p/gkfbih organizator iv foruma jadransko-jonskih · pdf file3 privredna/gospodarska komora...

3

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Na Forumu je bilo oko 150 u~esnika iz komora iz sedamzemalja: Albanije, BiH, Crne Gore, Gr~ke, Hrvatske, Italije iSlovenije.

Udruga je osnovana sa ciljem da: poti~e gospodarsku, soci-jalnu kulturnu i znanstvenu integraciju jadransko-jonskog pros-tora; stvori globalnu i zajedni~ku sliku unutar i izvan jadran-sko-jonskog prostora; preuzme ulogu posrednika u preko-grani~noj suradnji u svojstvu transnacionalnog tijela; stvorimre`u izme|u ustanova, tvrtki i udruga iz iste kategorije; orga-nizira Me|unarodni jadransko-jonski Arbirtra`ni sud zarje{avanje sporova izme|u ~lanica.

Kako bi Udruga ostvarila pomenute ciljeve, Forum je orga-niziran u dva dijela i to kroz plenarno zasjedanje Skup{tine ikroz okrugle stolove.

Okrugli stolovi, uz suradnju me|unarodnih stru~njaka ipredstavnika institucija, obradili su teme koje su se u ovommomentu pokazale nu`nim u cilju postizanja osnove za plod-nu suradnju izme|u pojedinih institucija u funkciji dru{tvenogi poduzetni~kog promicanja ovih zemalja.

Okrugli stolovi obra|ivali su slijede}e teme. - @ensko poduzetni{tvo (koordinator HGK @upanijska

komora Split - Hrvatska), - Ribarstvo i marikultura (koordinator Privredna komora

Crne Gore), - Transport (koordinator Gospodarska komora Thesprotia -

Gr~ka), - Poljoprivreda (koordinator P/GKFBiH), - Turizam (koordinator Gospodarska komora Ancona -

Italija) i - Okoli{ i za{tita mora (koordinator HGK @upanijska

komora Rijeka - Hrvatska). Zaklju~ci sa okruglih stolova poslat }e se mjerodavnim insti-

tucijama kako bi one mogle poduzeti odgovaraju}e mjere izpojednih oblasti.

V forum Jadransko-jonskih gospodarskih komora odr`at }ese naredne godine u Crnoj Gori.

@eljana BEVANDA

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VBroj 19

april/travanj 2004.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},

Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:"Birograf" Sarajevo

Gajev trg 2Za {tamparijuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

Neum

P/GKFBiH organizator IV forumaJadransko-jonskih komora

Privredna/Gospodarska komora FBiH, kao ~lani-ca Udruge Jadransko-jonskih komora, 21. i 22.travnja/aprila, organizirala je u Neumu IV forumJadransko-jonskih gospodarskih komora

4

Na sajmu je u~estvovalo vi{e od 2.000 izlaga~a iz32 zemlje: Australije, BiH, Egipta, Francuske, Italije,Indije, [panije, Kanade, Njema~ke, Irana, Jordana,Ruske Federacije, Japana, Kine, Sirije, Ukrajine,Dràvne zajednice Srbije i Crne Gore, Turske i dr.

Ukupna izlaga~ka povr{ina bh. {tanda iznosila je170 kvadratnih metara. Na njemu su se, poredkomorskog sistema BiH, predstavile firme:Energoinvest, Hidrogradnja, Dasto Samtel, Konjuh,DITA - Industrija deterdènata, Klas, Vegafruit,Vispak, Feniks.

Sajam je otvorio dr Shokkri Mohammed Gha-nem, premijer Libije, i zajedno sa predstavnicimaUprave libijskog sajma posjetio {tand V/SKBiH.

Predstavnici bh. komora tokom sajamskih danaimali su brojne poslovne razgovore sa privrednicima.V/SKBiH se predstavila sa bogatim asortimanombro{ura i kataloga iz podru~ja zakonske regulative,turisti~ke i sajamske ponude, inovacija, kao i aktuel-nim bh. projektima za investiciona ulaganja.

Predsjednik V/SKBiH Milan Lovri} i predsjednikP/GKFBiH Avdo Rapa posjetili su gradili{teHidrogradnje u Sirt-u i Bengazi-ju i razgovarali sapredstavnicima Uprave. Informirani su o aktuelnim ibudu}im projektima ovog preduze}a.

Razgovaralo se i sa bh. privrednicima koji rade uLibiji, te eminentnim osobama koje su na{e proiz-vo|a~e podrobno informirali o stanju ekonomije imogu}nostima ulaganja u Libiju.

Uprili~ena je i posjeta Uniji privrednih komoraindustrije i poljoprivrede Libije i razgovaralo se saMohemedom H. Kanounom, predsjednikomKomore. Predsjednik Unije libijskih komora naglasioje da se Libija trenutno oslanja na privatni sektor i dasu vrata {irom otvorena za uvoz tehnologija i knowhow.

U cilju unapre|enja saradnje komora, MilanLovri} je naglasio postojanje tradicionalno dobrihprivrednih odnosa sa libijskim partnerima. Istakao jeda postoji interesovanje na{ih firmi kako za izvoztako i za nastavak izvo|enja radova bh. gra|evinskihfirmi. Predao je prijedlog Sporazuma o saradnji kojibi trebao da bude potpisan prilikom narednog susre-ta.

Odràne su i brojne stru~ne manifestacije: Kakoposlovati sa Egiptom, Njema~kom, te predstavljenProjekat vodosnabdijevanja.

U aprilu je odràna i Investiciona konferencija“Kako poslovati sa Libijom”, sa aktuelnim temama:

- Ekonomski odnosi Libije sa EU i SAD-om,- Promoviranje stranog ulaganja i jednakost

u~e{}a,- Program razvoja Libije,- Uloga nacionalnih naftnih kompanija u global-

nom energetskom sektoru,- Finansijski i trgovinski projekti u Libiji i dr.Ohrabruje ~injenica da postoji interesovanje za

bh. proizvode kako u vidu uvoza tako i zajedni~kihulaganja u proizvodne kapacitete koje posjedujeLibija. Sve to otvara neke nove mogu}nosti inten-zivnije saradnje BiH i Libije i perspektive boljihekonomskih odnosa dviju zemalja.

A. R.


33. me|unarodni sajam u Libiji - Tripoli

Predstavljeni aktuelni bh. projektiVanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH iPrivredna/Gospodarska komora FBiH bile su, sa bh. pre-duze}ima, prvi put kao izlaga~i na 33. me|unarodnomsajmu u Libiji (Tripoli, od 2. do 12. aprila)

U pripremi

Priru~nik o primjeni okolinskog zakonodavstvaP/GKFBiH ima namjeru da, u suradnji sa meritornom konsultantskom ku}om, organiziraizdavanje PRIRU^NIKA o primjeni okolinskog zakonodavstva.Priru~nik bi sadràvao osnovne elemente:

Na~ela regulisanja okoline,Na~ela okolinskog zakonodavstva,Obaveze privrednih subjekata,Administrativni postupak odobravanja lokacije,Dobrovoljni mehanizmi,Kori{tenje sredstava ekofonda i drugih izvora,Okolinska infrastruktura u BiH.

Priru~nik bi bio ura|en u formatu B6, sa oko 200 strana, po cijeni od 20 KM.Firme zainteresirane za reklamiranje svojih usluga u vezi sa okolinom mogu preko ovogpriru~nika predstaviti svoju djelatnost.

Ako ste zainteresirani za kupovinu Priru~nika, pozovite na faks: 033/217-783 ili e-mail:[email protected]~nik }e biti {tampan u ograni~enom tiraù. N. [. - M.

5


Susret privrednika Federacije BiH i Crne Gore

Prezentirane mogu}nosti Luke Bar

Sa ciljem uspostavljanja i unapre|enja eko-nomskih odnosa izme|u Bosne i Hercegovine iCrne Gore Privredna/Gospodarska komoraFederacije BiH, Privredna komora KantonaSarajevo, te Privredna komora Crne Gore potpisalesu, po~etkom marta, u Herceg-Novom Sporazumo saradnji.

Uz ostalo, Sporazum predvi|a organizovanjesusreta privrednika, pojedina~nih posjeta, u~e{}ana sajmovima, izlo`bama i drugim promotivnimmanifestacijama.

Stoga su pomenute komore, sredinom aprila, uSarajevu i Banjaluci organizirale promotivno pred-stavljanje kapaciteta i mogu}nosti Luke Bar upruànju usluga.

U uvodnom izlaganju, Avdo Rapa, predsjednikP/GKFBiH, naglasio je da je potpisivanjeSporazuma rezultat ve}eg angaìranja privrednihkomora na pobolj{anju privredne saradnje izme|udvije zemlje.

- Tako|e, nastoja}emo sugerisati dràvnim organ-ima na potrebu osposobljavanja èljezni~ke i ces-tovne putne mreè, kao i {to skorije rje{avanje insti-tucionalnih barijera - istakao je predsjednik Rapa.

Luka Bar je najuspje{nija kompanija nacrnogorskom prostoru i savremena je pomorskaluka koja ima me|unarodnu reputaciju frekventneluke sa kvalitetnim uslugama za pretovar svih vrstatereta. Raspolaè ure|enom infrastrukturom,savremenom prate}om opremom, razvijenimsetom korisni~kih usluga, iskusnim dokerima isposobnim menad`mentom.

Prostire se na povr{ini od 200 ha, posjedujeoperativnu obalu duìne 3,5 km sa dubinomakvarijuma do 12,5 m, 120.000 kvadratnih metarazatvorenih skladi{ta, specijalizovane terminale zageneralni, kontejnerski, te~ni i rasuti teret.

U okviru ovih terminala su silos za ìtarice,skladi{ta za drvo, rezervoari za naftne derivate,ulja i kiseline, ure|ene povr{ine i skladi{ta za vozi-la, svi povezani èljezni~kim i cestovnim sao-bra}ajnicama.

Sve to u velikoj mjeri doprinosi obezbje|i-vanju uslova da se godi{nje ostvari pretovar i trans-port od pet miliona tona robe.

I pored toga, mogu}nosti pro{irivanja kapa-citeta u okviru Luke su velike.

U saradnji sa partnerima Luka je spremna da,kao i proteklih godina, investira u razvoj posto-je}ih i stvaranje novih poslovnih objekata.

- Uvedene su nove metode organizacije rada iimplementirani me|unarodnistandardi ISO 9001, {to sada-{njim i budu}im klijentimapredstavlja garanciju pruànjakvalitetnih usluga - rije~i suMiodraga Gvozdenovi}a, dire-ktora Luke Bar.

Osim osnovne djelatnosti,Luka nudi:

- doradu, sortiranje, uzo-rkovanje, uve}anje i ukru-pnjavanje jedinica tereta, bro-janja i vaganja robe;

- snabdijevanje brodova ele-ktri~nom energijom, telefon-skim vezama, vodom;

- kompletan servis kontejn-era (~i{}enje, pranje i popravke);

- smje{taj i ishranu tre}im licima i ostale uslugeugostiteljstva.

Osim toga, Luka je slobodna carinska zona,{to omogu}ava organizovanje proizvodnje, kao ineke specijalne pogodnosti (zahvaljuju}i propisi-ma kojima su regulisani prava i obaveze unutarnje).

Tokom prezentacije, predstavnici Luke Bar sunaglasili da je vizija Luke, izme|u ostalog,pove}anje pretovara do deset miliona tona, region-alna pozicija lidera, strategija prodaje koja part-neru donosi prednost na trì{tu, uz posebnuponudu za na{u zemlju.

Prezentacija je ocijenjena uspje{nom. U okviruprivrednih susreta odràni su i bilateralni razgov-ori zainteresiranih kompanija za saradnju.

Selma VARUPA

Implementiran me|unarodni standard poslovanja *Pobolj{ati privrednu saradnju izme|u dvije zemlje

6


Iako su nadle`nim institucijama ve} upu}ivalizaklju~ke koji se odnose na problematiku ove dje-latnosti, distributeri su razmatrali aktuelno stanjena trì{tu naftnih derivata kao {to je nelojalnakonkurencija - dampin{ke cijene, kontrola kvalite-ta goriva i razni vidovi {verca.

Tako|e, raspravljalo se i o terminalima itransportu naftnih derivata i stvaranju jedin-stvenog ekonomskog prostora.

Ve} je poznat stav Sekcije kada je u pitanjuprijevoz naftnih derivata èljeznicom, prilikomuvoza, a to je da distributeri podràvaju svemjere koje entitetske vlade i Vije}e ministara

poduzimaju da se osposobi èljeznica ne samoza uvoz naftnih derivata ve} i druge robe.

Me|utim, ne prihvataju ovu aktivnost kaoisklju~ivost, jer smatraju da bi oni sami trebaliodlu~ivati koju }e vrstu prijevoza koristiti, ucilju {to racionalnijeg snabdijevanja trì{takvalitetnim te~nim derivatima.

^lanovi Sekcije su ponovili prijedlog da seukine carina na naftne derivate, a da se propor-cionalno pove}a poseban porez na promet -akciza, {to bi doprinijelo pove}anju budètskihprihoda i doprinijelo stvaranju jedinstvenogekonomskog prostora.

