrazovan ikulturan ovjek, te mora imati i opu kulturu, mora biti i dobar strunjak (imati potrebno predmetnostruno obrazovanje). Mora posjedovati pedagoku kulturu, pozitivan odnos, optimizam, ljubav,oduevljenje za svoj posao, mora voljeti mlade. Tada posjeduje ugled i autoritet. Neophodno je da sestalno usavrava, prati novosti iz svog strunog podruja i pedagogije.16. Drutveni ciljevi odgoja i obrazovanja

Izmeu obrazovanja/odgoja i drutva postoji meuodnos: drutvo edukacijaTakoer, postoji uzajamno djelovanje drutva (kultura-ideologija), politike i gospodarstva. (tomoemo nacrtati kao trokut, gdje u sredini pie obrazovno-odgojni sustav, a ova tri pojma navrhovima trokuta izvana.)Odgoj je drutveno uvjetovan. Cilj drutva je i cilj odgoja.

17. Humanistiki ciljevi odgoja i obrazovanjaObrazovni i odgojni ideal se sastoji u viestranom razvoju linosti ovjeka. Humanistiki cilj moglibismo nazvati unutranjim ciljem obrazovne djelatnosti. No, unutranji cilj ima i ue znaenje koje seodnosi na znanja, vjetine, stavove, navike, vrijednosti, tj. sve ono to je predmet uenja.

18. Ekonomski ciljevi odgoja i obrazovanja

Obrazovanje treba doprinijeti ekonomskom napretku drutva (gospodarskom rastu, konkurentnostinacionalnog gospodarstva). Ciljevi obrazovanja su poticanje privrednog rasta i unaprjeenjeekonomskog poloaja pojedinca.Ekonomski se ciljevi u suvremenom svijetu temelje na:

- kvaliteti ostvarenih ciljeva- kreativnosti- fleksibilnosti i djelotvornosti kolstva- inovativnosti

Vano je ulaganje u kolstvo jer obrazovanje ima kljunu ulogu u napretku u gospodarstvu, irenjuznanosti i tehnologije. Gospodarstvo trai visoko obrazovane sposobne ljude s adekvatnim znanjem.Nuno je razvijati vezu izmeu obrazovanja i svijeta rada. Proces uenja i pouavanja nuno jeusmjeravati prema cjeloivotnom uenju. Nuno je uskladiti ciljeve odgojno obrazovnih ustanova sagospodarskim ciljevima kako bi ljudi bili pripremljeni za trite rada kada zavre kolu (npr. dananjizahtjev tehnoloka pismenost).


4/6

19. Moralni odgoj (odreenja i ciljevi)Smisao moralnog odgoja je u formiranju moralnog shvaanja , uvjerenja i navika , da ovjek misli,osjea i postupa u skladu s ljudskim dunostimaProces moralnog formiranja dijeli se u tri etape: formiranje moralne spoznaje,formiranje moralnihuvjerenja, formiranje moralnog ponaanja i djelovanja (moral, navike,volja i karakter-estitost,potenje, tonost, principijelnost,energinost, odlunost, rodoljublje, dosljednost,nepokolebljivost,sustavnost sklad misli, rijei i djela-ratio, oratio, operatio.Temeljna svrha je usmjerenje na formiranje slobode, humane i moralne osobnosti, ljudskog bia kojie cijeniti i potovati dostojanstvo slobodu, bratstvo, jednakost svih lanova ljudske zajednice.

20. Intelektualni odgoj (odreenja i ciljevi)On oznaava proces formiranja ovjeka kao razumnog ljudskog bia predstavlja jaanje i

usavravanje ovjeka, buenje njegovih intelektualnih mogunosti Njegove bitne komponente su:znanje, umijea, navike, intelektualnih sposobnosti, kultura intelektualnog rafa, ljubav prema istini idjelovanje u skladu s istinom. Temeljna vrijednost intelektualnog odgoja je istina. Cilj: obogaenjeintelektualnih snaga i sposobnosti, stvaranje kritikog miljenja.

21. Tjelesni odgoj (odreenja i ciljevi)Vrijednost kojoj tei je zdravlje. Svrha i cilj tjelesnog odgoja: sastoji se u tome da u koordinaciji s

odgojno-obrazovnim aktivnostima na drugim odgojnim podrujima, primjenom prirodnih faktora itjelesnih aktivnosti , omoguiti optimalni i svestrani razvitak osobnosti pojedinaca, a oituje se upravilnom rastu i razvitku, ouvanju zdravlja, podizanja ope tjelesne i radne sposobnosti. To jeujedno i cilj tjelesnog odgoja

22. Radni odgoj (odreenja i ciljevi)Temeljni smisao i svrha radnog odgoja je da svakom ovjeku omogui da ovlada kulturom rada,

radno-tehnikom kulturom,da se ovjek razvija kao praktino i produktivno bie.Zadatci su materijalni, funkcionalni i odgojni (racionalni, emocionalni, voljno-djelatni), obrazovni,

rekreativni, radno-profesionalni. Cilj radnog odgoja je razvoj stvaralatva. On poinje u obitelji,nadograuje se u vrtiu, koli itd. radni odgoj je temeljno odgojno podruje jer razvija vrijednoststvaralatva od najranije dobi.

