peruŠko (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1
TRANSCRIPT
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 1/36
PERUŠKO – 2. DIO
1. PREDAVANJE – ALTERNATIVNE PARADIGME
- Postoje namjerni i nenamjerni učinci sa dugotrajnim ili kratkotrajnim efektima
- Kritička paradigma smatra da se društvo mora promijeniti
- Katz – „mediji određuju ono o čemu da ne mislimo“
- Struktura procesa društvene proizvodnje vijesti medijima omogućava poziciju
stvaratelja društvene zbilje
- Mediji zadržavaju status quo
- Frankfurtska škola (kritička teorija od 30ih godina)
o Institut za društvena istraživanja
o Frankfurt 1930. – emigrirali na Columbia University u New York 1933. –
1943.
o Max Horkheimer (direktor), Theodor W. Adorno, Herbert Marcuse, Walter
Benjamin, Erich Fromm, Jurgen Habermass (asistent Adornu 1959.)
o Suvremena njemačka kritička teorija
o Teorijski pristup temelji se na marksističkoj teoriji i njenoj kritici
- Osnovne teze kritičke teorije:
o Masovni mediji (tisak, radio, film) omogućavali su postojanje totalitarizma
o Mediji manipuliraju društvo vulgarizacijom kulture
o Mediji omogućavaju zamjenu dobrih sadržaja vrijednostima lošima tj.
površnom kulturom i tako pripremaju teren za promjenu demokracije u
totalitarizam
- Frankfurtska škola o medijima
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 2/36
o Zajedničko je masovnim medijima da zabavljaju, popularnom – masovnom –
kulturom koja anestezira građane i pretvara ih u „klijente“
o Proizvodnja kulture je standardizirana, industrijalizirana, ponavljanje,
prevladava profit
o Mediji uništavaju elitnu kulturu masovnom distribucijom
o Masovno društvo je potrošačko društvo
o Komercijalizirana masovna kultura omogućava obnavljanje kapitalističkog
društva i onemogućava revolucionarnu promjenu
o Frankfurtska škola jako negativno gleda na masovno društvo
- Kritička teorija
o Horkheimer – autor termina
o Prepoznaje i teži objasniti razliku između deklariranih društvenih
vrijednosti i stvarnog djelovanja društva te to i promijeniti
o Marx – 11. Teza o Foerbachu – svijet nije dovoljno analizirati, nego ga
treba i promijeniti
- Kulturna industrija
o Suprotstavljene teze
Benjamin vs. Adorno i Horkheimer
o Masovna reprodukcija kao ulazak kapitalizma u tkivo kulture (Adorno i
Horkheimer) protiv demokratizacije kulture (Benjamin)
o Masovnu kulturu nazivali su masovnom industrijom
- Proizvod kulturne industrije
o Novine, radio, film, fotografija
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 3/36
o Heteronoman (a ne autonoman kao umjetnost)
o Kultura je predodređena tehnologiji
o
Standardizacija i homogenizacija
o Uniformnost
o Trijumf spektakla – predstavljanje je sebi svrha
o Umjetnost je napetost i konflikt – kulturna industrija je čak i senzacija
o Nema neočekivanog – nema rješavanja konflikta
- Umjetnost vs. kulturna industrija
o Umjetnost
Aura, jedinstvenost, udaljenost
o Kulturna industrija
Mehaničko umnožavanje ili proizvodnja (uništava auru)
Demokratizacija umjetnosti (Benjamin) ili lažna svijest
Fašizam kao estetizacija politike – masovna kultura kao lažni ritual,
kult masovnih događaja
Socijalizam – politizacija umjetnosti
- Masa i kultura
o Masa je proizvod kulturne industrije
o Kulturna industrija proizvodi proizvod i njegovu publiku
o Kulturna industrija kao obrnuta psihoanaliza – konstituira i ulijeva komplekse
publici
o TV infiltrira privatnu sferu, stvara lažnu zajednicu
o Sitcom – strukturalno mirenje s kapitalom
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 4/36
- Ideologija zabave
o Kulturna industrija je strukturalna ideologija – ništa nije zamislivo izvan njih
o Zabava kao vrijednost
o Kulturna industrija ima ulogu društvenog regulatora na strukturalnoj razini u
homogeniziranju različitih elemenata kapitalističkog sustava
o Fetišizacija kulture i trijumf lažne stvarnosti
o „Matrix“ – primjer frankfurtske škole
+tekstovi
PAUL A. TAYLOR I JAN HARRIS – THEODOR ADORNO AND THE CULTURE
INDUSTRY
- Theodor Adorno (1903. – 1969.) – ono što je on nazivao kulturna industrija
razvilo se unutar Frankfurtske škole i kritičke teorije
- Frankfurtska škola kretala je od marksističke pozicije
- Za vrijeme Hitlera, Adorno je posvjedočio snažnoj ulozi masovnih medija u kreiranju
mišljenja i ponašanja dok je dolaskom u Ameriku vidio da je tamo utjecaj medija bio
velik, ali i bezopasan
- Benjamin je smatrao da masovnu kulturu stvaraju mase za mase
- Adorno i Horkheimer pričaju o instrumentalnim razlozima, a izrazom „dijalektprosvjetljenja“ opisuju različite stadije dominacije
o Dominacija nad sobom
o Dominacija nad radom
o Dominacija nad prirodom
- Adorno i Horkheimer smatraju da je normalni odnos čovjeka i prirode onaj ukojem ima straha (angst)
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 5/36
- Prvotno se to ostvaruje kroz mit, to jest pred-tehnološka društva koja nisu imala lažnu
apstraktnu kvalitetu
- Adorno je razlikovao „visoku“ i „nisku kulturu“ – razlika je u odvajanju „visoke
kulture“ od masovne kulture i potrebe za profitom
- Film, radio i magazini stvaraju uniformni sistem
- Kulturna industrija igra važnu regulatornu funkciju – harmonizacija različitih
elemenata u kapitalističkom sistemu
- Važna je uloga nedostatka tenzije ili konflikta u outputu kulturne industrije
- Adorno – poznat po svojim viđenjima umjetnosti (ponajviše jazza)
- „visoka kultura“ može se koristiti u komercijalne svrhe, ali nije stvarana za to
- Benjamin je govorio o auri
- Adorno i Horkheimer – standardizacija je primarna karakteristika kulturne
industrije
- Benjamin je vjerovao u autonomnost masovne kulture
- Adorno je vjerovao da je masa produkt kulturne industrije
- Radio – u nacističkoj Njemačkoj bio je instrument propagande, a u Americi je
doživljavao svoje zlatne godine
- Adorno – radio na Princton Radio Projectu
- Radio je stvarao pasivnog slušatelja koji je upijao sve
- Adorno i Horkheimer – Dijalect of Enlightenment
- Adorno i Horkheimer – o televiziji – predvidjeli su da će taj medij biti fuzija svih
umjetnosti do sada (Gesamtkunstwerk)
- Adorno je vidio televiziju kao obrnutu psihoanalizu – teoretičari Frankfurtske
škole su pokušavali primijeniti Freudovo viđenje psihe kako bi bolje shvatili
masovnu kulturu
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 6/36
- Televizija je uljuljavala osobu u pasivnog gledatelja te je zauzimala domaći prostor
(osoba nije trebala izaći van kao za kino)
- Adorno smatra da televizija razdvaja ljude jer postaje supstitut za prave odnose
PADDY SCANNELL – MASS CULTURE
- Socijalno pitanje – razlikuje se u Europi i SAD-u
- Europa – ekonomske i političke naravi
- Institute of Social Research, Frankfurt
- Negativna kritika imala je pozitivni cilj i svrhu
- Frankfurtovci su bili nasljednici Aufklarunga (prosvjećivanje)
- Horkheimer – prvi upotrijebio termin kritička teorija
- Adorno i Horkheimer – društvo ima 3 karakteristike: ekonomsku, političku i
kulturnu
- Kritika masovne kulture iz 1930. bila je odbačena 1970.
