1

PETROGLIFI I STEĆCI(simboli i značenja)

Petko Nikolić Viduša

Kitchener, Canada, 2015

2

Copyright © 2015 by Petko Nikolić

Na koricama:Solarni simboli na petroglifu-piktografu (Villa Traful, LosLagos, Neuquén Province, Argentina) i simboli vinčanskogpisma i stećaka.

Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije seumnožavati, preštampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ilibilo kojim sredstvom bez dozvole autora, niti može biti na bilokoji drugi način ili bilo kojim drugim sredstvom distribuiranoili umnožavano bez odobrenja autora.

Sva prava za objavljivanje ove knjige zadržava autor.……………………………….……………………………….……………………………….……………………………….……………………………….……………………………….……………………………….

3

SADRŽAJ

Uvod 5Misterije velike i misterije male 6Petroglifi i stećci 7Misterija geoglifa Chirgua 75Porijeklo ruskog krsta 79Bibliografija 81O Autoru 82

4

UVOD

Simboli su slikovni znaci čovjekovog duhovnog bića, poruke bez riječi, duhovniputokazi i molitve ćutanja. Oni su čovjekova slikovna veza sa Tvorcem i nebeskimsvijetom, oni su sveti znakovi i Božija slova. Božija slova ispisivana su na tijelu, na kultnom hljebu, kultnim predmetima, naodjeći, na posuđu, kućama, oružju, životinjama, urnama, nadgrobnicima, po prirodi nakamenju i po stablima drveća. Ako je Božije slovo uklesano u kamen, to je petroglif(petro – stijena; glif – urezivanje). Na kamenu nacrtano Božije slovo je piktograf (pikto –obojeno; graf – pisanje). Ako je Božije slovo nečim obilježeno po zemlji, to je geoglif(geo – zemlja; glif – urezano, obilježeno). Božija slova imaju magičnu moć, jer gdje su ona ispisana, tu se okupljaju oneduhovne sile iz čijeg je svijeta to slovo potiče. Kao što se ljudske vojske okupljaju okosimbola svog roda, plemena i naroda, tako se i duhovna bića okupljaju oko svojihznakova. Ako je na nekom mjestu izobražen znak Sunca, tu svraćaju bića svjetlosti; akoje na nekom mjestu znak zlih duhovnih sila, tu je stanište zlih duhovnih bića. Po tome koje, čije i kakve simbole koristimo, po tome se svrstavamo u vojskesvjetlosti, ili u vojske tame: svastika vojske Sunca je svjetlozlatna; svastika vojske tamei propasti je crna. Značenja mnogih Božijih slova su zaboravljena, a zaborav je uslijedio prvenstvenoiz jednog prostog razloga: korištenje i čitanje Božijih slova postalo je privilegija grupesveštenika i ljudi kojima su to znanje sveštenici htjeli da kažu, dakle privilegija onih kojisu se svojom silom nametnuli ljudima za posrednike između ljudi i Boga, odnosno onihkoji su odbacili Božje zakone i ljudima nametnuli svoje lične zakone. Tako su sveštenicisebe proglasili Božijim službenicima i ljudima su u ime Boga po svojoj kreaciji nametnulisvog “Boga” i vjerske zakone tog “Boga”. Kad je čovjek počeo da vlada ljudima, čovjek vladar postepeno je silom svoje vlastiiz srca ljudi uklanjao iskonsku prirodnu vjeru u Boga, a sebe je svojim kultom pred timljudima veličao kao Boga. U drevnim vremenima prvosveštenik je ujedno bio i car.Sprega lažne duhovne i svjetovne vlasti vodila je svijet u stanje u kojem se svijet danasnalazi: negiranje svih Božijih zakona i opšte bezakonje: “Može li se istina ukrasti, narušiti, okrenuti? Naravno da može. Istinu mogu ukrastijedino oni koji ne poznaju Istinu. Crkva i ostali mogu ukrasti istinu, ali ne i Istinu. Možese istinom manipulisati u svijetu ljudi, ali ne i Istinom u svijetu ličnosti.” (DraganMilojković, filozof i pjesnik iz Nozrine). Organzovana zloupotreba vjere i zakona od moćnih pojedinaca i grupa dovela je ido zaboravljanja značenja i upotrebe Božijih slova. Zato upotrebu Božijih slova najduženalazimo kod naroda koji kroz istoriju nisu imali diktatorski centralizovanu državnuvlast, ili tu vlast nikad dušom nisu poštovali, već su živjeli u plemenskom uređenju saneslijeđenom drevnom vjerom i zakonima običajnog narodnog prava. Po vremenskoj granici upotrebe Božijih slova u svijetu prednjače Srbi i američkiIndijanci, jer i jedni i drugi koriste Božija slova i dan-danas, mada su i oni značenje tihslova skoro zaboravili i u neznanju često ih pogrešno tumače. Svrha ove knjižice je dase obnovi znanje o pravom, izvornom značenju drevnih Božijih slova.……………………….

5

MISTERIJE VELIKE I MISTERIJE MALE

Šta je misterija? To je ono što nam je čulima potpuno ili djelimično dostupno, aumom ne znamo šta je to, otkud to, koja mu je svrha i cilj. I tako imaju velike i malemisterije: ima kosmos kao velika i ima na kamenu uklesani znak kao mala misterija. Drevni čovjek praistorije osmatrao je nebo, čudio se svemu, a onda je na kamenunacrtao znak viđenog. I velika misterija kosmosa sva stade u mali znak nacrtan nakamenu. I na kamenu ostade kroz milenijume do dana današnjeg. I gle čuda: taj isti znak pojavljuje se i kod ljudi bronzanog doba, bilježe ga i ljudigvozdenog doba; koriste ga ljudi s početka hrišćanske ere, poznat je i ljudima srednjegvijeka, a slikamo ga i mi danas. I taj znak nalazimo širom svijeta: u Evropi, Africi,Australiji, u obje Amerike! Nalazimo ga po velikim ljudskim staništima i po malimusamljenim ostrvima Pacifika. U poređenju sa misterijom kosmosa, taj mali znak je mala misterija po veličini, ali jevelika misterija po pitanju svog izvornog porijekla, po pitanju svog pojavljivanja u svimvremenima širom svijeta i po pitanju svog značenja. Ovdje su na očiglednim primjerima sa preko 100 slika pokazani isti i slični znakovina petroglifima, piktografima, geoglifima i stećcima od praistorijskih pećinskih crteža dokraja srednjeg vijeka.

Sl.1. Galaksija (Hubble Space Telescope image) i petroglif.

6

PETROGLIFI I STEĆCI

Sl. 2. Motiv mira i blagoslova Sunčeve Božje ruke na petroglifu lijevo (Langar,Ishkashim district, Mongolia) i na stećku (Raška Gora, Mostar).

Sl. 3. Blagoslov Boga Sunca na petroglifu (La Proveedora, Caborca, Sonora, Mexico) ina stećku u Radmilji kod Stoca.

7

Sl. 4. Blagoslov Boga Sunca i Majke Zemlje. Muž vlada danju, žena vlada noću:Antropomorfni prikazi Sunca i Mjeseca: lijevo je indijanski petroglif (pleme Algonkian,između 900-1400. god., Peterborough, Ontario, Canada) i motiv na stećku u Radmilji

kod Stoca.

Sl. 5. Blagoslov Boga Sunca kao motiv na petroglifu i na stećku. “Šta radi Bosanac nastećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku!”, izreče glupost Miroslav Krleža,

napisa to i mnogi Bošnjaci, u svom nepoznavanju simbola, često citiraju tu glupost.

8

Sl. 6. Piktograf (Ongna, Chhattīsgarh, India) i stećak (Radmilja, Stolac).