23. Estetski odgoj (odreenja i ciljevi)Svrha estetskog odgoja je ouvanje, doivljavanje, ostvarivanje i vrednovanje ljepote.

Zadatci estetskog odgoja; uoavanje, doivljavanje, izgraivanje, njegovanje. Razvijanje sposobnostiuoavanja lijepog, izgraivanje stvaralakih sposobnosti, formiranje sposobnosti estetskog doivljaja,njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja.. Najvaniji initelji estetskog odgoja su obitelj, vrti,kola, ueniki domovi, sredstva priopavanja, kulturne institucije. Metodski postupci: promatranje,slobodno izraavanje, estetska analiza.

24. Interdisciplinarnost u odgoju i obrazovanjuInterdisciplinarnost oznauje proimanje spoznaja iz jedne znanosti u drugu radi rjeavanja sloenijih,istraivakih, tehnolokih, obrazovnih ili odgojnih problema i zadataka. U odgoju i obrazovanjuneophodan je interdisciplinaran pristup. Postoje snane veze pedagogije sa psihologijom, sociologijomi filozofijom.

25. Multidiscipliniranost u odgoju i obrazovanjuMultidisciplinarnost pojam kad se odreenim problemom bave dvije razliite znanosti, ali ne sa istogstajalita, ve sa dva razliita tj. svaka istrauje za sebe.

26. ovjekova otvorenost za svijetovjek, kao vrsta, ima uroenu otvorenost za svijet, to mu omoguuje da uenjem odraste ukompliciranim uvjetima. Ne treba zaboraviti da je ovjek jedino bie koje se mora odgajati. Iz tog


5/6

razloga, odgoj u svim kulturama igra znaajnu ulogu. Iz ovjekove otvorenosti za svijet mogu seizvesti dva zakljuka:

1. ovjek je sposoban da oblikuje svoju okolinu i da se razvije u njoj (isticanje ove znaajkenaziva se pedagoki optimizam)

2. ovjek nikada nije zadovoljan, nedostaje mu osjeaj sigurnosti, u odnosu na ivotinje, ovjekdjeluje bioloki nedovren, ovisi o uroenim biolokim sposobnostima (pedagoki pesimizam)

Kroz povijest, razni pedagozi su se pitali trebaju li se ovjeje sposobnosti uenja promatratipesimistino ili optimistino. Reformi pravci uvijek su se zalagali za optimistinu varijantu.Takoer se postavlja pitanje koliko je ovjek odreen svojim prirodnim sklonostima i stoga, koliko jeuope ostvarivo putem odgoja. To otvara pitanje obdarenosti: u kolikoj mjeri je obdarenost presudna uprocesu odgoja i obrazovanja. Trima vrstama kola (gimnazija, realka i puka kola) naelo odgovara istruktura obdarenosti naroda. vano je naglasiti da je obdarenost jednako rasporeena u svimsocijalnim slojevima, te da obrazovanje stoga treba biti dostupno svima bez obzira na socijalne uvjete.Dananja psihologija nam govori da je bez obzira na obdarenost, ovjek kompleksna sveza triinitelja: naslijeene strukture, uvjeta i uinaka socio-kulturne okoline, te onoga to je pojedinacdjelovanjem i uenjem napravio od oba ta "materijala".

27. Postati ovjekom znaiIndividualni ljudski razvoj tee na dvije povezane razine:- na razini tjelesnih procesa sazrijevanja (bioloki)- na razini kognitivnog, emocionalnog i socijalnog uenja.

Ova dva procesa, uenje i sazrijevanje, meusobno povezuje aktivnost djeteta. Dobar odgajatelj trebanai mjeru izmeu poticanja djeteta na aktivnost i uenje i podupiranja samostalnosti djeteta iusmjeravanja u odreenom pravcu, a sve to u skladu sa stupnjem razvoja djeteta. ovjekovindividualni razvoj (ontogeneza), moe se ispuniti i oblikovati postignuima u uenju. Odgoj nijesamo pomo u onome to je bioloki usaeno u dijete.

28. Uenje i pouavanje (odgoj i obrazovanje kao proces i kao djelatnost)Uenje je relativno trajno mijenjanje ponaanja subjekta koji ui, pod djelovanjem njegova iskustva.

Uimo vjebom, praksom, treningom, asocijacijom. Uenje podrazumijeva koritenje osjeta (gledati,sluati), motoriko reagiranje (rukovanje) i koritenje emocija (strah, radost ue nas to jedobro, korisno ili opasno).Pouavanje je neposredna pedagoka pomo uenicima u odgojno-obrazovnom procesu (u usvajanjuznanja, usvajanju odgojnih vrijednosti i razvijanju psiho-fizikih sposobnosti). Rad u suvremenoj koline moe se reducirati samo na pouavanje. Naprotiv, direktno pouavanje treba nadopunjavati sasamostalnim radom uenika radi njihova postupnog osposobljavanja za samoobrazovanje nakonkolovanja.

