pitanja za maturu iz hrvatskog.docx

8/10/2019 Pitanja za maturu iz hrvatskog.docx

1/69

JEZIK:

1) GLASOVNA PROMJENA (JENAENJE PO ZVUNOSTI I MJESTU TVORBE)

Jenaenje po zvunostiglasovna je promjena koja se ogaa kaa se nau jean uz

rugoga va suglasnika razliita po zvunosti, te se rai lakega izgovora izjenaujuprema svom zvunom parnjaku. Bezvuni suglasnik ispre zvunoga prelazi ubezvuni, i obrnuto. (bp vrabac vrapca, dt otpadak otpatka, gk bogac bokca)

Jenaenje po mjestu tvorbeglasovna je promjena koja se ogaa kaa se jean o

rugoga nau va glasa koja se tvore na razliitim mjestima u usnoj upljini.Jenaenje po mjestu tvorbe obuhvada glasove s, z, h i n, prema pravilima:

s , d, lj, nj = , d, lj, nj nositi nonjaz , , lj, nj = , , lj, nj voziti vonjah , d = , d orah oraidn + b, p = m + b, p prehranitiprehramben.

Ostupanja: suglasnici s i z ne prelaze u i na granicama morfema (sljubiti,razljutiti) te kaa se nau ispre nj i lj koji su nastali stapanjem glasova l i n s j oddvoglasnika (snijegsnjegovi, slijepsljepilo).

2) GLASOVNA PROMJENA (GUBLJENJE SUGLASNIKA I JOTACIJA)

Gubljenje glasova

Kada se u rijei nau va jenaka suglasnika jean pore rugoga, uslijeglasovnihpromjena ili tvorbe rijei, jean se gubi.raz estiti raestiti raestitiod + dijeliti odijeliti

Uvojeni suglasnici se piu:

1. u superlativu pridjeva na j: najjai, najjednostavnije2. u nekim sloenicama rai lakeg razumijevanja:naravni, superrevizija.

Ispadanje glasova

Ispadanje glasova odnosi se na glasove d, ti s.

Glasovi di tne piu se:1. ispre glasova c i :otacoca, oev, sudacsuca, suev2. ispred sufiksatina:gospodingospotina, Buzetbuzetina3. u skupovima st, t, zd, , ako iza njih slijedi bilo koji suglasnik osim ri v: nua

nuni, boriliteborilini.

zvuni b d g z

bezvuni p t k s d f c h


2/69

Glasovi di tpiu se :1. u stranim rijeima:azbestni,protestni2. u tvorenicama na -ski: sportski

3. u tvorenicama na -stvo: narodstvo

4. u skupu -stk u imenica enskoga roa izveenih o imenica mukoga roa na-

ist: laburistlaburistkinjaGlas sne pie se u sufiksu-skiiza glasova , d, s, :ribiki,plemidki, bjeloruski,plemenitaki.

3) GLASOVNA PROMJENA (PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA)

PALATALIZACIJA

Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj velari k, g, hispred vokala ei iprelaze u

palatale ,,u nekim oblicima rijei: k,g, h ,,/_e, iPalatalizacija se najede provoi:

a. U vokativu jednine imenica mukoga roa: vojnikvojnie, plugplue, uhue.b. U prezentu nekih glagola:peku peem, strigu striem.c. U 2. i 3. licu jednine aorista nekih glagola: rekoh ree; igoh ie.d. Ispred pojedinih sufiksa:

-(a)nmuka muan; ug uan; suh suan-id rak raid; krug kruid; trbuh trbuid-etinaruka ruetina; knjiga knjietina; trbuh trbuetina-inavojnik vojniina; koveg koveina; trbuhtrbuina-icaruka ruica; raga raica; juhajuica-jeotok otoje; iprag ipraje; orahoraje

-nimrak mrani; knjiga knjini; sluhsluni-akdah aak-kenaopako naopake.Palatalizacijom se naziva i promjena glasova c, zu ,:zeczee, knezknee; srcesran

SIBILARIZACIJA

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj velari k, g, hispred vokala iprelaze u

sibilante c, z, su nekim oblicima rijei: k,g, h c, z, s /_iSibilarizacija se provodi:

1. U at. i lok. jenine imenica enskoga roa: rukaruci, knjigaknjizi, snaha snasi2. U nominativu i vokativu mnoine imenica mukoga roa:vojnik vojnici, biljeg biljezi, grijeh grijesi3. U ativu, lokativu i instrumentalu mnoine imenica mukoga roa:vojnik vojnicima, biljeg biljezima, grijeh grijesima4. U 2. licu jednine imperativa: rekoh reci, legoh lezi.

4) NAGLASNI SUSTAV HRVATSKOG JEZIKA (AKCENTI)

Naglasne jeinice jaina, uina i ton (visina) ine naglasak ili akcent. Mjesto

naglaska oreuje jaina istaknutog sloga.


3/69

Naglasci hrvatskoga standardnog jezika: kratkosilazni \\, kratkouzlazni \, dugosilazni

, dugouzlazni /.

Pravila o raspodjeli naglasaka:

1. Jenoslone rijei mogu imati samo silazne naglaske.2. Na prvome slogu voslone ili vieslone rijei mogu stajati sva etiri naglaska.

3. Na unutranjem slogu vieslone rijei mogu stajati samo uzlazni naglasci.4. Posljenji slog u rijei ne moe biti naglaen.Rijei koje imaju svoj naglasak zovu se naglasnice, a rijei koje nemaju svoj naglasakzovu se nenaglasnice. Prednaglasnice stoje ispred naglasnice, a zovu se i prislonjenice

ili proklitike. Zanaglasnice stoje iza naglasnice, a zovu se jo i naslonjenice ili enklitike.To su: nenagl. oblici pom. gl. biti i htjeti, nenagl. oblici zamjenica i estica li.Nenaglasnice se izgovaraju zajedno s naglasnicama i inenaglasnu cjelinu.

5) IMENICE ENSKOG ROA NA (-A) (SKLONIDBA)

U ovoj skupini su sve imenice enskog roa i neke mukog (voa, vojvoa). Imeniceove skupine reovno zavravaju na -a u nominativu jednine, a imaju nominativmnoine na -e. U ovoj skupini se jelomino provoi palatalizacija (patka : patki a nepatci) ovisno o zavretku rijei. Takoer, neke rijei imaju vostruke oblike ugenitivu mnoine (patka : patki i pataka prema ena : ena).

Imenice koje zavravaju na -ica imaju osobitosti u eklinaciji (razliit vokativjednine).

Zbirne imenice jeca, brada, gospoa, vlastela, vojica, trojica, etvorica it.imaju sljeede osobitosti:mijenjaju se kao i sve imenice u ovoj skupini, alipostoje samo u jenini slau se s prijevima u jenini enskog roa i s

glagolima u mnoini.Primjeri:

Pokloni su preani njegovoj jeci (kao njegovoj eni).Njegova su jeca ila u kino (su je mnoina!).Posebno stoje imenice oi i ui koje imaju samo mnoinu s posebnom promjenom.Za sve imenice ove skupine je N = V = A u mnoini.

6) IMENICE MUKOG ROA NA SUGLASNIK (SKLONIBA)

Ova skupina sari imenice mukog roa koje se ijele po va kriterija:

Prvi kriterij je po prouljenju mnoine:s "ugom" mnoinom -ov- ili -ev- u mnoini (most, no, vol: mostovi, noevi, volovi)s "kratkom" mnoinom (zub,papir, automobil: zubi,papiri, automobili)

rugi kriterij je oznaava li imenicaivo bide:

imenice koje oznaavaju neiva bida (ukljuujudi i biljke) imaju u jedniniakuzativ jednak nominativu (vidim stol)

imenice koje oznaavaju iva bida esto imaju akuzativ jenine jenak genitivu(vidim psa), ali i vlastite specifine oblike (ijete, jevojku, majku...)

Imenice koje zavravaju na palatalni suglasnikimaju sljeede osobitosti: prouljenje mnoine -ev- (ako imaju prouljenu mnoinu)


4/69

-uu vokativu jednine

-emu instrumentalu jednine

Takoer, olazi o sljeedih glasovnih promjena u nekim paeima:

ispred -iu mnoinik, gi hprelaze u c, z, s(svjedok, svjedoci)

ispred -eu VOK jd. k, gi hprelaze u , ,(vuk, vue), ali ne u AKU mn.:(svjedoke)

imenice kojima osnova u svim paeima (osim u nominativu j.) zavrava na -lu nominativu esto imajuoumjesto l( GEN avl-aNOM avao; meutim,GEN vol-aNOM vol)

ako bi imenice imale u nekim paeima skupine suglasnika koje inae nepostoje u hrvatskom jeziku, razbija ih se ubacivanjem -a- (tzv. nepostojano a):

NOMpas; GENpsa

7) IMENICE SREDNJEG RODA (SKLONIDBA)

Promjena imenica slina je eklinaciji u glavnoj skupini mukog roa. Skupinumoemo poijeliti na sljeede poskupine:

imenice bez proirenja - nepalatalne zavravaju u nominativu jenine na -o(selo), palatalne na -e(more)

imenice s proirenjem osnove na -n- u kosim paeima (ime: imena; joipleme, rame, sljeme, vime, vrijeme, sjeme,prezime)

imenice s proirenjem osnove na -t- u kosim paeima reovno zavravaju na-eu nom. jednine (dijete,jaje, tele, lane); nemaju pravilnu mnoinu - koristese zbirne imenice

imenica neboima opcionalno proirenje -s- u mnoini:nebai nebesa, kaoi tijelo: tijelai tjelesai nebo: nebesa

neke imenice lea,pluda, usta, vrata, kria, kola, nosilapostoje samo umnoini

Imenice uhoi okonormalne oblike mnoine koji se koriste u suenomznaenju vojine (dva uha), a inae se koristi posebna mnoina unutar -askupine (ui, oi).

Za sve ove imenice je N = V = A u jenini i mnoini.

8) KATEGORIJE VRSTA RIJEI

Dvije su osnovne podjele vrsta rijei:

A) temeljena na gramatikim kategorijama (ro, broj, pae, lice, vrijeme, stanje,

nain)

a) promjenjive

imenicero, broj, pae

pridjeviro, broj, pae, oreenost/neoreenost, stupanj

brojeviro, broj, pae

zamjenicero, broj, pae, lice


5/69

glagolibroj, lice, vrijeme, stanje, nain

(prilozi)neki mogu biti stupnjevani (oao si brzo, breod mene)

b) nepromjenjive

(prilozi)

prijedloziveznici

estice (rijece)

usklici

B) temeljena na znaenju

a) punoznane (leksike, autosemantine)izriu neki saraj

imenice

pridjevibrojevi

zamjenice

glagoli

prilozi

b) pomodne (onoajne, gramatike) izriu onose izmeu onog to znae

punoznane rijei

prijedlozi

veznici

estice (rijece)

usklici

9) ZAMJENICE - PODJELA PO FUNKCIJI

imenine (koje zamjenjuju imenice):osobne (line) zamjenicepovratne zamjenice

upitnoonosne zamjenice tko, to, i neoreene zamjenice izveene o njihsve preostale su pridjevske (koje zamjenjuju pridjeve).

10)PRIDJEVI- POJELA PO ZNAENJU, GRAMATIKA SVOJSTVA

Prijevi se ijele po znaenju na: opisne ili kvalitativne (kakvo je to) posvojne (ije je to) gradivne (o ega je to)

Gramatika svojstva prijeva su ro, broj i pae, a zatim:

-oreenost/neoreenost (svojstvo opisnih prijeva): razlikuju se po viu (oraavase u deklinacijskoj paradigmi)ta se razlika nekad vidjela u uporabi


6/69

neoreeni: zelen, zelena, zeleno oreeni: zeleni, zelena, zeleno- komparacija (stupnjevanje): izraava se relativni onos (barem vaju) premeta

(pozitiv, komparativ, superlativ)

11)SKLONIBA OREENIH I NEOREENIH PRIJEVA

Neoreeni prijevi

Neoreeni se prijevi mukog i srenjeg roa u jenini sklanjaju prema imenikojsklonibi. Paeni su nastavci enskog roa i svih triju roova u mnoini ne razlikuju opaenih nastavaka za oreeni oblik prijeva. Neoreeni prijevi mukog roa imaju unominativu jenine (i akuzativu) nepostojano a, i to prijevi koji zavravaju na ak, -an, -ar. U oblicima bez nepostojanog a moe odi o oira vaju umnika koji su razliiti pozvunosti pa se provoi jenaenje po zvunosti.

Oreeni prijevi

Sklanjaju se po sklonidbi koja se zove pridjevna sklonidba(pridjevno-zamjenika). Imaposebne nastavke u genitivu,ativu i lokativu jenine mukoga i srenjega roa, anastavci za enski ro i i za mnoinu svih triju roova jenaki su kao u neoreenihprijeva. Prijevi srenjeg roa na nenepanik u N.j. imaju nastavako ,a na napaniknastavake. Ako osnova m.r i s.r zavrava na nenepanik, prijev de u G,,L j. imatinastavkeogaomuom, a ako osnova zavrava na nepanik egaemuem(prijeglas).