Sl. 7. Svastika u Sunčevom kolovratu na indijanskom petroglifu (Moab, Utah, USA) isvastike na stećcima (Opravdići, Bratunac).

9

Sl. 8. Iznad je motiv na indijanskom petroglifu (Newspaper Rock, Utah, USA), a ispod jemotiv na stećku (Klašnik kod Višegrada). Oborene ruke znak su vremena jeseni i zime.

10

Sl. 9. Petroglif (Angosturas, Colombia) i stećak iz Radmilje.

Sl. 10. Solarni krst kao indijanski petroglif (Tularosa Valley, New Mexico, USA) i solarnikrstovi na stećku (Kokorina, Gacko). Krst je simbol jeseni, zime, proljeća i ljeta: ispod

horizontale su jesen i zima, a proljeće i ljeto su iznad.

11

Sl. 11. Krug Sunca sa dvanaest podioka simbol je vremena godine. Iznad je krug

godine na indijanskom petroglifu (Sego Canyon, Utah, USA), a ispod simbol godine nastećku (Banjevići, Drinjača, Zvornik).

Sl. 12. Sunce sa dvanaest zraka kao dvanaest mjeseci godine (neolithic petroglyph,Gaura Chindiei Cave, Romania) i cvijet sa dvanaest latica kao simbol Sunca sa

dvanaest mjeseci godine (stećak, Kovači, kod Bileća).

12

Sl. 13. Sasvim lijevo na slici je jedan od simbola vinčanske kulture. U sredini je petroglif(Petroglyph Cave Art, Utah, USA), a sasvim desno je sličan motiv na stećku (lokalitet

Barevište, Mokro, Lištica). Iznad tačke ukrštanja su proljeće i ljeto, a ispod jesen i zima.

.Sl. 14. Kolo kao motiv indijanskog petroglifa (Moab, Utah, USA) i motiv kola na stećku

(Baćina, Makarska).

13

Sl. 15. U gornjoj polovini slike je petroglif sa simboličnim šematskim prikazom godišnjihdoba: jesen i zima su u dnu kao noge, a između njih je penis kao zimski solsticij. Rukesu proljeće i ljeto, a glava je ljetni solsticij (Gila Bend, Ariznona). Sve isto prikazano jena stećcima u donjem dijelu slike, samo su izražajna sredstva umjetnika različita (slijeva: Bijela Rudina, Bobotov dub, Bileća; Pargani, Mramorje, Zvornik; Han Hreša,

Sarajevo).

Sl. 16. Tačka između nogu je Sunce zimskog solsticija (lijevo je petroglif na Havajima, adesno stećak u Nikšiću).

14

Sl. 17. Spirala na petroglifu je zimski, a glava u vrhu je ljetni solsticij. Ruke su proljeće iljeto, a noge jesen i zima (Tibacay, Cundinamarca, Colombia). Isto to prikazano je na

motivima stećaka (s lijeva: Zvirići, Ljubuški; Cista, Velika gomila, Imotski).

15

Sl. 18. U donjem desnom uglu petroglifa na gornjoj sekciji slike vidimo krug Sunca odkojeg vodi vertikalna linija ka drugom kraju kamena (Puu Loa, Hawaii). Ovaj krug

Sunca (glava) je tačka letnog solsticijia. Pored vertikale je šestokraki cvijet Sunčevogdrveta života. U dnu linije je zimski solsticij (slika vrha je nepotpuna i bolji prikaz je naslici 19). Lijevo od glave (Sunca) preko ruke je uklesan krst sa trouglom u podnožju. To

je krst Mladog Sunca, Malog Boga (Božica Svarožića) prikazanom na stećku desno(Bisažine, Trebinje).

16

Sl. 19. Antropomorfni prikaz godine. Ruke su proljeće i ljeto, a glava ljetni solsticij.Preko lijeve ruke desno od glave je naopako okrenuti krst Mladog Sunca koje se rađana dan zimskog solsticija (vidi sliku 18). Krst je okrenut prema dnu slike gdje je zimski

solsticij predstavljen kao srednja linija između jeseni i zime (Puu Loa Petroglyphs,Hawaii).

17

Sl. 20. Lijevo je antropomorfni krst na petroglifu (Puu Loa, Hawaii). Tačka u dnu jesimbol zimskog solsticija (prvog dana zime). Desno je antropomorfni Svarožićev krst

kao motiv na stećku na Bjelašnici kod Sarajeva.

Sl. 21. Vertikalna linija na petroglifu lijevo je putanja Sunca od jug ka sjeveru i obratno(Chesta Rock, Peru). U početnom dijelu linije je tačka zimskog, a u vrhu je tačka

ljetnjog solsticija. Na sredini linije je simbol ekvinocija. Desno je stećak (Zijemlje polje,Mostar).

18

Sl. 22. Ljudska figura sa podbočenim rukama na bokovima tipičan je primjerprikazivanja solarnih božanstava drevnih religija širom svijeta. Na prvoj slici gore lijevo

je preistorijski petroglif iz Irana (Niyavaran, Iran), a do njega je petroglif iz Mongolije(Langar, Ishkashim district, Mongolia). U donjoj sekciji slike su motivi na stećcima

(Radmilja, Stolac i desno Cista, Imotski).

19

Sl. 23. Motiv ravnodnevnice (ekvinocija) na petroglifu (Gold Canyon, Arizona) i stećku(Rastićevo, Rastićeva mašeta, Kupres).

Sl. 24. Prvi s lijeva je petroglif iz Afrike (Toulou Shelter, Ndele, Central AfricanRepublic). U sredini je indijanski petroglif iz Kanade (Petroglyphs Provintial Park,

Ontario). Sasvim desno je stećak (selo Dići kod Ljiga)

20

Sl. 25. Otvorena ruka je znak pozdrava iskrenog srca i dobre namjere. U ruci je drevniumjetnik preslikavao svoju dušu sa svevremenom porukom dušama onih koji budu

gledali na kamen naslikanu ili uklesanu ruku: "Ova ruka putuje, da se s tobom rukuje".U gornjem lijevom uglu ove slike je preistorijski pećinski petroglif (Chauvet Cave,

France), a do njega je petroglif iz Mongolije (Langar, Ishkashim district, Mongolia).Ispod je indijanski petroglif (Petroglyph Point, Mesa Verde National Park, Colorado,

USA) i motiv ruke na stećku (Boljevići, Srebrenica).

21

Sl. 26. Na slici su prikazani antropomorfni i zoomorfni motivi vremena godine sakrugovima Sunca. Sekcija u vrhu su petroglif (Three Rivers Petroglyphs Site, New

Mexico) i stećak (Donji Jugovići, Gacko). U srednjoj sekciji su petroglif (Tuscon,Arizona) i stećak (Gornji Studenci, Ljubuški). U dnu lijevo je petroglif (South Mountain

Park, Arizona) i stećak (lokalitet Markuzina ograda, Lovreč, Imotski).

22

Sl. 27. Piramide Sunca sa Božjim žezlom na praistorijskom petroglifu (Valmonica, Italy)i na stećcima (Jela šuma, Olovo i desno Junakovac, Olovo).

23

Sl. 28. Sunčeve ljestve su simbol Sunčevog penjanja i silaska u pravcu jug-sjever i

sjever-jug. U gornjoj sekciji slike su petroglifi (s lijeva: Lake Mojave, Arizona; V-Bar-VHeritage Site, Arizona; Neuspaper Rock, Canyonlands, Utah). Ispod su stećci sa

motivima Sunčevih ljestva na stećcima u Radmilji.

Sl. 29. Sunčeve ljestve na petroglifu (Winnemucca Lake, Nevada) i na stećku krstači(Kovači, Kovački krst, Velimlje).