- Karl Marx – Kapital – na njegovom učenju temelji se Frankfurtska škola
- Dijalektika prosvjećivanja
o Adorno i Horkheimer smatrali su da nestajanje Prosvjećivanja je gotovo te su
istraživali samouništenje Prosvjećivanja
o Glavna tema antisemitizam
- Horkheimer – The end of reason
- Masovna kultura naziva se kulturna industrija jer nisu htjeli da se zamjeni da
popularnom kulturom ili kulturom masa
- Benjamin – The work of art in the age of mechanical reproduction
o Smatra da je umjetnost izgubila auru (masovna produkcija ju je uništila)
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 7/36
o Svakodnevne stvari nemaju auru
o Umjetnost se raspoznaje svojom posebnošću i udaljenosti od svijeta
o
Demokratizacija umjetnosti uništava auru
o Vjerovao u revolucionarni potencijal masa – novi oblici masovne
komunikacije mogu konzumenta pretvoriti u aktivnog člana publike i u
tome leži ključ za novi odnos proizvođača, proizvoda i publike
- Benjamin – The Storyteller
- Benjamin – The author as a producer
o Povezuje se s idejama Brechtanskog kazališta
- Podjela glazbe na ozbiljnu i popularnu (ili visoka i niska)
o Mozart je zadnji kompozitor koji je kombinirao obje vrste
SEMINAR – EKSPERIMETIRANJE S FILMOM: SLANJE VOJNIKA U RAT
- „Why we fight films“
o Istraživanje provodi Hovland
o Redatelj Frank Capra
Filmovi su bili objektivni i snimani kao dokumentarci
Bilo je grešaka u filmu (nije bilo stranih jezika nego su glumci govoriliengleski sa stranim naglaskom)
Prikazivali su 2. svjetski rat od uspona fašizma preko japanskog napada
pa do ulaska SAD-a u rat
o Postojalo je 7 filmova od kojih su izdvojena 4
Prelude to war
The nazis strike
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 8/36
Divide and conquer
The battle of Britain
o
Postojale su 2 grupe – eksperimentalna (gledala film) i kontrolna (nije gledala)
o U upitnicima se ispitivalo faktično znanja i promjena mišljenja
o Filmovi su poboljšali faktično znanje vojnika o ratu
o Došlo je do promjene mišljenja i interpretacija kao što su htjeli stvaratelji
filma, ali u tom polju nije bila tako velika razlika između 2 grupe
o
Film nije poboljšao moral niti motivaciju gledatelja iako je cilj filma bio pojačati želju vojnika da obrani državu, na te stavove film nije uopće utjecao
• Razlike među grupama između 1 i 4 % smatrale su se
nevažnima
o Glavna razlika između filmova bila je ta da su se kod svih filmova gledali
kumulativni učinci, samo kod Battle of Britain su se procjenjivali učinci samo
tog filma
o Bilo je straha oko toga da li gledatelji vide filmove kao propagandu ili kao
prepričavanje nečega što se stvarno dogodilo
o Većini gledatelja (90%) su se svidjeli „The why we fight“ filmovi
o Veći broj ispitanika smatrao je da ih pokušavaju educirati, dok je nekolicina
vojnika smatrala da su pokusni kunići i da se na neki način njima manipulira
o Najuvjerljiviji je bio The nazis strike, odmah nakon toga The battle of Britain
- Druga studija „The war“ – ispitanici su bili podijeljeni u fokus grupe, u ovom slučaju
ispitanici su se sami javljali, filmovi su se gledali u kinu gdje je osoba mogla odabrati
da li joj se scena sviđa, ne sviđa ili ostati neutralna. Ti filmovi su imali 5 epizoda –
završetak škole, ponovno doma, ja sam bio tamo, prvi rođendan i snafu
- Pretpostavka je da promjena mišljenja, stavova i slično dovodi do promjene u
ponašanju
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 9/36
- Battle of Britain istraživao je i kratkotrajne i dugotrajne promjene zato što je film bio i
poučan i mijenjao je mišljenja
- Postojanje dugotrajnih učinaka mjereno je nakon 9 tjedana
- Nakon dulje vremena pokazala se veća promjena u mišljenjima – to je objašnjeno
„sleeper effectom“
- Uvjeravanje putem radija – 2 grupe – rasprava o tome koliko će trajati rat
2. PREDAVANJE – POLITIČKA EKONOMIJA MEDIJA I KOMUNIKACIJE
- Istraživanje društvenih odnosa – posebno odnosa moći koji zajedno čine produkciju,
distribuciju i uporabu komunikacijskih resursa
- 3 procesa prema Vincentu Moscou:
o Komodifikacija – za prodaju i kupovinu (kada proizvod postane masovno
korišten i time postaje roba)
o
Spacijalizacija – geografsko proširenje (nadvladavanje ograničenjaprostora)
o Strukturacija – proces stvaranja društvenih odnosa (često klasa)
- Horkheimer – začetnik kritičke teorije
- Kritička teorija – ne proučavaju se samo mediji nego odnos društva i medija
- Politička ekonomija o medijima:
o Javni komunikacijski sustavi dio su „kulturnih industrija“
o Dualna priroda medija – i kulturna i industrijska
o Liberalna politička ekonomija – tržište kao najbolji regulator
o Kritička politička ekonomija – javno dobro kao glavni cilj
Primjer – promjena zakona o HRT-u
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 10/36
- Kritička politička ekonomija