12)LANOVI REENINOG USTROJSTVA- OBJEKT

Objektje lan reeninog ustrojstva u kosom paeu kojemu u reenici otvara mjesto glagolu slubi preikata. Objekt nikaa ne moe biti u nominativu i vokativu jer je subjekt rije unominativu, a vokativ nije reenini dio. Po vrsti rijei objekt je imenica i zamjenica, rijeikoje se sklanjaju po paeima. Po obliku objekt moe bitiprijeloni i besprijeloni.Objektbez prijedloga koji uz prijelazne glagole odgovara na pitanje za akuzativ (koga? to?) nazivase izravni ili irektni objekt. To je objekt u akuzativu. Izravni besprijeloni objekt uzprijelazne glagole moe gjekabiti u genitivu, i to u slavenskom genitivu i dijelnom genitivu.Imenica kao izravni objekt u akuzativu oznauje cjelinu. Objekt u svim kosim paeima (osimakuzativa bez prijedloga te slavenskoga i dijelnog genitiva) uglavnom uz neprijelazne glagole

naziva se neizravni objekt. Neizravni objekt moe biti prijeloni i besprijeloni. Genitiv,dativ i instrumental su paei neizravnoga besprijelonog objekta. Neizravni prijeloniobjekt stoji u genitivu, dativu, akuzativu, lokativu i instrumentalu. U reenici moe biti jeanili vie izravnih i neizravnihobjekata.

13)LANOVI REENINOG USTROJSTVA- PRILONA OZNAKA (RAZLIKE OBJEKT-PRILONAOZNAKA)

Prilona (averbna) oznaka lan je reeninog ustrojstva kojom se izriu razliite okolnosti ukojima se vri ranja. Prilonoj oznaci u reenici otvara mjesto glagol u slubi preikata.Prilone oznake sastoje se o jene ili vie rijei. One dopunjuju glagole. Po vrsti rijei mogu

biti neke promjenljive i neke nepromjenljive vrste rijei: imenice s prijedlogom, imenice


7/69

bez prijeloga, imenice i prilozi s atributom, vie imenica u razliitim paeima, prilozi,imenica s drugom imenicom u slubi atributa. Svaki glagol u slubi preikata moe u reeniciimati dopunu kojom se oznauju okolnosti u kojima se vri glagolska ranja. Najede su topodatci o mjestu, vremenu, nainu i uzroku glagolske ranje. O ostalih okolnosti to jomogu biti poatci o namjeri, rutvu, srestvu, koliini, posljeici, pogobi, oputanju i

izuzimanju.

Razlika izmeu prilone oznake i objekta je u tomu to se saraj prilone oznake moeprepriati, a saraj objekta ne.Primjer:

Pas se repombrani o muha. (s pomodu repa pril.ozn.)Pas zamahne repomo raosti. (ime? objekt)

14)LANOVI REENINOG USTROJSTVA- PREDIKAT

Predikatje najvaniji, temeljni io reeninog ustrojstva, reenina jezgra. O preikatuovise ostali reenini ijelovi. Preikatnije ovisan ni o jenom ijelu reeninog

ustrojstva, ved sam sebi otvara mjesto u reenici, a takoer i ostalim reeninim

ijelovima. Preikat je najede glagol izreen jenostavnim i sloenim glagolskim

vremenima i nainima. Takav se preikat naziva glagolski predikat.

Imenski predikat sastoji se o oblika pomodnog glagola biti i imenskih rijei koje se

nazivaju preikatno ime. Preikatna rije moe biti imenica, zamjenica, prijev, broj ili

prilog. Imenske rijei uvijek su u nominativu. Oblici glagolabiti u takvoj slubi nazivaju se

spona i mogu biti u razliitim vremenima i nainima. Preikat sa svojim oatcima,

objektom i prilonim oznakama, tvori predikatni skup. U reenici moe biti jean ili viepreikata, imenskih i glagolskih. Reenica u kojoj je preikat izostavljen naziva se

bezglagolska ili neoglagoljena reenica.

15)LANOVI REENINOG USTROJSTVA- SUBJEKT

Subjekt je lan reeninog ustrojstva koji oznauje vritelja ranje (za ivo) i premet (zaneivo) o kojemu se govori. Ogovara na pitanje za nominativ: tko? to? Subjekt nije istoto i vritelj ranje. Vritelj ranje moe seizredi i rugim paeima. U reenicu seuvrtava po sronosti s preikatom. Akoje subjekt imenica, uz njega se mogu uvrstiti

atribut i apozicija. Subjekt ima gramatika obiljeja - ro, broj i pae. Subjekti sunajede imenice i zamjenice, a mogu bitiprijevi (poimenieni), glagoli u infinitivu ibrojevi. Nepromjenljive vrste rijei vrlo su rijetko subjekti.Subjekt u reenici moe bitiizreen, neizreen ili skriven ili ga nema, ne postoji.Reenica u kojoj subjekt nije preciznooreen jenom rijei, nije poznat ili ga uopde nema, naziva sebesubjektna reenica.Atribut i apozicija, kao oatci imenici u slubi subjekta, zajeno sa subjektom tvoresubjektni skup. Slaganje subjekta s preikatom u broju i rou naziva se sronost ilikongruencija.

16)NESAMOSTALNI LANOVI- ATRIBUT I APOZICIJA


8/69

Atributje rije u reenici koja se kao blia oznaka oaje imenici i poimenienompridjevu i s njima tvori znaenjsku cjelinu. Mjesto u reenici otvara mu imenica urazliitim slubama. Po vrsti rijei atributi su pridjevi, zamjenice, brojevi, a mogu biti iimenice u kojemu kosom paeu. Atributi mogu biti sroni i nesroni. Sroni ilikongruentni atributi slau se s imenicom u rou, broju i paeu. To su prijevni,

zamjeniki i brojevni atributi. Oni imaju gramatika obiljeja (ro, broj i pae). Nesroniili nekongruentni atributi ne slau ses imenicom u rou, broju ili paeu ili samo u

jenome o tih obiljeja. To su imenski atributi. Nesroni atributi najede su imenice ugenitivu, a mogu biti i u kojemu rugom paeu.Imenica koja je nesroni atribut moe biti s prijelogom i bez prijeloga. Nesroni atributmoe se preoblikovati u sroni. Jenostavne i sloene reenice mogu imati jean ili vieatributa.

Apozicijaje imenica koja poblie oreuje drugu imenicu ili zamjenicu i s njom tvoriznaenjsku cjelinu.Mjesto u reenici otvara joj druga imenica ili osobna zamjenica u

istom paeu. Ako se apozicija nalazi uz vlastito ime, njome se izrie toje tko ili to.Apozicija je najede opuna imenici u slubi subjekta, objekta, prilone oznake ipreikatnog imena. Samo imenica moe biti apozicija. Apozicija moe biti srona inesrona. Apozicija koja se slae s imenicom u rou, broju i paeu srona je ilikongruentna apozicija. U hrvatskome jeziku ima primjera i za djelominu sronost zbogneprilagodljivosti nekih imenica gramatikim obiljejima ruge imenice: rou, broju i vrlorijetkopaeu.

17)JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI- TVORBA I SLUBA

Jednostavni: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjevi radni i trpni,te glagolski prilozi saanji i proli.

Infinitivje neoreeni glagolski oblik kojim se ne aje nikakav poatak o osobi, broju,vremenu ili nainu.Zavrava na-ti: gledati, plesti, skakati

-di: pedi, redi, stedi.obivanje infinitivne osnove pomodu prezenta:pek - u, rek - u.

Sluba infinitiva: kao dopuna predikatu, te u tvorbi futura 1.

Prezentili saanje vrijeme tvori se o glagolske osnove i nastavaka'-em'-e -e -emo -ete -u,-jem' -je -je -jemo -jete -ju,-am'-a -a -amo -ate -aju-im'-i -i -imo -ite -e (to je tradicionalna podjela nastavaka).Sluba prezenta: historijski prezent, futurski prezent, svevremenski prezent, poslovini(gnomski) prezent.

Aoristili prolo svreno vrijeme tvori se o svrenih glagola, uglavnom o infinitivneosnove i nastavaka:


9/69

-h, -,- , -smo, -ste, -e-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oeSluba aorista: Treba se koristiti za izraavanje ranje koja se svrila u prolosti, naroitonetom svrene radnje:Upravo ooh s posla.

Imperfekt ili prolo nesvreno vrijeme koje se tvori o nesvrenih glagola, o infinitivneili prezentske osnove i nastavaka:

-ah, -ae, -ae, -asmo, -aste, -ahu-jah, -jae, -jae, -jasmo, -jaste, -jahu-ijah, -ijae, -ijae,-ijasmo, -ijaste, -ijahuSluba imperfekta: Imperfektom se izrie prola nesvrena ranja, ranja koja je trajala uprolosti.

Imperativje zapovjeni nain glagola i krnji glagolski oblik; ne postoji imperativ prvog licajenine. U prvom licu mnoine, kao i u rugom licu jenine i mnoine, imperativ se tvori

se od prezentske osnove i nastavaka.Nastavci su trojaki, ovisno o prirodi prezentske osnove:

, -mo, -te (ko glagola na kraju ije prezentske osnove stoji suglasnik j)-i, -imo, -ite (kod glagola na kraju ije prezentske osnove stoji suglasnik, osim j)-j, -jmo, -jte (ko glagola na kraju ije prezentske osnove stoji samoglasnik)U tredem se licu koristi pomodna estica neka koju slijei prezent glagola uogovarajudem broju.Sluba imperativa: zapovijed, zamolba ili zahtjev.

Glagolski pridjev radnitvori se o infinitivne osnove svrenih i nesvrenih glagola

dodavanjem nastavaka -o ili -ao, -la, lo u jednini te -li, -le, -la u mnoini. Nastavak -ao zamuki ro jenine olazi ako infinitivna osnovazavrava zatvornikom (suglasnikom).Sluba GPR: za tvorbu perfekta, pluskvamperfekta, futura drugog te kondicionala prvog ikondicionala drugog.

Glagolski pridjevi trpnitvori se najede o infinitivne osnove svrenih i nesvrenihprijelaznih glagola i nastavaka:

-n, -na, -no, -ni, -ne, -na

-en, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena

-jen, -jena, -jeno, -jeni, -jene, -jena

-t, -ta, -to, -ti, -te, -taSluba GPT: za tvorbu pasiva i pridjeva.

Glagolski prilog saanjiili particip prezenta tvori se samo o nesvrenih glagola, kojimase u 3. licu mnoine inikativa prezenta oaje nastavak -di:pjevati - pjevajudiskakati - skaudigledatigleajudiSluba GPS: za izraavanje ranje koja se ogaa istoobno s glavnom ranjom.

Glagolski prilog proliili particip perfekta tvori se o svrenih glagola, infinitivnoj seosnovi doda nastavak -vi (ako zavrava na zatvornik) ili -avi:


10/69

baciti - bacivinapisati - napisavipobjedi - pobjegaviSluba GPP: za izraavanje ranje koja se ogoila prijeglavne radnje.

18)

SLOENI GLAGOLSKI OBLICI- TVORBA I SLUBA

Sloeni glagolski oblicisu perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II, kondicional I,kondicional II

Perfektse tvori o naglaenih i nenaglaenih oblika pomodnog glagola biti u prezentu iglagolskog pridjeva radnog.

Sluba: Perfektom se izriu ogaaji koji su u prolosti trajali i u prolosti zavrili. Njimese moe izredi i buuda ranja (futurski perfekt - Ako ne ogovori, straao si), a est je iu poslovicama (poslovini ili gnomski perfekt > im se koza iila, tim se ovca sramila.)

o Perfektom se mogu zamijeniti sva prola vremena.

Pluskvamperfektse tvori perfektom (ili imperfektom) pomodnog glagola biti i ranogpridjeva.

Sluba:izrie vrijeme prole glagolske ranje ovrene prije koje ruge prole glagolskeranje. Pluskvamperfekt se anas uglavnom zamjenjuje perfektom, a nalazimo ga josamo u jeziku i knjievnosti.

Futurprvise tvori o prezenta pomodnog glagola htjeti i infinitiva ogovarajudegglagola.

Sluba: izrie buude vrijeme; pravu buudnost, ali i nepravu:poslovini ili gnomski futurpripovjeaki ili historijski futur

Futur drugije prebuude vrijeme sloeno o glagolskoga prijeva ranoga i vovinogprezenta pomodnog glagola biti.Sluba: Futur rugi se upotrebljava samo u zavisnim reenicama, a njime se prvenstvenoizriu ranje koje de se ogoiti prije neke ruge buude ranje, ali i one koje de se vritiusporedno s drugom radnjom.

Kondicional prvi(pogobeni nain) je glagolski oblik sloen o nenaglaenog aoristaglagola biti i glagolskog pridjeva radnog.Sluba: ranja koja bi se mogla vriti (Pojela bi nas osiromaila i posvaala.) elja a se vri neka ranja (Ja bih raije ostao ovje. Biste li prenodili.) uljuno pitanje i molba (Gospoine, biste li nam pokazali put?) blaa tvrnja (Rekao bih a je istina.) pogoba (Ka bismo uili kako treba, rezultati bi bili bolji.) namjera (Vikao je ne bi li ga uli.)

Kondicional drugi(elje, mogudnosti) je glagolski oblik sloen o konicionala glagola bitii radnog pridjeva.