24

Sl. 30. Božje žezlo (Ra), račvasti Božji skiptar životvornog Sunca (Y), nalazi se i napetroglifima i na stećcima. Na lijevoj strani slike je petroglif (McConkie Ranch, Utah), ana desnoj strani su stećci (Rastićevo, lokacija Jezero, Kupres; ispod je stećak u selu

Donji Bakići, lokacija Klisa, Olovo). Uz Božje žezlo na petroglifu sa strana u sredini videse dva kružića, dva sunca: sunce proljeća i sunce ljeta, dok na stećku umjesto ta dvakružića stoje spirale sa istim značenjem, a su iznad dva kružna ispupčenja uz rozetu.To nam ujedno kazuje da kuglasta ispupčenja na stećcima nisu nekakve jabuke (kao

što se mislilo), nego su to krugovi Sunca.

25

Sl. 31. Božje žezlo: nadgrobnik (Tiya stones, Gurage Zone, Ethiopia), petrolgif (PeriaRiver Canyon, Utah) i na stećku (Zabrđe, Stolac).

Sl. 32. Rašljasti simbol Y je ideogram najstarijeg imena Sunca: Ra! Na piktografu lijevooko Sunca su dva takva ideograma (Wabakimi Provincial Park, Ontario). Ideogram Y

nalazi se i na petroglifu u sredini slike (Painted Rock Petroglyphs Site, Arizona). Sasvimdesno je ideogram Y na stećku (Gvozno, Kalinovik).

26

Sl. 33. Petroglifi sa simbol Ra (Y): to je mistični simbol Božjeg Trojstva.

Sl. 34. Bog Sunca sa žezlom na petroglifu (Sego Canyon, Utah) i na replici stećka izDonje Zgošće kod Kaknja.

27

Sl. 35. U vrhu slike je praistorijski pećinski crtež bika sa račvastim simbolom Sunca Ra(Chauvet Cave, France). U donjem lijevom uglu znak Ra je na petroglifu u SaudijskojArabiji (Shuwayamas, Saudi Arabia). U sredini je indijanski petroglif sa znakom Ra u

Arizoni, a sasvim desno je simbol Ra na stećku u Zvirićima kod Ljubuškog.

28

Sl. 36. Božje žezlo sa spiralama na petroglifu (Paria Plateau, Arizona) i na stećku(Pridvorica, lokalitet Doganja, Ulog). Spirale u vrhu su simboli životvronog Sunca

proljeća i ljeta.

Sl. 37. U ovom položaju Božje žezlo označava proljetni ekvinocij, kraj zime i početakproljeća (petroglif iz Sibira i stećak iz Bratunca kod Srebrenice).

29

Sl. 38. Gore lijevo je (Cueva del Bujeo, Spain), na petroglifu (Chacabuco, AtacamaDesert, Chile) i na stećku (Uzarići, Šarampovo, Mostar).

Sl. 39. Lijevo je Božje žezlo na pećinskom piktografu (Tanum, Sweden), a desno nastećku (Gradac, Banja Koviljača).

30

Sl. 40. Božje žezlo na petroglifu (Casa Malpais Petroglyphs, Arizona) i na stećku(Čevljanovići, Olovo).

Sl. 41. Božje žezlo na vrhu solarnog krsta (Petroglyphes caledoniens, NouvelleCaledonie) i na stećku (Kutine, Kalinovik).

31

Sl. 42. Kvadrat sa dijagonalama je solarni simbol mira godine sa četiri godišnja doba. Ugornjem lijevom uglu slike je kvadrat sa dijagonalama i simbolima Sunca (Piedra

Horizontes, Sasaima, Cundinamarca, Colombia), a ispod je sličan petroglif (La Florida,San Miguel, Cajamarca, Peru). Gore desno je stećak sa kvadratom izdijeljenim

dijagonalama (Radmilja, Stolac). Ispod je stećak sa rombovima izdijeljenimdijagonalama. Romb je simbol Božje mudrosti, znanja i kreativnosti, a četiri dijela romba

su četiri godišnja doba (Lukovčići, Imotski).

Sl. 43. Četiri godišnja doba kao motivi na petroglifu (Chaco Canyon, New Mexico) i nastećku (Čevljanovići, Olovo)

32

Sl. 44. Simbol vremena godine na indijanskom petroglifu (Sego Canyon, Utah, USA) isimbol godine na stećku (Banjevići, Drinjača, Zvornik).

Sl. 45. Sasvim lijevo je geoglif (Cerro Pintados, Chile) simbol je ljetnog solsticija. Donjega je isti simbol na dva petroglifa (Moab region, Utah; Grimes Point Archeological

Site, Fallon, Nevada). Sasvim desno je isti simbol na stećku (Orah, Bileća).

33

Sl. 46. Sunčevo nebesko kolo života na petroglifima je na lijevoj strani slike (NewspaperRock, Utah; Western Mojave Desert,Naval Air Weapons Station, China Lake,

California), a desno su motivi Sunčevog kola na stećcima (Donji Bratac, Nevesinje;Rajačke Pivnice, Negotin). Sunčevo kolo sa osam podioka je šema cvijeta života, dok

na petroglifu iz Kalifornije i na stećku iz Rajačkih Pivnica Sunčevo kolo ima po dvanaestpodioka, što su simboli dvanaest mjeseci godine.

34

Sl. 47. Kretanje Sunca peko neba godine ima tri smijera: svakodnevno kretanje istok-zapad, polugodišnje kretanje sjever-jug i polugodišnje kretanje jug-sjever. Svakodnevnokretanje istok -zapad kroz godinu prerasta u Sunčevu putanju (ekliptiku): pola godine u

vrijeme proljeća i ljeta Sunce je iznad nebeskog ekvatora, a pola godine u vrijemejeseni i zime je ispod ekvatora. Ova kretanja zabilježena su i na petroglifima i na

stećima.Na priloženoj slici u vrhu na petroglifu (Upper Napo river valyey, Equador) cik-cak

linijom prikazano je godišnje kretanje Sunca. Na drugom petroglifu lijevo ispod (LoboCanyon, Cebolla Willderness, New Mexico) prikazana su dva Sunčeva godišnja

kretanja: u pravcu sjever-jug i u pravcu jug-sjever (krug Sunca u dnu je zimski solsticij(zimska ravnodnevnica), a "rogovi" u vrhu su proljeće i ljeto). Na stećku u Brštanovukod Splita (dole desno) u uramljenom prostoru prikazana je godišnja putanja Sunca

kroz sva četiri godišnja doba: krug Sunca u sredini je mjesto nebeskog ekvatora gdje sedešavaju prelazi zime u proljeće i prelaz ljeta u jesen (ravnodnevnice ili ekvinociji).

Iznad kruga Sunca je Sunčevo kretanje kroz vrijeme proljeća i ljeta, a ispod je kretanjeu vrijeme jeseni i zime. Van uramljenog prostora prikazana je godišnja Sunčeva putanja(na dijelu ispod uramljenog prostora po sredini cik-cak linije povučena je linija nebeskog

ekvatora).