29. Filozofijsko-antropologijska refleksija o odgojuFilozofija je povezana sa pedagogijom jer odreuje odgojni cilj i svrhu odgajanja. Njene disciplineetika i estetika znaajne su za moralni i estetski odgoj, a gnoseologija i logika u vezi sa didaktikom.

Filozofija je teorija vrijednosti, a pedagogija njena praksa. Filozofija odgoja prouava odnos onogato je prolo s onim to dolazi. Potrebno je odrediti to od beskonanog mnotva onog to se uprolosti zbilo, treba prenijeti u budunost, te zato ba to, a ne neto drugo. Filozofska antropologijatrai odgovor na pitanje: Tko sam ja? (Tko je ovjek?), dakle odgovara na pitanje spoznaje ovjeka toje neophodno za postavljanje ispravnih ciljeva i metoda u pedagogiji.30. Odgoj i socijalizacijaSocijalizacija je sloeni proces izgraivanja djetetove linosti. Socijalizacija obuhvaa sve planiranepedagoke mjere i neplanirane utjecaje kojima se djeca i mladi uklapaju u drutvo i preuzimaju svojepodruje odgovornosti. Odgoj je dio socijalizacije, onaj dio koji se planski organizira (kola, vrti,zatvor, domovi) i to neovisno o obitelji, u institucijama. Za razliku od pojma uenja koji obuhvaa svestupnjeve starosti, pojam odgoja odnosi se na djetinjstvo i mladost. Odgoj uvijek podrazumijeva onoto se svjesno i planski dogaa radi optimalnog djejeg razvoja. Sve drugo je funkcionalno.


6/6

31. Odgoj i moralMoral je jedna od primarnih ivotnih potreba, a oituje se u aktivnom oblikovanju, usmjeravanju ivrednovanju ljudskih postupaka kao dobrih ili loih. Moral je jedan od oblika ovjekove drutvenesvijesti u kojoj se odraava njegovo drutveno bie, moemo ga definirati kao skup pojmova o dobru izlu, kao sustav drutvenih normi, obiaja, pravila, naela, smjernica, ideala i kategorija. Etika jefilozofska disciplina koja objanjava narav i karakter morala, upozorava na njegov smisao i znaenjeza drutveni ivot. Moralni odgoj je proces moralnog formiranja i oblikovanja ovjeka, njegovemoralne svijesti, pogleda i stavova, osjeaja, volje i karaktera, formiranje umijea i navika u suglasju sprihvaenim moralno-etikim shvaanjima drutva.

32. Fenomen drop-outaDropping out ili odustajanje od kolovanja je jako aktualna tema danas i to poglavito u razvijenimzemljama to je zabrinjavajui imbenik kvalitete obrazovanja.. Drutvo se sve ee susree sproblemima odustajanja od kolovanja zbog okoline, vrnjaka ili nekih drugih socijalnih razloga. Dase zaustavi porast tog fenomena potrebno je poboljati kolstvo, poveati razinu kolske kulture,poveati organiziranost rada u koli, uvesti individualni rad, grupno uenje i slino. Potrebno jeomoguiti tim ljudima da nastave kolovanje kroz veernje kole, teajeve ili slino.

33. Odgoj i obrazovanje za poduzetnitvoStalne promjene na gospodarskom tritu trae i visoku sklonost poduzetnitvu te uvjetuju u

poduzeima nastanak strategije unutranjeg poduzetnitva, koja dovodi do potrebe za poveanimznanjima iz tog podruja. Neke se odrasle zaposlene osobe odluuju stoga za (najee izvanredni)studij iz podruja poduzetnitva, a oni koji nemaju uvjete za to, dolaze do znanja kroz razne seminare iteajeve. Na takvu vrstu neformalnog obrazovanja sve ee se odluuju i nezaposleni, koji upoduzetnitvu trae rjeenje za svoju egzistenciju.

Uspjenog poduzetnika ini interakcija njegovih uroenih sklonosti, odgoja kojeg je dobio uobitelji, tradicije njegove obitelji, kvalitete obrazovanja, povijesnih, kulturnih i civilizacijskihokolnosti drutva u kojem je odrastao i u kojem ivi i radi, trinosti gospodarstva, demokratinostidrave itd. Mnoge osobine, koje se pripisuju poduzetnicima, vidljive su kod djece ve u ranoj ivotnoj

dobi, ali o okolinskim faktorima ovisi kako e se one razviti i hoe li se osoba baviti poduzetnitvomkad odraste.Zavod za zapoljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Centar za poduzetnitvo, razne udruge

i privatne tvrtke organiziraju brojne seminare, teajeve i treninge iz podruja poduzetnitva, te dajustrunu savjetodavnu pomo s ciljem razvijanja i unaprjeenja obrtnitva i poduzetnitva.

pedagogija skriptica

Documents