11/69

Sluba: ranja koja se mogla izvriti u prolosti (ioba bi nas bila osiromaila.) elja koja je postojala u prolosti a se izvri neka ranja (Ja bih bio raije ostaoovdje.)

19)

SINTAGMA

Sintagmaje sintaktika jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznanih rijeikoje su meusobno gramatiki povezane i imaju znaenje.Sintagma se sastoji od glavne i zavisne sastavnice.

Glavna je sastavnica odreenica, a zavisna je odrednica. Glavna sastavnica odreujegramatika obiljeja zavisnoj sastavnici. U sastavu sintagme moe biti i nepunoznanarije,ali s jo najmanje vije punoznane rijei. Ako je u priruivanju rijei samo jednapunoznana rije i npr., prijedlog, to nije sintagma.Gramatiki odnosi meu sastavnicama sintagme mogu biti sronost ili kongruencija,

upravljanje ili rekcija i priruivanje.Sronost ili kongruencija je slaganje rijei u rou, broju i paeu.Upravljanje ili rekcija vrsta je gramatikog odnosa meu sastavnicama sintagme ukojemu glavna sastavnica (glagol, imenica, pridjev i prilog) upravlja gramatikimobiljejima zavisne sastavnice.Pridruivanjeje vrsta gramatikog odnosa meu sastavnicama sintagme u kojemu jezavisna sastavnica nepromjenljiva rije te nema gramatikih obiljeja (ro, broj i pae).

20)PRILONE REENICE (UZRONE I POSLJEINE)

Zavisne sureenice koje se uvrtavaju u

glavnu sureenice sluedi

joj kao prilone oznakezovu se averbne ili prilone reenice.

Uzrone reeniceZavisna reenica koja opunjuje glagol glavne reenice kao oznaka uzroka zove seuzrona reenica. U slubi veznika su veznikjer, prilozi kako i kad, zamjenica to i veznikiskupovi buudi a, zato to, zbog toga to, s obzirom na to to.(Uviao je sve to Mika jer nije bio prazne glave. Buudi a svi nisu mogli govoriti u istias, nastae uzbuna.)

Posljeine reenice

Zavisna reenica koja opunjuje glavnu reenicu a bi oznaila posljeicu onoga to se

izrie u toj reenici zove se posljeina reenica. Posljeine reenice ogovaraju na

pitanja kako? koliko?

(Tako se jako smijao a su mu potekle suze. Toliko ga je ganula njezina pria a ugo nije

mogao progovoriti.)

21)PRILONE REENICE (NAMJERNE I OPUSNE)

Namjerne reenice

Zavisna reenica koja oznaava namjeru s kojom se vri ranja u glavnoj reenici zove senamjerna reenica. U veznikoj slubi su: a, kako, neka, ne bi, samo a. Namjerne


12/69

reenice ogovaraju na pitanja: rai ega? zato? s kojom svrhom? s kojom namjerom?(Krae svjetlo bogovima a bi ga ao ljuima. urno sam je prekinuo a ne bizakomplicirala priu.)

opusne reeniceSloena reenica u kojoj se oputa saraj glavne reenice iako se tome protivi saraj

zavisne reenice zove se opusna reenica. U opusnim reenicama olaze veznici iako,

makar, prema, maa i sloeni vezniki izrazi ako i, ma kako, ma koliko, uza sve to to,

pored toga.

(Iako je ugo boravio u tuini, nije zaboravio svoj jezik. Sa tek ivim makar moa

mrijem.)

22)PRILONE REENICE (MJESNE, VREMENSKE I NAINSKE)

Mjesne reenice

Zavisna reenica koja opunjuje glagol glavne reenice kao oznaka mjesta zove se mjesna

reenica. Slubu veznika u mjesnim reenicama vre mjesni prilozi gje, kamo, kua,

otkuda, odakle, dokud, dokle.

(Ii kamo ti je nareeno. Gje nema svjetlosti, svi nam se premeti ine crni.)

Vremenske reenice

Zavisna reenica koja opunjuje glagol glavne reenice kao oznaka vremena zove se

vremenska reenica. Slubu veznika u vremenskim reenicama vre vremenski prilozika, otka, otkako, oka, poto, veznik ok, zamjenica im i skupovi rijei prije nego,

tek to, istom potom i r.

(Gnjavi otkako je oao. Najveda je zima ka se sunce raa.)

Nainske reenice

Zavisna reenica koja opunjuje glavnu reenicu kao oznaka naina zove se nainska

reenica. Slubu veznika u nainskoj reenici vre rijei kako, kao to, kao a, koliko go.

nego, nego to, nego a, negoli, no to, no a.

(Govori kao aje glumac. Pao je polako kao to paa stablo.)

23)PRILONE REENICE (NAINSKE I POREBENE)

Nainske reenice

Zavisna reenica koja opunjuje glavnu reenicu kao oznaka naina zove se nainska

reenica. Slubu veznika u nainskoj reenici vre rijei kako, kao to, kao a, koliko go.

nego, nego to, nego a, negoli, no to, no a.

(Govori kao aje glumac. Pao je polako kao to paa stablo.)

Porebene reenice


13/69

Poredbene reenice su voijelne (paralelne ili antiparalelne) s komparativom ili nekomrijei porebenog znaenja. Saraj jene sureenice usporeuje se sa sarajem ruge.ZSR u kojima se zavisna reenica onosi prema glavnoj kao to se PO porebe onoseprema preikatu. Veznici: to (tko), kako, kao tp, tako, nego, negoli, nego to, nego a.*** Porebene i nainske razlikuju se prema veznicima. U nainske reenice ne

uvrtavaju se veznici porebenih reenica. Ovajaju se zarezom (inverzija)- to prije zavri kolu, to de prije traiti posao.

24)PRILONE REENICE (POGOBENE)

Pogobene reenice su one zavisno sloene reenice u kojima se izrie pogoba ili uvjet

potreban a se izvri ranja glavne reenice. Slubu veznika u pogobenim reenicama vre

veznici ako, a, prilozi ka, li ukoliko, skupovi rijei samo ako, samo a, samo ka.

Razlikujemo tri vrste pogobenih reenica:

stvarne pogobene reenice - saraj glavne reenice ostvaruje se ako se ostvari

uvjet saran u pogobenoj reenici. Veznicisu ako, ukoliko.

Ako vam proamo zemlju, morate potivati vou.

mogude pogobene reenice - mogude je ostvarenje saraja glavne reenice ako je

mogude ostvarenje saraja zavisne reenice. Preikat zavisne sureenice uvijek je u

konicionalu I. Poinje veznikom ako.

Kad bi se javili, posjetili bismo ih.

nestvarne ili irealne pogobene reenice - a je moguda pogoba bilo bi mogude i

ostvarenje saraja glavne reenice. Te reenice u zavisnoj sureenici imaju saanje

ili prolo vrijeme i veznik a, a u glavnoj kondicional.

Da postoji uo, ja bih ti vjerovao

25)ZAVISNOSLOENE REENICE (SUBJEKTNE I PREIKATNE)

Preikatna reenicaje ona reenica koja se u glavnu uvrtava na mjesto njezina

preikata. Najedi veznici su onosne zamjenice tko,to, koji. Moese povezati iveznikom a, a poneka slubu rijei moe imati prilog (ne ovaja se zarezom)Ove godine zima je da hladnija ne moe biti.Mudrost je kad i u utnji nalazi odgovor.

Subjektna reenicau glavnu se uvrtava na mjesto njezina subjekta. Najedi veznici suonosne zamjenice tko,to, koji (ovaja se zarezom kaa je u inverziji) .Tko mi dobro ini,brat mi je.

26)ZAVISNOSLOENE REENICE (OBJEKTNE I SUBJEKTNE)


14/69

Subjektna reenicau glavnu se uvrtava na mjesto njezina subjekta. Najedi veznici suonosne zamjenice tko,to, koji (ovaja se zarezom kaa je u inverziji) .Tko mi dobro ini,brat mi je.

Objektna reenicase u glavnu reenicu uvrtava na mjesto njezina objekta. Najedi

veznik je a, ali veznici su i ruge veznike rijei, prilozi ka, gje, kako, te onosnezamjenice to, tko (ne ovaja se zarezom, osim kaa je u inverziji rijetkoili ako senabraja vie objektnih reenica)Vidim da me smatra ozbiljnom.Voljela bih kad bih imala vie vremena.

27)ZAVISNOSLOENE REENICE (ATRIBUTNE I APOZITIVNE)

Atributna reenicanastaje uvrtavanjem zavisne reenice na mjesto atributa u glavnojsureenici. Najedi veznici su onosne zamjenice koji, to, iji, kakav; veznik moe biti i

a, a slubu veznika mogu imati i prilozi kaa, gje (obino olazi iza imenice ili nekeimenske rijei koju dopunjava i ne odvaja se zarezom)Ulica je zakrena automobilimato nestrpljivo trube.

Apozitivna reenica oreuje ved oreene imenske rijei. Moe shvatiti kao proirenaapozicija glavne sureenice, koja oatno objanjava pojam o kojem govori glavnasureenica. Ovaja se zarezima.Ljudi, koji su smrtni, mnoge stvari u ivotu ne stignu obaviti.

28)SINONIMIJA

Sinonimija je semantiki onos izmeu vaju ili vie leksema koji pripaaju istoj vrstirijei,imaju razliiti izraz i jenak saraj.Sinonimi su leksemi (rijei) koji pripaaju istoj vrsti rijei, imaju razliiti izraz, a istisaraj.npr. tuga - alost; veselje- radostSinonime dijelimo:

prema zamjenjivosti na.bliskoznanice (sinonimi zamjenjivi samo u nekim kontekstima)generacija - pokoljenje - naratajistoznanice (sinonimi zamjenjivi u svim kontekstima)tuga- alost prema pripanosti stanarnom jeziku na:stanarnojezini sinonim (pripaaju stanarnom jeziku)nestanarnojezini sinonimi (ne pripaaju stanarnom jeziku)kulja, top, komad, oscar - sinonimi za negativnu ocjenu

29)HOMONIMIJA

Homonimijaje izjenaenje izraza vaju leksema razliita znaenja.Homonimisu leksemi jenakih izraza, a razliitog saraja. Da bi za dva leksema mogli

redi a su homonimski parnjaci moraju ispuniti sljeede uvjete, a to su:


15/69

moraju imati razliita znaenja izrazi moraju biti jednakog fonemskog sastava moraju imati iste prozoijske znaajke (isti naglasak) moraju sejednako pisati

30)ANTONIMIJA

Antonimijaje leksiko-semantika pojava znaenjske opreke izmeu vaju leksema.Antonimisu leksemi suprotnih znaenja.va leksema suprotnih znaenja ine antonimski par. (crn-bijel, iv-mrtav, dobar-lo)

Antonime dijelimo :

po porijetluistokorijenski- razvili su se iz istog korijena (otvoriti-zatvoriti, upisati-ispisati)

raznokorijenski- razvili se iz razliitih korijena (istina-la, iv-mrtav)

po naravi znaenjske oprekebinarni antonimi- s vojanom znaenjskom oprekom ili je jedno ili drugo(Ovo je jeak. Ovo je jevojica.)stupnjeviti antonimi- izmeu vaju antonima postoji i meustupanj (visok -nizak)

po usvojenostijelomina antonimija-jean leksem je u znaenjskoj opreci s rugim samo jenimsvojim znaenjem tj. an u znaenju vrijeme o izlaska o zalaska sunca(dan-nod)viestruka antonimija- leksem ima vie znaenja, a suprotan je rugom leksemu samo

jenim o znaenja (star-nov, star-mlad, star-moderan)

31)FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA

Stilistika je jezikoslovna isciplina koja prouava olike jezinog stila, naine i srestvakojima se postie posebna kvaliteta iskaza koja nailazi gramatiku analizu. Funkcionalnistilovi hrvatskoga standardnog jezika jesu: znanstveni, administrativno-pravni,

novinskopublicistiki, knjievnoumjetniki i razgovorni stil.

32)VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA

Dva su vremenska sloja leksika:aktivni(sari sve posve uobiajene rijei koje su u aktivnoj uporabi)pasivni(sari rijei koje su izale iz aktivne uporabe pa ih osjedamo kao zastarjele inerazumljive).

Izmeu aktivnog i pasivnog leksika postoji prijelazni sloj. Historizmi su rijei koje su preleu pasivni leksik jer su iz uporabe nestali premeti koje su oznaavale. Arhaizmi su rijeikoje su zastarjele izrazom ili sarajem, a zamijenjene su novim rijeima. ijele se na:izrazne, sarajne, tvorbene, fonoloke, grafike ili ortografske arhaizme. Leksemi moguprelaziti iz aktivnog u pasivni sloj i obratno.

33)PORUNA RASLOJENOST LEKSIKA


16/69

Leksik se raslojava i s obzirom na prostor, poruje i rasprostranjenost svoje uporabe. Trisu skupine leksema s obzirom na veliinu prostora koji pokrivaju: lokalizmi - rijeimjesnoga govora proirene na malo poruje, regionalizmi - pokrivaju prostor iri ooikalizama, regiju, dijalektizmi - zauzimaju najire poruje pojeinoga narjeja. Sobzirom na razlike o leksika stanarnoga jezika, ijalektizme ijelimo na: leksike,

znaenjske, tvorbene, fonoloke i etnografske.