35

Sl. 48. Neki solarni simboli traju još od vremena vinčanske kulture i sreću se širomsvijeta. U gornjem lijevom dijelu slike je vinčanski simbol godine sa godišnjim dobima.Znakovi >< označavaju Sunce istoka (<) i Sunce zapada (>). Mjesto njihovog spajanja

pokazuje proljetnu i jesenju ravnodnevnicu (ekvinociji) i to je na liniji nebeskog ekvatora.Tri donje linije znakova od pravca istoka <<< označavaju tri mjeseca zime (Sunce jezimi ispod nebeskog ekvatora), a tri gornje linije su tri mjeseca proljeća kad je Sunceiznad nebeskog ekvatora. Kod znakova >>> tri donje linije su tri mjeseca jeseni, a tri

gornje su tri mjeseca ljeta. Zašto znakovi <<< pokazuju da su zima i proljeće na istoku,a znakovi >>> pokazuju da su ljeto i jesen na zapadu? Od istoka se podiže Sunce, a

podiže se i od juga ka sjeveru od početka zime pa sve do kraja proljeća i zato proljeću izimi simbolično pripada istok. Sunce se na zapadu spušta, a isto tako od prvog dana

ljeta pa do kraja jeseni Sunce od sjevera se spušta ka jugu, te zato ljetu i jeseni pripadazapadni dio neba. U gornjem desnom uglu slike je petroglif saTibeta: tu je sve isto

prikazano kao i na vinčanskom simbolu. U donjoj sekciji slike lijevo je motiv na stećku(Opličići,Stolac). I tu je simbol isti kao dva prethodna, samo malo dorađeniji: u sredini

sa krajeva su dvoje crtice kojima je obilježen pravac nebeskog ekvatora. Znakovi>>><<< upisani su u veći znak X, a u vertikalni prostor znaka X upisana su dva znaka"v", što znači "dole, jug" i to su jesen i zima, dok znakovi " ", znače "gore, sjever", i to˄su proljeće i ljeto. Oko ovih znakova prostor je popunjen uspravnim linijama. Sličanznak nalazi se i na stećku krstači (Podgradinje, Donje Hrasno, Hutovo), samo su tu

znakovi >< poredani po šestokrakoj šemi cvijeta života.

36

Sl. 49. Runa "dagaz" (Daeg, Daez, Dagr) je simbol svjetlosti, dana i godišnjih doba.Riječ potiče iz sanskrita. Sanskritsko "dagdha" sa kratkim "a" na kraju znači "upaljen,užežen", a sa dugim "a" na kraju označava prostor oko Sunca na zenitu. Inace rijec"dagaz" u bukvalnom smislu znači "dan". Na slici gore lijevo je Navajo petroglif nakojem je runa dagaz spojena je sa kukuruznom stabljikom koja raste iz simbola

iskonske zemlje (Crow Canyon, Colorado). Gore desno vidimo rune dagaz na drugompetroglifu (Largo Canyon, New Mexico). U donjoj sekciji slike su rune dagaz na stećima

(lijevo je stećak iz Uboškog kod Ljubinja, a do njega stećak u Gornjim Barama kodKalinovika).

37

Sl. 50. Ovdje imamo priču o krugu iznad "polumjeseca". Da bismo to tačno razjasnili iobjasnili, poslužiće nam "tibetanska" riječ "hum" prikazana na drevnom petroglifu (gornji

lijevi ugao slike). Riječ "hum" nalazi na kraju tibetanskih mantri kao što je "Om ManiPadme Hum". Značenje ove mantre je mistično, te joj zato u prevodu na engleski

određuju raznličite smislove, a to isto važi i za riječ "hum". Neki pretpostavljaju da "hum"znači "mudrost", neki tvrde da je to "lotusov presto", treći govore da je "jedinstvo", itd. Sad ćemo po smislu srbskog jezika pokušati da odgonetnemo značenje cijele

mantre "Om Mani Padme Hum". "Om" je Bog, Um. "Mani" znači "dragulj" i sa tim se svislažu, a dragulj je blještav, sjajan, te bukvalno značenje riječi "Mani" jeste "sjaj",

"svjetlost". Riječ "Padme" znači "lotus", a drevna tibetanska simbolika lotusa je čistoća,novo rađanje. Sve su to atributi Sunca. Ostala je još riječ "Hum" oko čijeg značenja

postoje različita tumačenja sve do totalne suprotnosti. Šta je "Hum"? To svi znamo: humje visina, vis na kojem je kraljev ili carev presto, a pošto je u drevnim vremenima Suncebilo Bog, dakle je Sunčev nebeski presto ujedno i Božji presto . I evo kako bi u prevodu

značila pomenuta mantra: "Bog Svjetlosti na nebeskom prestolu". To je bio smisaomantre iz vremena prije budizma, a u budizmu je dobila duhovni smisao: "Umno Svjetlo

na nebeskom prestolu." I to je značenje kruga Sunca nad "polumjesecom", jer je"polumjesec" podnožje Suncu, a to podnožje je južno nebo ispod Sunca na dan ljetnog

solsticija i prvog dana ljeta kad Sunce doseže svoju najvišu tačku na zenitu. Nastećcima vidimo motive Boga Sunca na nebeskom prestolu o ljetnom solsticiju na

Vidovdan (sve slike osim slike u gornjem lijevom uglu). Sunce je nekad prikazano kaokugla, nekad kao krst, nekad rozeta, nekad kolovrat.

38

Sl. 51. Leptir (ili vilin konjic) kao solarni simbol na praistorijskom pećinskom petroglifu(Valcamonica, Italy) i leptir na stećku (Bujići, Dubrovnik).

Sl. 52. Spirale (pite) su simboli Sunca, kružnog toka neba i ciklusa vremena.Na vrhu slike je simbolična predstava Sunca na petroglifu (Alta Vista, Nayarit, Mexico).

Ispod su spirale na stećcima (Hrušta, Nevesinje i desno Ćanići kod Šekovića).

39

Sl. 53. Ovdje vidimo drevni simbol Vidovdana, najdužeg dana na ljetni solsticij. Ponjegovom obliku vidi se da su od njega nastala i latinično i ćirilično slovo V (B), prvaslova riječi "vid'. Spirala desno je sunce (vid) proljeća, a spirala lijevo je sunce (vid)

ljeta.U gornjoj sekciji slike lijevo je znak V na petroglifu (San Marcos, Jalisco, Peru), a desno

su petroglifi sa istim znakom (Las Labradas, Sinaloa, Mexico; Caicara del Orinoco,Bolivar, Venezuela). U dnu slike lijevo je simbol Vidovdana na stećku (Dobrića poljana,Borci, Konjic). U sredini je stećak sa istim motivom (Stupari, Kladanj) i desno na bočnoj

strani stećka su dva simbola Vidovdana (Vratar, Jasik, Žepa).

40

Sl. 54. I ovdje je prikaz ljetnog solsticija i prvog dana ljeta. Iznad su prekolumbovskipetroglifi meksičkih Indijanaca (Xihuingo ruins, Teo Ti Wakan, Mexico), a lijevo ispod je

petroglif iz Afrike (Fezzan, Mesak Settafet Plateau, Libya). Tu su i dva stećka sasimbolima istog izgleda i značenja (Nabojine, Kladnj; Cista, Imotski).

41

Sl. 55. Tri grane jednog stabla uperene u vis simbol su vrha Sunčevog drveta života. Tajvrh je dan ljetnog solsticija u kojem je kraj proljeća i početak ljeta: desna grana pripadaproljeću, lijeva ljetu, a vertikalna grana u sredini je dan smjene ovih godišnjih doba. U

gornjem lijevom uglu slike je trograni vrh Sunčevog drveta života na petroglifu(Cajamarca, Peru) i na stećku (Cista, Mala gomila, Imotski). U donjoj sekciji lijevo sudva ista motiva vrha Sunčevog drveta života na stećku u Drinovcima kod Imotskog, a

do njega je motiv na stećku sa lokaliteta Novina u Lokvičićima kod Imotskog. Do njih jestećak sa motivom Sunčevog drveta života sa šest velikih grana. Desno od stabla su trigrane kao tri mjeseca proljeća, a lijevo su tri grane kao tri mjeseca ljeta. Tri grančice uvrhu su tri vremenska zbivanja na dan ljetnog solsticija: do pola dana je proljeće, od

pola dana nastaje ljeto, a srednja grana je momenat njihove smjene (Komin, Kalinovik).