o Fokus je na međuigri simboličke i ekonomske dimenzije javne komunikacije
o Analizira kako različite oblike:
Financiranja kulturne proizvodnje
Organiziranja kulturne proizvodnje
o Rezultiranju različitim rasponom diskursa i reprezentacije u javnoj domeni
o Kakav pristup imaju publike
o „romantično slavljenje subverzivne potrošnje“ nije u skladu s kritičkom
političkom ekonomijom
o Masovni mediji djeluju ideološki da bi poduprli prevladavajuće odnose
dominacije
- 3 područja analize kritičke političke ekonomije
o Proizvodnja i dostupnost kulturnih dobara
Svjetski medijski konglomerati
Digitalna konvergencija, seljenje proizvoda po medijima, povećanje
izvora, a ne umanjivanje mogula
Koncentracija kontrole moći
Utjecaj na autonomiju, kvalitetu medijskog sadržaja
o Politička ekonomija teksta
Reprezentacije u medijskom tekstu povezane s njihovom proizvodnjom
Odnos gledatelja prema tekstu iz klasne perspektive
o Politička ekonomija kulturne potrošnje
Materijalne barijere (novac)
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 11/36
Kulturne barijere (znanje, prostor, manjak slobodnog vremena)
- Radikalna politička ekonomija medija – Noam Chomsky i Edward S. Herman,
1988. (5 filtara modela propagande)
o 1. Pretpostavka – elitni konsenzus – mediji podržavaju vladu
o 2. Pretpostavka – u uvjetima korporativne kontrole
Koncentrirano vlasništvo i profitni motiv medija
Reklamiranje kao osnovni izvor prihoda masovnih medija
Oslanjanje na vladine i ekspertne izvore informacija
Blaćenje (flak) kao dio discipliniranja neposlušnih medija i
pojedinaca – menadžment javnosti – spin (oblik blaćenja – uzima
se samo ono pozitivno – ulovili Sanadera to je borba protiv
korupcije, a njegov prijašnji položaj se zanemaruje)
Komunizam/ terorizam kao glavni neprijatelj – dijeljenje etiketa
- Kritička politička ekonomija je odnos moći i raspodjele resursa
+tekstovi
VINCENT MOSCO – OVERVIEW OF THE POLITICAL ECONOMY OF
COMMUNICATION
- Politička ekonomija povezana je s istraživanjima o komunikaciji
- Povezanost ekonomije (novac koji vodi medije) i kulture (odabir publike vodi medije)
- Politička ekonomija je učenje o socijalnim odnosima koji zajedno čine produkciju,
distribuciju i potrošnju (uključivši i komunikaciju)
- Kvalitete koje cijene zagovornici škole političke ekonomije: povijest, društveni
totalitet, filozofiju morala i praksu
- Začetnici Adam Smith, John Stuart Mill…
- Smythe – Sveučilište u Illinoisu
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 12/36
- Modernizacija – urbanizacija, edukacija i ostale društvene snage bi trebale jačati
ekonomski, socijalni i kulturni razvitak
- Internet pomaže komodifikaciji (odnosi se i na publiku u na sadržaj)
- Spacijalizacija ide ruku pod ruku s globalizacijom
- 3 procesa – komodifikacija, spacijalizacija i strukturacija
JAGGERY KLAHEAN – A CRITICAL REVIEW
- Edward Herman i Norman Chomsky – Manufacturing Consent: The Political
Economy of Mass Media
o Model propagande
Predstavlja slobodnu analizu tržišta medija
- Hermanov i Chomskyjev model propagande objašnjava ponašanje medija unutar
institucionalnih imperativa
- Model propagande naziva se teorijom zavjere, autori to odbacuju iz 3 razloga:
o Sam naziva stavlja na model određenu etiketu
o Model pretpostavlja da uzorke medijskog ponašanja treba objašnjavati preko
strukturalnih termina, a ne teorije zavjere
o Postoji barem 5 mehanizama filtriranja
imaju nelinearne efekte poput interesa i odabira
- Model propagande se razlikuje od modela gate – keepinga
- Model propagande je institucionalna kritika izvođenja medija
- Model propagande smatra da je proces kontrole često nesvjestan
- Model propagande smatra da elite sve kontroliraju te da mediji štite interese
dominantnih elita
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 13/36
- Model proučava medijski sadržaj te ne obraća pozornost na medijske efekte
- Model propagande ili teorija o slobodnim medijima
- Herman i Chomsky razlikuju elitne medije (The New York Times) od popularnih
novina (The Boston Globe)
- Chomsky – brainwashing under freedom
- 5 filtara modela propagande
SEMINAR – KOMUNIKACIJA I PERSUAZIJA
- Carl Hovland – htio je stvoriti sistematičnu teoriju o persuaziji
- 1946. – 1961. – Yale Program of Research on Communication and Attitude Change
- 1953. – Communication and Persuasion
- Komunikacija jest proces po kojem pojedinac (komunikator) šalje podražaj (uglavnom
verbalni) da modificira ponašanje drugih ljudi (publike)
- Harold D. Lasswell – who said what over what channel with what effect
- Promjena u pristupu (stav) mogla je utjecati na očekivanja (mišljenje)
- Hovland, Janis i Kelley koji su provodili eksperimente smatrali su da su stavovi i
mišljenja trajni te da se mogu promijeniti samo ako naučimo nešto novo. Taj model