Razdoblja:

1) Antika knjievnost

Antika grka knjievnost zapoinje s Homerom otprilike 9. ili 8. st. pr. Kr. i traje o 529. (kaje car Justinijan zatvorio posljenju filozofsku kolu u Ateni).

Dijeli se na 4 razdoblja:

o Pretklasino ili Arhajsko

o Klasino

o Helenistiko

o Rimsko razdoblje

- Antika knjievnostprije svega se odnosi na Homerova djela Ilijadui Odisejutena homersko pitanje, a ijeli se na antikugrku knjievnosti rimsku knjievnost.Tipini su prestavnici pretklasinog razoblja grke knjievnosti (8. stoljede pr. Kr.6. stoljede pr. Kr.): Heziod (Teogonija, Poslovi i dani), zatim liriari Alkman, Alkej,

Sapfa, Anakreont, Pindar i basnopisac Ezop. U klasinom razoblju grke knjievnosti(5. stoljede pr. Kr.- 4. stoljede pr. Kr.) javljaju se grki tragiari Eshil, Sofoklo i Euripite komediografi Aristofan i Menandar. U helenistikomrazoblju grke knjievnosti

javlja se u aleksandrijskom porazoblju (3. stoljede pr. Kr.)iiliarTeokrit, a urimskom podrazdoblju (30. pr. Kr. - 529.) satiriarLukijan te pisci grkoghelenistikogromana: Hariton,Heliodor,Ksenofont Efeanini Longo.

- Rimska knjievnost, koja se odnosi na djela na latinskom jeziku do 5. ili 6. stoljeda,ijeli se na uvono razoblje (8. stoljede pr. Kr.240. pr. Kr.), arhajsko razdoblje (240.pr. Kr.80. pr. Kr.), zlatni vijek (80. pr. Kr. - 14.) u koji ulaze Ciceronovo doba (80. pr.

Kr.30. pr. Kr.) i Augustovo doba (30. pr. Kr. - 14.), zatim srebrni vijek (14. - 117.) istoljeda propaanja (117. - 476.). U uvodnom se razdoblju javljaju fescenijskapjesma, satura, atelana i mim kao anrovi. U arhajskom je razoblju najstariji rimskipjesnik Livije Andronik, zatim reformator Gnej Nevije te komediografi Plaut i

Terencije. U Ciceronovo oba znaajni su Ciceron, Gaj Valerije Katul i neoterici, a uAugustovo doba Horacije, Ovidije i Vergilije. U srebrnome vijeku Petronije (Satirikon)

i Seneka, a u stoljedima propaanja jaa crkvena knjievnost(patrizam): Ambrozije, sveti Jeronim, sveti Aurelije Augustin, Prudencije i Boetije.

Homer i Homersko pitanje

-Homersko pitanje odnosi se na dvojbe nastale u 18. st. glede toga da li je Homeruopde postojao i a li je on tvorac epova Ilijae i Oiseje.
http://www.webstilus.net/wiki/Heliodorhttp://www.webstilus.net/wiki/Heliodor


17/69

- Istraivai se ijele napluraliste i analitiare, te unitariste:

o Pluralisti i analitiarivjeruju a su pojeine ijelove tih epova sloili razliiti pjesnici.

o Unitaristivjeruju da su epovi djelo jednog stvaraoca.

- Po preaji Homer je bio slijep i pjeva, room najvjerojatnije iz Smirne, a povjesniar

Herodot smjeta ga u razoblje o 900. 700. god. pr. Kr.

2) SRENJOVJEKOVNA HRVATSKA KNJIEVNOST (GLAGOLJAKO RAZOBLJE)

Glagoljako razoblje hrvatske knjievnostipoinje pojavom prvih pisanih spomenika i

traje o zatvaranja senjske glagoljake tiskare 1508.god. U tom razdoblju Hrvati su

stvorili svoje samostalno politiko poruje, pa se ved u IX. i X. stoljedu razvio kulturni

ivot, tj. zaela se pismenost.863. goine grki su misionari Konstantin(iril) i Metod,

room iz Soluna, poeli svoju misionarskuulogu u Moravskoj, na poziv kneza Rastislava.

Diril je sastavio posebno pismo glagoljicu (glagoljati = govoriti)o kojoj govori Traktat

Crnorisca Hrabra. Glagoljica je bila poznata u junoj almaciji, Lici, Istri, Hrvatskom

primorju (gje se najvie upotrebljavala) te u sjevernoj almaciji (bogata glagoljaka

knjievnost). Najprije se javila obla glagoljica, koja je poslije zamijenjena uglatom ili

hrvatskom glagoljicom.

Pojam glagoljatva obuhvada jelovanje popova glagoljaa na kulturnom, vjerskom i

prosvjetnom polju u hrvatskom narou o 11. o 19. st. Glagoljaku traiciju i povijest

moemo pratiti po spomenicima i natpisima (Plominski natpis, Valunska ploa, Krki

natpis, Badanska ploa, Vinoolski zakon, Istarski razvo). O 14. st. pojavljuju se

opseniji koeksi, misali i brevijari koji imaju biblijski saraj, molitve, legene,starozavjetni i novozavjetni apokrifi, ranokrdanske legene i homilije, te biblijski

tekstovi. Glagoljai i svedenstvo su glagoljicom, osim crkvenih knjiga, pisali i pravne

tekstove, arovnice i zakone. Takoer, bili su obvezni znati latinski jezik, to je viljivo iz

tekstova koje su prevodili s latinskog na staroslavenski jezik. Prva tiskana knjiga na

glagoljici, na hrvatskom jeziku, je Misal kneza Novaka iz 1483. g., na kojemu glagolja Juri

akan iz Roa navjeta napreovanje hrvatskoga tiska.*1+ Ro je o 14. st. bio vano

glagoljako sreite u Istri.

Srenjovjekovna knjievnost je pisana naronim jezikom. Otvaranjem zapanom

latinsko-talijanskom i ekom utjecaju povezuje se s pojavom velikih zbornikihkompilacija. Govori o tenji glagoljake sreine za razliitim sarajima. Hrvatski

glagoljaki pisci neliturgijskih i svjetovnih tekstova razvijaju se u dva pravca:

1. knjiki akavski-crkvenoslavenski hibridni jezik

2. naroni jezik (pogotovo kaa je rije o tekstovima koji su nastali prema latinskom,

talijanskom i ekom izvoru)

3) HUMANIZAM (DANTE, BOCCACIO, PETRARCA)

Humanizam kao prava obuhvada 13. i 14. st. Znaajke humanizma su razvoj graanstva,

graanske klase i kapitalizma koji jeluju na stvaranje novog poglea na svijet. ovjek jeaktivan, raoznao, eli uivati u ovozemaljskom ivotu, kritian je, istrauje i provjerava


18/69

postojede spoznaje. Knjievnost naputa alegorinost, iaktinost, moralistike teme.ovjekovo uhovno oslobaanje znai i njegovo zanimanje za vlastiti unutarnji svijet,ljepotu priroe i ovozemaljski ivot.

Dante Alighieri(1265. - 1321.), znameniti talijanski knjievnik, politiar i filozof, autorbesmrtnog spjeva Boanstvena komeija. Boanstvena komeija - zove se komedija jerse prema srenjovjekovnoj poetici tako nazivalo pripovjeako jelo u stihu napisano

jenostavnim, svima razumljivim izrazom koje zapoinje tuno, a zavrava sretno. Atributboanstvena, kojim se htjela naglasiti uzvienost saraja oan je u jenom mletakomizdanju iz 1555.g. Djelo je religiozni i alegorijski spjev (ep). Djelo je napisano firentinskim

narjejem koje postaje temeljem talijanskog knjievnog jezika. Sastoji se o 3 ijela:Pakao, istilite i Raj. Svaki dio ima 33 pjevanja, ali ukupno ih je 100 jer je jedno pjevanjeuvodno. Simbolika br.3 - Sveto Trojstvo.

Problematika:

- ivota i ljuskih subina- kritiki sagleava svijet- kritizira moralne (negativne) pojave rutva toga oba.Dante je zapoeo putovanje u 35. goini ivota na Veliki petak. ante se na poetku naeu mranoj umi to je alegorija grjenog ivota. a bi se spasio o opasnih zvijeri(alegorija - ljuski poroci) koje su mu se isprijeile na putu, olui slijeiti Vergilija (simbolrazuma i murosti i anteov uzor). ante na svom putovanju upoznaje grjene ue,razgovara s njima i saznaje zato su u paklu (npr. suosjeda s boli Paola i Francesce koje jeubio Francescin mu, a Paolov brat, otkrivi a su ljubavnici. Za svoju strast su kanjeni injima vitla paklena oluja. Istoobno, ante otro osuuje crkvene ostojanstvenike koji

su pomitljivi, svaaju se zbog crkvenih asti i zato su naopake zabijeni u kamene pilje,jer su i u ivotu izokrenuli crkvene zakone. ante ak i ivudem papi - Klementu V.oreuje mjesto u paklu jer je pohlepan i simonist je - kupuje i proaje crkvene asti.) ante u raju susrede Beatrice, koja je simbol ljepote, milosti i Boje ljubavi.

Francesco Petrarca(1304. - 1374.), talijanski pjesnik humanist, autor Kanconijera,

pjesnike zbirke na talijanskom jeziku koja se sastoji o 366 pjesama (317 soneta, ostalosu kancone, balae, estine, marigali), a sreinja je osoba u toj zbirci voljena ena,Laura. Petrarkin sonet je oblik pjesme od dva katrena i dvije tercine uglavnom

jeanaesteraca, s najedim rasporeom rima abba abba cc cc.

ugo vrijeme je boravio u Avignonu, gje upoznaje trubaursko pjesnitvo i gje je 1. putupoznao Lauru i ona je postala njegova trajna inspiracija. Bio je zaljubljen u nju cijeliivot, ali nesretno jer je ona bila uana.Kanconijer je lirski nevnik s autobiografskim znaajkama njegove ljubavi prema Lauri.Ima dva dijela:

1. pjesme ispjevane za Laurina ivota2. pjesme nastale nakon Laurine smrti

Tema: pjesnikova nesretna ljubav prema Lauri, povijet jedne ljubavi

U liku Laure Petrarca je ostavio ne samo spomenik voljenoj eni, ved i trajni simbol tenjeprema neostinoj ljepoti koja se pre kraj Kanconijera sve vie pretvarau nebesku.Mnogim je pjesnicima Petrarca bio pjesniki uzor, a pisanje pjesama na Petrarkin nainnaziva se Petrarkizam. Nai pjesnici Petrarkisti: H. Luid, ore rid, iko Menetid.


19/69

Giovanni Boccaccio(1313. - 1375.) roen u Parizu. Pripovjea, piepisma. Jedan o prvihpisaca biografije o Danteu. Autor epa "Teseida", dva ljubavna romana Filostrato i

Filoccolo i zbirke novela Dekameron ("knjiga 10 dana").

Obiljeja Boccaccia: slobono prikazivanje ivotnih uitaka, razotkrivanje ljuskih mana iporoka i lanog morala.

Stilske znaajke:- realistiko pripovijedanje, nema regresija- psiholoka karakt. likova- izraz jednostavan i razumljiv

- humor, satira

- novele zavravaju poantomekameron zbirka o 100 novela. Teme u zbirci: una ljubav, stjecanje bogatstva,izrugivanje ljuskih gluposti i religioznom licemjerju. Boccaccio zapoinje pripovijeanjesnanim, realistinim opisom poasti kuge 1348.g. u Firenci. No, njegova reakcija nastrani ogaaj nije mistina skruenost i pesimistina negacija vrijenosti ljepote ivota,

ved naprotiv - himan vitalnoj snazi mlaosti i neunitivoj svjeini prijateljske priroe. Zatoon zamilja a se u jenoj crkvi sastalo 7 jevojaka i 3 mlaida. a bi im bre prolovrijeme u jenostavnu ivotu bez graskih zabava, mladi ljudi pripovijedaju raznolikevesele i tune zgoe.

4) HRVATSKI HUMANIZAM - LATINSKI

- humanus (lat.) - ljudski , - u svakianjem govoru humanizam znai pohvalnu osobinuljudskosti, - od 15.st. su se profesori i studenti ljudskih znanosti ( lat., a esto i lat. i gr.

jezika ) nazivali - humanisti - , a na ta va jezika uilo se pet jasno efiniranih (tj.oreenih ) premeta : gramatika , retorika, povijest, pjesnitvo i moralna filozofija ; oviklasinim jezicima moralo se znati i pisati i govoriti. Uene je ljue zapravo zanimalo kako

je bilo ureeno antiko rutvo, pa su ga prouavali u naveenim isciplinama naizvornim jezicima antike. U hrvatskoj knjievnosti humanizam se javlja u 15. st. - tada se

je po svim europskim zemljama iz Italije (gradovi - Ferrera, Paova, Rim, Venecija) iriohumanizam, a najprije je oao k nama. Talijanski graovi puni su stranaca, ulica uzobalu o Markovog trga nazivana je Via Sklavi (Slaveni = Hrvati). U Hrvatsku je oao ihumanistiki tisak. (Bolja mogudnosti za obrazovanje, upoznavanje s talijanskimhumanistikim pokretom ; i ko nas se razvijaju tiskare). U kontekstu povijesne situacije ipolitikih prilika Hrvatska je rascjepkana; ubrovnik je sloboan, sjever je vezan uzAustriju i Maarsku, problemi s Turcima na sjeveru, ali i u almatinskom zaleu (ved suko Klisa izna Splita), u almaciji su Mleani.Humanistiki almatinski centri su biliibenik, Zaar, Trogir, Split, Hvar i ubrovnik.Imali su knjinice i knjievne kruoke. Uz privreni razvoj razvijale su se i duhovnepotrebe obrazovanog sloja, koji je nositelj humanizma : svedenici, notari, uitelji ilijenici. Sinovi bogatih obitelji, i talijanskih i hrvatskih, zbog robinskih veza u Italiji imaterijalnih mogudnosti olazili su na kolovanje u tal. graove, vradali se i biliintelektualna jezgra.