Kada je rije~ o nelegalnom uvozu i dampin{kimcijenama, isti~u da je potrebno uspostaviti ve}i ste-pen saradnje sa Poreznom upravom, ja~ati grani~nuslu`bu i pove}ati kontrolu uvoza, kako bi se sman-jile velike razlike u cijenama.

Usvojen je i stav da se istraje na prijedlogukoji je ve} upu}en federalnoj Vladi i Vije}u min-istara o prijemu ovla{tenih predstavnika ovogUdruènja i Sekcije koji bi argumentovano obra-zloìli sve pomenute stavove i zaklju~ke.

S. V.

Nafta

Smanjiti nelegalan uvozOdràn radni sastanak ~lanova Sekcije prometnika naft-nih derivata * Prisustvovali su brojni uvoznici i distributeriiz FBiH, predstavnici CAFAO-a, Uprave za indirektnooporezivanje i resornih ministarstava

Udruènje tekstilno-koàrsko-prera|iva~ke industrije P/GKFBiH

Promovirani doma}i kapaciteti

U skladu sa planovima o pro{irenju proizvodnog pro-grama pomenutog koncerna, ovaj poduzetnik je prepoznaobh. trì{te kao podru~je u koje bi vrijedilo ulagati.

Stoga je pomenuta prezentacija bila prilika da se pred-stave doma}a preduze}a koja se bave proizvodnjomposteljine i jakni, za {ta je direktor Ramos najvi{e zaintere-siran. Doma}im proizvo|a-~ima je {pansko trì{te dostainteresantno, jer u ovojoblasti do sada nije ostvare-na saradnja. Tako|e, smatra-ju da je ovo prilika zauspostavljanje dugoro~nijegpovezivanja sa potencijal-nim investitorom iz te zeml-je, jer se ve} sara|uje uoblasti gra|evinarstva i met-alne industrije.

O~ekuje se da }e kom-pletna tekstilna proizvodnjaove kompanije biti premje-{tena u Bosnu i Hercego-

vinu, {to }e zasigurno omogu}iti i saradnju sa drugim {pan-skim proizvo|a~ima.

U okviru predstavljanja doma}e proizvodnje, odràni sui bilateralni razgovori sa predstavnicima pomenute kom-panije, {to }e zna~ajno utjecati na poslovne kontakte kojitek predstoje.

Firme koje su predstavile svoje proizvode su: “Borac “Travnik, “Olimp” Gra~anica, “Nobil” Nova Bila, “Afeto”Sarajevo, “Kula” Grada~ac, “Borac” Jajce, “Tekstilna indus-trija” Mostar i “Tkaonica }ilima” Sarajevo.

Ovakve i sli~ne aktivnosti na promociji doma}ih kapa-citeta i proizvodnih mogu}nosti Komora }e i dalje provodi-ti u cilju izlaska na inostrano trì{te i uspostavljanja {touspje{nije privredne saradnje sa partnerima iz drugih zemalja.

S. V.

Na inicijativu {panskog poduzetnika MarcaTorres Ramos, direktora kompanije AESCAT izKatalonije, krajem aprila, uPrivrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH,odràna je prezentacija proizvodnog programanekoliko doma}ih firmi iz oblasti tekstila.

7

Shodno zaklju~cima sa prethodne sjednice,odràne 28. januara, Skup{tina Udruènja uputilaje Ministarstvu zdravstva FBiH detaljnu informa-ciju o svim problemima sa kojima se susre}u,zatraìla hitan sastanak sa ministrom zdravstva idelegirala probleme o kojima bi se razgovaralo.

S obzirom na to da Udruènje nikad nije dobi-lo odgovor, na Skup{tini je donesena odluka da seupozna javnost sa sadrìnom pomenutog pisma.

U me|uvremenu je ministar zdravstva FBiHzakazao sastanak sa predstavnicima Udruènjakoji je odràn 15. aprila.

Predstavnici Udruènja su predo~ili prijedlogmjera na unapre|enju prometa lijekovima kojisadrì jedanaest ta~aka koje se odnose na sljede}e:

* da se kao dokumentacija potrebna za dozv-ole za uvoz ne traì potvrda o prometovanju uzemlji proizvo|a~a, nego samo potvrda o regis-traciji u Evropskoj uniji ili SAD-u;

* da se za dobijanje dozvole za uvoz nereg-istrovanih proizvoda ne traì uvijek ista doku-mentacija, ve} samo kod prvog uvoza u FBiH i dase samo priloì certifikat;

* da se dozvole za uvoz neregistrovanihproizvoda ne ograni~avaju koli~inom ili vrijed-no{}u i da se daju na duì rok, odnosno za god-inu kada se traì dozvola;

* da se ne ograni~ava rast uvoza 10 odstogodi{nje, jer proizvo|a~i èle da smanje brojuvoznika u FBiH, {to dovodi do ve}ih potrebavelikih uvoznika;

* da se ustanovi rok u kojem se mora pismenoodgovoriti na zahtjev za uvoz lijekova, kao i zadruga akta koja se upute Ministarstvu zdravstvaFBiH;

* da se kod zahtjeva za uvoz lijekova pojed-nostavi procedura i da se odobrenje ne uvjetujetraènjem dokumentacije o podnesenoj namjeriza registraciju, s obzirom na to da to nije reg-ulisano vaè}im propisima;

* da Ministarstvo zdravstva FBiH upozoriCarinsku upravu na nepravilnosti kod carinjenja,jer se vr{i samo na bazi odobrenja Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, samona osnovu tarifnih grupa tako da se mogu uvestilijekovi koji nisu registrovani u FBiH, a njima sei prometuje {to je nezakonito. U drugom dijeluFBiH carinska sravnjenja se vr{e na bazi tarifnihgrupa, koli~ine i naziva lijekova sa saglasnostiMinistarstva zdravstva FBiH i Ministarstva van-jske trgovine i ekonomskih odnosa BiH;

* da se implementira ~lan 84. Zakona olijekovima utvr|ivanjem referalnih cijena lijekova{to bi ujedna~ilo cijene lijekova u FBiH;

* da Ministarstvo zdravstva FBiH usaglasicarinske tarife sa nadle`nim organima za svelijekove koji se nalaze u prometu u FBiH;

* da se Ministarstvo zdravstva FBiH odredi sazvani~nim stavom kada se lijek smatra reg-istrovanim, objavom u “Slu`benim novinamaFBiH” ili dobijanjem rje{enja;

* u~estalo je prometovanje hirur{kog, sanitet-skog materijala i sli~nih sredstava, koji su poZakonu svrstani u pomo}na ljekovita sredstva -lijekovi, od prometnika koji nisu registrirani uMinistarstvu zdravstva FBiH, a imaju saglasnostza uvoz od Ministarstva zdravstva FBiH.

Ministar zdravstva FBiH mr ph. Tomo Lu~i}je sa razumijevanjem saslu{ao prijedlogUdruènja, te, u interesu za{tite zdravlja gra|ana isnabdjevenosti trì{ta FBiH potrebnim lijekovi-ma, obe}ao razmotriti sve prijedloge i realizovatiih u skladu sa vaè}im propisima.

Mira IDRIZOVI]


Veleprometnici lijekova i farmaceutskih proizvoda

Prijedlog mjera za unapre|enje prometaUdruènje/Udruga veleprometnika lijekovima i farmace-utskim proizvodima Privredne/Gospodarske komoreFederacije BiH odràlo je, 8. aprila, u Sarajevu, Skup{tinuna kojoj se raspravljalo o problematici uvoza lijekova

Farmaceutska kompanija Bosnalijek d.d. Sarajevo promovirala jesvoj novi proizvod Hepalip forte kapsule, hepatoprotektiv.

Novi proizvod obezbje|uje regeneraciju jetre tako {to pobolj{avaukupni metabolizam jetrenih }elija, izmjenu hranjivih supstanci i elim-inisanje toksina.

Po rije~ima direktora Bosnalijeka Edina Arslanagi}a, ova kompani-ja trenutno raspolaè sa oko 200 vlastitih proizvoda, pokriva oko 30odsto bh. trì{ta koje ima potrebu za lijekovima i izvozi u gotovo 10zemalja {irom svijeta, a u 2004. godini, s ciljem daljeg unapre|enjasvog proizvodnog asortimana, nastavi}e da stipendira i oko 150 stude-nata iz oblasti farmakologije.

Bosnalijek

Novi proizvod za regeneraciju jetre

8


Raspravljalo se o poticajima u peradarstvu iproizvodnji sto~ne hrane.

- Nebriga dràve i nesposobnost nadle`nihdràvnih organa da prepoznaju razvojnu {ansupoljoprivrede jo{ od poslijeratnog vremena, pa svedo danas, i trenutno te{ka situacija kao rezultatpotpisanih Ugovora o slobodnoj trgovini izme|uBiH i zemalja okruènja, dio su uzroka trenutnogstanja u peradarstvu u Federaciji BiH i bh.poljoprivredi uop{te - kazao je Abdulah Gagi},predsjednik Grupacije.

Prema njegovim rije~ima, predvi|ena sredstvaza podsticaje koje dràva planira dati za ovu god-inu su niska, jer je Vlada FBiH u tu svrhu izdvo-jila 23 miliona KM, a Vlada Republike Srpskedeset miliona KM vi{e.

Predvi|eno je da se od ovog iznosa izmiri dugza pro{lu godinu (koji je ve} izmiren), {to uman-juje sredstva na 17,5 miliona KM za poljoprivredu.

Od toga je za peradarsku proizvodnju plani-rano 400.000 KM, uz napomenu da se ne}e poti-cati proizvodnja koja nije isklju~ivo doma}a.

- Doma}e tr i{te je malo, stoga bi na{a {ansa tre-bale biti zemlje jugoisto~ne Evrope - istakao je Gagi} idodao da se planiranim sredstvima ne}e mo}i posti}iizlazak bh. poljoprivrednih proizvoda na ta tr i{ta.

O~ekuje se da bi Program za poticajne mjereVlada FBiH trebala usvojiti sredinom maja kadabi mogla po~eti i realizacija. Na te{ko stanje u per-adarstvu i cjelokupnoj bh. poljoprivredi znatno jeutjecalo i neprovo|enje zakona poput Zakona oveterinarstvu.

Tako|e, u skladu sa aktivnostima koje se odnosena izmjene carinskih tarifa, poticaja u peradarstvu iproizvodnji sto~ne hrane, u Tuzli je nedavno odrànsastanak Koordinacionog tijela za unapre|enje per-adarske proizvodnje u na{oj zemlji. Usagla{eni sujedinstveni prijedlozi i zaklju~eno je da se dostavesvim resornim ministarstvima u entitetima i u BiH.

- Nijedan proizvod ìvotinjskog porijekla, bezobzira na to da li je rije~ o peradarskom, ov~arskomili govedarskom proizvodu, iz BiH nije mogu}eizvesti legalno, sve dok ne postoji jedinstvena veteri-narska slu`ba, te jedinstven proizvodni standard,iako je Uprava za veterinarstvo formirana prije {estgodina - naglasio je Gagi}.

Zaklju~eno je i da se intenziviraju zajedni~keaktivnosti i uloè dodatni napori na preva-zilaènju te{ke situacije u peradarskoj proizvodnji

Selma VARUPA

Udruènje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede

Nedovoljna sredstva za poticaje Odràn radni sastanak Grupacije proizvo|a~a peradi isto~ne hrane * Prisustvovali su predstavnici Sindikatapoljoprivrede i resornog ministarstva

Formirano je Koordinaciono tijelo izme|uGrupacije proizvo|a~a alkoholnih pi}a FBiH iproizvo|a~a alkoholnih pi}a RS. Predsjedavaju}iovog tijela }e biti predsjednik Grupacije proizvo|a~aalkoholnih pi}a FBiH Mladen ]ori} i Vojo Pavi~i},direktor “Prijedor~anke” d.o.o. - Prijedor, kaonajve}i proizvo|a~ alkoholnih pi}a RS, s obziromna to da oni nemaju formiranu ovu grupaciju.^lanovi Koordinacionog tijela }e biti sviproizvo|a~i alkoholnih pi}a iz BiH.

Rad Koordinacionog tijela }e pratiti entitetskekomore, a na sastanke }e biti pozvana resorna min-istarstva entiteta. Sastanke u FBiH vodi}e Mladen]ori}, a u RS Vojo Pavi~i}. Sve se zajedni~ki dogo-

vara, a zaklju~ci se proslje|uju entitetskim vladama,te nakon odobravanja Vije}u ministara BiH.

Uslijed nemogu}nosti rada po postoje}emPravilniku o kvaliteti alkoholnih pi}a (“Slu`beni listSFRJ”, broj 16/88) ukazala se potreba za izradomnovog. Napravljene su izmjene i dopune postoje}egPravilnika o kvaliteti alkoholnih pi}a, koje bi trebaloozakoniti, a istovremeno treba raditi na dono{enjunovog u skladu sa EU. Prijedlog da se usvoji hrvatskiPravilnik nije pro{ao. Vi{e odgovara slovenski, jer oniulaze u EU.

U Radnom timu za dono{enje Pravilnika biti }e~lanovi Koordinacionog tijela, komore i resornaministarstva.