42

Sl. 56. Ljetni solsticij (prvi dan ljeta) simbolima obilježen na indijanskom petroglifu uArizoni i na stećku kod Višegrada.

Sl. 57. Ljetni solsticij na prvi dan ljeta: od prvog dana zime na zimski solsticij Sunce sepenje desnom stranom sve do vrhu na zenitu kad na ljetni solsticij prelazi u ljeto. Od tog

dana počinje lijevom stranom da se spušta sve niže do sljedećeg zimskog solsticija. Itako se iz godine u godinu vrti ukrug (motivi na petroglifu i stećku).

43

Sl. 58. Lijevo je na petroglifu simbolično prikazan zimski solsticij (Lobo Canyon, CebollaWilderness, New Mexico): u jesenje dane Sunce silazi niz lijeve stepenice ka zimskom

solsticiju i dan biva sve kraći. Kad na dan zimskog solsticija siđe niz najniži jesenjistepenik, tad prestaje jesen i počinje zima, te se Sunce polako penje uz desne zimskestepenice i dan postaje duži. Donji dio ovog simbola na petroglifu skoro je isti kao što jeprikazan na stećku (Lipenović, Burđića hrast, Krupanj).Ovo je još jedan dokaz da su na

stećcima prikazani solarni simboli, a ne obične šare kao ukrasi.

Sl. 59. Romb kao solarni simbol ima značenje Božjeg znanja, mudrosti i kreativnosti.Lijevo na slici je romb na praistorijskom petroglifu (Newgrange tomb, Ireland), a desno,

kao motivi bordure, prikazani su rombovi na stećku (Opličići, Stolac).

44

Sl. 60. Svastika ima četiri kraka i označava četiri godišnje sezone po tri mjeseca: zima,proljeće, ljeto i jesen. Polusvastika ima dva kraka i označava dva godišnja perioda od

po šest mjeseci: kad je spuštena lijeva, a podignuta desna ruka, to je period od zimskogdo dana ljetnog solsticija. Ako je oborena desna, a podignuta lijeva ruka, to je vrijeme

od ljetnog do zimskog solsticija. Polusvastika je simbol Sunčevog vaskrsenja iz južnogu sjeverni period, jer kad Sunce izađe iznad nebeskog ekvatora, počinje da vaskrsenje

zivota na zemlji. To je pravac iz donjeg u gornji svijet, iz mrtvila u život, iz zemlje unebo. Slike s lijeva odogzgo: 1. svastika vaskrsenja na neolitskoj keramici kulture

Starčeva (5800 - 5300 g. st. ere), 2. svastika vaskrsenja na pećinskom crtežu nalazi setačno na liniji nebeskog ekvatora (Bandiagara Cliffs, Mali Rock Art Site), 3. svastika

vaskrsenja na feničanskom (filistejskom) novcu nađenom u dervnoj filistejskoj(palestinskoj) Gazi, 4. svastika vaskrsenja na keltskom novcu, 5. polusvastika na

petroglifu na Havajima. Donja sekcija slike s lijeva: 1. polusvastika na petroglifu naHavajima, 2. polusvastika na stećku: krst u desnoj ruci je Svetovidov krst godine u tački

ljetnog solsticija, a u lijevoj ruci je Sunce u tački zimskog solsticija (Kalac, Fatnica,Bileća).

45

Sl. 61. Polusvastika na petroglifima (Chevelon Creek, Arizona; Fremont, Indian StatePark, Utah): oborena desna ruka znak je spuštanja Sunca od dana ljetnog solsticija, tj.kracanje dana sve do kraja jeseni i prvog dana zime na zimski solsticij. Podignuta lijeva

ruke pokazuje podizanje Sunca od dana zimskog solsticija do sljedećeg ljetnogsolsticija.

Sl. 62. Znak └┐ je brahmanski znak broja 8. Broj 8 je simbol vječnog života ibeskonačnosti i od ovog znaka, preko prelaznih formi, izveden je današnji znak broja

8 .Brahmanski znak └┐ je polovina svastike, polusvastika koje pokazuje put odozdo nagore, sa zemlje u nebo, znak vaskrsenja.

46

Sl. 63. Lijeva figura prikazuje antropomorfno Sunce ljeta, a desna proljeća (PetrifiedForest National Park, Arizona).

Sl. 64. Lijeva figura blagosilja suncem proljeća, desna suncem ljeta.

47

Sl. 65. Dupli krstovi, kao simboli vremena godine, sastoje se od vertikalne i dvijepoprečne linije. Vertikala je znak Sunčevog puta od juga ka sjeveru i obratno. Sa desne

strane vertikale dvije poprečne linije simboli su zime i proljeća, a sa lijeve stranepredstavljaju ljeto i jesen. U vrhu slike su dupli krstovi na indijanskim petroglifima (DuckValley Indian Reservation, state line between Idaho and Nevada). Ispod su dupli krstovi

na stećcima iz Vrlike kod Knina (3, 4, 6), a četvrti je u G. Studencima kod Ljubuškog.

48

Sl. 66. Antropomorfni prikaz jednookog Sunca na indijanskom petroglifu (Lobo Canyon,Cebolla Wilderness, New Mexico) i jednooka solarna božanstva na stećcima (gore

desno: Gornje Bare, Kalinovik; dole s lijeva: Žovnica, lokacija Troskoti, Mostar; Banjdo,Podvelež, Mostar; Priluka,Livno).

.

49

Sl. 67. Iznad su simboli Sunca na petroglifima (Three Rivers, New Mexico; Pu'u Loa,Hawaii) i na stećcima (Nikšić i Radmilja).

50

Sl. 68. Na piktograf u vrhu slike je kukasti simbol “ ɿ “ (Cueva del Pirutano, Spain).Ispod lijevo je stećak sa istim simbolom (Novo Selo, Kupres), a desno je motiv na

drugom stećku (Bišće polje, Mukoša, Mostar).

Sl. 69. Lijevo je petroglif sa kukastim simbolima “ ɿ “ (Coso Range, Little Lake,California. Krugovi u sredini su simboli ekvinocija (ravnodnevnica). Isti takav kukasti

simbol je na stećku (Ledići, Trnovo, Sarajevo).

51

Sl. 70. Kukasti simbol “ ɿ “ na petroglifu (Natural Bridges, New Mountain, Utah), slovoP u feničanskom, latinskom i vinčanskom pismu, te četiri ista kukasta simbola oko krsta

na stećku (Zeleno polje, Rogatica).

Sl. 71. Stećak kod Prolom Banje i indijanski petroglif (Tommy Charles, DiscoveringSouth Carolina’s Rock Art, 2010, fig. 65. p. 73).

52

Sl. 72. U vrhu slike je petroglif drevnih južnoameričkih Indijanaca (Toro Muerto, Peru).Tu je Sunce oko kojeg je krst i svastika sastavljena od četiri kukasta simbola J. Iste

takve simbole vidimo oko krsta na stećku (Zeleno polje, Rogatica). Kad su četiri znakaJ u sastavu svastike, niko se neće zapitati šta znači samo jedan znak J, jer na stećkuvidimo te znakove odvojeno. Taj znak je prvi glas i prvo slovo sanskritske riječi "peru",

što je jedno od sanskritskih imena Sunca, vatre i darodavca. Tog oblika je istarofeničansko slovo P (П). Dakle su mnogi stari narodi, među kojima si i Indijanci i

graditeji stećaka, sačuvali sjećanje na sanskritsku riječ "peru" i nekadašnje prvo slovo Pkojim je ta riječ ko zna kad pisana, a različite svastike samo stilizovane varijacije

drevnog slova.