Humanizam se razliito razvijana hrvatskome sjeveru i jugu(regionalne podjele su zbogneostatka komunikacija i rugaijih politikih i gospoarskih prilika veoma prisutne); nasjeveru su rukije prilike - kulturni razvoj vode obrazovani - velikai i svedenstvo, a

prisutni su i problemi s Turcima ; na jugu se koluju i graanska jeca a i bolja jepovezanost s Italijom. Vedi je i gospoarski razvoj i - blagostanje.


20/69

Knjievne vrste humanizmaPiu se na latinskom jeziku, koji je taa opdenito u Europi jezik uenih, knjievnosti iravne uprave) : epovi, elegije, epigrami, lirske pjesme ; piu se i povijesna , filozofska iprirooznanstvena jela. U jela se unose visoka mjerila antikog uhovnog naslijea.

Osobine humanizma- utvren izgle graa, i arhitektura (preplitanje gotike i renesanse); humanistikaestetika u kiparstvu i slikarstvu

- kompletiranje jela antikih pisaca u knjinicama- nov pristup antikim jelima (prije nisu bila obro, ispravno shvadena)- prouavanje lat. i gr. jezika kroz jela antike- filoloki ra- prouavanje i normiranje jezika naroa koji su se ukljuili u humanizam- pisanje elegantne latintine (prema jelima rimskih klasika, a ne prema srenjovj.djelima)

- humanistika estetika takoer u uhu klasika : pravilnost, kompozicija, simetrija,

vanost pitanja jezika

Predstavnici

- obalno poruje : Ilija Crijevid, Juraj igorid, Marko Marulid, Antun Vranidi njegovsinovac jezikoslovac i tehniki izumitelj Faust Vranid,Matija Vlaid Ilirik ili MatthiasFlacius Illyrikus(iz Istre) - istakao se u njem. protestantskom pokretu, te ubrovakislikar minijatura po europskim dvorovima- najpoznatiji europski minijaturist (oslikavao

njihovim portretima mealjone europskih kraljica i velikaica) - Julije Klovid (Klovidevidvori u Zg.)

- iz kontinentalnog ijela Hrvatske : Ivan Vitez o Srene (krievaka upanija) - glavnaosoba humanistikog kruga na voru kralja Matije Korvina i njegov nedak Ivan esmiki

ili Janus Pannonius (Jan Panonije / Panonac ) -jean o najpoznatijih latinistikihpjesnika Europe.

5) HRVATSKA RENESANSA (LIRSKO I EPSKO PJESNITVO)

Renesansu u hrvatskoj knjievnosti moemo oreiti kao stilsku formaciju koja traje osredine 14. do kraja 16. stoljeda te preuzima naslijee humanizma, razvijajudi se po svesnanijim utjecajem talijanske knjievnosti.U oba renesanse hrvatske zemlje jo uvijekpripaaju razliitim ravno-politikim entitetima. Poetkom 16. stoljeda velik io

dalmatinskoga zalea zapaa po tursku vlast, obalna almacija sve o 1797. goineostaje u sastavu Mletake Republike, Banska je Hrvatska (ostaci ostataka) u sklopuHabsburke Monarhije, kojoj de pripasti i Slavonija nakon habsburko-turskoga rata, aubrovaka Republika zarava status vazalne rave Osmanskoga Carstva sve o paapo francusku vlast 1808. goine. Takvo je stanje imalo velik utjecaj na razvoj knjievnekulture, pa tako slobona ubrovaka Republika zajeno s razvijenijim graovimamletake almacije i alje ostaje sreite knjievnoga i kulturnoga ivota, ok krajevi poturskom vladu tee razvijaju knjievnu kulturu.Hrvatsku je renesansu ponajvie obiljeila nova lirika koja je nastajala po utjecajemtalijanskoga petrarkistikog pjesnitva, esto samo kao imitacija Petrarkinih ljubavnih

pjesama, no poneka se javljaju i primjeri autentine proivljenosti i istinskoganaahnuda autora. Prvi se ljubavni kanconijeri pojavljuju u ubrovniku, o ega nam je


21/69

sauvan zbornik mlaoga ubrovakog vlastelina Nike Ranjine, 1507. U njemu najviepjesama pripaa iku Menetidu Vlahovidu (1457. 1527.) i ori ridu (1461. 1501.),autorima koji su u hrvatsku knjievnost unijeli sasvim nov tematski sloj, opjevavi razliitefaze ljubavnoga procesa, od slavljenja ljepote svoje ljubljene o ovradanja oovozemaljske ljubavi i okretanja onostranosti. Ljubavne de pjesme po utjecajem

Petrarke i Bemba pisati jo Hvaranin Hanibal Lucid (1485. 1558.) Sauvana je i malenazbirka ljubavnih pjesama iz rane faze opusa Marina rida (1508. 1567.), tiskana zajednos njegovom Tirenom, Venerom i Stancem. Najploniji su pak liriari mlae generacijeDinko Ranjina (1536.1607.), ija zbirka Pjesni razlike (Firenca, 1563.) osim ljubavnihstihova sari uhovne, satirike i bukolike pjesme te ominko Zlatarid (oko 1555. ?)ija je lirika zbog vjernosti vanaestercu i osutnosti senzualnosti konzervativnija. Kaonajploniji se hrvatski stihotvorac svojega oba istakao ubrovanin Mavro Vetranovidavid (1482./1483. 1576.). Vetranovid je pisao religiozne pjesme, u kojimaprevlaavaju teme i vrste ustaljenih oblika, poput roenja i muke Isusove, Gospina plaa,pjesme o smrti i slino. Najblii je srenjovjekovnoj poetici u svojemu religioznom

pjesnitvu ostao Marko Marulid (1450. 1524.) koji svojim pjesmama nastoji uvrstitiitatelja u vjeri.Biblija i politika povijest (suvremeni ratovi) najvanije su teme hrvatske renesansnenaracije. Kanonsko mjesto stoga zauzima Marulideva Juita (napisana 1501., tiskana1521.), biblijsko-vergilijevski ep koji u dvostruko rimovanim dvanaestercima opjevava

starozavjetnu priu o uovici Juiti. Naalje, Brne Karnarutid (1515./20. 1573.) piepovijesno-vergilijevski ep Vazetje Sigeta graa (Mleci, 1584.) o krdansko-turskomesukobu ko Sigeta (1566.), a Antun Bratosaljid Sasin (1525. 1595.) Razboje od Turaka oprvim trima goinama habsburko-turskoga rata (1593.1606.), epsko djelo u devetdijelova folklorno-pukoga karaktera. Jeno je o najkontroverznijih jela hrvatske

renesansne knjievnosti alegorijsko-religiozni ep Piligrin ved spomenutoga ubrovaninaMavra Vetranovida. Zaranin Jure Barakovid takoer koncipira alegorijski svoju Viluslovinku (Venecija, 1614.), peregrinacijsko-domoljubni ep.

6) HRVATSKA RENESANSA (RAMSKO STVARALATVO I EPSKA PROZA)

U hrvatskoj renesansnoj knjievnosti postoje sljeedi epski anrovi: biblijsko-vergilijevskiep, povijesno-vergilijevski ep, povijesno-kroniki spjev, alegorijsko-peregrinacijski spjev,stihovna ljubavna pripovijetka, putopisni spjev, opisno-narativne pjesme, pastoralno-

iilini roman te krade epske pjesme.

U hrvatskoj su renesansnoj knjievnosti najproirenije ramske vrste komeija, ramskapastorala i tragedija, a gotovo su svi dramski onodobni modeli zastupljeni u Dubrovniku.Renesansne se komeije piu po uzoru na antiku komeiju, onosno Plauta i Terencija,te preuzimaju likove-tipove poput krtoga starca, hvalisavoga vojnika, lukavoga sluge, ir. Glavni je prestavnik eruitne komeije Marin rid sa svojim jelima Skup, DundoMaroje, Tripe e Utole i Arkulin, a poznat je i njegov prijevo Euripiove trageijeHekube. U pregovoru se komeije uno Maroje rid bavi egzistencijalnimproblemima ljui te rutvenim poretkom, progovarajudi o ljuima nahvao i ljudimanazbilj. rideva pak komeijica Novela o Stanca tematizira onos starih i mlaih, sela igraa, realnoga i fantastinoga. Pastorale, omiljene u oba poklaa i na pirovima, piu uz

Marina rida (Venera i Aon, Tirena, Griula) ore rid (Ramio i Ljubmir), NikolaNaljekovid (oko 1500. 1587.) i ominko Zlatarid (Ljubmir, prijevo Tassove pastorale


22/69

Aminte). Nikola Naljekovid proslavio se i anrom farse, naslijeenim iz srenjega vijeka,u svojim jelima Komeija V i Komeija VI. Takoer iz srenjega vijeka preuzeti, nadasvesu ploni bili razliiti oblici religiozne rame. Crkvena je prikazanja pisao MavroVetranovid (Uskrsnutje Isukrstovo, O poroa Jezusova, Kako bratja proae Jozefa,Posvetilite Abramovo), a treba spomenuti i njegovu biblijsku ramu Suzana ista. U

renesansi nastaje i prva svjetovna rama na hrvatskome jeziku: Lucideva Robinja.- renesansna rama je najvie uspjeha imala na poruju komeije i pastirske igre- dramska djela toga vremena predstavljaju prekid sa srednjovjekovnim crkvenim

prikazanjima, a prva drama koju smatramo prekidom sa crkvenim prikazanjima i putem k

renesanoj rami je rama ore rida po imenom Ramio i Ljubmir- mnoga o ovih jela slika su cjelokupnog ivota vremena poneka sa otrom kritikomupudenom pojavomPlanine(napisane 1536., tiskane 1569.) Petra Zoranida (1508. prije 1569.) smatraju seprvim romanom hrvatske knjievnosti, i to pastirskim romanom nastalim po utjecajemArcadie Jacopa Sannazzara. U Planinama se izmjenjuju proza i stih te djelo sari

mnogobrojne marginalne biljeke, stoga malo nalikuje naoj suvremenoj preobi oromanu. Hvaranin Petar Hektorovid (1487. 1572.) pie narativno jelo u stihu Ribanje iribarsko prigovaranje (Venecija, 1568.), u kojemu se opjevava autorov trodnevni boravak

na moru s ribarima Paskojem ebeljom i Nikolom Zetom. Buudi a opisuje konkretneljepote zaviaja po kojemu ribari putuju te banalne etalje ribarske svakonevice,Ribanje i ribarsko prigovaranje u knjievnoj se historiografiji oreivalo kao ribarskaekloga i putopisni spjev te je anrovska je pripanost jela jo uvijek problematina. Ono

je takoer poslanica upudena Jeronimu Bartuevidu te se zbog toga moe anrovskioreiti i kao pjesnika poslanica.

7)

EUROPSKI BAROK

Europski barok obuhvada poetak 17. st. o polovice 18. st. i javlja se u vedim europskimzemljama. Naziv baroka potjee o portugalske rijei barocco = biser nepravilnog oblika.Barok kao stilsko razoblje poklapa se sa protureformacijom koja se vraa i uvrdujekatolianstvo ireligijski odgoj koji je u doba renesanse i reformacije bio pomalozapostavljen. Teme su religioznog saraja, no ima i rugih. U onosu na renesansu koja

je bila jenostavno orijentirana vie potrebama ovjeka, barok de teiti kidenosti ipretjeranoj dekorativnosti. Pie se: lirika (religiozna, romani pustolovni i viteki) te rama(trageija i komeija). Veliku vanost imali su isusovci (jezuiti) - crkveni red koji je osnivao

kole, visoka uilita i tu ogajao mlae u strogom uhu. Najznaajniji knjievnici: T.Tasso (Italija), L. i Vega (panjolska), C. ela Barca (panjolska).