učenja jest upravo podražaj – reakcija model
- Važna su bila 3 faktora: pozornost, shvaćanje i prihvaćanje
- Glavne kategorije istraživanja: komunikator, sadržaj, publika i reakcije
- Komunikator
o Kredibilitet – ekspertnost i pouzdanost
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 14/36
- Sadržaj
o Motivacijske apeli – najmanji apeli su imali najviše učinka na promjenu
stavova – kod apela straha to je značilo da najmanja količina je bila
najučinkovitija pri persuaziji
o Organizacija persuazijskih argumenata – jednostrane protiv dvostranih poruka
– ako nije bilo protu-propagande obje verzije su jednako djelotvorne, no kada
slijedi protu-propaganda dvostrane verzije su učinkovitije kod promjene
mišljenja
- Publika
o Učinci pri sudjelovanju u grupi – grupne norme pojedinca da se protivi
promjeni te persuazija nije efektna, otpor promjeni ovisi o tome koliko je
pojedinac predan toj grupi
o Osobni faktori kod uvjeravanja dijele se na intelektualne sposobnosti i na
faktor motivacije
- Reakcije
o Aktivna vs. pasivna participacija – kod aktivnog sudjelovanja prije će doći do
promjene mišljenja
o Trajanje efekata
Komunikator može uvjeriti pojedinca da promjeni mišljenje, ali nakon
nekog vremena pojedinac se vrati svom početnom razmišljanju (češće)
Pojedinac u početku ne prihvati mišljenje, ali nakon nekog vremena
shvati da je komunikator bio u pravu
- Komunikacija je bila jednosmjerna
3. PREDAVANJE – KULTURNE STUDIJE I KRITIČKA POLITIČKA EKONOMIJA
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 15/36
- Sličnosti:
o Neomarksistički pristup (konfliktno društvo)
o Interes za formiranje i provođenje moći
o Suprotnost s liberalno pluralističkim tradicijama (nekonfliktno društvo)
- Kulturne studije:
o Proizvodnja značenja kroz ekspresivne forme i pregovarano i destruktivno
značenje kroz svakodnevne djelatnosti – društvene/ kulturne prakse
- Analiza teksta kod kulturnih studija
o Značenje je varijabilno i ovisno o žanru, narativnoj cjelini, publicitetu tj. kritici
djela
o Relacijski karakter značenja
- Analiza publike kod kulturnih studija
o Etnografski pristup, kreativnost potrošača, aktivne publike
o Subverzivna uloga publike u otporu vladajućoj ideologiji (Fiske)
- Britanske kulturne studije (1970ih) :
o Marksistički pristup u temelju:
Društvo je strukturirano oko klasnog konflikta
Način analize prikladan za klasno sukobljeno društvo u VelikojBritaniji 70ih i 80ih godina
- Glavni koncepti:
o Kultura – uglavnom kao način života u političkom, a ne estetskom značenju
o Kulturne studije – proizvodnja i križanje značenja u industrijskim društvima
- Glavni predstavnici:
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 16/36
o Raymond Williams – slobodna komunikacija (flow) televizijskog
programa
o Centre for Contemporary Cultural Studies, University of Birmingham –
Stuart Hall – simbolički oblici dominacije koji nisu klasno ukorijenjeni
(Hall je začetnik)
o Glasgow University Media Group (GUMG) – empirijski dokazi o klasnoj
pristranosti medija u televizijskim vijestima (prikazali štrajk)
- Glavni prethodnici:
o Louis Althusser (1918. – 1990.)
Francuski znanstvenik, marksizam i strukturalizam
Ideološki državni aparati (IDA) – društvene institucije (obitelj,
obrazovanje, jezik, mediji…)
Društvene norme su ideološki pristrane vladajućoj klasi – teorija
neodređenosti (overdetermination) zamjenjuje model baza –
superstruktura
IDA naglašavaju samostalnost, a norme zajednički ideološke
Ideologija – dinamička društvena praksa (a ne statistički skup
ideja i filtara za promatranje svijeta, lažna svijest)
Ideologija stalno djeluje na mikro-razini pojedinca
Pojedinac (prirodno stanje) zamjenjuje se subjektom (kulturnikonstrukt)
2 načina:
• Obraćanje (halling) - jezik konstruira društvenu poziciju
adresata
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 17/36
• Interpelacija – širi proces u kojem jezik konstrira društvenu
stvarnost za oba sudionika komunikacijskog čina (pošiljatelj i
primatelj) i tako ih stavlja u društveni odnos
o Antonio Gramsci (1881. – 1937.)
Teorija hegemonije – ideološka i društvena moć (a ne mateijalna ili
vojna) koje imaju društvene grupe (nacije)
U kulturnoj teoriji, hegemonije je „proces u kojem dominantna klasa
pridobiva podređenu klasu da prihvati sustav koji osigurava njihovu
podređenost (J. Fiske, British Cultural Studies and Television)
Hegemonija je stalna ideološka borba između ideologije i stvarnog
društvenog statusa
U teoriji hegemonije ideologiji se stalno suprotstavljaju (za razliku od
IDA)
- 2 glavne teme u britanskim kulturnim studijama:
o Obrasci vlasništva i kontrole u kulturnim industrijama
o Njihova uloga u stvaranju kulturnog sadržaja i subjektivnosti
- Raymond Williams
o Djelo „Kultura i društvo“ 1961.