Prezentiran je i novi prijedlog za{tite doma}ihproizvoda kroz izmjenu carinske tarife. Govorilo seo kandidiranju instituta koji bi se mogli akreditiratiza obavljanje kontrole kvaliteta kako doma}ih takoi uvoznih proizvoda. Sve to treba biti u skladu saZakonom o sigurnosti hrane, koji je u proceduri itreba biti donesen do 31. 5. 2004. godine. Provedbenipropisi koji ga prate trebaju biti doneseni do 18. 7.2004. godine, naglasili su predstavnici Federalnogministarstva trgovine i Federalnog ministarstvaenergije rudarstva i industrije.

Erina LASI]

FBiH i RS

Formirano Koordinaciono tijeloproizvo|a~a alkoholnih pi}a

Sastanak Grupacije proizvo|a~a alkoholnih pi}a i vinaFederacije BiH i proizvo|a~a alkoholnih pi}a RepublikeSrpske odràn je, 2. travnja, u îtluku, u prostorijamapoduze}a Bobita Co d.o.o.

9


Peradari traè za{titu doma}e proizvodnje

Po~elo gu{enje jednodnevnih pili}a

Bilo je rije~i i o potrebi formiranja savezaudruènja peradarskih asocijacija BiH, kao i bazepodataka o ovoj proizvodnji. Peradarskaproizvodnja je u te{kom stanju zbog prekom-jernog uvoza kako peradarskih proizvoda tako isto~ne hrane. Doma}a proizvodnja nije za{ti}enaod uvoza, posebno dràva sa kojima je potpisanugovor o slobodnoj trgovini. O problematici per-adarske proizvodnje Grupacija je svojim dopi-som, broj PKF - 169/04, od 10. 03. 2004. godine,upoznala nadle`ne institucije, ali nije dobilaodgovor.

Kao rezultat ovakvog odnosa prema ovojgrani sto~arstva imamo pojavu gu{enja jednod-nevnih pili}a, ve}u nezaposlenost ruralnogstanovni{tva i uvoz peradarskih proizvoda isto~ne hrane sumnjivog kvaliteta. Nema jakesprege izme|u proizvo|a~a i prera|iva~a mesaperadi, tako da trenutno u hladnja~ama ima2.500 tona pile}eg mesa. Proizvo|a~i nemajukome prodati utovljene pili}e, peradarnici ostajuprazni, nema obnavljanja turnusa, jer nemaekonomskog interesa za ovu proizvodnju. Cijenekomponenata za krmne smjese su enormnoporasle, uvozi se sto~na hrana, a na{i kapacitetiovih tvornica malo se koriste. Na prostoru FBiHgodi{nji kapaciteti tvornica i mije{ane sto~nehrane iznose 350.000 tona, a, prema ocjeni,proizvede se 60.000 tona sto~ne hrane godi{nje.Kada bi se {titila doma}a proizvodnja, do{lo bido zapo{ljavanja nove radne snage u peradarskojproizvodnji. Sa sigurno{}u moèmo tvrditi da uzza{titu ove doma}e produkcije, povoljne kredite iodgovaraju}e poticaje FBiH, a i BiH moè pod-miriti potrebe bh. trì{ta u pile}em mesu,konzumnim jajima i izvoziti na strana trì{ta.Trebamo znati da je namjera inokompanija dapotpuno ovladaju trì{tem BiH, a to zna~i daugu{e doma}u proizvodnju. Na{i proizvo|a~itraè da imaju iste ili sli~ne pretpostavke kao oniu zemljama Evropske unije.

Ukupan iznos poticaja (“Slu`bene novineFederacije BiH”, broj 17/04) u poljoprivredi za2004. godinu iznosi 23,000.000 KM, snapomenom da nisu sve obaveze ispla}ene za

prethodne godine. Ovaj iznos financijskih sred-stava u prora~unu FBiH je skroman, a premakazivanju predstavnika Federalnog ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva za poti-caje u peradarstvu u 2004. godini, predvi|eno je400.000 KM. Posmatrano u cjelini, ~laniceGrupacije pozdravljaju postojanje poticaja za per-adarstvo, ali nisu zadovoljne visinom izdvojenihfinansijskih sredstava.

^lanicama nisu poznati kriteriji koji su prim-ijenjeni da se za ovu zna~ajnu granu sto~arstvaizdvoji tako simboli~an iznos nov~anih sredstavaza poticaje. Nema logike da se iz sredstava poti-caja stimuli{e komercijalna proizvodnja strojnoiskori{tenog pile}eg mesa (MOM). Za proizvod-nju MOM-a financijska sredstva za stimulacijutreba izna}i u drugim izvorima. Iz poticajnihsredstava ~lanice Grupacije zalaù se za stimu-laciju proizvodnje roditelja za laku i te{ku liniju,kao i 18 tjednih pilenki, jer su sve tri kategorije zareprodukciju. O~ekujemo da }e do 15. 05. 2004.godine biti objavljena Odluka i uputstvo o poti-cajima u poljoprivredi za 2004. godinu.

Poslovno Udruènje “Zajednica ìvinara”Republike Srpske i Grupacija proizvo|a~a peradii sto~ne hrane P/GKFBiH potpisale su sporazumo formiranju Saveza udruènja za za{titu iunapre|enje ìvinarske - peradarske proizvodnje iproizvodnje sto~ne hrane BiH. U koordinacionotijelo svaki entitet bira po pet predstavnika.

Nakon rasprave zaklju~eno je:- da se za{titi doma}a proizvodnja od prekom-

jernog uvoza;- da se uvede i osigura primjena recipro~nih

mjera takozvane necarinske za{tite od prekom-jernog uvoza peradarskih proizvoda za{to postojiupori{te u potpisanim ugovorima o slobodnojtrgovini;

- da se ozvani~e kriteriji raspodjele finan-cijskih sredstava za poticaje u primarnojsto~arskoj proizvodnji za 2004. godinu;

- da se poticaji u peradarstvu za 2004. godinupove}aju na 800.000 KM;

- za iznos poticaja u 2004. godini zaroditeljsku laku liniju bude dva KM/kom,roditeljsku te{ku liniju tri KM/kom i 18 tjednepilenke jedna KM/kom;

- da Federalno ministarstvo energije, rudarstvai industrije izna|e financijska sredstva za stimu-laciju proizvodnje ma{inski iskori{tenog mesa(MOM-a) sa 0,50 KM/kg;

- da regresiranje kamata na sve kredite iznosinajmanje {est odsto godi{nje.

B. SUÎ]

Sastanak Grupacije proizvo|a~a peradi i sto~ne hraneUdruènja poljoprivrede, prehrambene i duhanske indus-trije i vodoprivrede P/GKFBiH odràn je 19. aprila, uSarajevu. Raspravljalo se o problematici u peradarskojproizvodnji, nov~anoj visini poticaja u 2004. godini, za{titidoma}e proizvodnje od prekomjernog uvoza mesa peradi,konzumnih jaja i sto~ne hrane

10


Grupacija duhanske privrede okuplja primarneproizvo|a~e i obra|iva~e duhana iz Posavine iHercegovine, kao i tri tvornice cigareta (Sarajevo,Mostar i Ljubu{ki). ^lanice Grupacije ve} ~etirigodine (od 2000. godine) insistiraju na razdvajanjuakciza (posebnog poreza na promet) za doma}e iuvozne cigarete, {to je normalan vid za{tite doma}eproizvodnje i jedan od glavnih na~ina punjenjaprora~una u gotovo svim zemljama svijeta.Za~u|uju}a je izjava predstavnika jedne od trinajve}e multinacionalne kompanije proizvo|a~a cig-areta i ujedno jednog od glavnih uvoznika cigareta uBiH Vladimira Klege, generalnog direktora BAT-a zaBiH, da najavljuje aktivno uklju~enje u kreiranjuzakonskih rje{enja u oblasti duhana i duhanskihprera|evina u saradnji sa bh. vlastima.

Bh. vlasti su se do sada oglu{ivale o sve prijedlogei zajedni~ke stavove usagla{ene izme|u grupacijaduhanske privrede Federacije BiH i RepublikeSrpske, koji su upu}eni Vije}u ministara BiH, entitet-skim vladama i resornim ministarstvima.

Posebno za~u|uje pore|enje zakonske regulativeBiH sa zemljama poput Moldavije, o posljedicamapove}anja akciza na uvozne cigarete, a istovremenose javnost neistinito informi{e o propisima vezanimza za{titu doma}e proizvodnje duhana i cigareta u

susjednim zemljama (Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori,Makedoniji, Sloveniji) iz kojih je i najve}i uvoz.

Kao primjer za{tite doma}e proizvodnje navodi-mo Republiku Republiku Hrvatsku (sa BiH suukinute carinske da`bine odredbama Ugovora o slo-bodnoj trgovini), gdje je maloprodajna cijena paklice“Ronhilla” 11 Kn (2,90), a na bh. trì{tu, cijena te istecigarete je 1,50 KM. Ukoliko bi se neki od bh. proiz-vo|a~a cigareta odlu~io na izvoz u R Hrvatsku,takva cigareta bi u startu bila optere}ena sa tro{ari-nom u iznosu od 8,9 Kn (2,32 KM), {to je za 65odsto ve}a cijena u odnosu na prosje~nu akcizu kojupla}aju hrvatski proizvo|a~i.

Treba naglasiti da bez obzira {to su ugovorima oslobodnoj trgovini carinske da`bine svedene samo nacarinsko evidentiranje, doma}i proizvo|a~i nisu umogu}nosti da svoje proizvode plasiraju ~ak ni u sus-jednim zemljama.

Samo po osnovu legalnog uvoza cigareta u 2003.godini zbog vaè}e fiskalne politike dràvniprora~un je umanjen za oko 380 miliona KM.

Uvo|enjem za{tite doma}e proizvodnje uzpove}anje akciza u znatnoj mjeri bi se mogla izdvo-jiti i sredstva za poticaje za primarnu poljoprivrednuproizvodnju kako duhana tako i ostalih kultura, jerprimarna proizvodnja zapo{ljava brojno stanovni-{tvo kojem je to jedini izvor primanja.

Nadamo se da }e doma}e vlasti uzeti u obzir imi{ljenje doma}ih proizvo|a~a cigareta, a ne samostranaca i uvoznika - trgovaca.

M. ME[ANOVI]

Grupacija duhanske privrede

Za{tititi doma}u proizvodnjuReagovanje Grupacije duhanske privredePrivredne/Gospodarske komore Federacije BiH na tekst“Ujedinjena konkurencija u borbi protiv krijum~ara”,objavljen u dnevnom listu “Oslobo|enje” (14. 04. 2004.)

Pokazetelji

Blagi padpoljoprivredne

proizvodnjePrema Informaciji Federalnog zavoda za sta-

tistiku, poljoprivredna proizvodnja u FBiH u2003. godini bila je za 10,5 odsto manja u odno-su na godinu prije. Biljna proizvodnja manja jeza 18,6 odsto, a sto~arstvo ve}e za 5,8 odsto uodnosu na 2002. godinu. U biljnoj proizvodnji(posmatrano po grupama usjeva), porastproizvodnje zabiljeèn je samo u vinograda-rstvu, gdje je proizvodnja bila ve}a za 6,4 odstou odnosu na prethodnu godinu, a u svim ostal-im grupama zabiljeèn je pad proizvodnje.Proizvodnja ìta je bila manja za 28,5 odsto,industrijskog bilja za 28,5 odsto, povr}a za 17,3odsto i sto~nog bilja za 29,9 odsto. U sto~arstvu

(posmatrano po grupama uzgoja), proizvodnjaje u porastu, posebno u ov~arstvu, gdje je zabil-jeèn rast od 20,7 odsto. Ukupna proizvodnja{umskih sortimenata, od januara do februaraove godine, u odnosu na isti period prethodnegodine, bila je ve}a za 46.000 kubnih metara(27,5 odsto), dok je ukupna prodaja sortimenata,u ovom periodu, bila ve}a za 27.000 m3 (17,8odsto), u odnosu na isti period 2002. godine./ONASA/

11


Neprovo|enje Zakona o {umama, velika dugo-vanja drvne industrije {umarstvima, te snaàn uti-caj trgova~kih lobija koji izvoze trupce samo sudio nerije{enih problema u {umarstvu i drvnojindustriji. Zakon o {umama, koji je usvojen umaju 2002., prakti~no, je djelimi~no proveden,nije ujedna~en po kantonima. U {umarstvu sesporo organiziraju {umarstava po kantonima, apostoje i oni u kojima su osnovana kantonalna{umarska poduze}a, a nisu uprave i obratno.Najvi{e problema oko implementacije Zakona o{umama ima u Hercegova~ko-neretvanskom,

Zeni~ko-dobojskom i Srednjobosanskom kan-tonu. Jedno od klju~nih pitanja jeste i upravljanje{umskim potencijalom, sa svojstvom obnavljanja,a ve} nekoliko godina im se ne pruà nikakvapa`nja, kao i privatizaciji. Velika su dugovanjaprera|iva~a drveta {umarstvima, {to dovodi upitanje daljnju isporuku sirovine. Jedno odmogu}ih rje{enja je potpisivanje ugovora oisporuci sirovine uz dogovor o na~inu pla}anja.