8) HRVATSKA KNJIEVNOST BAROKA

Hrvatski barok je io europskog baroka, knjievnoumjetnikog pravca koji se javlja uHrvatskoj u 17. stoljedu. U Hrvatskoj, protestantizam nema vedih razmjera, javlja se samou Istri, za razliku o rimokatolicizma koji je iroko rasprostranjen na naim prostorima.Zbog toga, hrvatski barok irektno je vezan uz protureformaciju. Znaajke hrvatskogbaroka jenake su europskom: kidenost, gomilanje ukrasa, poboan i uzvien stil,religiozne teme, eli se izazvati zaivljenost. U knjievnosti, u koju ponovno ulaze urenesansi zaboravljene religiozne teme, to se oituje u bogatoj metaforinosti, forma


23/69

postaje bitnija o samog saraja. Razvija se vie knjievnih regionalnih krugova, uzvjerske redove: dalmatinsko-ubrovaki, kajkavski, slavonski i ozaljski. ubrovnik ipakostaje najjae knjievno sreite, u njemu jeluje na najvedi barokni pisac, IvanGunulid. U ovom razoblju, postaje sve aktualniji problem stanarnog, zajenikoghrvatskog jezika.

Dalmatinsko-ubrovaki krugGlavni prestavnik ovog kruga je najvedi hrv. barokni pisac, Ivan Gunulid, koji u mlaostipie "pjesni tate i isprazne" (nisu sauvane) i melorame (sauvane samo etiri). Kasnijepie uzorne religiozne poeme, Pjesni pokorne kralja avia i, poznatije, Suze sinarazmetnoga, a vrhunac njegova stvaralatva je viteki ep Osman.

Uz njega, djeluju i:

Junije Palmotid, koji pie melorame, o kojih je najpoznatija Pavlimir (pria o unukukralja Radislava, tema uzeta iz Ljetopisa popa Dukljanina.

Ivan Bunid Vuid, autor pjesnike zbirke Planovanja, u kojoj kombinira petrarkistikutraiciju i barokna obiljeja (metafore, kontraste, porebe, refleksije o prolaznosti).

Ignjat urevid, isusovac, autor zbirke pjesama Pjesni razlike te poeme UzasiManaljene pokornice. Iako su ova jela nastala tek u 18. stoljedu, ipak imajukarakteristike barokne knjievnosti.

Stijepo urevid, room iz ubrovnika, pjesnik komine poeme ervi, paroije napetrarkistiko pjesnitvo.

Vlaislav Menetid, ubrovanin, autor jela Trublja slovinska

Petar Bogainovid, ubrovaki pisac ije je najvanije jelo ep Bea graa obkruenjeod cara Mehmeta i kara-Mustafe velikoga vezjera, u kojem velia Ivana Gunulida injegovog oca, carskog generala.

Petar Kanavelid, pisac vedinom religiozne tematike. ivotno jelo mu je religiozno-

povijesni spjev Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman, nastao na temelju legende.

Jerolim Kavanjin, koji je napisao spjev Bogatstvo i ubotvo.

Rafael Levakovid, porijetlom iz Jastrebarskog, pie na glagoljici jelo Naukkarstjanski kratak.

Kajkavski krug

Za kajkavski krug, najvaniji je bio isusovac Juraj Habelid, koji je, o vanijih jela,napisao Zrcalo Mariansko, djelo religiozne i moralistike tematike, crkvenu propovijePervi oci naega Aama greh te kajkavsko-latinski rjenik ictionar.Ozaljski krug

Za Ozaljski krug karakteristian je jezik koji objeinjuje sva tri narjeja. To je kajkavskijezik pomijean sa tokavsko-ikavskim elementima.Najvaniji pisci ovog kruga su:

Petar Zrinski, koji prevoi s maarskog ep Arianskoga mora sirena (napisao ga jenjegov brat, Nikola Zrinski)

Ana Katarina Zrinska, koja pie molitvenik Putni tovaru.

Fran Krsto Frankopan, koji u zatvoru pie zbirku pjesama Gartlic za as kratiti. Onje takoer znaajan jer je prvi preveo Molirea na hrvatski jezik.

Ivan Belostenec, pavlinski redovnik, leksikograf.

Slavonski krug

Za ovaj krug znaajan je isusovac Antun Kanilid, koji pie ep SvetaRoalija, pripovijest osvetici iz Palerma.


24/69

9) KLASICIZAM

Klasicizam obuhvada sreinu 17. o kraja 18. stoljeda. Ovaj pravac ima uzore ustarogrkoj i starorimskoj knjievnosti. Naroito je naao izraz u likovnom stvaralatvuiako je prisutan u svim ostalim umjetnostima. Klasicizam se suprotstavlja baroku, a to

suprotstavljanje se oituje u isticanju sklaa, jasnode, akle razum prevlaava naosjedajima.Boileac (Boalo) - teoretiar knjievnosti trai a knjievnost mora biti jasna u izricanjumisli i mora biti pisana uzvienim stilom. Knjievnost u klasicizmu mora biti:moralistikatj. mora hvaliti vrlinu, a osuivati poroke; racionalna tj. rukovoditi se razumom;iaktina tj. isticati a je zlo prolazno, a krepost i potenje trajno.Likovi klasicizma podsjedaju na antike pa su hrabri, skloni oricanja, ne ozvoljavaju aih osjedajii strasti prevladaju. Ponaanje likova je tipizirano, pa imamo pozitivne likove(uzorni i dosljedni) i na drugoj strani negativne. O knjievnih vrsta uglednije su tragedijai komedija. Predstavnici: Corneille, Racin, Molier, A. Pope, Schiler, Goethe.

10)PROSVJETITELJSTVO

Prosvjetiteljstvo se javlja polovicom 18. st., a voi ga sve jaa i brojnija graanska klasa.Prosvjetitelji su ostavili svoj peat u filozofiji i knjievnosti osobitim preispitivanjemrutvenog poretka te ovjenosti, sluedi se pritom iejama "priroe", "sloboe" i"razuma". Svojim suprotstavljanjem religioznim, moralnim i politikim opresijamaprosvjetitelji su teili obnavljanju znanja, etike i estetike svoga vremena: prosvjetiteljskiieal ovjeka je onaj koji jeluje po principima, a ne samo po navikama, obiajima itradiciji. Sebe su smatrali naprednom elitom koja se bori protiv iracionalnosti,

praznovjerja i tiranije prolih stoljeda i ujeno jeluje zasvjetski napreak. Najjae je bilozastupljeno u Francuskoj, Njemakoj, Austriji i Engleskoj. Znaajniji prestavniciprosvjetiteljstva su: Voltaire, Jean-Jacques Rousseau, Immanuel Kant, Gotthold Ephraim

Lessing, Moses Mendelssohn itd.

11)EUROPSKI PREDROMANTIZAM

U nekim se europskim knjievnostima ved u oba prosvjetiteljstva javljapredromantizam. Odlikuje ga nov, romantiarski senzibilitet i nain stvaralatva.Preromantizam se javlja u Francuskoj (J. J. Russeau), Njemakoj (Goethe, Schiller) i

Engleskoj James MacPherson, William Blake, Thomas Gray). Zajenike su mu znaajke:subjektivizam, buntovnost (usmjerena naroito protiv feualnog rutvenog ureenja),zanimanje za nacionalnu povijest i usmenu knjievnost (posljeica stvaranja nacionalnihrava u taanjoj Europi) te misticizam.Engleski predromantizamzapoeoje jednom od najvedih obmana u povijestiknjievnosti: kot James Macpherson) vlastitu je zbirku Ossianove pjesme (1760.)uspjenoprikazao kao narodnu, pripisavije drevnom kotskom pjesniku Ossianu.Namjerno je obmanuo itateljekako bi postigao dojam autentinostii egzotinosti.Prijevara je otkrivena tek nakon Macphersonove smrti, ali dotad su Ossianove pjesme

svojom popularnodu vedizvrile golem utjecaj na europski romantizam.

U engleskom se predromantizmu javlja knjievnosts mistinimmotivima: grobljanskapoezija i gotski roman. Grobljanskoj poeziji mistika slui kao polaziteza razmiljanjeo


25/69

prolaznosti ivota. Glavni predstavnik je Thomas Gray s Elegijom napisanom na seoskomgroblju. William Blake, pjesnik i slikar iz vremena engleskog preromantizma, pieproroku poeziju mistinihi metafizikihpreokupacija. Gotski romani pretea suromana strave i uasa. Ranja im je obino smjetena u srednji vijek. Njihova su obiljeja:nodna atmosfera, neprirone pojave, ruevine, tajanstveni dvorci s tajnim prolazima i si.

Najpoznatiji je takav roman Frankenstein knjievnice Mary Shelley (at. Sell).Njemaki preromantizamobiljeava Sturm und Drang ili Pokret mladih genija (1770. -1785.) Sturm und Drang (Oluja i prodor) naziv je drame Maximiliana Klingera po kojoj

je cijelo razdoblje dobilo ime. U Njemakojse potkraj 18. stoljedajavljapreromantiarski pokret. Zbog svoje buntovnike priroe nazvan je Sturm un rang ilipokret mladih genija. Nositelji su novih ideja mladi pripadnici naprednoga graanstva. To

je doba procvata njemakeknjievnosti.Znaajke njemakoga predromantizmaJavlja se u opreci prema klasicizmu i prosvjetiteljstvu. Istie se naelo originalnosti(nasuprot klasicistikomoponaanjuantikihuzora) te genijalnost i stvaralakasnaga

umjetnika. Drama je omiljena knjievnavrsta jer omogudujeizravnu komunikaciju spublikom. Istiuvrijednost Homera, Shakespearea i narodne poezije. Glavni supredstavnici mladi buntovnici Johann Wolfgang Goethe (roman Patnje mladoga

Werthera), Friedrich Schiller (drama Razbojnici) i Maximilian Klinger. Teoretiarjepokreta J . G . Herder koji je potaknuo interes za narodnu knjievnostskupljanjemnarodnih pjesama koje je objavio u zbirci Volkslieder (Narodne pjesme). Zalagao se za

nacionalnu tematiku u knjievnosti.Francuski predromantizam

Jean-Jacques Rousseau poznat je kao enciklopedist i prosvjetiteljski filozof. Vec u svojim

filozofskim djelima Rasprava o podrijetlu nejednakostii Drutveni ugovorizraavao je

rutveni pesimizam, to je bilo u suprotnosti s prosvjetiteljskim optimizmom i vjerom unapreak. Smatrao je a razvitak civilizacije ne znai i moralni napreak ovjeanstva. Uprivatnom vlasnitvu vidio je izvor nejednakosti medu ljudima i zagovarao povratakprironom nainu ivota . Zbog takvih stavova olazio je u sukob s Voltaireom i rugimprosvjetiteljima. Njegova su najznaajnija jela Nova Heloiza (epistolarni roman , 1761.) iIspovijesti (lirska autobiografija). Ljubavni epistolarni roman Nova Heloiza svojom

sentimentalnodu i subjektivnodu oznauje preki s prosvjetiteljstvom i najavuromantizma.

Epistolarni roman je roman u obliku pisama. Buudi a je takva forma posebno pogonaza izraavanje osjedaja, postat de omiljena meu romantiarskim romanopiscima.

12)HRVATSKA KNJIEVNOST U 18. STOLJEDU

Razoblje u kojem hrvatska knjievna jela ne karakterizira oreeno razoblje i stil, pase to razoblje naziva jenostavno knjievnodu 18. st. U jelima se uoava utjecajbaroka, ali i klasicizma, a u 2. polovici 18. st. i uoava se i utjecajprosvjetiteljstva-esto seu jelima prepledu obiljeja sva tri razoblja.Dubrovnik vie nije iskljuivo kulturno sreite jer vie nije sloboan, zatovie ne moebiti center kulturnih zbivanja. Sve to je nastalo u renesansi se zaboravlja.Dalmacija je po tuom vladu, pa ne moe razvijati svoju kulturu. Vojna krajinanemauvjeta za razvoj knjievnosti jer je ona sluila jeino kao utvra za obranu od Turaka.Sjeverna Hrvatskaje po vladu Habsburgovaca. Ujednom dijelu knjievnog


26/69

stvaralatvajouvijek dominira barokni stil bogat raznovrsnim figurama. Baroknim stilompisat de iubrovaki pjesnici (Ignjat urevid), ali ikajkavski i slavonski (Antun Kanilid). Sdruge strane, veliku popularnost oivljava jelo Anrije Kaida Mioida "Razgovorugodni naroda slovinskoga" koje je pisano u duhu prosvjetiteljstva. Veliku popularnost

steklo je i jelo Matije Antuna Reljkovida "Satir iliti ivji ovik" u kojem savjetuje

slavonskom seljaku da poradi na svom napretku. S trede strane piu se jela koja slijeeklasine antike knjievne vrste. Velik broj hrvatskih knjievnih jela smatrat de seklasinim antikim oblicima, a u njima de sepojavljivati mnogo mitolokih motiva, tema ilikova.