o Analiza televizije
Materijalni i društveni odnosi koji determiniraju razvoj televizije
Iskustvo gledanja televizije – analiza protoka ili ritmova televizijskog
sadržaja – način distribucije televizijskog programa na mrežama; tok je
sekvencijalan, ane kritički angažiran
Kritika pretpostavki istraživanja medijskih efekata – nedovoljna pažnja
socijalnom kontekstu gledatelja
- Nad-određenost televizije ekonomijom:
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 18/36
o Glavna je ekonomija, a ne tehnologija
o „overdeterminated“ – privatni uvjeti recepcije + državna politika javnog
emitiranja (u Europi) + interes kapitala
o Komercijalizacija televizije – privatna potrošnja
o Javna televizija – država može promovirati svoj legitimitet (loše)
o Kapitalističko svjetsko tržište (globalna kultura)
o Teza o kulturnom imperijalizmu
- Stuart Hall
o Enkodiranje i dekodiranje
o Televizijski programi nemaju jedno značenje nego su relativno otvoreni
tekstovi koje se može čitati različito
o Značenje iz teksta + društvena situacija ljudi tj. gledatelja = značenje
o
Tenzija između strukture teksta (koja uvijek nosi dominantnu ideologiju) idruštvene pozicije gledatelja (odnos prema ideologiji teksta)
o Čitanje i gledanje televizije je proces pregovaranja (postoji konflikt koji se
treba razriješiti) između teksta i gledatelja
o Hallova teorija preferiranog čitanja
Čitatelj je aktivan proizvođač značenja iz teksta, a ne pasivan
primatelj već konstruiranih značenja
3 generalizirane društvene pozicije čitatelja u odnosu na dominantnu
ideologiju:
• Dominantno + ideologija + subjektivitet
• Pregovarano + ideologija – subjektivitet
• Opozicijsko – ideologija – subjektivitet
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 19/36
Televizijski programi uglavnom preferiraju skup značenja koja
promoviraju dominantne ideologije
Ta značenja ne mogu biti nametnuta, nego ih čitatelji primaju ili
odbacuju u skladu sa svojom društvenom pozicijom
- Polisemičnost, heteroglosija, višenaglašenost
o Polisemičnost (višeznakovnost) teksta – omogućuje različito čitanje
o Polisemija je strukturirana i ograničena dominantno ideologijom
o Teorija heteroglosije (raznojezičnost) Mikhaila Bakhtina – mnogoglasni ili
homogeni tekst nasuprot heteroglosiji (metafora kotača) – hegemonija – cetripetalna (dominacija) i centrifugalna sila
o Valentin Volosinov – višenaglašenost – značenje znaka je u društvenom
kontekstu upotrebe, a ne u odnosu prema znakovima (strukturalizam)
+tekstovi
SCANNELL, PADY – COMMUNICATION AS IDEOLOGY
- Medijske studije počele su 1970ih
- Raymond Williams i Richard Hoggart su osnovali Centar za suvremene kulturne
studija, a Stuart Hall je kasnije bio direktor
- Centar za suvremene kulturne studije bavio se svim medijima, s posebnim
naglaskom na televiziju
- Strukturalistička paradigma bila je kritika kulturalističkog pojma
- Stuart Hall
o Smatrao je da je najbolja strana strukturalizma određenost uvjeta – iskustvo se
ne može predstavljati kao kategorija koja sama sebe potvrđuje/ provjerava
o Ideologija je sfera proživljenog – sfera proživljavanja, a ne razmišljanja
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 20/36
o Htio je model koji bi omogućio medijski output – transmisiju i recepciju –
model enkodiranja i dekodiranja (Birmingham, 1970ih)
Encoding/ decoding – objavljeno u Culture, Media, Language, 1980.
Model se može vidjeti kao odgovor na dominantnu paradigmu
povezano sa američkom tradicijom medijskih efekata
Dekodiranje znači nasilno otvaranje onoga što je sakriveno u kodovima
Termini enkodiranje i dekodiranje pojavljuju se i u Claude
Shannonovom eseju – poruku se pokušava zaštiti od buke u procesu
izvor-enkoder-poruka-dekoder-primatelj
• Hall kritizira takav tradicionalni model jer je linearan i
fokusira se na razmjenu poruka te nudi novi model baziran
na marksističkom modelu proizvodnje robe/ produkta
E/ D model tvrdi da nema veze između momenta enkodiranja i
momenta dekodiranja – pošiljatelji enkodiraju poruku prema
dominantnoj ideologiji, ali primatelji ju ne moraju primiti kao
takvu u procesu dekodiranja
3 pozicije čitanja: dominantna, pregovarano i opozicijsko
o Komunikacijski proces je neutralan
o Hall preferira povezati Althusserovu ideologiju sa Gramscijevom
hegemonijom (klasnom borbom)
o Zbog povezanosti dvaju uvjerenja Hall doživljava zdrav razum kao podsvjesno
- Althusser – Ideological State Apparatuses
- Hall vs. Halloran = Birmingham vs. Leicester
- Jurgen Habermas – proučava freudovsku psihoanalizu kao znanstveni izvor za
otkrivanje podsvjesnog
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 21/36
- Strukturalizam u Birminghamu polazi od Saussureanske lingvistike – bazična razlika
između denotacijskog i konotacijskog stupnja značenja koje je ubačeno u E/ D model
- Birmingham – medijski output su nazivali tekstovima
- Althusser – razdvojio je općenitu i pojedinu ideologiju
- Ljudska bića su konstruirana kao subjekti zbog jezika
- Screen – studija kina – gledatelji su bili postavljeni tako da uvijek vide film iz pozicije
kamere
- Feminist Media Studies (Lisbet van Zoonen) predstavlja kritički uvod o odnosu
spolova, medija i kulture koji započinje u Hallovu E/ D modelu
GERAGHTY – REPRESENTATION AND POPULAR CULTURE – naklapanja o diskursu
fotografije, prikazu žena u sapunicama i njihovom shvaćanju viđenog
SEMINAR – OSOBNI UTJECAJ: DVOSTEPENI TIJEK KOMUNIKACIJE
- 1945. – 1955. – puno istraživanja o masovnoj komunikaciji
- Istraživanje predsjedničkih kampanja u Erie countyju otkrilo je mogućnost
povezanosti publike sa dvostepenim tijekom komunikacije
- Istražitelji su vjerovali da ipak efekti nisu tako snažni i direktni već minimalni
- 1955. – Lazarsfeld i Katz – Personal Influence
- Cooley – primarne grupe (klike) – nastaju iz okvira velikih, formalnih
organizacija socijalne strukture
- Fritz J. Rothlisberger i William J. Dixon – Hawthorne studies (prema plantaži)
- DeFleur – teorija značenja vrti se oko činjenice da u komunikaciju su jednako važni i
mediji i male grupe
- Decatur studija (Katz i Lazarsfeld)
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 22/36
o Studija se fokusira na ulogu opinion makera u 4 područja: tržište, moda, javna
pitanja i odabir filmova
o Provodili su istraživanje licem u lice pokušavajući otkriti tko na koga utječe
o Opinion leaderi su osobe koje njihovi bližnji vide kao osobu od posebne
kompetencije
o opinion leaderi čine – osoba koje posjeduju znanje o temama o kojima se
raspravlja, socioekonomski statusi, osobe sa većim brojem poznanika
o Decatur studija prekretnica u istraživanja o masovnoj komunikaciji
4. PREDAVANJE – TEHNOLOŠKA PARADIGMA – TEORIJA MEDIJUMA
- „mediji određuju kako mislimo“
- Raspršeni i nespecifični utjecaj uporabe medija
- Utjecaj medija je kroz njegovu formu, a ne sadržaj
- Mediji mijenjaju naše navike i oblik percepcije
- Medijski determinizam – mediji su uzročnik društvene promjene
- Povijest komunikacije kroz 4 tehnološke prekretnice: pismo, tisak (15. St.),
telekomunikacije (19. St.) i kompjuter (20. St.)