Od strate{kog zna~aja je i pokretanje kapacite-ta za proizvodnju plo~a iverica, mediapan plo~a ipokretanje proizvodnje celuloze, jer velikekoli~ine drvne mase propadaju i nanose ogromne{tete {umarstvima. Na ovaj na~in eliminisao bi seuvoz plo~a za proizvo|a~e namje{taja. Jo{ uvijekpostoje brojne pilane koje rade ilegalno, kao imnogobrojne trgova~ke kompanije koje imajuprioritet u dobivanju trupaca. Uticaj trgova~koglobija toliko je snaàn da sprije~ava razvoj finalneprerade drveta, a omogu}ava izvoz trupaca, {to je

u suprotnosti sa ekonomskim mjerama i razvo-jnom strategijom. Zajedni~ki interes ~lanicaGrupacije predstavlja vi{i stepen prerade drveta,ve}a zaposlenost i ve}i ukupan prihod, ali nele-galne pilane moraju legalizovati svoj rad na na~inda prijavljuju zaposlene radnike i pla}aju dràvipredvi|ene da`bine.

Nagla{eno je da Vlada Federacije BiH trebastimulativnim mjerama, poput smanjenja cijeneelektri~ne energije na osnovu izvoza, povoljnijimkreditima za izvoznike, ukidanjem carina narepromaterijale koji se uvoze i stimulacijom zanova zapo{ljavanja, pomo}i izvoz drvne industri-je, {to bi potaklo i brì razvoj {umarstva.

Drvna industrija je jedina privredna granakoja ima suficit u robnoj razmjeni, ali to se, naàlost, uglavnom odnosi na izvoz rezane gra|e itrupaca.

Odluka o privremenoj zabrani izvoza trupacau BiH je neminovna i hitno treba stupiti nasnagu.

^lanovi Grupacije {umarstva i drvne industri-je uputili su Federalnom ministarstvu energije,rudarstva i industrije Prijedlog za izmjenu uoblasti tarifne politike, {to se odnosi na tarifnestavove naponskog nivoa 0,4 i 10 Kv, imaju}i uvidu da je drvna industrija izvozno orijentiranagrana industrije.

Lista sa prijedlogom izmjena carinske tarife zarepromaterijale koji se uvoze ili ne proizvode udovoljnoj koli~ini u BiH za potrebe drvne indus-trije usagla{ena je i upu}ena Ministarstvu vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, a inicirana jepotrebom stvaranja povoljnijeg poslovnog ambi-jenta u BiH.

[emsa ALIMANOVI]

Problemi u {umarstvu i drvnoj industriji

Jo{ uvijek brojne nelegalne pilane

Priznanje zaPrivrednu/Gospodarsku

komoru FBiHGrupacija {umarstva i drvne industrije

P/GKFBiH dobila je grant u iznosu od10.000 ameri~kih dolara za projekatEdukacija o trì{tu za drvnu industriju.Teì{te ovog projekta je edukacija certifici-ranja i priprema za certificiranje u {umarstvu,kao i zna~aj ISO standarda u proizvodnomprocesu.

Grant je odobrio CIPE-ov Upravni odboru Washingtonu D.C. i Misija USAID-a uSarajevu

[. A.

U Sarajevu je, 31. marta, odràn sastanak Grupacije {u-marstva i drvne industrije Privredne/Gospodarske komoreFederacije BiH na kome je, izme|u ostalog, raspravljano oproblemima vezanim za ove grane

12


Raspravljalo se o prijedlozima pravilnikakoje je utvrdila Komisija za vrijednosne papireFBiH:

- Pravilniku o uslovima za uspostavljanje ina~in funkcionisanja sistema interne kontroleprofesionalnih posrednika na trì{tu vrijednos-nih papira;

- Uputstvu o obaveznim elementimaPravilnika o internoj kontroli;

- Pravilniku o uslovima i postupku izdavanja,obustavljanja i ukidanja dozvola fizi~kim licimai privrednim dru{tvima za obavljanje brokerskihi dilerskih poslova u prometu vrijednosnimpapirima;

- Pravilniku o vr{enju nadzora emisije,prometa i u~esnika u emisiji i prometu vrijed-nosnim papirima.

Skup{tina je zauzela stavove o svakom pravil-niku pojedina~no. Pozdravljeno je dono{enjepravilnika koji imaju za cilj ure|enje i uozbil-jenje trì{ta kapitala, s tim da u slu~ajuutvr|ivanja novih uslova i kriterija za raddru{tava profesionalnih posrednika treba ostavi-ti jedan razuman rok u kojem }e brokerske ku}euskladiti svoj rad i organizaciju sa uslovimautvr|enim pravilnicima.

U raspravi o Pravilniku o uslovima zauspostavljanje i na~in funkcionisanja sistemainterne kontrole profesionalnih posrednika natrì{tu vrijednosnih papira konstatovano je da jekontrola rada svih profesionalnih posrednika -brokerskih ku}a u nadle`nosti Komisije za vri-jednosne papire. Na ime ove kontrole profesion-alni posrednici pla}aju godi{nju naknaduKomisiji za vrijednosne papire.

Uvo|enjem interne kontrole i zapo{ljavanjemjo{ jednog radnika koji bi obavljao ove poslove,

{ta }e raditi direktor profesionalnog posrednika?Skup{tina smatra da je direktor kao odgovornaosoba za zakonitost i pravilnost rada, u skladu sapropisima koji reguli{u ovu materiju, odgovorani za zakonit rad svojih uposlenika.

[ta bi radio direktor uvo|enjem funkcijeinternog kontrolora? Komisija za vrijednosnepapire ve} ima odgovornu osobu za ovo poslo-vanje, te se smatra da je suvi{no uvoditi je i kodprofesionalnog posrednika. Ukoliko bi prometvrijednosnih papira bio vi{e milijardi maraka ihiljade klijenata moglo bi se govoriti o ovimposlovima. Ovakvo uvo|enje interne kontrole,pored direktora firme, neprihvatljivo je u ovomtrenutku.

Skup{tina Udruènja smatra da u ovomekonomskom trenutku ne postoje preduslovi zauvo|enje ovih poslova kod profesionalnogposrednika. Komisija za vrijednosne papire prvobi trebala da profesionalnim posrednicimaprezentira program razvoja trì{ta kapitala koji}e postoje}im osniva~ima argumentirati da }estvoriti uslove i ambijent koji ide u prilog razvo-ja trì{ta i profesionalnih posrednika - broker-skih ku}a.

Predloèno je da se poslovi interne kontrolestave u nadle`nost direktora, s tim da se uPravilniku utvrdi da ne moè obavljati brokerskeposlove.

U raspravi o Pravilniku o uslovima i postup-ku izdavanja, obustavljanja i ukidanja dozvolafizi~kim licima i privrednim dru{tvima za obavl-janje brokerskih i dilerskih poslova u prometuvrijednosnim papirima stavljena je op{ta prim-jedba da bi stru~ne ispite za obavljanje poslovaposredovanja u prometu vrijednosnim papirimatrebalo organizovati najmanje svaka tri mjeseca,te da program stru~nog ispita sadrì teoretski iprakti~ni dio. Predloèno je da dozvola zafizi~ka lica bude trajna, a da Komisija za vrijed-nosne papire provjeru ispunjavanja utvr|enihuslova vr{i jedanput godi{nje.

Udruènje profesionalnih posrednika - brokerskih ku}a

Urediti trì{te kapitalaUdruènje profesionalnih posrednika - brokerskih ku}aPrivredne/Gospodarske komore FBiH odràlo je Skup{tinuUdruènja, 26. marta

Podaci CBBH

U BiH najnià inflacijau Evropi

U BiH je inflacija pro{le godine iznosila jedanodsto i bila je najnià u Evropi, ra~unaju}i i zemljeEU, u kojima je bila dva odsto.

Prema podacima Centralne banke BiH, pros-je~na godi{nja kamata u BiH pro{le godine jeiznosila 10,87 odsto i od balkanskih zemalja niùima samo Bugarska, 8,75 odsto.

U Republici Hrvatskoj je u 2003. godiniinflacija iznosila 2,4 odsto, a kamatna stopa je

bila 11,61 odsto, u Sloveniji je inflacija bila 5,7odsto, a kamatna stopa 10,76, dok je u Makedonijiinflacija iznosila 1,5 odsto, a kamatna stopa 16,7odsto.

Ukupna kreditna masa komercijalnih banakau BiH u prva dva mjeseca ove godine iznosila je5,32 milijarde KM, {to je za milijardu vi{e nego uistom periodu pro{le.

Prema podacima Centralne banke BiH, ovo-godi{nji krediti u privredi dostigli su iznos odoko 3,17 milijardi KM od ~ega potraìvanja odjavnih preduze}a iznose 1,17, a od privatnih 1,99milijardi KM.

Masa kredita odobrena stanovni{tvu iznosidvije milijarde KM.

13


Data je primjedba da se moraju ta~no utvrdi-ti slu~ajevi u kojima se obustavlja, a u kojima seukida dozvola fizi~kom i pravnom licu.

Skup{tina Udruènja smatra da bi Komisijaprvo trebala utvrditi program razvoja trì{ta kap-itala koji }e postoje}im osniva~ima argumentiratida }e oni raditi na stvaranju ambijenta koji ide uprilog razvoja trì{ta i brokerskih ku}a. Apsurdnoje da osniva~i daju pola miliona maraka, a mil-ionski prometi se rade preko Registra na osnovudarodavnih ugovora. Zatim bi Komisija trebaladati okvir i norme pona{anja i sankcionisanjebrokerskih ku}a na trì{tu. Ne smije se dozvolitida ku}i koja je angaòvala pola miliona marakaoduzimaju dozvolu na na~in kako je to do sadabio slu~aj. Kada se stvore preduslovi, odnosnoambijent za razvoj trì{ta kapitala i profesional-nih posrednika - brokerskih ku}a moglo bi seeventualno razgovarati o pove}anju osnovnogkapitala za organizovanje privrednih dru{tava zaobavljanje ovih poslova.

Raspravljaju}i o Pravilniku o vr{enju nadzo-ra emisije, prometa i u~esnika u emisiji i prome-tu vrijednosnim papirima, konstatovano je da, sobzirom na dosada{nja iskustva Komisije za vri-jednosne papire u kontroli rada profesionalnihposrednika - brokerskih ku}a, treba ono {to sepokazalo dobrom praksom utvrditi kao stan-darde kojih bi se morali pridràvati svi profe-sionalni posrednici. Na ovaj na~in bi se izbjeglave}ina povreda do kojih dolazi u radu brokera ibrokerskih ku}a. Na osnovu utvr|enih standardaproiza{li bi i kriteriji na osnovu kojih se ukida,odnosno obustavlja dozvola fizi~kom i pravnomlicu.

Na na~in kako je utvr|eno sti~e se utisak daje slobodna ocjena Komisije za vrijednosnepapire kod utvr|ivanja nedostataka i nepravil-nosti u poslovanju i izricanja odgovaraju}immjera za utvr|ene nepravilnosti.

Skup{tina Udruènja je dostavila pismeneprijedloge i primjedbe, te predloìla Komisiji zavrijednosne papire da se u naredom roku oddeset dana odrì zajedni~ki sastanak na kojem bise raspravljalo o njima.

M. IDRIZOVI]

SASE

Obiljeène dvije godine rada

Sarajevska berza (SASE) je, 12. aprila, obil-jeìla drugu godi{njicu rada, sa ukupnim ost-varenim prometom ve}im od 180 miliona KM,te aktuelnim prosje~nim prometom od oko 600hiljada KM po jednom trgovanju. Time jepokazala da je respektabilna institucija kojadoprinosi razvoju efikasnog trì{ta kapitala idràve BiH. Predsjednik Nadzornog odboraMuris ]i~i} istakao je da je SASE za dvijegodine, bez podr{ke doma}ih i inozemnih vladai organizacija, zahvaljuju}i uporno{}u osam bro-kerskih ku}a, uspjela prerasti iz dioni~kogdru{tva u stabilnu instituciju koja je u ovoj godi-ni za ne{to vi{e od tri mjeseca ostvarila prometod oko 22 miliona KM, sa trgovanih sedam mil-iona dionica.

Napredak SASE, kako je istaknuto, najboljese vidi kada se uzme u obzir ~injenica da jepromet na prvom trgovanju te institucije izno-sio svega 3.100 KM. Po rije~ima Donalda Haysa,prvog zamjenika visokog predstavnika: “SASE jedanas institucija koja ìvim trì{tem akcijadoprinosi povjerenju me|u gra|anima,kreativnosti i likvidnosti doma}ih preduze}a, alii njihovom regionalnom povezivanju, te ukup-nom procvatu bh. ekonomije”. Govore}i o his-torijatu SASE, viceguverner Centralne bankeBiH (CBBiH) Kemal Kozari} naglasio je da jeSASE zna~ajan partner CBBiH u platnom siste-mu dràve koji od svog nastanka proteìraregionalno povezivanje sa drugim trì{tima vri-jednosnih papira. Tokom 2004. godine SASE je,po rije~ima direktora i predsjednika Uprave teinstitucije Almira Begi}a, uspjela zapo~eti trgov-anje u kotizaciji za 11 PIF-ova i uvesti novi na~inkontinuiranog trgovanja tzv. MFTS-a. U sklopuceremonije prezentiran je i novi web site SASE.