53

Sl. 73. Solarni simboli C (S), kasnije tkz. ognjila ili ocila, simboli su rađanja, života ibesmrtnosti. Kao motiv nalazimo ih i na petroglifima u raznim stilizovanim varijantama.

Gore desno stilizovano C je upisano u univerzalni simbol iskonske zemlje (LoboCanyon, Cebolla Wilderness, New Mexico). Pored ovog petroglifa je motiv na stećku:solarni krst sastavljen od četiri stilizovana simbola C (Prijevor, Bileća). Lijevo ispod je

stilizovani simbol C u korijenu drveta života iskonske zemlje na stećku iz Donje Zgošćekod Kaknja (sada u Zemlajskom muzeju u Sarajevu). Četiri simbola C oko krsta u kolu

čine kolastu azdiju. Po njoj je nazvana i vrsta odjeće vlastelina srednjeg vijeka.

54

Sl. 74. Simbol C (S) kao grane drveta života na petroglifu i na stećku.

Sl. 75. Sunce iznad rogova bika na piktografu lijevo (Lascaux Cave, France) i na stećku(Lovreč, Bekavci, Imotski).

55

Sl. 76. Univerzalni solarni simbol C (S) ima značenje rađanja, života i besmrtnosti.Stilizovan javlja se u različitim varijantama: sa spiralama ili bez spirala, a od srednjeg

vijeka stilizovan je kao ognjilo (ocilo). Najstariji nalaz ovog simbola je na kultnom hljebuStarčevačke kulture. U vrhu slike je simbol C (S) na indijanskom petroglifu (SaguaroNational Park, Sonora, Arizona). Na sljedećoj slici je takođe indijanski petroglif (CerroLas Letras, Venezuela). Ispod velecuelanskog petroglifa je bordura stećka iz Gosića

Hana kod Konjica, a sasvim u dnu je stećak iz Banje Koviljače.

56

Sl. 77. Lijevo je indijanski petroglif (Petroglyph Canyon - Zion National Park, Utah), adesno stećak (Okletac, Bajina Bašta): u sredini su simboli jesenjeg i proljetnog

ekvinocija, zbivanja koja se dešavaju na liniji nebeskog ekvatora. U dnu su prikazanijesen i zima, a između njih je zimski solsticij na prvi dan zime.U vrhu su proljeće i ljeto

za ljetnim solsticijem na prvi dan ljeta.

Sl. 78. Lijevo je motiv na petroglifu: špag (uže) vremena povezuje istok i zapad (LasLabradas, Sinaloa, Mexico). Desno je isti motiv na stećku (Mulje, Avtivac, Gacko).

57

Sl. 79. Iznad su piktografi sa naslikanim konjem i bikom. Ispred konja je simbol sa petlinija: četiri paralelne linije su četiri godišnja doba, a najdonja ukošena linija je zimskisolsticij na prvi dan zime. Isto to označava znak na bikovoj nozi, samo tu nema linija

proljeća i ljeta. Iznad rogova bika vidi se dio kruga koji je predstavljao Sunce. Bikpredstavlja sazviježđe Bika (Lascaux Cave, France) . Na stećcima je vrlo sličan motiv

(Stupari, Kladnj i desno Nabojine, Kladanj).

58

Sl. 80. Perunika na petroglifu (Inga, Brazil) i na stećku (Vtrtoče, Gradina, BosanskiPetrovac).

Sl. 81. Lijevo je petroglif iz Uzbekistana, 18 km zapadno od grada Навоии (Navoiy,Navoi, Uzbekistan. Tu je Bog Sunce u svom svjetlosnom oreolu sa dvanaest zraka.

Svaki zrak je jedan mjesec godine. Dvije figure na životinji nose Sunčev presto i to sujesen i zima. Linija koju njihove ruke pridržavaju simbol je linije nebeskog ekvatora.Dvije figure iznad sa strana prestola su proljeće i ljeto. Proljeću pripada podnožje

prestola, a ljetu pripada gornji dio na kojem Bog Sunce stoji. To je antropomorfni prikazSunca na nebeskom prestolu na dan ljetnog solsticija (prvi dan ljeta) kad Sunce dostižesvoju najvišu tačku na nebu. Ljudima drevnih kultura bio je to najsvetiji dan godine i tad

su u znak zahvalnosti Suncu klečeći prinosili žrtvene darove (to se vidi i na ovompetroglifu). Desno od petroglifa je antropomorfni prikaz Sunca na stećku (Cista,

Imotski).

59

Sl. 82. Lijevo na slici je petroglif sa Havaja. To je drvo života. U sredini je solarni krst sačetiri godišnja doba u kojima drvo obitava. U dnu su dva stable sa žilama kao jesen i

zima, a tačka između je zimska kratkodnevnica na zimski solsticij. Na trostrukoj grani uvrhu sa strana su proljeće i ljeto, a u sredini je ljetni solsticij i prvi dan ljeta.

Dvije slike na desnoj strani su motivi na stećcima

Sl. 83. Zmija sa krugom Sunca na petroglifu (San Rafael Swell, Utah) i na stećku(Turovi, Trnovo, Sarajevo).

60

Sl. 84. Simbolična predstava Božje ruke kao simbol javlja se još od vremena vinčanskekulture (slika u centru). Poslije se nalazi na slovenskim urnama (dvije predstave u vrhu

Przeworsk culture, 3rd century BC - 5th century AD) i na petroglifima, gdje supredstavljene i Božje noge (donja slika lijevo, Gadao’s Cave, Inarajan, United Statesterritory of Guam). Motiv Božje ruke nalazimo i na srednjevijekovnom stećku krstači

(Mihići, Ljubinje).

61

Sl. 85. Na slici lijevo je antropomorfni prikaz godine na petroglifima (Gila Bend,Ariznona): glava je ljetni solsticij sa prvim danom ljeta, ruke proljeće i ljeto, stomak jelinija nebeskog ekvatora sa jesenjim i proljetnim ekvinocijem, a noge su jesen i zima.Penis je zimski solsticij na prvim dan zime. Isto to označeno je krstovima na stećcima

desno (Banjevići, Drinjača i Orehovac, Lastva, Trebinje).

Sl. 86. Razlika između lijevog krsta na indijanskom petroglifu (Three Rivers, NewMexico) i duplog krsta na stećku je u tome što krst na petroglifu osim godišnjih dobapoprečnim linijama i ljetnog i zimskog solsticija na vertikali, u sredini ima i prečku sa

krugovima proljetnog i jesenjeg ekvinocija, a na stećku su samo četiri godišnja doba saljetnim i zimskim solsticijem na vertikali (Borina, Banja Koviljača).

62

Sl. 87. Lijevo na slici je piktograf iz Montane. Prikazani su krugovi Sunca na linijinebeskog puta, a je desno isti motiv na stećcima u Nikšiću.

Sl. 88. Od sumerskih pečata pa preko drevnog vedskog hinduizma, solarna božanstvasu često izobražavana sa “čuperkom” koji strši, što je simbol Sunčevog plamena (lijevoje petroglif: Coso Range, Big Sheep Canyon, California; desno stećak: Šivolje, Šelec,

Kalinovik).

63

Sl. 89. Ljetno sunce isplaženog jezika na kalendaru Maja (Mayan Calendar, FieldMuseum in Chicago, Illinois) i Sunce vrelog ljeta na stećku (Berkovci, Mionica,

Kolubara).

Sl.90. Sunce isplaženog jezika na petroglifu (Three Rivers Petroglyph Site, NewMexico) i na stećku (Vrsjenice, Pešterska visoravan).

64

Sl. 91. Bog Sunca sa krunom prikazan na petroglifima (El Encanto, Chile; Gold Canyon,Arizona) i na stećku (Kobilja, Mramor, Skender Vakuf).