EPIKAje najvaniji knjievni ro u ovom stoljedu i to ona u stihu koja opjevava razneteme: povijesne,religiozne, aljivo-komine...Najznaajnije epske vrste su:puko prosvjetiteljski ep(Anrija Kaid Mioid "Razgovor ugodni naroda slovinskoga";Matija Antun Reljkovid "Satir iliti ivji ovik")povijesni ep- (Anrija Kaid Mioid "Razgovor ugodni naroda slovinskoga")

religiozni epaljivo-kominiepLIRIKA nije imala veliko znaenje u ovomstoljedu. U Dubrovniku se razvijala prigodna,esto aljiva i zabavna lirika, a u sjevernim ijelovima Hrvatske pie se religiozna lirika.DRAMAje prisutna uglavnom kao prijevod stranih djela. U velikom broju prevode se

Molierova djelapoznati po imenom FRANEZARIJE.Najznaajniji ramski pisac na prijelazu iz 18. u 19. st. je Titu Brezovaki.ANRIJA KAID MIOID-kolovao se u Buimu, no vratio se udomovinu gdje je radio kao profesor filozofije-napisao je va knjievna jela: "Razgovor ugoni naroa slovinskoga" i "Korabljicu" gdje

jeopisao iroku povijest: o poetka svijeta o svojih vremena-no, pravu slavu ipopularnost stekao je djelom "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" u kojem opisuje

istinito, kao ovjek 18. st., povijest junih Slavena i susjenih narodaRAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA

-jeno o najpopularnijih jela hrvatske knjievnosti 18. st.-ved u pregovoru KaidMioid napominje a ne pie za obrazovane, za one koji znaju latinski talijanski, nego zaone koji osim hrvatskog ne poznaju niti jedan drugi jezik -takoer istie a eli na

jenostavan nain opisati povijesne ogaaje-u narou je postao vrlo popularan, itao sei uio napametMATIJA ANTUN RELJKOVID

-hrvatski pjesnik i prosvjetitelj-kao ratni zarobljenik u inozemstvu itao je knjige nafrancuskom i upoznao se i ouevioprosvjetiteljskim idejama-u zarobljenitvu je napisaoi svoje najznaajnije jelo "Satir iliti ivji ovik"SATIR ILITI IVJI OVIK-prosvjetiteljski ep koji opjevava slavonsku zemlju i njezine prirodne ljepote i slavonske

seljake kaozaputene i gospoarski zaostale-velik dio epa posveden je Reljkovidevimsavjetima i poukama slavenskom seljaku kako da poradina svom napretku-"Satir" nudi

Slavoncima niz savjeta za obnovu i razvoj zemlje-u drugom izdanju kao sugovornik Satiru

pojavljuje se Slavonac koji Satira uvjerava da je slavonskiseljak prihvatio njegovu kritiku i

pouku te a se saa obrazuje i prosvjeduje


27/69

TITU BREZOVAKI-roen je u Zagrebu, astuirao u Peti gje je upoznao kazalite-u Peti je zareen, novradase u domovinu i radi kao profesor -pisao je politiko-satirike pjesme, prigonice nalatinskom, njemakom i hrvatskom jeziku-no, poznat je najprije kao komediograf -krozsmijeh Brezovaki povrgava satiri i osuuje sve mane i poroke sa stajalita

ljudskosti,razuma i prosvjedenostiMATIJA GRABANCIJA IJAK-komedija-ranja se ovija u Zagrebu gje se iznenaa pojavljuje Matija grabancijadijak -on je ovjek koji se bori protiv zla, a istoobno posjeuje sposobnosti a pogaaprolosti ibuudnosti, da priziva duhove...-lik koji de ismijati mane i poroke naizglepotene sugraane-mi se smijemo ljudskoj gluposti, praznovjerju, zaostalosti,Matijaevoj lukavosti i spretnosti a sveskrivene grijehe i ljuske mane razotkrije iizvrgne ruglu i poruzi-

klasinodjelo hrvatske komediografije koje se estousporeivalosa ridevim"DundomMarojem", a Matija sa Pometom jer obojica sve konce re u svojim rukama i smiju se

drugimlikovima

13)EUROPSKI ROMANTIZAM, PREDSTAVNICI (ENGLESKI, RUSKI, FRANCUSKI)

Europski knjievni umjetniki pokret, i stilska epoha, koja se javlja krajem 18. I poetkom19. stoljeda. Taa nastaje roman, pripovjeno jelo u kojem se ogaa neto nestvarnoili su krajolici opisani melankolinim tonom. Javlja se u vrijeme Francuske revolucije(1789.), koje potvruje nezaovoljstvo prosvjetiteljstvom i otpor prema racionalizmu.Naglaava se osjedajnost i oivljaji ovjekova unutarnjeg svijeta, iniviualizam tepoistovjedivanje pisca i glavnog junaka u jelu. Romantiari se vradaju priroi izanimajuza egzotine zemlje. Preputaju se mati koja ih ovoi o tajanstvenih i natprironihpojava. Tada se posebno cijeni bajka, a njen je najistaknutiji pisac Hans Christian

Anersen (Bajke ispriane jeci, Nove bajke i prie, Slikovnice bez slika.).Stvara se romantini pesimizam, poznat po nazivom svjetska bol. Mlaidi vresamoubojstva zbog ljubavi; izraavaju potrebu za pronalaska samog sebe, bez ega jeivot besmislen. Javlja se zanimanje za povijest, narone jezike i za narono stvaralatvo.Romantizam se najprije javlja u Njemakoj otku se iri po ostalim europskim zemljama.Glavni su prestavnici u njemakoj knjievnosti: Novalis, Johan Wolfgang Goethe iFririch Schiler; u engleskoj knjievnosti: William Worsworth, S. T. Coleridge, GeorgeGoron Byron, Walter Scott i John Keats; u francuskoj knjievnosti: Alphonse eLamartine, Victor Hugo i Franois-Ren e Chateaubrian; u ruskoj knjievnosti:

Aleksanar Sergejevi Pukin i Mihail Jurjevi Ljermontov; i ameriki prestavnikEdgarAllan Poe.

Engleska knjievnostGeorge Gordon Byron

Pjesnik i ramatiar, autor poeme Putovanje Chilea Harola u kojoj ogoreni pojeinaceli pobjedi o rutva i nadi smisao svojega ivota u putovanjima i borbi za vrijeneljudske ideale. Najistaknutiji pjesnik engleskog romantizma, postao Lor, stjee titulumagistra, putuje u Portugal, panjolsku, Maltu, Grku, Tursku i Albaniju te zbog toga piePutovanje C. Harolda (lirsko epski spjev u 4 pjevanja, CHILDE HAROLD je mladi engleski

aristokrat koji krede na putovanje)


28/69

William Wordsworth

Naahnude i utjehu pronalazi u ljepotama priroe, napisao Lirske Balae o kojih smoradili Sunovrati.

Francuska knjievnost

Alphonse de LamartinePjesnik, pripovjea, povjesniar; istakao se kao politiar u iplomatskoj slubi;napisao Meditacije i Nove Meditacije; teme su opisi krajolika, prolaznost vremena.

Ruska knjievnostAleksanar Sergejevi PukinPjesnik, pripovjea autor romana Evgenij Onjegin; plemidkog porijetla, prognan uRusiju, ita Byronovupoeziju, umire u 37. goini ivota u tekim mukama, ubio ga je uvoboju francuski asnik; ivotno jelo mu je roman u stihovima Evgenij Onjegin i prviputa u literaturi obraio lik suvinog ovjeka.

Evgenij Onjeginroman u stihovima; bogata rima; ritam mazurke, valcera ili ruskihpukih plesova; tragina subina suvinog ovjeka.Mihail Jurjevi LjermontovPjesnik, pripovjea, autor romana Junak naeg oba u kojem glavni junak Peorin jeprototip suvinog ovjeka; prvi psiholoki roman ruske knjievnosti; tragina subinaGrigorija Aleksanrovia Peorina u njegovu lutanju kroz krajeve i ivot.

14)NJEMAKI ROMANTIZAM

Njemaki romantizam nagovijestio je preromantiki pokret Sturm un rang. Unutar

tog pokreta se javljaju Goethe i Schiller. Zatim slijedi faza Weimarske klasike (okretanjeantikim temama) i tek ona olazi narataj istih romantiara.Dva su glavnaprestavnika njemakoga romantizma: Goethe i Schiller.Johan Wolfgang Goethesujeluje u pokretu mlaih genija (razoblje Sturm unrang). Napisao je Torquato Tasso, Rimske elegije, te preveo Hasanaginicu. Napisao je iPatnje mlaog Werthera, epistolarni roman u kojem je prikazana tragina subinanesretno zaljubljenog Werthera sklonog matanju i uivanju u priroi, bez smisla zarazumijevanje rutvenih konvencija i pragmatikih zahtjeva zbiljskog ivota.Friedrich Schillerje zajeno s Goetheom glavni je prestavnik weimarskog klasinograzoblja njemake knjievnosti u kojem pisci nakon Oluje i nagona vradaju

univerzalnosti antike kulture. Napisao je: jevica Orleanska, on Carlos, Spletka i ljubav,Zavjere u Genovi.Posebno se istie najpoznatija rama Sturm un ranga Razbojnici. U toj drami govori obuntovnom pojedincu koji nasiljem eli ostvariti bolji i praveniji svijet, ali na kraju i samuvia a to nije mogude.

15)PREPORODNO RAZDOBLJE

Hrvatski naroni preporo poinje 1813. kaa biskup Maksimilijan Vrhovec pozivasvedenstvo na prikupljanje naronog blaga i traje o 1860. kaa se javlja nova knjievna

generacija sa enoom na elu. oba preporoa je oba borbe za utvrivanjem jezinog


29/69

nacionalnog ientiteta. U to oba tei se za utemeljenjem jenog knjievnog jezika kaoosnovnom potvrdom nacionalnog identiteta. Unutar ovog razdoblja javlja se Ilirski pokret

koji traje o 1830. o 1843. goine. Zapoeo je akcijom mlae hrvatske inteligencije ijije glavni pokreta bila slavenska ieja tj. ujedinjenje svih junoslavenskih naroa koji biimali jenu ravu i jean jezik, azavrio zabranjivanjem ilirskog imena. Ilirski pokret je

imao politiko obiljeje, a glavni ieolog je bio Ljudevit Gaj koji se svojim programomnametnuo za vou. Osnovao je ilirski klub oko kojeg je okupljao istomiljenike studente koji su bili za pokretanje nacionalne akcije. To su bili: Stanko Vraz, Dimitrije

emeter, Ivan Mauranid,Ljuevit Vukotinovid, ragutin Rakovac i Antun Nemid.U Grazu je Gaj dao tiskati svoje djelo: Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja

(1830.) U njemu se zalaeza reformu pravopisa, prelae sistem u kojemde svaki glasimati svoj znak. Uvoi ijakritike znakove.1835. godinaje vana jer iste goine poinju izlaziti i prve novine nahrvatskom jeziku -Novine horvatszke i njihov knjievni prilogDanica Horvatszka, Slavonszka I Dalmatinszkakoja jeujeno i prvi hrvatski knjievni asopis. O 1836. novine mijenjaju ime u

Novine ilirske , a asopis uDanica ilirska. DANICA je bila divovski zbornik ilirskeknjievnosti. U poetku je bilapisana kajkavtinom, no ubrzo je poela uvoiti itokavtinu na kojuposve preli kaa se je oluilo a tokavski postane zajenikimknjievnim jezikom.1836. Vjekoslav Babukid pie prvu ilirsku gramatiku Osnova slovnice slavjanske narjejailirskoga

1838.- poinju se osnivatiilirske itaoniceu Varainu, Zaru,Zagrebu, Karlovcu..., to sunarone itaonice u kojima se uz itanjenovina raspravlja o aktualnim pitanjima.1839. prikazana je prva hrvatska povijesna tragedijaIvan Kukuljevid Sakcinski: Juran iSofija iliti Turci kod Siska. Izvedena je u Sisku 1841.

1842. sukobljavaju se Stanko Vraz i Ljudevit Gaj zbog razliitog poimanja ilirskog pokreta iknjievnosti. Vraz je preporooivljavao ne samo kao omoljubni ved i kao umjetnikipokret. Dolazi o raskola meu ilircima. Stanko Vraz pokrede knjievni asopisKolokojeg zajeno s njim ureuju ragutin Rakovac i Ljuevit Vukotinovid.Tredi asopis ilirske epohe bila jeZora dalmatinska, iji je urenikbio Petar Preraovid ito je bio asopis u almaciji.1843.zabranjeno je ime ilirsko,a mladima zabranjeno bavljenje politikom. Politikikarakter pokreta bio je vie nego oiglean i Be seuplaio prevrata u Hrvatskoj. Gajmijenja naziv novina u Narodne novine. Javnost krivnju za poraz pripisuje Gaju i on se

nakon toga vie nije uspio vratiti na politiku scenu.Ime stranke se mijenja u Narodna

stranka, a izdvaja se skupina preporoitelja koja preuzima voede mjesto. Meu njima seizdvaja Ivan Kukuljevid Sakcinski koji je iste goine oraoprvi politikigovor u Saboruna hrvatskom jeziku.

1847. Hrvatski sabor proglaava hrvatski jezik slubenimjezikom u Hrvatskoj.1848. bune su po itavoj Europi pa tako i u Monarhiji. Ukia se Vojnagranica i kmetstvo,uvoi se naroni jezik u kole. U Zagrebu je 25. 3.orana velika narona skuptina nakojoj je usvojen dokument Zahtijevanja naroa u kojemu se trai ujeinjenje hrvatskihzemalja. Zabana je imenovan Josip Jelaid koji ukia kmetstvo. olazi o bune uMaarskoj, a Hrvatska zbog straha omaarizacije staje na stranu Monarhije.1849. na prijestolje olazi Franjo Josip koji proglaava oktroirani ( nametnuti) ustav-

njime se Monarhija oreuje kao centralistikarava.