14


Samostalni prijevoznici

O~ekuju jednak tretman sa pravnim

subjektimaSamostalni prijevoznici u drumskom saobra}aju o~ekuju dase otklone administrativne smetnje, prepreke i ograni~enjakoja ih stavljaju u nejednak i neravnopravan poloàj priobavljanju djelatnosti u odnosu na pravne subjekte. Ovo jeistaknuto na sastanku odrànom 20. aprila u Privrednoj/Go-spodarskoj komori FBiH na kome je raspravljano o Nacrtuzakona o cestovnom prijevozu FBiH

Samostalni prijevoznici, kako su istakli predstavnici njihovihudruènja u FBiH, ne mogu obavljati usluge utvr|ivanja tehni~keispravnosti vozila, a to ograni~enje se ne odnosi na pravne subjekte.

Javni prijevoz osoba ili tereta u linijskom ili vanlinijskom ces-tovnom prometu mogu obavljati samo ako u vlasni{tvu imaju dvavozila, {to nije slu~aj kod pravnih subjekata.

Samostalnom privredniku (fizi~ka osoba - obrtnik) nije dozvol-jeno obavljati djelatnost pruànja renta-a-car usluga, niti djelatnostpruànja usluga autobusnih i teretnih stanica, dok za pravne sub-jekte nema ograni~enja.

- Ponu|eni zakon je na~elno prihvatljiv ukoliko se otklone overazlike, s obzirom na to da su ve} izvr{ene izmjene i dopune u odno-su na radni materijal prednacrta o kome se raspravljalo lani. U~inje-na su i izvjesna pobolj{anja teksta zakona i za ostale vrste prijevoza,te inspekcijskog nadzora i kaznenih odredbi - kazao je Muhamed]emo, sekretar Op{teg udruènja samostalnih prijevoznika u drum-skom saobra}aju.

Predsjedavaju}i ove asocijacije FBiH Ahmet Mehanovi} sugeriraoje da se prevazi|u rje{enja iz starog sistema po kojima se za vozila dotri tone trebaju posjedovati individualne kontrolne knjiìce koje pri-jevoznici nigdje ne mogu nabaviti i zbog toga trpe sankcije.

Smatra da se za vozila za vlastite potrebe trebaju uvestiograni~enja do pet tona, a ne 25 ili 30 tona, jer u tom slu~aju pre-vazilaze potrebe ove vrste prijevoza.

Mehanovi} je ukazao na to da uslovi za registraciju djelatnosti,odnosno dobijanja odobrenja za rad nisu liberalizovani i me|usob-no uskla|eni, te da je, u smislu sigurnosti prometa, bitnija tehni~kaispravnost vozila nego njegova starost.

Prijevoznici pozdravljaju namjeru Ministarstva prometa i komu-nikacija FBiH, koje je uputilo ovaj zakon na raspravu, da na ovajna~in pribavi mi{ljenja, sugestije i prijedloge zainteresovanih sub-jekata.

Vlada FBiH je, kako je poznato, nedavno utvrdila Nacrt zakonao cestovnom prijevozu u FBiH, ~ijom pripremom se realiziraobaveza uskla|ivanja entitetske regulative iz ove oblasti sa Zakonomo me|unarodnom i me|uentitetskom cestovnom prometu na nivouBiH, a pored toga potrebno je postoje}a zakonska rje{enja korigovatii usaglasiti sa savremenim kretanjima u Evropi i principima trì{neekonomije. (FENA)

Odràna 9. sjednica OUMEI

Razmatran prijedlog izmjene

carinske tarifeVanredna sjednica Odbora Udruènjametalne i elektroindustrije (OUMEI), upro{irenom sastavu, odràna je 13. apri-la. Prisustvovalo je 15 predstavnikaprivrednih subjekata - ~lanica Udruènja,a predsjedavao je Ramo Bu|evac

Razmatran je Prijedlog izmjene carinske tarifekod artikala bitnih za metalnu i elektroindustriju.Cilj je bio usaglasiti Prijedlog nakon novih infor-macija sa zadnjeg sastanka Stru~ne grupezaduène za usagla{avanje carinske tarife, nanivou dràve.

Jago Lasi}, potpredsjednik P/GKFBiH i ~lanStru~ne grupe i koordinator izrade nove carinsketarife u FBiH, informirao je prisutne o mogu}imizmjenama i dopunama predloène carinske tarifeza MEI, u okviru maksimalne za{tite doma}eproizvodnje kako sirovina i repromaterijala tako ifinalnih proizvoda.

Pored odre|enih dopuna koje su dali pred-stavnici preduze}a, osnovni zahtjev se odnosio naminimiziranje carinske stope iz oblasti metalo-prera|iva~ke djelatnosti od preduze}a koja koristekao repromaterijal proizvode (profile, ìcu i sl)BH Steel-a @eljezare Zenica, koji se jo{ nepoizvode u dovoljnim koli~inama.

Ocijenjeno je da treba pove}ati broj carinskihtarifa (u BiH se carini oko 3.500 stavki, a u sus-jednim zemljama vi{e od 7.500).

Zaklju~eno je da Radna grupa treba:- dodati carinske tarife za artikle koji su

izostavljeni, a usagla{eni na Sjednici;- za robu koja se proizvodi u nedovoljnim

koli~inama formirati kontingente na bazi dostavl-jenog bilansa poteba pojedinih preduze}a;

- preduze}a su du`na {to hitnije dostavititraène bilanse, uz obrazloènja;

- preduze}a koja su iskazala potrebu zapro{irenjem carinske tarife, trebaju precizno defin-isati naziv artikla i tarifnu oznaku.

Navedene prijedloge treba dostaviti {to hitnijeRadnoj grupi.

Prisutni su upoznati i sa aktivnostima koje seodnose na implementaciju Projekta Strategije MEI(izrada Publikacije MEI; uvo|enje ISO standardai sli~no).

Mr Nafija [EHI] - MU[I]

15


Odràni su i bilateralni susreti sa predstavnici-ma R Slovenije, a povod je bio ulazak Slovenije uEvropsku uniju 1. svibnja 2004. godine i UgovorBiH sa Slovenijom o bescarinskoj razmjeni.

Proizvo|a~i iz BiH }e mo}i uvoziti u Slovenijus 0 (nula) odsto carina, dok iz Slovenije izvoznicimoraju pla}ati sva davanja i carine.

Dogovoreno je da radne skupine izna|urje{enja.

Zapaène su ponude bh. konditorske i pekarskeindustrije, te firmi“Mia” - îtluk,“Lasta - Zve~evo” -^ a p l j i n a ,“Krajinaklas” -Banja Luka, “Zri-nski” - Grude.

Vinari i proiz-vo|a~i pi}a i sok-ova imali su us-pje{ne prezenta-cije, kao i predsta-vnici mesne indu-strije i prerademlijeka.

Turisti~ke za-jednice FBiH, He-rcegova~ko-nere-

tvanskog kantona/ùpanije, Zapadno-hercego-va~ke ùpanije, Herceg-bosanske ùpanije su sepredstavile propagandnim lecima, kartama, CD-ovima turisti~kih mogu}nosti, prezentacijom tur-isti~ke burze i WWW stranicama.

Mogli su se vidjeti brojni eksponati iz etnoostav{tine, folk grupe i izvorni plesovi.

Trgova~ke ku}e te{kih ma{ina i alata su sepotrudile da predstave svoje proizvode uzgra|evinske materijale najpotrebnije za obnovuove regije.

Na Sajmu su predstavljene i Vanjskotrgovi-nska/Spoljnotrgovinska komora BiH, Gospoda-rska/Privredna komora FBiH i Privredna komoraRepublike Srpske. Dubravka BANDI]

Mostar

7. me|unarodni sajam gospodarstva Na ovogodi{njem sajmu sudjelovalo je preko 450 izlaga~aiz 20 zemalja svijeta, a posjetilo ga je vi{e od 30.000zainteresiranih. Zemlja partner bila je Republika Slovenija.

Na 7. me|unarodnom sajmu odràno jeDrugo me|unarodno ocjenjivanje vina, kao sas-tavni dio bosanskohercegova~ke vinarske smotre“Vino Mostar”, od 12. do 13. oùjka. Dostavljenje 61 uzorak raznih sorti vina od vinaraFrancuske, Slovenije, Hrvatske i BiH.

Komisija za ocjenjivanje prijavljenih uzorakasastavljena je od eminentnih stru~njaka izSlovenije, Hrvatske i BiH. PredsjednicaMe|unarodne komisije je bila doc. dr sc. JasminaMari}, profesorica Agronomskog fakulteta izZagreba, a tajnik mr sc. Tihomir Prusina, sAgronomskog fakulteta, iz Mostara. ^lanovekomisije su ~inili: Lidija Ru{ka, dipl. in`. teh.,

Slovenija, prof. dr sc. Mojmir Wondra, Slovenija,prof. dr sc. Stanka Herjavec, Mato Violi}, dipl.in`. agr., Hrvatska, Zdravko Mlinari}, dipl. in`.agr. Hrvatska, Nela Medi}, dipl. in`. teh. BiH,Spomenka Brki}, dipl. in`. agr. BiH. Komisija jeocjenjivala, po novoj me|unarodnoj metodi, 100pozitivnih bodova, uzimaju}i u obzir godinu,vinogorje i kakvo}u koja se moè dobiti sa togpodru~ja.

Nakon ocjenjivanja, u skladu sa Pravilnikomo ocjenjivanju vina, komisija je dodijelila:

* 5 velikih zlatnih medalja VZM* 20 zlatnih medalja ZM* 20 po~asno priznanje srebro PPS* 6 po~asno priznanje bronca PPB* 4 po~asno priznanja PPOd 61 prispjelog uzorka, bilo je 34 bijelih vina,

tri rose vina, 23 crvenih vina, te jedan pjenu{ca.

E. LASI]

Me|unarodno ocjenjivanje

Vinarske smotre

16


Menad`ment firme PSP, na ~elu sa predsjednikom AndrijemVasilkovskijem, izrazio je zainteresiranost za saradnju sa bh.gra|evinskim firmama. Ova ukrajinska kompanija poslovimagradnje bavi se ve} 13 godina, upo{ljava 600 radnika, a u 2003.godini izgradila je 50.000 kvadratnih metara stambenog iposlovnog prostora.

Ukrajina, kako je istaknuto, posljednjih godina biljeì rastekonomskih parametara o ~emu su me|unarodne rejting kom-panije dale potvrdne ocjene. Jedno od klju~nih opredjeljenja uvanjskotrgovinskoj politici jeste pove}anje trgova~kog prometakoji raste posljednjih godina. Privla~enje stranog kapitala je bitanelement ekonomskih reformi i budu}eg ekonomskog rastaUkrajine. Prema prezentiranim podacima, ukrajinska ekonomijaje 2001. dobila 792 miliona dolara stranih investicija, sli~no kao iprethodne godine.

Ukrajina je sa 36 dràva potpisala sporazume o uzajamnojza{titi investicija, a sporazume o porezima sa 16. Trenutno jefokusirana na pobolj{anje poslovnog imidà u svijetu i aktivnume|unarodnu saradnju.

Tokom posjete BiH i Sarajevu predstavnici PSP-a su, me|uostalim, ostvarili poslovne kontakte sa GP “Vranica”.

“Vranica” bi uskoro mogla ostvariti saradnju sa ukrajinskimgra|evinskim preduze}ima, te po~eti poslove u Ukrajini, gdje jeprije rata bila zna~ajan poslovni partner.

Predsjednik firme PSP Andrij Vasiljkovskij rekao je daUkrajina èli sara|ivati sa BiH, jer su obje zemlje na istom ste-penu razvoja, a i prije rata su bili zna~ajni poslovni partneri.“Dana{nja prezenzacija samo je prvi korak u saradnji ove dvijezemlje, te je jedan od na~ina da bh. trì{te bolje upozna ukrajin-sko”, naglasio je Vasiljkovskij.

Kao privredne grane koje privla~e ve}inu stranih investicija uUkrajinu, Vasiljkovskij je naveo prehrambenu industriju, trgovinuna veliko, finansijske djelatnosti, ma{inogradnju, saobra}aj, hemi-jsku i naftnu industriju, te metalurgiju i metaloprera|iva~kuindustriju.

Ministar-savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiHNedàd Mirica obavijestio je prisutne da }e krajem maja ovegodine na Kijevskom Univerzitetu biti odràn okrugli sto o pro-mociji poslovne saradnje izme|u BiH i Ukrajine, kojem }e pris-ustvovati ukrajinski politi~ari i privrednici.

Vasiljkovskij je pozvao bh. privredne subjekte da pripremematerijale za prezentaciju na Kijevskom Univerzitetu, a kao kon-takt-institucije naveo Trgova~ko-privrednu komoru Ukrajine(www.ucci.org.ua), Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine(www.mfa.gov.ua/eng), te Ukrajinsku efektnu berzu(www.ukrse.kiev.ua/eng).