- Torontska škola
o Harold Innis – kanadski povjesničar ekonomije, osnivač škole nakon
II.svjetskog rata
o Bias (pristranost) komunikacijske tehnologije prema određenom obliku
društvene organizacije
o Stare civilizacije
- 2 Innisova principa djelovanja medija:
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 23/36
o Ekonomska sfera
Komunikacija dovodi do monopolizacije proizvodnje i distribucije
znanja od strane jedne grupe ili klase
Neravnoteža – društvene promjene – konkurentski razvoj drugog oblika
komunikacije
Ponovno se uspostavlja ravnoteža nakon komunikacijske tehnologije
o Pristranost komunikaciji kroz prostor ili vrijeme
- Marshall McLuhan
o Razumijevanje medija – mediji kao čovjekovi produžeci
o Medij, a ne poruka
„medij kao poruka“
Predvidio „globalno selo“
o
Mehaničko doba – produženje tijela u prostoru
o Električna tehnologija – živčani sustav u „globalnom zagrljaju“ – ukinuli
prostor i vrijeme
o Završna faza čovjekovih produžetaka – tehnološka simulacija svijesti
o Čovjekovi produžeci – mediji – i njihove psihičke i društvene posljedice
o
Pismenost vs. elektrika
Pismenost – odvaja akciju od reakcije, moguć emotivni odmak
„električna brzina, spajajući sve društvene i političke funkcije u
iznenadnoj imploziji, uvelike je povećala ljudsku svijest o
odgovornosti“
Implozija (zgušnjavanje) društva radi električnih medija
o Medij je poruka
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 24/36
Svaka nova tehnologija uvodi nove odnose u ljudske poslove
• Mehanička tehnologija – fragmentacija, linearno, repetativno,
ujednačeno, rasplemenjivanje
• Automatska tehnologija – ujedinjavanje, integralna,
decentralizirana, uplemenjivanje
• Električna svjetlost – medij bez poruke – čista informacija
o „sadržaj svakog medija, uvijek je neki drugi medij“ – zato ima snažan učinak
Pismo – govor, tisak – pismo, telegraf – tisak, govor – proces mišljenja,
film – roman, drama
o Poruka tehnoloških medija – promjena obrazaca ljudskih odnosa
Željeznica – ubrzavanje i proširenje ljudskih funkcija, stvorila nove
vrste gradova, rada
Cjelovitost medija – posebni cilj i sadržaj medija (kao teret na
željeznici) nije bitan za njegov učinak na društvo
Medij utječe i kroz kulturalnu matricu u kojoj djeluje – kulturno
specifičan utjecaj
o Vrući i hladni mediji
Vrući mediji
•
Film, radio, fotografija, fonetsko pismo, papir, seminar, knjiga
• Produžuju jedno osjetilo u visokoj definiciji
• Ne ostavlja puno prostora za nadopunjavanje od strane
publike
• Malo sudjelovanje publike
•
Zagrijavanje medija – od pisma do ponovljenog tiskanja na papiru – vruće i horizontalno širenje
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 25/36
• Visoka definicija i snaga stvaraju fragmentaciju u životu i u
razonodi
Hladni mediji
• Televizija, govor, telefon, strip, hijeroglif, ideogram,
predavanje, razgovor
• Potiče publiku na sudjelovanje i uključuje
• Svaki vrući događaj (visoko definiran, zasićena informacija)
treba prvo ohladiti (cenzurirati) prije razumijevanja
Elektronsko je hladno, a mehaničko vruće
Prijelom sustava – križanje sa drugim sustavom (tisak + tiskarski stroj,
film + radio)
Vrući mediji djeluju drugačiji na publiku od hladnih
Vrući oblik isključuje, a hladni uključuje
+tekstovi
TAYLOR, HARRIS – MCLUHAN'S UNDERSTANDING OF THE MEDIA
- Marshall McLuhan (1911. – 1980.)
o Knjige je nazivao mozaicima, isto kao što se mogu listati kanali na televiziji ili
pretraživati Internet (predvidio razvoj medija)
o U početku svoga rada razmatrao je sadržaj i vrijednosti, a kasnije strukturalnu
analizu
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 26/36
o The Mechanical Bride – utjecaj medijske tehnologije
o Uspoređivao odnos između kulturalne superstrukture i tehnološke
infrastrukture
o Plemenske kulture – korištenje akustičnog prostora – usta i uši su mediji
komunikacije
o Zaleže se za pismenu komunikaciju (započinje abecedom)
o Tiskanje počinje masovna proizvodnja
o Televizija utjelovljuje sve pozitivno i negativno elektroničkog doba
o Understanding Media 1964.
o Stvarni unos tehnoloških medija nije sadržaj, nego njihovo materijalno
postojanje kao tehnologija
o Poruka medija je zapravo medijalizacija
o Mediji dominiraju nad porukom
o Hiper – realnost
o Hladni i vrući mediji
o Televizija je fokus McLuhanova istraživanja – tv je fuzija uha i oka – sintezija
SEMINAR – TELEVIZIJA U ŽIVOTU DJECE
- 1950. – početak zlatnog doba televizije
- Predsjednik Roosevelt je održao prvi govor na televiziji
- Wilbur Schramm, Jack Lyle i Edwin Parker prvi su krenuli u istraživanje o utjecajima
televizije na društvo, točnije djecu
- Fokus istraživanja bile su uporaba i gratifikacija potreba
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 27/36
- Istražitelji su smatrali da su djeca aktivni konzumenti tog medija koji sami biraju što
će gledati
o Efekt je netočan termin – tv direktno ništa ne radi djeci
o Djeca su u stvarnosti bila ta koja iskorištavaju medij
- Provedeno je 11 studija
- Djeca se koriste televizijom iz potreba zabave, zbog informacija i društvene korisnosti
- Djeca i odrasli imali su iste stavove prema novom mediju
- Odrasle je brinulo nasilje
- Autori smatraju da većina toga što djeca nauče preko televizije jest slučajnost
- Najviše su naučili gledajući tv između 3 i 8 godine
- Efekti televizije: fizički, emocionalni, kognitivni i utjecaji na ponašanje
5.