Sl. 92. Spirale na petroglifima i na stećcima.

65

Sl. 93. Solarni simbol C (S), simbol rađanja, života, besmrtnosti i simbol srbskog grbanalazimo i na petroglifima (Altavista Site, Compostela, Nayarit, Mexico; Three Rivers

Petroglyph Site, New Mexico) i na stećcima (Đurđevik, Tuzla).

66

Sl. 94. Znak ljetnog solsticija: uzdignuto Sunce u desnoj i uzdignuti krst u lijevoj ruci napiktografu (Tanum, Sweden) i na stećku (Raška Gora, Mostar).

Sl. 95. Rađanje kao motiv na piktografu australijskih Aboridžina (Kakadu, Australia) i na stećku (Ravno, Ravanjska vrata, Kupres).

67

Sl. 96. U gornjem dijelu slike su svastike na petroglifima, a ispod na steccima.

Sl. 97. Triskelion svastika na petroglifu (Newgrange tomb, Ireland) i na stećku (Boljevići,Srebrenica).

68

Sl. 98. U vrhu slike lijevo je "vanzemaljac" na petroglifu iz Australije, ali i mi imamo istetakve "vanzemaljce" na našim stećcima (peostale dvije slike). Uistinu to i jest

vanzemaljac: Bog Sunca.

69

Sl.99. Antropomorfni prikaz lica Sunca na pećinskim crtežima (Mataral, Santa Cruz,Bolivia) i na stećku (Boljuni, Stolac).

70

Sl. 100. Petroglif (El Nancito, Panama) i stećci (Dugo polje, Blidinje; Boljuni, Stolac).

Sl. 101. Motiv na petroglifu (El Nancito, Panama) urađen je istim oblikom linija kao štosu linije na stećku (Kotezi, Ljubinje).

71

Sl.102. Krst na petroglifu (Los Nancitos, Panama) i na stećku (Boljuni, Stolac).

Sl.103. Lijevo na petroglifu je uvijena spirala, znak grmljavine (Tierra Colorada,Tehuacalco Guerrero, Mexico). Znak grmljavine je i na stećcima (Zvirići, Pržine,

Ljubuški, a ispod je stećak u Kamenici, Lemića brdo, Drinjača).

72

Sl. 104. Petroglifi (Writing on stone, Alberta) i štit sa grba Mrnjavčevića.

73

Sl. 105. Sa stećaka sve nama poznati simboli (Museo de Sonora, México).

Sl. 106. Solarni simboli na petroglifu-piktografu (Villa Traful, Los Lagos, NeuquénProvince, Argentina). Ispod su simboli vinčanskog pisma i stećaka.

Ovim smo završili temu posvećenu simbolima petroglifa i stećaka uvjerivši se da sunjihovi simboli istovjetni ili vrlo podudarni. Na osnovu toga vidimo da graditelji stećaka uduhovnom smislu nikakve veze nemaju ni sa "bogumilima", ni sa gnosticima, ni sahrišćanstvom, niti sa današnjim muslimanima Bošnjacima, jer ako tu duhovnu vezu sapomenutima imaju ljudi kamenog, bronzanog i gvozdenog doba; ako tuvezu imaju drevni stanovnici Havaja, Australije i američki Indijanci prekolumbovskogvremena, onda to imaju i graditelji stećaka.

74

MISTERIJA GEOGLIFA CHIRGUA

Sl. 107. Chirgua geoglif.

Osim petroglifa (usječeni u kamen) i piktografa (slike na kamenu), postoje i geoglifi:znakovi na tlu zemlje označeni kanalima ili kamenjem. Jedan od geoglifa je i geoglif 6 km sjeverno od venecuelanskog mjesta Chirgua(Geoglifo of Chirgua, ili Geoglifo Bejum, Venezuela). Pretpostavljaju da je napravljen uvremenu između IV-XI vijeka. Uobličen je kanalima širine 50-70 cm do 1-1,50 m,dubine 20-40 cm. Dužina geoglifa po kosini brda iznosi 56,7 metara, a najveća širinaoko 32 m. Prikazan je kao antropomorfno Sunce: dva kraka u dnu su dvije noge. Tačkanjihovog spajanja je mjesto zimskog solsticija sa prvim danom zime. Odatle idevertikalna linija tijela do glave, a na glavi su kao dva roga, što su simboli proljeća i ljeta.Tačka njihovog spajanja je mjesto ljetnog solsticija i prvog dana ljeta. Centralni dio, koji predstavlja glavu, sačinjen je od četiri koncentrična kruga.Najmanji, centralni krug, je sa dijametrom dužine izmedju 1,8-2 m, drugi krug jedijametra 4,4 m, treći oko 8,8 m i najveći krug je sa dijametrom oko 14,2 m. To su

75

današnje mjere i treba uzeti u obzir da je vijekovna erozija tla uslovila određivanje mjerasa približnom zvaničnom vrijednošću.

Sl. 108. Geometrijska šema geoglifa prema kosoj strani brda.

Počećemo sa geometrijom centralnog kruga sa dijametrom od oko 1,8-2 m.Jedna godina im pune 52 nedjelje (sedmice) sa po 7 dana:365,242 : 7 = 52,17742857 = broj nedjelja (sedmica) u godini.Uzmimo li broj 7 kao obim kvadrata ABCDA, svaka strana kvadrata biće duga po 1,75mjernih jedinica. Površina kvadrata iznosiće 3,06245 m², a krug tolike površine imaćedijametar dužine 1,974664376 mjernih jedinica. Najmanji krug u centru geoglifazvanično ima dijametar od 1,80-2,00 m. Veličina ovog kruga pokazuje nam šta jenepoznati astronom imao na umu kad je pravio ovaj krug: dužina vremena jednenedjelje od 7 dana.

Drugi krug je geometrijska simbolika dužine pola mjeseca, je pošto godina ima365,242 dana prosječna dužina jednog mjeseca je 30,43683333 dana, a polovinamjeseca je 15,21841667 dana. Uzmimo da je obim kvadrata ABCDA 15,21841667 m,sto znači da je svaka strana kvadrata duga po 3,804604167 m, a površina kvadrata je14,47501287 m². Krug T sa tolikom površinom imaće dijametar dužine 4,293037894 m(to je za 10,6962106 cm manje od zvanične mjere). Dakle je drugi krug simbolikapolovine mjeseca.

76

Treći krug je sa dijametrom oko 8,8 m. Ako je obim kvadrata ABCDA 30,43683333m, jedna strana duga je 7,609208333 m, a površina kvadrata je 57,90005146 m². KrugT sa tolikom površinom imaće dijametar 8,586075788 m (to je za 21,3924212 metaramanje od onog zvaničnog “oko 8,8 m”).