Lejla SADIKOVI]

Mogu}nosti saradnje

Prezentacija privrednih potencijala UkrajineU Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiHodràna je 26. marta prezentacija na kojoj jemenad`ment gra|evinske firme PSP iz Kijevapredstavio prirodne i privredne resurse Ukrajine,te mogu}nosti saradnje bh. i ukrajinskih pre-duze}a, posebno u oblasti gra|evinarstva

Pomenuti sistem se sastoji od 20 prakti~nih i integri-ranih metoda potrebnih za pobolj{anje konkurentnostiposlovanja na na~in da se proizvodi i usluge pruàju brè,bolje i jeftinije.

Primjenjuje se u oko 500 kompanija u vi{e od 20 zemal-ja {irom svijeta i prepoznat je kao metoda kontroliranog“revolucionaliziranja” s ciljem pobolj{anja odrìvosti inapretka u vremenu brzih promjena.

U praksi se ovaj pristup naj~e{}e primjenjuje u Japanu, au posljednjih deset godina sve je ve}a primjena i u Evropi.

Odnedavno je implementacija po~ela u Sloveniji iHrvatskoj, ~iji su predstavnici i prezentirali ovu metodologiju.

Njene glavne karakteristike su:- koristi vizuelne opise (i liste provjere) za:pore|enje organizacije sa globalnim najboljim prak-

sama; pore|enje jedinica unutar grupe;- prepoznaje i uvaàva dosada{nja dostignu}a organizacije; - pomaè u razvoju ambicioznih i izazovnih ciljeva kroz

izradu prikaza, odnosno projiciranja mogu}ih dostignu}ana nivou ~itave organizacije;

- razvija vje{tine svih uklju~enih u proces pobolj{anja.Kroz kontinuiranu primjenu svih 20 klju~eva kompani-

ja postiè najbolje rezultate mjerene na globalnoj razini, tepove}ava svoj udio na trì{tu, konkurentnost, profitabilnosti zadovoljstvo kupaca. Metodologija je prvenstveno prim-

Uspje{ne metodologije

Pove}anje odrìvosti i napretkaU nastojanju da privredne subjekte upozna sanovim i aktuelnim metodama za pobolj{anjeposlovnih u~inaka u preduze}ima,Privredna/Gospodarska komora FBiH, u saradnjisa kompanijom Deloitte&Touche, organizirala jeprezentaciju za{ti}enog i licenciranog sistema“Metodologija 20 klju~eva”

17


jenjiva u pro-izvodnim kom-panijama, aliiskustvo je poka-zalo da ovaj prist-up moè do-prinijeti pove}-anju vrijednostiu uslu`nim gra-nama industrijesa minimalnimili bez ikakvihpromjena u im-plementaciji.

Glavna podr-u~ja metode 20klju~eva mogu sesvrstati u pet gru-pa {to se vidi iztabele.

S. V.

Cilj 20 klju~eva

Aktiviranje radnog mjesta/Energise Workplace

Pobolj{anje kvalitete

Smanjenje tro{kova(Pobolj{anje produktivnosti)

Pobolj{anje tijeka procesa /smanjenje WIP / Bràisporuka

Razvoj tehnologije

123

107

91112151314

617195

4168

1820

î{}enje i organizacijaRacionalizacija sustava / Uskla|ivanje ciljevaAktivnosti u radnim grupamaRadna disciplinaProizvodnja bez nadgledanja (Zero Monitor Manufacturing)Odràvanje strojeva i opremeOsiguranje kvaliteteRazvoj dobavlja~aSvestranost vje{tina i unakrsna obukaEliminiranje gubitaka i rasipnosti (waste)Ovla{tenje zaposlenika za identifikaciju i provo|enjepobolj{anjaKaizen proizvodnjeKontrola efikasnosti[tednja energije i materijalaBrza promjena/prilagodba alata u proizvodnji(Quick Changeover TechnologySmanjenje koli~ina na skladi{tima (Reducing inventory)Planiranje proizvodnjeSpajanje (vezanje) proizvodnje (Coupled Manufacturing)Upotreba Informacijske TehnologijeVode}a tehnologija / Iskoristiva tehnologija

Nacrt zakona o PDV-u BiHDirektor Uprave za indirektna oporezivanja

Upravnom odboru Uprave uputio je prvi Nacrtzakona o porezu na dodatnu vrijednost. PremaNacrtu zakona planirano je da od 01. 01. 2006.godine sistem PDV-a na BiH nivou zamieni posto-je}i porez na promet koji je sada na entitetskomnivou.

Nacrtom se predlaè standardna PDV-e stopakoja iznosi najmanje 25 odsto, a najvi{e 22 odsto, amogu se primijeniti najvi{e dvije dodatne umanjenestope. Prosje~na standardna PDV-e stopa uEvropskoj uniji iznosi 19,2 odsto, a prosje~na uman-jena stopa je 7,4 odsto.

O~ekuje se da }e Upravni odbor Uprave Vije}uministara BiH uputiti Nacrt zakona o PDV-u BiHkrajem aprila 2004. godine.

Izmjene i dopune zakona o elektri~nojenergiji

Vlada Federacije BiH uputila je u parlamentar-nu proceduru po hitnom postupku Prijedlogzakona o izmjenama i dopunama Zakona o elek-tri~noj energiji. Razlog za dono{enje izmjena i dop-una je uskla|ivanje sa Odlukom Ustavnog sudaFBiH prema kojoj odredba ~lana 85. Zakona nije uskladu sa Ustavom FBiH.

Prijedlogom izmjena i dopuna ~lanom 85. sepredvi|a da }e se prestrukturiranje i privatizacijapostoje}ih elektroprivrednih preduze}a izvr{iti uskladu sa Programom Vlade FBiH o prestrukturi-ranju i privatizaciji elektroenergetskog sektora uBiH, a na osnovu vaè}ih propisa uz saglasnostParlamenta BiH.

Izmjene zakona o slobodnim zonamaVlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona o izm-

jenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama iuputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnompostupku. U skladu sa zakonom, koji ovu materijureguli{e na dràvnom nivou, izmjenama i dopuna-ma zakona uskla|uju se djelatnosti koje se mogu,odnosno ne mogu obavljati u slobodnim zonama,subjekti koji mogu biti osniva~i slobodne zone, pos-tupak davanja saglasnosti za funkcionisanje slobod-nih zona i vr{enje nadzora o ispunjavanju uslova zapo~etak rada slobodne zone.

Prijedlog zakona o statisticiVije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog

zakona o statistici kojim se uspostavlja pravniokvir za organizaciju, izradu i distribuciju sta-tisti~kih podataka BiH. Dono{enjem ovog zakonaBiH stvara uslove za osiguranje podataka nadràvnom nivou, ~ime se ispunjavaju me|unarodneobaveze i zainteresiranim licima omogu}ava pristuppodacima.

Prijedlog zakona o javnim nabavkamaVije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog

zakona o javnim nabavkama BiH i uputi}e gaParlamentu BiH na usvajanje po hitnom postupku.Prijedlog predvi|a uspostavljanje sistema javnihnabavki robe, usluga i radova u BiH radi osiguran-ja najdjelotvornijeg kori{tenje javnih sredstava naosnovu pravi~ne i aktivne konkurencije me|udobavlja~ima.

M. IDRIZOVI]

Zakoni i propisi

18


Cilj IPPC Direktive je da ostvari integrirano sprije~avanje ikontrolu zaga|enja spektrom aktivnosti, koje obuhvataju pitanjaokoli{a, zaga|enja zraka, vode i zemlje; efikasnost upotrebeenergije; nesre}e; kontaminacija podru~ja i sl.

Frank Farell je u prezentaciji objasnio da svrha IPPCDirektive predstavlja sistem dozvola vezanih za integriranu pre-venciju i kontrolu zaga|enja. Direktiva se sastoji od 29 uvodnihstavova, 23 ~lana i ~etiri aneksa. Uvodni stavovi nisu pravnoobavezuju}i, ali ~lanovi jesu.

Sve aktivnosti obuhva}ene Direktivom zahtijevaju dozvole.O okolinskim dozvolama u BiH, u okviru primjene novih

propisa, govorila je Sanda Midì}. Zakon o za{titi okoli{a obuh-vata odredbe u pogledu izdavanja okolinskih dozvola i osigura-va integralan okvir za njihovo izdavanje. To podrazumijeva dadozvola mora uzeti u obzir sve okolinske efekte jednog postro-jenja:

- emisije u zrak, vodu i zemlji{te,- otpad koji se generira,- sirovine i na~in njihova kori{tenja,- energetsku efikasnost,- buku,- prevenciju i uravljanje u slu~aju rizika i sl.Novo u konceptu izdavanja dozvola jeste da se:

1. uvode posebni zahtjevi za monitoring industrijskih pocesa i2. uklju~uje javnosti u postupak.IPPC dozvola i Prethodna procjena se odnosi na:a) energetsku industriju,b) hemijsku industriju,c) proizvodnju i preradu metala,d) mineralnu industriju,e) poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu,f) ekstraktivna industriju,g) prehrambenu industriju,i) tekstilnu, koàrsku, drvnu i papirnu industriju,j) industriju gume,k) infrastrukturne projekte,l) ostale projekte,m) turizam.Izdavanje dozvola vezano je i sa drugim zakonima:- Zakonom o gra|evinskom zemlji{tu,- Zakonom o prostornom ure|enju,- Zakonom o gra|enju.Dakle, vezane dozvole su: urbanisti~ka - gra|evinska -

okolinska - upotrebna.Prezentiran je i prakti~an primjer izdavanja kompliciranih

dozvola za slu~aj stare elektrane u Velikoj Britaniji.Potom je uslijedila rasprava.Predstavnik P/GKFBiH se interesirao za uklju~enost

privrednih komora u Velikoj Britaniji u proces dono{enjaokolinske regulative i njene primjene u privredi.

Odgovoreno je da je uklju~enost komora prisutna odpo~etka do kraja: od dono{enja propisa do implementacije, kaoi u postupak izdavanja okolinskih dozvola.

N. [EHI] - MU[I]

Odràna nacionalna radionica

Podr{ka izgradnji kapaciteta u upravljanju okoli{em u BiH

U Sarajevu je, od 28. do 30. marta, organizirananacionalna radionica o temi IPPC Direktive(96/61/EZ), u okviru CARDS projekta Evropskekomisije “Podr{ka izgradnji kapaciteta u upra-vljanju okoli{em u Bosni i Hercegovini”

Seminar u Poljskoj

Na inicijativu CIPE, u organizaciji USAID/WorldLearning, organiziran je seminar usavr{avanja o“Pobolj{anju zagovaranja javnih politika u BiH”.Odràn je u Var{avi i Krakovu, Poljska, od 21. do28. marta. U~esnici su bili iz komorskog sistema uBiH, udruènja poslodavaca, predstavnika turizma.Tro{kove putovanja i boravka snosio je USAID

Suorganizator u realizaciji seminara u Poljskoj je Institutza privatno poduzetni{tvo i demokraciju koji djeluje priPrivrednoj komori Poljske.

Strate{ki cilj seminara je bio osposobljavanje za ubrzanirazvoj privatnog sektora, a o~ekivani posredni rezultati suuspje{no natjecanje malih i srednjih firmi u trì{nojekonomiji i kori{tenje usluga institucija za podr{ku razvojamalog biznisa.

Tokom seminara, u skladu sa programom, u~esnici suposjetili:

- Institut za privatno poduzetni{tvo i demokraciju,- Privrednu komoru Poljske,- Ministarstvo za privredu, rad i socijalnu politiku,

Upravu za razvoj poslovne djelatnosti Poljske,- Sejm - Donji dom Parlamenta Poljske,- Business Centre Club,- Ministarstvo za poljoprivredu i razvoj sela,- Ured Savjeta za evropske integracije,- Privrednu komoru Krakova i- Udruènje poslodavaca Krakova.Upoznati su sa radom i na~inom djelovanja institucija u

pogledu podsticanja razvoja malog biznisa i zastupanjainteresa prema dràvnim organima. Kroz razgovor i pitanjado{lo se do mnogo informacija i stvorena je jasna sliku oorganiziranosti sistema podr{ke i pomo}i koja se u Poljskojpruà malim i srednjim preduze}ima. Naglasak je bio nazna~aju i metodama zastupanja interesa (zagovoranju) pre-duze}a prema dràvnim organima u pogledu stvaranjapovoljnog ambijenta.

[. ALIMANOVI]

Pobolj{anje zagovaranjajavnih politika u BiH

19

Statistika

Industrijska proizvodnja u porastu


U februaru je ostvaren promet u trgovini namalo u vrijednosti od 161.094.000 KM, {to pred-stavlja smanjenje za 3,4 odsto u odnosu na prethod-ni mjesec.

Od 1. januara do 29. februara 2004. ostvaren jepromet u trgovini na malo u iznosu od 327.881.000KM, {to je za 30,4 odsto vi{e u odnosu na isti peri-od u 2003. godini.

U martu ove godine iz FBiH u RepublikuSrpsku prodato je robe u vrijednosti od 26.156.254KM, {to predstavlja pove}anje za 27,8 odsto u odno-su na februar ove i pove}anje za 57,9 odsto u odno-su na isti mjesec 2003. godine. Istovremeno, iz RS jeu FBiH nabavljeno robe u vrijednosti od 7.308.673KM, {to predstavlja pove}anje za 33,4 odsto u odno-su na prethodni mjesec iste i pove}anje za 35,9odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Prema podacima statisti~kog Zavoda, u martuove ostvaren je izvoz robe i usluga u vrijednostiod 178.895.000 KM, {to je za 26,7 odsto vi{e uodnosu na februar 2004. godine.