PREDAVANJE – KOMUNIKACIJSKA GALAKSIJA MASOVNIH MEDIJA – MCLUHANOVA GALAKCIJA (CASTELLS)
- Masovni mediji – sustav u kojem prevladava televizija
- Sadržaj i oblik poruke prema najnižem zajedničkom nazivniku (tržište ili javni interes)
- Publika se smatra homogenom
- Državna ili korporacijska kontrola – masovno društvo – masovna kultura
- Televizija – kulturni epicentar naših društava
- Televizijski oblik komunikacije temeljno je novi medij – zavodljivost, osjetilnastimulacija, stvarnost, komunikativnost na crti najmanjeg psihološkog napora
- Od nastanka do kraja 90ih komunikacijsku eksploziju predvodi televizija
- Izlaganje medijima je kumulativno
- Širenje televizije – u televizijskom okolišu – kultura u kojoj se i predmeti i simboli
odnose prema televiziji (namještaj, likovi)
- Stvarna moć televizije (Eco): pozornica za sve procese koji se trebaju komunicirati u
cijelom društvu – biznis, politika, sport, zabava, umjetnost- „televizija uokviruje jezik društvene komunikacije“
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 28/36
- Mediji izraz kulture, a kultura djeluje preko materijala što ga daju mediji
- Razvoj komunikacije
o 700 pr. n. e. – otkriće abecede
Kvalitativna preobrazba ljudske komunikacije
Neutralna infrastruktura za kumulativnu komunikaciju zasnovanu na
znanju
Racionalni diskurz
Odvajanje pisane komunikacije od audiovizualnog sustava simbola
Audiovizualno – slike, zvukovi – u privatnost emotivnog izričaja –
umjetnost, a u javnosti običaja
- Novi mediji i diversifikacija masovne publike
o 1980te – nove tehnologije mijenjaju svijet medija
o Tiskanje na daljinu, walkman, specijalizirani i talk radio, videokazeta, muzički
video spot (novi kulturni oblik), videorekorder, kabelska i satelitska televizija
o Diversifikacija i segmentacija programa i publika, informacija, ideologija,
vrijednosti, ukusa, životnih stilova
o Neformalnost, samo – usmjerenost komunikacije, interaktivnost,individualizacija
o Digitalna tehnologija – univerzalnost digitalnog jezika
Kompjuter, unix, tep/ip protokol, modem (telefon)
ARPANET i Internet, Usenet, BBS, www
o Poruka je medij značenjem poruke oblikuje se medij (glazba za tinejdžere –
MTV, globalne vijesti – CNN)
o Sadašnjost i budućnost televizije – decentralizacija, diversifikacija, prilagođavanje potrebama pojedinačnih korisnika
- Oko 1990ih – digitalizacija i umrežavanje komunikacijske tehnologije
o Tehnološka preobrazba komunikacijski sličnih razmjera koja mijenja prirodnu
komunikaciju
o Uključenost različitih oblika komunikacije u interaktivnu mrežu
o Stvaranje super teksta i meta jezika koji prvi put ujedinjuje sve pisane,
govorene i audiovizualne oblike ljudske komunikacijeo Komunikacija oblikuje kulturu
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 29/36
o Kulturno virtualne stvarnosti – posljedica novog komunikacijskog sustava,
posredovanog preko društvenih interesa, državne politike i poslovnih strategija
- Interaktivno društvo
o nova komunikacijska kultura oblikuje se 1990ih
o temelj je kompjuterski posredovana komunikacija (CMC)
email, kupovanje, telebanking, politika
o CMC – mnogi s mnogima, ne zamjenjuje druge oblike komunikacije
- Multimediji
o Spajanje globaliziranih, promijenjenih masovnih medija i računalno
posredovanje komunikacije (CMC)o 1990ih oblikuje se sustav nove elektroničke komunikacije
o Novi sustav multimedija – interakcija različitih medija i njihov
interaktivni potencijal
o Širenje komunikacije na sva područja života
- Industrija multimedijske zabave
o Profit u zabavi
o Poruka je glavna
o Promjena medijske navike – promjena dokolice – smanjenje vremena uz
televiziju?
o Kulturni obrazac multimedija
Široka društvena i kulturna diferencijacija
• Segmentacija korisnika, čitatelja, gledatelja, slušatelja virtualne
zajednice
Povećana društvena stratifikacija među korisnicima
• Spol, klasa, zemlja, rasa
Komunikacija svih poruka u jednom sustavu
• Integracija u zajednički kognitivni obrazac, zamagljenje razlike
između sadržaja (informacije – zabava, stvarnost – fikcija)
o Multimediji – kraj odvajanja i razlikovanja između audiovizualnih i
tiskanih medija popularne i visoke kulture, zabava i informacije,
obrazovanja i uvjeravanja
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 30/36
- Nova kultura stvarne virtualnosti u umreženom društvu
o Posredna slika stvarnosti nadvlada neposrednu
o Tehnološka jezgra, multimedijska sredina
o Vrijeme je sažeto – trenutačnost
o Masovni mediji integrirani su u sustav multimedije
o Komunikacija se ne odvija prema masovnom obrascu (pošiljatelj prema
pasivnom primatelju)
o Pretvaranje virtualne stvarnosti u stvarnu virtualnost (Murphy Brown)
o Stvarna virtualnost – ne pripada jednoj kulturi, nego uzima od svih
o Novi simbolički okoliš u kojoj virtualnost postaje naša stvarnost
o Prostor toka i bezvremeno vrijeme su materijalni temelji nove kulture („where
make believe is a belief in the making“)
- Prostor i vrijeme u umreženom društvu
o Prostor toka – kompjuterska, komunikacijske mreže, komunikacijska sjecišta,
međunarodno povezane (globalno povezane)
o
Prostor mjesta – gdje živimo i radimo – sve se više provincijalizira idezintegrira (radnički pokret, gradovi) – isključeni
- Umreženo društvo – umjesto informacijskog društva nastaje umreženo društvo
- Castellovo umreženo društvo
o društvo podijeljeno na:
Oni koji grade i sastavljaju mreže
Oni koji su uključeni u mreže
Oni koji su isključeni – ne sudjeluju
- Rad
o Nestaje stalno i trajno radno mjesto
o Povećanje privremenih i povremenih radnika
o Kapital na štetu rada uz pomoć informacijske tehnologije
- 3 nove stvarnosti umreženog društva:
o Pod utjecajem nove tehnologije, ekonomije i društvene dinamike
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 31/36
+ tekstovi
CASTELLS
- Internet je nastao 1960ih pod okriljem američkog Ministarstva obrane – mitska
DARPA
- Restrukturacija ili perestojka
- Abeceda – omogućuje pojmovni diskurs
- Stvaranje super teksta i meta jezika – tzv. informatičke autoceste
- 60te – McLuhan