Sl. 109. Geometrija kruga i kvadrata

Četvrti i najveći krug ima dijametar oko 14,2 m. Ako je obim kvadrata ABCDA 50 m,strane kvadrata duge su po 12,5 m, a površina kvadrata je 156,25 m². Krug T sa tolikompovršinom imaće dijametar 14,10474555 m (to je za 9,525445 cm manje od zvaničnog“oko 4,2 m”). Značenje četvrtog kruga je 50 dana, pedesetnica. U Bibliji broj 50spominje se mnogo puta. Broj 50 je zbir 3² + 4² + 5². Bog je naredio Mojsiju da je svaka 50. godina sveta jubilarna godina (markirani ciklus od po 7 x 7 godina). To je oprosnagodina i te godine ništa se ne sije, zemlja odmara. Zašto je 50 godina tako važan ciklus? Da vidimo: 50 godina po 365,242 dana je1862,21 dana. Uzmimo to kao mjernu jedinicu dužine jedne strane kvadrata T. Akonađemo površinu tog kvadrata i tu površinu pretvorimo i površinu kruga, krug će imatidijametar dužine 20 606,58189 mjernih jedinica. Širina Kraljeve odaje u Velikoj piramidije 20,60658189 mjernih jedinica (inči). Visina Piramide je 5813,011885 inči:20 606,58189 : 5813,011885 = 3,544906203 Uzmemo li broj 3,544906203 kao obim kvadrata T i površinu tog kvadratapretvorimo u površinu kruga, krug će imati dijametar dužine 1 mjerne jedinice (broj 1), aobim kvadrata je 3,14159 mjernih jedinica. To znači da je brojevima četvrtog krugauspostavljena veza između ovog geoglifa, Velike piramide i broja Pi. Dakle, počevši od centra veličinom krugova prikazani su dijelovi godine: 7 dana(centralni krug), pola mjeseca (drugi krug), jedan mjesec (treći krug) i 50 dana (četvrtikrug). A mi idemo dalje! Ugao β = 31,3866868°

77

Dužina BC = 29,5 m što je simbolika broja dana od pojave jednog do pojavedrugog mladog Mjeseca. Od tačke B do horizontalne linije u dnu nogu preostaje jos27,2 m i to je simbolika broja dana vidljivog Mjeseca. Ako na Google Earth strelicu brouzera postavimo u centar krugova, dobijemosljedeće koordinate: 10° 15' 51,88" N, 68° 10' 11,54" W. Geoglif je dakle udaljen odgriničkog meridijana 68,169872222 stepeni. Polovina broja 68,169872222 stepeni 34,08493611 stepeni:

- tangens 34,08493611° = 0,676667534,- sinus 34,08493611° = 0,560421266

Dužina geoglifa po kosom tlu brda je 56,7 m (AC), a sinus ugla 34,08493611° je0,560421266. 56,7 x 0,560421266 = 31,77588578 m. Uzmimo broj 31,77588578 m kao razmjeru 1:100 000 i dobićemo 3177,588578 km.Četiri ove dužine daju.... 12 710,35431 km i ako ovo uzmemo kao dijametar jednogkruga, krug će imati obim od 39 930,727 km, što je obim Zemlje u pravcu sjever-jug.Grinički meridijan određen je tek u drugoj polovini 19. vijeka i kako je projektant ovoggeoglifa mogao znati današnju geografsku dužinu na kojoj se nalazi petroglif Idemo dalje sa misterioznim mjerama. Podna dužina Velike galerije u Piramidi je 47,78070609 metara. Podijelimo ovudužinu sa dužinom geoglifa: 47,78070609 : 56,7 = 0,842693229 i ovo je je tangensnagibog ugla brda gdje se nalazi geoglif: 40,1206123 stepeni (arheolozi kažu da je tajugao oko 40 stepeni). Dužina geoglifa od zimskog solsticija u tački spajanja nogu (jeseni i zime) do tačkeljetnog solsticija na vrhu najvećeg kruga (EF) na Google Earth mapi je oko 27 metara. Igle:

a) 27,02746751² = 730,484 m = što je u danima vrijeme od dvije godine;

b) 27,02746751 : 4 = 6,756866878

6,756866878² = 45,65525 m, što je u danima pola godišnjeg doba,

c) 365,242 : 27,02746751 = 13,51373375

13,51373375² = 182,621 = pola godine.

27,02746751 : 2 = 13,51373376 I sad se postavlja pitanje: ko je osmislio ovaj geoglif?

……

78

PORIJEKLO RUSKOG KRSTA

Sl. 110. Petroglif u sjeverozapadnoj Rusiji (Lake Onega, Cape Besov Nos, Karelia,Russia).

Ovaj petroglif nalazi se u sjeverozapadnoj Rusiji (Lake Onega, Cape Besov Nos,Karelia, Russia). Procjene njegove starosti su različite, ali je jedno sigurno: stariji jenekoliko hiljada godina od vremena postanka hrišćanstva . Zvanično se tvrdi da su krst dodali ruski monasi u 14-15. vijeku, monasi koji su ovuantropomorfnu figuru Sunca nazvali đavolom (besom). Međutim, niko sa sigurnošću nezna je li to bilo u 14. ili u 15. vijeku, a eto svi “znaju” da su krst dodali monasi. Pogledamo li u bazi krsta trougao sa krugom Sunca (trougao nije izvorni hršćanskisimbol i nikad u hrišćanskoj ikonografiji nije služio kao osnova hrišćanskog krsta) i kadvidimo krug Sunca uz glavu figure, logično je da su trougao (zimski solsticij) i krug

79

Sunca uz glavu (ljetni solsticij) bili spojeni. Da je to zaista tako bilo, svjedoči još uvijekvidljiva uklesana cik-cak linija od trougla do Sunca.

Sl. 111. U odnosu na liniji horizonta donja prečka je pod uglom od 23,5 stepeni (desnoje stećak u Meskovicima kod Kladnja).

Dakle: šta je ovaj krst? Krst je vrijeme godine: trougao je zimski solsticij, kosaprečka donjim krakom pokazuje izlazak Sunca na zimski solsticij, a gornjim krakompokazuje zalazak Sunca na ljetnji solsticij. Sve to svjedoči ugao kose prečke premahoriznotalnom pravcu iz centra gdje ona presijeca vertikalu krsta: 23,5 stepeni. To jeugao kojim se Sunce kreće: 23,5 stepeni ispod nebeskog ekvatora na dan zimskogsolsticija i 23,5 stepeni iznad nebeskog ekvatora na dan ljetnog solsticija. Gornja, horizontalna prečka obilježava proljeće (desni krak) i ljeto (lijevi krak). Znak“T” u vrhu krsta je najviša sjeverna tačka Sunca na prvi dan ljeta, tj. na ljetni solsticij(zato je i Sunce prikazano iznad te tačke). Da je to tačno, svjedoči nam srednjevijekovnistećak na kojem je prikazano drvo života sa istim znakom “T” na vrhu (slika 111, desno). Monasi su mogli jedino da uklešu ono IC XC u vrhu krsta i ništa više, ali je velikopitanje: zašto bi monasi pored lika “đavola” klesali krst i Hristovo ime? Oni su onim “ ICXC” samo sakrili istinu o postojanju tog krsta mnogo prije vremena primanja hrišćanstvau Rusiji. Isti takav krst nalazii se na ruševini prehrišćanskog hrama u Polju Grabovica kodBileća u Hercegovini.

80

Bibliografija:Šefik Bešlagić, Stećci – kultura i umjetnost, IRO “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1982.

Šefik Bešlagić, Stećci - kataloško-topografski pregled, "Veselin Masleša", Sarajevo,1971.

Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1965.

Tommy Charles, Discovering South Carolina's rock art, University of South Carolina,2010.

81

……………………

…………………….………………….

O AUTORU

Petko Nikolić Viduša rođen je na Viduši kod Kaknja na dan Sv. Petke 27.(14.) oktobra 1951. godine. Osnovnu školu pohađao je u Modrinju, opštinaKakanj, i u Perinom Hanu kod Zenice, a srednju u Zenici. Studirao u Sarajevu.Kao prosvetni radnik radio u zeničkim osnovnim školama. U Kanadi živi i radi od1993. godine. Autor je knjige poezije “Nebeski glasonoša” objavljene 1990.godine u izdanju Književnog kluba “Studenac” u Tešnju, te knjige “Stećci, laž ibogumili” objavljene u izdanju Izdavačke kuće “Pešić i sinovi”, Beograd, 2014.godine. U vremenu od 2014-2015. godine obavio je tri knjige u elektronskomizdanju: “Perunovi zapisi”, “Zabranjeno znanje” i “Božja slova”.

82