Od 1. januara do 31. marta ostvaren je izvoz u vri-jednosti od 468.496.000 KM, {to je za 19,3 odsto vi{e uodnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno,vrijednost ostvarenog uvoza u martu je iznosila492.292.000 KM, {to je za 15,9 odsto vi{e od vrijednostiuvoza iz februara ove godine.

U prva tri mjeseca ostvaren je uvoz od1.281.683.000 KM, {to je za 6,9 odsto vi{e u odno-su na isti period 2003. godine. U februarupokrivenost uvoza izvozom iznosila je 36,3 odsto,a od 1. januara do 31. marta ove godine 36,6odsto. Posmatrano po zemljama namjene, odnos-no porijekla, u martu se najvi{e izvozilo uRepubliku Hrvatsku, u vrijednosti od 42.760.000KM, {to je 23,9 odsto od ukupnog izvoza, anajvi{e se uvozilo, tako|er, iz R Hrvatske, u izno-su od 87.612.000 KM, {to je 17,8 odsto odukupnog uvoza.

Za prva tri mjeseca ove godine najvi{e seizvozilo u RH, u vrijednosti od 106.082.000 KM,{to je 22,6 odsto od ukupnog izvoza, a u istomperiodu se i najvi{e uvezlo iz RH, 239.329.000 KM,{to je 18,7 odsto od ukupnog uvoza.

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u martu ove, uodnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz prethodnegodine, ve}a je za 11 odsto, a u odnosu na proizvodnjuiz marta 2003. za 18,4 odsto, izjavio je na konferencijiza novinare, u Sarajevu, Dervi{ \ur|evi}, direktorZavoda za statistiku FBiH. U odnosu na februar ovegodine, industrijska proizvodnja u martu 2004. bila jeve}a za 10,1 odsto

Prema podacima Federalnog zavoda za statis-tiku, posmatrano po sjedi{tima kantona, zapotro{a~ku korpu je u tom mjesecu trebalonajvi{e izdvojiti u Mostaru 513,46 KM, zatim u[irokom Brijegu 493,39 KM. Najjeftinijapotro{a~ka korpa je bila u Zenici 417,42 KM, s timda je u Zeni~ko-dobojskom kantonu u februaruzabiljeèna i najmanja prosje~na ispla}ena neto-plata u FBiH.

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto-plata pozaposlenom u februaru u FBiH iznosila je 524,53KM, dok je prosje~na ispla}ena naknada za topliobrok iznosila 138,25 KM, a prosje~na naknadaza prijevoz 47,10 KM.

Najvi{a prosje~na ispla}ena neto-plata zabil-jeèna je u Kantonu Sarajevo i ona iznosi 634,57KM, zatim u Hercegova~ko-neretvanskom kan-tonu 619,38 KM. Najnià prosje~na ispla}enaneto-plata u Zeni~ko-dobojskom kantonu je414,90 KM.

U FBiH za februar ove godine penzije suispla}ene za 287.673 penzionera, a prosje~naispla}ena penzija iznosi 198,84 KM.

Prema kadrovskoj evidenciji Federalnog zavo-da za zapo{ljavanje, ukupan broj zaposlenih ufebruaru ove godine bio je 387.197 osoba.

Prosje~na stopa nezaposlenosti u FBiH u tommjesecu bila je 44,3 odsto. U februaru je eviden-tirano 308.017 osoba koje traè zaposlenje.

U strukturi osoba koje traè zaposlenje nek-valificiranih je 107.374 ili 34,9 odsto, zatim kvalifi-ciranih 113.134 ili 36,7 odsto, osoba sa zavr{enomsrednjom stru~nom spremom je 65.754 ili 21,3odsto, polukvalificiranih je 10.391 ili 3,4 odsto, savisokom i vi{om stru~nom spremom je 7.503 ili2,4 odsto i ostalih 3.861 ili 1,3 odsto.

Krajem februara poslovni subjekti iskazali supotrebe za 983 radnika, tako da na jednu prijavupotreba za radnicima u tom mjesecu dolazi 313radnika koji traè zaposlenje. (FENA)

Potro{a~ka korpa

Prosje~na pla}a umartu 2004.

Potro{a~ka korpa u martu u FBiH iznosila je 459,41 KM,{to je za 1,91 KM ili za 0,4 odsto manje u odnosu na februara

i

a

hi-

p-r-t

k-

ei

,u

ia,

.

a

-i-n-

-

u

e

]


Istraìvanje se provodi sa ciljem stvaranjauvida u dva va`na dijela reforme poslovanja: tra-janja procesa registracije firmi i ukupan broj danatokom kojih su vr{ene inspekcije poslovanja nalicu mjesta od raznih inspekcija, saop}eno je izWB. Posljednje istraìvanje je pokazalo da je uFederaciji BiH, u prosjeku, potrebno 63 dana zaregistraciju preduze}a. To je pobolj{anje od 17dana u pore|enju sa periodom od prije dvijegodine, kada je ura|ena referentna anketa uokviru BAC projekta. U Republici Srpskoj potreb-no je 30 dana za registraciju firme, {to jepobolj{anje od jednog dana. Kompanije jo{ uvijeknajvi{e vremena izgube sa sudskim registrom.Pobolj{anja nastala kod registracije firmi su, ipak,daleko ispod ciljeva predvi|enih u okviru BACprojekta. Novi okvirni zakon o registraciji poslo-vanja je napravljen u formi nacrta i dostavljenVije}u ministara BiH, a WB o~ekuje da dràvna ientitetske vlade, kao i parlamenti, reaguju brzo iusvoje dràvno i entitetsko zakonodavstvo, takoda se ~itav proces registracije poslovanja pojed-nostavi i traje maksimalno sedam dana.

Brzo usvajanje ovog dràvnog i entitetskihzakona bi poslalo sna`nu poruku doma}imposlovnim ljudima i stranim investitorima da se

vlade ozbiljno odnose prema ovoj reformi. [to seti~e inspekcija, anketa se bavila samo sa ~etiriinspekcije: poreznom, finansijskom, trì{nom iinspekcijom rada, a rezultati u usporedbi saonima od prije dvije godine nisu ohrabruju}i. Nagodi{njoj osnovi u FBiH inspekcije traju, u pros-jeku, 26 dana, {to je pove}anje od 44 odsto, a u RSinspekcije, u prosjeku, traju 34 dana, a to jepove}anje od 21 odsto. Anketa pokazuje da inter-vencija vlade, izraèna kroz zna~ajno pove}anje uneplaniranim inspekcijama, moè rasti u nekon-troliranoj mjeri, osim ako se ne uvede moderansistem inspekcije. Kao dio BAC projekta, inspekci-je }e se racionalizirati i organizirati kako bi seu~inile efikasnijim, jedinstvenim i predvidivim.Mada su nacrti zakona o inspekcijama zavr{eni inalaze se kod entitetskih vlada, reforma inspekci-je koju podràva BAC kasni, ~ime se pove}avajubespotrebni operativni tro{kovi poslovanja. WBo~ekuje da entitetske vlade ubrzaju rad na imple-mentaciji reforme inspekcije, koja obuhvata usva-janje zakona, obuku inspektora, organizacijuInspektorata, kako bismo imali uspostavljen novisistem inspekcija prije kraja 2004 godine.

WB je osigurala povoljan kredit od 44 milionaameri~kih dolara kao podr{ku budètu da bi pot-pomogla ovu klju~nu reformu koja se provodi uokviru Kredita za prilago|avanje poslovnogokruènja (BAC). Od tog iznosa, jo{ uvijek je pre-ostalo da se isplati druga tran{a vrijedna 25 mil-iona USA dolara, uvjetovana kontinuiranimnapretkom u ovim reformama koje uklju~uju iusvajanje navedenih zakona, navodi se usaop}enju. /ONASA/

20

Rezultati ankete WB

Za registraciju firme u FBiH potrebno 63, a u RS 30 dana

Nalazi nove ankete o registraciji firmi i inspekcijama,provedenoj {irom BiH po~etkom ove godine u okviruProjekta za prilago|avanje poslovnog okruènja (BAC),koji finansira Svjetska banka (WB), pokazuju odre|enapobolj{anja, ali i neka ozbiljna pogor{anja u tim reformama

Gora`de

Kreditna sredstva za poticaj poljoprivrednoj proizvodnjiPremijer Bosansko-podrinjskog kantona Gora`de Salko Obho|a{, koji po ovla{tenju Vlade zastupa

kantonalno Ministarstvo privrede, i direktor gora`danske filijale CBS banke d.d. Sarajevo MuhidinZup~i} potpisali su 9. aprila Ugovor o formiranju kreditne linije za kreditiranje individualnihpoljoprivrednih gazdinstava, saop}eno je iz Slu`be za odnose sa javno{}u Vlade BPK Gora`de.

Time zapo~inje realizacija Odluke Vlade o izdvajanju 100.000 KM za podsticaj poljoprivredneproizvodnje, pa su tako farmerima sa podru~ja BPK za razvoj poljoprivrede, uz u~e{}e banke od 200.000KM, na raspolaganju kreditna sredstva u iznosu od 300.000 KM. Rije~ je o dosad najpovoljnijem kred-itnom aran`manu, jer }e se sredstva namijenjena za stvaranje uslova za razvoj poljoprivrede, pro{irenjepostoje}ih kapaciteta ili radno angaòvanje u poljoprivredi mo}i koristiti u maksimalnom iznosu do10.000 KM i minimalnom iznosu od 3.000 KM, na rok od pet godina, po kamatnoj stopi {est odsto igrace periodom od {est mjeseci. Prioritet }e imati poljoprivredni proizvo|a~i kojima je to osnovni izvoregzistencije, koji se bave proizvodnjom zdrave hrane i koji posjeduju potrebne resurse za odgovaraju}uproizvodnju. (FENA)

21

Zeni~ko-dobojski kanton

Za privredni razvoj 20miliona KM

Prema rije~ima premijera ZDK Nedàda Poli}a,Vlada Zeni~ko-dobojskog kantona je za privrednirazvoj i kapitalna ulaganja u ovoj godini planiralaiznos od 20 miliona KM, to }e biti ostvareno i pored~injenice da se budèt ZDK u prva tri mjeseca puniotek sa 79 odsto.

Tokom razgovora sa privrednicima ovog kantona,odrànog sredinom aprila, u Maglaju, Poli} je kazaoda }e Vlada ZDK direktno regresirati poticaj upoljoprivrednoj proizvodnji, obezbijediti sredstva zapomo} firmama koje usvajaju ISO standarde, atrenutno radi na promociji izvoznih mogu}nostiZDK u Njema~koj.

Govore}i o aktivnostima kantonalne Vlade nabrèm ekonomskom razvoju, Poli} je kazao da je upripremi i osnivanje garancijskog fonda za krediti-ranje zainteresovanih privrednika za proizvodne dje-latnosti. Tako|er, u pripremi je i projekat finansiran-ja kvalitetnog zapo{ljavanja u ZDK.

Sastanku u Maglaju prisustvovalo je samo desetakprivrednika i isto toliko predstavnika op}inskeadministracije Maglaj. /ONASA/

Care BiH

Predstavljena dvanova programa u USK

Ministri privrede i poljoprivrede Unsko-sanskogkantona [efik [tulanovi} i Mustafa Filipovi}, sredi-nom aprila, razgovarali su u Biha}u sa direktori-com projekata humanitarne organizacije Care BiHLiz Mc Laughlin i predstavnicima lokalnih nevla-dinih organizacija. Povod je bio dogovor oko finan-siranja programa ekonomskog razvoja, poticajapoljoprivredi i obnovi infrastrukture. Mc Laughlinje Vladi USK-a ponudila partnerstvo u njihovojrealizaciji. Prvi program bi obuhvatio Prijedor,Sanski Most i Biha}, a imao bi za cilj obnovu infra-strukture i ekonomski razvoj. Drugi program jeUSAID-ov, koji uklju~uje sve op}ine u USK iHercegbosanskom kantonu, a bazirao bi seisklju~ivo na ekonomski razvoj i poticaje upoljoprivredi. Njegova vrijednost je 1,5 milionaameri~kih dolara. Zainteresirana za predloène pro-grame, ovda{nja vlast }e pruìti verbalnu suradnju ipodr{ku. Me|utim, kada su u pitanju finansije, zasada nema sredstava, {to ne zna~i, kako je re~eno,da se Vlada USK-a u narednom periodu ne}euklju~iti i u sufinansiranje ovih programa. (FENA)


Tuzlanski kanton

Osnovano Ekonomsko-socijalno vije}ePredstavnici Saveza samostalnih sindikata Tuzlanskog kantona, Privredne komore i Vlade ovog

kantona potpisali su, u Tuzli, Sporazum o osnivanju Ekonomsko-socijalnog vije}a TK.Potpisivanjem je stvoren institucionalni okvir za vo|enje tripartitnog socijalnog dijaloga, kao sis-

tema rje{avanja odnosa izme|u socijalnih partnera i obezbje|enja sredstava za postizanje ravnoteèizme|u trì{ne ekonomije i socijalne pravde.