- 80te – pojava decentraliziranih i raznolikih novih medija
- 90te – multimedija
- Nova kultura – kultura virtualne stvarnosti
- Najniži zajednički nazivnik (SAD – marketinški stručnjaci)
- Homogena publika
- Televizija označava kraj Gutenbergove galaktike, kraj sustava komunikacije
kojim prevladava tipografski um i fonetski abecedni poredak
- McLuhan – zbog nedefiniranosti gledatelji pune jazove i time postaju emotivnije
uključeni u program
- Izlaganje medijima je kumulativno
- Pojam masovnih medija odnosi se na tehnološki sustav, a ne na oblik kulture –
masovnu kulturu
- Publika nije pasivni objekt nego interaktivni subjekt
- Zbog različitosti medija i mogućnosti ciljanja publike možemo reći da je u
novome medijskom sustavu poruka medij – značajke poruke oblikuju značajke
medija
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 32/36
- Mediji su postali globalno povezani i poruke teku svjetskom mrežom i mi ne
živimo u globalnom selu nego u u prilagođenim kolibama koje se proizvode
globalno, a distribuiraju lokalno
- 2 velika eksperimenta:
o Francuski MINITEL
o Američki ARPANET, prethodnik Interneta
- Univerzalnost digitalnog jezika i čista logika umrežavanja sustava stvorila je
tehnološke uvjete za vodoravnu, globalnu komunikaciju
o Prva takva mreža je ARPANET (kasnije za znanstvene svrhe)
o MILNET – za vojne potrebe
o UNIX – operativni sustav koji je omogućio pristup računala računalu
o Prilagodili UNIX za TCP/ IP protokol – omogućilo kodiranje i dekodiranje
o Usenet – elektronički sustav za razgovore
o Bulletin – board system (BBS) – nisu trebali sofisticirane mreže, nego osobna
računala, modeme i telefonske linije
Howard Rheingold – „virtualne zajednice“
o www – prevladao dugotrajno kaotično pretraživanje
- Računalno posredovana komunikacija (RPK)
o Nije opći medij za komunikaciju
o U području obrazovanih, kasnije će prestati biti elitna
o Simbolizam utjelovljen u interpersonalnoj komunikaciji nije još našao svoj
jezik u RPK
o Korištenje RPK događa se na poslu
- Multimedija
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 33/36
o E – mail – pisani telefon
o Esprit i Eureka – europski tehnološki programi
o
Novi multimedijski sustav nisu oblikovale vlade, nego biznis
o Usko grlo širenja multimedije – poruka usporava medij
o Steven Spielberg – zbog raznolikih sadržaja poruka je poruka
o Novi elektronički mediji ne udaljavaju se od tradicionalnih kultura, oni ih
apsorbiraju
o
Kulturni obrasci multimedija (3)
o Multimedija obuhvaća veći dio kulturnog izričaja u svoj njegovoj različitosti
SEMINAR – NASILJE I MEDIJI
- Postojala je Komisija nasilja – izdali su svezak Nasilje i mediji koje je pomoglo
pri shvaćanju masovne komunikacije
- Svezak je imao 3 dijela: povijesna perspektiva, novosti medija, televizijska
zabava i nasilje
- Autori Robert Baker i Sandra Ball raspravljaju o razvoju, strukturi i funkciji masovnih
medija
- Task Force smatra da borba za slobodni govor potječe od medijske borbe protiv
cenzure i regulacije
- Task Force je odbio argument da mediji ne bi trebali biti pod kontrolom države
- Task Force usredotočio se na interpersonalnu komunikaciju te utjecaj medija na nasilje
- Istraživanje se sastojalo od analize sadržaja i nacionalne ankete
- Analizirani sadržaj mogao bi se podijeliti na 3 grupe:
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 34/36
o Opseg nasilja
80% programa na sve 3 televizijske kuće bilo je nasilje
ABC imao najveći postotak nasilja
o Kvalitativni svijet nasilja
Nasilje je prikazivano više kao ozbiljno nego kao smiješno
Pozitivni likovi činili su jednako nasilja kao loši likovi, ali su pobijedili
i nisu snosili posljedice za svoja dijela
Crnci i stranci su češće bili negativci
Kada je nasilje provodila osoba u uniformi ispitanici su ga prije
odobravali
o Interpretiranje analize sadržaja
Nasilje je bila dominantna karakteristika televizijskog programa
Nasilje je prikazivano kao dobar način rješavanja sukoba ili dolaska doželjenih rezultata
- Htjeli su usporediti televizijsko nasilje s nasiljem u pravom svijetu
- Norme o nasilju – hipotetske situacije u kojima se ispituju standardi ponašanja
(tinejdžeri malo lakše odobravaju nasilje nego odrasli)
o Najlakše se oprašta ljudima u uniformama
o Najteže se oprašta nasilje između žena i muškaraca
- Stvarni doživljaji nasilja – najveći broj ispitanika svjedočio je nasilju indirektno, kao
promatrač
- Korištenje medija – i odrasli i djeca su koristili najviše televiziju kako bi se relaksirali
SEMINAR – TELEVIZIJA I SOCIJALNO PONAŠANJE
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 35/36
- 5 svezaka istraživanja
- Popularno su nazvani Surgeon general's report
- Jedan dio zove se Televizija i odrastanje te objašnjava povezanost nasilnog ponašanja i
gledanja agresivnih programa
- Koristili su se analizom sadržaja, laboratorijskim eksperimentima, anketama,
promatranjem promjena te eksperimentima izvan laboratorija
- Započeli su s radom 16. 6. 1969.
- Prvi svezak – medijski sadržaj i kontrola
o U SAD – u program je bio nasilniji nego u Velikoj Britaniji, Izraelu i Švedskoj
- Drugi svezak – televizija i socijalno učenje
o Dio učenja događa se promatranjem
o Razlika je između stjecanja i prihvaćanja takvog ponašanja
o Albert Badura 1965. – eksperiment s klaunom Bobom
o 2 efekta – oponašanje ili agresivnost različita od one s TV-a
o Laboratorijski pokusi su najučinkovitiji, ali se nekada ne mogu pretočiti
situacije u svakodnevni život
- Treći svezak – televizija i nasilje u adolescenciji
o Provođene ankete
o 3 zadatka: mjerenje korištenja televizije, mjerenje agresivnosti i usporedba
nasilje koje gledaju s nasilnim ponašanjem
- Četvrti svezak – televizija i svakodnevni život
o Djeca počinju gledati TV sa 3 godine pa do 12 godine gledaju puno i ponovno
raste u srednjim godinama
- Peti svezak – utjecaji televizije
5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 36/36
- Završni svezak – televizija i odrastanje
- Lefkowitz – longitudinalno istraživanje u trajanju 10 godina u Columbiji, New York