Osim zajedni~kih aktivnosti u oblasti ekonomije, socijalne i razvojne politike, potpisniciSporazuma su se obavezali na afirmaciju i za{titu ekonomskih i socijalnih prava, interesa zaposleni-ka i poslodavaca.

Obaveze koje stoje pred njima su i razvijanje sistema kolektivnog pregovaranja, zaklju~ivanja iprimjene kolektivnih ugovora, te po{tivanje nezavisnosti i autonomije socijalnih partnera u nji-hovom radu i organiziranju.

TK je prvi u FBiH potpisao ovakvu vrstu sporazuma, ~ime je iskazana zainteresiranost za dija-log i pronalaènje najboljih rje{enja izme|u Sindikata, poslodavca i Vlade, a time i za obezbje|enjesocijalne pravde za zaposlene, u skladu s mjerama ekonomske politike i trì{ne ekonomije./ONASA/

Ponuda - potra`njaGr~ka gra|evinska kompanija EMPEDOS

S.A. zainteresirana je za suradnju s bh. kom-

panijama koje se bave izgradnjom puteva. Kontakt adresa: Empedos S.A., Amaliados

15, Kalavriton, 15464 Kyfisia, Athens, Greece.Telefon: +30-210-6295500, faks: +30-210-6295939, e-mail: [email protected]

22

Eteri~na ulja su lako hlapljive teku}ine, a dobi-vaju se iz raznih vrsta biljnog materijala (cvijet, list,korijen). Po svojemu kemijskom sastavu eteri~naulja su sloène smjese velikog broja organskih spo-jeva, a mnogi imaju sna`no fiziolo{ko djelovanje.

Glavna im je odlika snaàn, intenzivan i karak-teristi~an miris.

Za pravilan aromaterapijski tretman bitno je dase koriste provjerena eteri~na ulja iz poznatogpodrijetla. Eteri~na ulja imaju izravan utjecaj nana{e vitalne funkcije, te na emocije i raspoloènje.Bilo koji na~in primjene aromaterapije dovodi dotoga da dio mirisnih molekula ulazi u krvotok,odnosno u organizam gdje se dijelom metabo-liziraju, a dijelom organizam napu{taju nepromi-jenjene. Eteri~na ulja iznimno brzo prodiru krozkoù, iako u krvotok ulaze znatno brè prilikomudisanja. Raznim primjenama postiù se i razli~itiu~inci. Eteri~na ulja se mogu dodati u toplukupku. Sva eteri~na ulja imaju vi{e-manje bakteri-cidna i antisepti~ka svojstva, djeluju protuupalno,stimuliraju ili djeluju blago sedativno, tako|er, imje djelovanje kozmeti~ko i dermatolo{ko i, napose,

djeluju na podru~ju emocija i psihi~kog zdravlja.Mnoga ulja imaju diuretska, analgeti~ka, mukoli-ti~ka i imunostimuliraju}a svojstva. Eteri~na ulja upojedinim slu~ajevima iritiraju koù i neurotok-si~na su. Budu}i da su eteri~na ulja koncentriraniproizvodi, rad s njima zahtijeva i nuàn oprez. Zato je potrebno odre|eno znanje o sastavu ulja, nje-govom djelovanju, interakcijama i kontraindikaci-jama.

Samo iskusni aromaterapeut moè preporu~itii primjenjivati uporabu eteri~nih ulja oralno.

Prostorna difuzijaJedan od najboljih na~ina kori{tenja eteri~nih

ulja je prostorna difuzija. Moè se izvoditi narazli~ite na~ine.

Isparavanje: stavimo par kapi eteri~nog ulja natoplu povr{inu. Postoje aparati koji ovlaè zrak ikoji imaju funkciju prostornog raspr{ivanjamolekula eteri~nog ulja.

Dovoljno je boraviti nekoliko minuta u pros-toriji oboga}enoj aromom eteri~nog ulja da bistepostigli prve efekte. Aromoterapija je posebnopreporu~ena za lije~enje du{evnih problema, aprostornom difuzijom dobivamo najbolje rezul-tate.

MasaèMasaòm eteri~na ulja prolaze kroz epidermu

prema limfi i krvi. Laganom masaòmpospje{ujemo prodiranje eteri~nog ulja, a time injegovu djelotvornost. Izvodimo je na raznimdijelovima tijela: grudi, stomak, le|a, ~elo, ruke inoge.

Kontakt sa o~ima i sluznicom se mora izbjega-vati. Dovoljno je 20 do 30 kapi koje poloìmo nadlan i masiramo oboljelo mjesto. U slu~ajuosjetljive koè eteri~no ulje moèmo razrijediti smaslinovim ili bademovim uljem. Eteri~na uljamoète pomije{ati sa va{im losionom, {amponom,kupkom ili kremom.

KupkaEteri~na ulja moèmo dodati i u kupelj (tri do

10 kapi). Ulje se uvijek dodaje u mlaku vodu, jer upretoploj izgubi ljekovita svojstva i prebrzo ishlapi.Svaki od mirisa razli~ito djeluje na organizam - kri-jepi i osvjeàva, stimulira ili umiruje, pro~i{}avadi{ne puteve, djeluje antisepti~ki i antibakterijski.

Osobe sa preosjetljivom koòm, ljudi sa prom-jenama na koì u vidu ekcema psorijaze i sli~no, teljudi koji pate od astme, moraju biti oprezni pri-likom upotrebe eteri~nih ulja.

Poèljno je prije prve upotrebe nekog eteri~nogulja malu koli~inu nanijeti na unutra{nju stranupodlaktice i ostaviti da djeluje 24 sata. Obratitepa`nju na pojavu crvenila, àrenja i otoka. Tekukoliko se uvjerite da nema nikakve neèljene reak-cije, pristupite upotrebi eteri~nog ulja masaòm ilikupkom.

Apoteka My Medico, SarajevoMr ph. Maja KNE@EVI] - ]ERANI]


Iz apoteka

AromaterapijaAromati~ne biljke i njihova ulja upotrebljavaju se hilja-dama godina. Udahnuti miris ima zadivljuju}a svojstva,djeluju}i na psihu ~ovjeka, podsje}aju}i ga na lijepetrenutke i uspomene. Kao terapeutsko sredstvo koristi seza ublaàvanje, lije~enje ili sprije~avanje raznih bolesti,infekcija, pa ~ak i lo{eg raspoloènja, a sve tehnikominhalacije. Bit svega su eteri~na ulja, koja se primjenjujuuz inhalaciju i za masaù, kao oblozi, za ispiranje usta igrla, pa ~ak i za oralni unos

Ferro Ke{ je zapo~eo sa proizvodnjom2001. godine. Osnovna djelatnost je proizvod-nja armaturnih mreà tehnologijom elektroot-pornog zavarivanja pod tlakom. Osim toga, umogu}nosti smo proizvoditi i vilice, te sje~enoi savijeno èljezo prema projektu. Nedavno jezapo~ela proizvodnja re{etkastih nosa~arazli~itih dijametara ìce i dimenzija.

"Optimiziran kapacitet fabrike je 22.000tona godi{nje mreà, te 3.000 tonaarmaturnih nosa~a. Proizvodna linija je pot-puno automatizirana, te se navedenaproizvodnja postiè sa po devet ljudi posmjeni, od kojih su samo dvojica u kontrolizavarivanja.

Proizvodnja mreà se sastoji od dvije faze:1. orebravanje i redukcija ìce tehnologi-

jom hladnog valjanja, te namotavanjem naspule;

2. tako pripremljene spule se postavljaju uhranilicu stroja za zavarivanje ~ija se brzinamoè regulirati do 100 zavara u minuti.Zavarene mreè su prihva}ene automatskomslagalicom koja slaè mreè u buntovepripremljene za transport.

Veliki zna~aj pridajemo izlaznoj kontroliproizvoda. Zbog toga smo potpisali i ugovorsa ovla{tenim laboratorijem za kemijsku imehani~ku kontrolu koji nam redovito kon-trolira sve bitne parametre gotovog proizvo-da", kaè direktor proizvodnje DraganKraljevi}. Zna~ajna prednost Ferro Ke{a je utome da se nalazi u slobodnoj zoni "Soko", uMostaru. Poslovanje u zoni nam omogu}avaodre|ene prednosti pri uvozu, obradi i izvozuproizvoda.

Tipovi armaturnih mreà koje proizvodiFerro Ke{ su prikazani u sljede}im tablicama:

Tvornica armaturnih mreàStandardne mreè uzdu`no nosive (tip R) date su u tablici 1

Tablica 2

Mreè za zidove (tip Rx)Tablica 3

Mreè za zidove (tip Qx)Tablica 4

Tvornica armaturnih mreà

KE[FERROFERROFERRO KE[KE[KE[ d.o.o. MostarGra|evinski materijal@eljezarija, usluge transportaBlajbur{kih `rtava bbOrtije{ bb - Slobodna zona "Hercegovina"Telefon/faks: +387 36 352-052,352-125, 352-126, 313-801, 328-329, 324-767SOKO, Rodo~ bb, telefon. 351-580E-mail: [email protected], www.kes.ba

U nizu mladih poslijeratnih bh. preduze-}a, po~etkom 1998. godine na bh. trì{tu sepojavljuje i preduze}e PRIMOTRONIC BHd.o.o., sa sjedi{tem u Sarajevu.

^vrsto vjeruju}i u oporavak i razvoj BiH pri-vrede, kao primarnog razloga svog osnivanja, tj.opskrbe svih njenih subjekata komponentama ne-ophodnim za obezbje|enje kontinuiteta proizvo-dnje, tro~lani tim se posvetio distribuciji proizvodapreduze}a “RS Components ltd” iz Velike Britanijei “Cole Parmer Instrument Company” iz SAD sa ci-ljem da na najbolji mogu}i na~in zadovolji potrebekupaca.

Svoje principe ne traìmo dalje od onih potvr|e-nih u ogromnom iskustvu preduze}a ~iji smo ovla-{teni distributer. Nudimo OGROMAN IZBOR PROI-ZVODA - vi{e od 135.000 iz oblasti elektrike, elek-tronike, automatike, mehanike, pneumatike, hidrauli-ke, zatim ogroman izbor kablova, konektora, ala-ta, mjerno-ispitnih ure|aja, te opreme za za-{titu i sigurnost pri radu, kao i 40.000 proi-zvoda za laboratorije i primjenu u pre-hrambenoj i hemijskoj industriji. KVA-LITET proizvoda i usluga, TEHNI-^KA PODR[KA i [TO BR@ADOSTAVA karakteri{u na{e poslo-vanje.

PRIMOTRONIC BH proizvodenudi preko {tampanog i CD-ROM

RS-Components kataloga ~ija su najnovija izdanja za 2004/05.godinu upravo publikovana, a CP proizvode preko glavnog{tampanog kataloga i niz bro{ura. Pristup katalozima je mogu}i preko napredne WEB stranice www.primotronic.ba

RS on-line katalog (www.rsbosnia.com) predstavljavrhunsko dostignu}e komunikacija i korisniku nu-

di mogu}nost pristupa katalogu i tehni-~kim podacima za sve proizvode kom-

pliciranije izvedbe tokom 24 satadnevno, te mogu}nost poru~iva-nja i kupovine on-line.

PRIMOTRONIC nudi i bes-platnu tehni~ku podr{ku u nasto-janju da mogu}nost pogre{ke priizboru svede na minimum.

Na zahtjev kupca mogu se do-biti i certifikati o izvr{enoj kalibra-

ciji za sve proizvode kalibrisa-ne u RS i CP laboratorijama, apo svjetski vaè}im standardi-ma.

PRIMOTRONIC BH nemaskladi{te u BiH ve} koristi pre-dnosti centralnih skladi{ta u Veli-koj Britaniji, odnosno SAD i svo-jim postojanjem pruà priliku svimprivrednim subjektima u BiH da ihi sami koriste, jer je 180.000 proi-

zvoda industrijske kvalitete na je-dnom mjestu:

- {tedi vrijeme traganja za po-trebnim komponentama (u katalozi-ma je zastupljeno vi{e od 4.000 re-

nomiranih svjetskih proizvo|a~a),- smanjuje potrebe stvaranja zaliha

na li~nom skladi{tu,- pruà pouzdanost rokova isporu-

ke od pet do 10 dana za proizvode izRS kataloga i dvije sedmice za proi-zvode iz CP kataloga,

- pruà mogu}nost kupovineminimalnih koli~ina.

PRIMOTRONIC se, i po-red svih te{ko}a, uspioodràti i dokazati kao pouz-

dan partner koji uvijekopravdava povjerenje i~vrsto se drì svojih prin-cipa uz po{tovanje svihlegalnih zakona BiH.

PRIMOTRONIC BH dooTE[ANJSKA 3

71000 SARAJEVOBosna i Hercegovina

Tel: 033 26 46 70, 71, 72033 71 60 10, 11, 12Faks: 033 26 46 73

E-mail: [email protected]://www.primotronic.ba

p/gkfbih organizator iv foruma jadransko-jonskih · pdf file3 privredna/gospodarska komora...

Documents