30/69

1851. ustav se ukia i car uz pomod ministra Bacha uvoistrahovladuBachovapsolutizam koji traje 10 godina (nema Sabora, nema osobnih sloboda, stroga cenzura,

germanizacija...). Uvoi se njemaki jezik u javnu uporabu. Sljeedih 10 goina zamirepolitiki ivot, u Hrvatsku se ovoe strani inovnici. Umjestomaarizacije, saa sesprovodi germanizacija. U ovom periou jeini asopis jeNeven koji objavljuje

novelistiku i prijevode. Njegov urednik je Mirko Bogovid. Knjievna proukcija u ovomrazdoblju je jako mala. Nakon apsolutizma niu asopisi : Leptir, Slavonac, Nae gore list,Glasonoa, Obzor.

16)PREPORODNO RAZDOBLJE - KNJIEVNE VRSTE

Ovo razoblje je u znaku traenja vlastitog knjievnog ientiteta i vlastitog jezika. Naimpiscima uzori su bili europski romantiari,ante, Shakespeare i Homer, ali zbog specifinepolitike situacije hrvatski se romantizam razvijao posve rukije o europskog.Preporono razoblje hrvatske knjievnosti ponajprije afirmira lirsko pjesnitvo, i to

omoljubno. Bunice i avorije zauzimaju sreinje mjesto u preporonoj lirici (Gaj,Vukotinovid, emeter). Izbuniko-avorijake poezije izvaja se Mihanovideva Hrvatskaomovina kao najznaajnija lirska pjesma preporone lirike.Osim domoljubne lirikenastaje i ljubavna (Stanko Vraz, Ljuevit Vukotinovid, Petar Preraovid) i satirina lirika(Vraz). Epsku knjievnost obiljeili su emeter (Grobniko polje) i Ivan Mauranid (SmrtSmail-age engida). ramsku knjievnost zastupaju emeter, Ivan Kukuljevid Sakcinski,Antun Nemid i r. Preporona knjievnost prestavlja i putopis Matije Mauranida,Antuna Nemida iStanka Vraza.LIRIKA

- ominantna knjievna vrsta u ilirizmu

- osnovna karakteristika ove poezije je domoljublje- zapoinje bunicama i avorijamaBudnica

omoljubna pjesma koja eli pobuiti naroni ponosi osjedaj asne prolosti-Davorija

lirska pjesma omoljubnog saraja koja poziva na slogu i otpor u asu kaa je naropolitiki ili kulturno ugroen. U njoj se slave preci i njihovo junatvo; izraava se prkos iborbenost pa se po tome razlikuje od budnice. Ime je dobila po staroslavenskom bogu

rata Davoru.

Budnice i davorije pripadaju programatskoj poezijijer su iznosile ilirski program

veliajudi jeinstvo Hrvata ,zajenitvo junoslavenskih naroa te sveslavenstvo.- Pisala se i ljubavna poezija, a njene karakteristike su bile naglaen intimni karakter,ljubav prema eni izjenaavala se s ljubavlju prema omoviniEPIKA

- o enoe su se jako malo pisale epske vrste, posebice popularni romani. Smjenomfeualizma u kapitalizam te usponom graanstva, knjige postaju pristupanije. Popularnipostaju romani jer oni stavljaju najmanje zahtjeve u pogledu obrazovanja, a mogu

razonoiti i ponuiti napetu priu.- U Hrvatskoj vlaa Bachov apsolutizam, promjena u rutvenim i politikim prilikamanema o sreine 19. st. i proze gotovo a i nema. itaju se jeino loi romani na

njemakom jeziku. Ko nas se proza pojavljuje kaa se takvi romani pokuavajuzamijeniti s istima, ali na hrvatskom kako bi ti potisnuli njemaku trivijalnu beletristiku.


31/69

- U poetku javlja se veliki interes za novelu i nastaje tzv. hajuko-turska novelistika(ona je shematizirana,sentimentalna, trivijalnapuno otmica, spletki, osveta, dvoboja,izaja, pustolovina ), patetina, iaktina. Teme su joj primjeri iz hrvatske prolostikojima se potie narona svijest i samopouzanje.- Zatim nastaju narativna djela u stihu (tzv. pripovijetke u stihovima)

RomanU poetku je bilo nekoliko pokuaja pisanja romana Antun Nemid: Ues ljuski, Jankoviglin: Ljutovi, ali su oni bili jako loi pa se prvim romanom novije hrvatske knjievnostismatra Poeki ak, Miroslava Kraljevida.Slijede: ragojla Jarnevid : va pira, Ivan Krstitelj Tkalevid : Severillaprvi povijesni

roman, Bla Lorkovid : Ispovijest najzanimljiviji, epistolarni roman. Smatra se najboljimromanom prije enoe.putopisi

Pisali su ih mnogi pisci, a najbolji su: Matija Mauranid: Pogle u Bosnu, Antun Nemid:Putositnice. Nemid se povoi za moelom putopisa u europskoj knjievnosti i uputopis

ubacuje svoje vlastite osjedaje pri susretu s novim sreinama.Opisao je svoj put poNjemakoj, Hrvatskoj i Italiji.DRAMA

- U Zagrebu je railo njemako kazalite, a hrvatski pisci su htjeliomoguditi i hrvatskekazaline prestave. ramski pokuaji nisusasvim originalnito su prijevodi ili prerade.

17)ENOINO OBA

Ovo se knjievno razoblje naziva jo i prerealizam jer najavljuje realizam, a u njemu sejavljaju elementi romantiarskog i realistikog stila. Sreinom 19. stoljeda vedinu

zapanoeuropskih knjievnosti zahvadarealizam. Zbog politikih prilika u Hrvatskoj tonije bilo mogude.Ekonomska kriza i maarizacija spreavale su knjievno stvaralatvo.Jedina jaka linost bio je August enoa koji je stvorio hrvatski roman,reformiraokazalite,pomagao itaonice, asopise, stvorio jezik pa se itavo ovorazdoblje i naziva ponjemu enoino oba.Ovo razoblje zapoinje1865. kaa enoa u asopisu Glasonoaobjavljuje programski napis Naa knjievnostu kojem iznosi svoje misli o knjievnosti.Analizirao je knjievno stanje u Hrvatskoj i rekaokako nam knjiga ne djeluje na socijalniivot kako bi trebalo. On je shvadao kako je rutvena pologa u Hrvatskoj nezrela zarealistiki roman te je spojio realizam i romantizam u svojim jelima.Socijalna pitanja sugurnuta u drugi plan, a na prvom mjestu bilo je stvaranjejezika te buenje narone

svijesti upoznavanjem prolostikroz povijesne romane i ruge knjievne vrste slinetematike. U prvom mu je planu bilo da knjievnost mora oraavati naroni uh i sluitiprosvjedivanju i osvjedivanju naroa. Tu ilirsku koncepciju knjievnosti enoa jemodernizirao i obogatio socijalnom komponentom. On je traio realistike teme koje jeobraivao na romantiarskinain truedi se pobuiti nacionalnu svijest. Za razliku oiliraca njemu nije dovoljna socijalna i nacionalna zaada - djela moraju imati i svojuumjetniku vrijenost. Svoj program enoa je realizirao u vlastitim jelima ipostaouzorom ostalim piscima. Oformio je i jezino-stilski kanon. Opredijelio se za standardnitokavskiknjievni jezik. On je jezina postignudajezikoslovaca primjenjivao u svomknjievnom jelu, tako je stvorio graski tokavski jezinistanar. Ubacio je i rijei iz

govora zagrebakih graana. Zbognjegovog truda da afirmira novi jezik likovi mu nisugovorno karakterizirani to je velika mana njegovih jela. Ubrzo je itateljstvopoelo


32/69

prihvadati ovakav nain govora, enoin jezik je postaosvakodnevni govor i stvoren jenovotokavski stanarni jezik.U razdoblju protorealizma afirmira se roman u hrvatskojknjievnosti.Njegovom smrdu1881. zavrava enoino oba.Najvaniji je njegov ra na pripovijestima i romanima. On je stvorio roman kao anr, astvorio je i itateljsku publiku kojoj je roman postao omiljenim tivom. Romane mu

ijelimo na povijesne i na romane s graom iz suvremenog ivota.POVIJESNI ROMANI

enoa je tvorac povijesnog romana, a i njegov najbolji prestavnik. Uzori su mu bili SirWalter Scott i Victor Hugo, ali je njihov tip romana prilagoio specifinim hrvatskimprilikama i omadoj knjievnoj traiciji. To su: Zlatarovo Zlato; uvaj se senjske ruke;Seljaka buna; iogenes, Kletva (nezavrena, enoa je umro piudi ju, azavrio ju je JosipEugen Tomid)ROMANI S GRAOM IZ SUVREMENOG IVOTATo su tekstovi koji se temelje na ivotnom iskustvu i koji aju ojamistinskog ivota;enoa je panju usmjerio na grau izsuvremenog ivota, konkretne socijalne i etike

probleme, iezavanje plemidkih obitelji, onos sela i graa,malograantinu,propaanje intelektualaca, rasipanje seljakihzadruga nakon ukidanja plemstva itd. I unjima su ved viljivekarakteristike realizma. Uzor mu je bio Gogolj i njegov socijalniroman. Djela su: Mladi gospodin, Vladimir, Branka, Prosjak luka

PRIPOVIJESTI

Sline su ovakvim romanima samo su krade. Tosu : Turopoljski top, Lovro, Karanfil spjesnikova groba, Kanarineva ljubovca, Barun Ivica, Lijepa Anka, o tri puta bog pomaeitd.

POEZIJA

Pjesmeje poeo pisati rano.I tematika njegovih pjesama je uglavnom povijesna i u njima

on iznosi politike,rutvene i prosvjetne tenje svog vremena. Njegove pjesmepripadajuprogramatskoj lirici. On je iznosio program Strossmayerove Narodne stranke ( Budi svoj!,

Na Ozlju gradu,Hrvatska pjesma)

POVJESTICE

Epske pjesme pripovjednog oblika. Tematika im je uzeta iz hrvatske povijesti ili narodne

tradicije koja odgovara prilikama sedamdesetih godina 19. st. U njima enoaveliahrvatsku borbu za nezavisnost, hrvatske seljake i njihov otpor protiv feualaca, istiemane seljaka ( praznovjerje,pohlepa, odnos snahe i svekrve i sl.) i ukazuje na probleme

naeg naroa. U usporedbi s lirskom poezijom , one su zanimljiviji io enoina pjesnikogstvaralatva.

To su : Propast Venecije; Kugina kuda; Kameni svatovi; Zmijska kraljica; Smrt PetraSvaida; Fratarska oporuka; Prokleta klijet...ZAGREBULJE

feljtoni iz suvremenog ivota Zagreba.LJUBICA

njegova jedina komedija; elementi realizma.

18)EUROPSKI REALIZAM

Realizam (lat. realis - stvaran ), olazi u va znaenja: kao metoa stvaranja, u svim

knjievnim razobljima te kao knjievno razoblje. Traje o 1830. o 1870., a nastaje kao


33/69

reakcija na prethoni knjievni pravac romantizam, jer se bavi svakonevnom stvarnodui svim rutvenim slojevima, a ne osjedajima i preokupacijama preosjetljivog pojeinca.U rutvenom pogleu graanska klasa je voedi faktor, stekla je kapital i rutvenumod; ranika je klasa takoer ojaala pa se osjedaju klasne suprotnosti. ogaa seprocvat prirodnih znanosti: Charles Darwin - o porijeklu i razvoju ivotinjskih vrsta i

ovjeka; ogaaju se i tehnika otkrida: parni stroj, parobro, eljeznica, telegrafominiraju prozne knjievne vrste: novela i roman.Pisci se slue analitikom metoom u prikazivanju stvarnosti : znanstvenim, sociolokim,psiholokim i povijesnim istraivanjima. Socijalni problemi su osnovica za razvoj teme ilikova. U realizmu socijalna pozaina oreuje karaktere. Junaci ele mijenjati rutveneodnose i imaju kritiki onos prema stvarnosti.Osobine realizma:

- pisci prikazuju tipine likove u tipinim sreinama- jezik likova je iniviualan, iz sreine kojoj pripaaju (ijalekt, rutveni slojevi)- detaljni opisi

- er formaPredstavnici:

Honore de Balzac(1799.-1850.)

prijelaz romantizma u realizam - utemeljitelj tzv. kriticnog realizma prikaz cjelokupnog

francuskog rutva ("priroopis rutva")"Ljudska komedija" (92 romana od 100) - "OtacGoriot", 1834.

Gustave Flaubert(1821.-1880.)

"Gospoda Bovary" - tema: nesretan brak i ivot u provincijiNikolaj V. Gogolj(1809.-1852.)

a) pripovijetke - "Taras Buljba", "Kabanica"

b) komedije - "Revizor", "eniba"c) roman "Mrtve ue" - kritikirealizam"Kabanica", 1835. - anegdotalna novela

Ivan S. Turgenjev(1818.-1883.)

"Lovevi zapisi", 1852. ("uma i stepa")"Oevi i jeca" - tema: sukob generacijaFjodor M. Dostojevski(1821.-1881.)

romani: "Bijedni ljudi", "Zapisi iz mrtvog doma", "Idiot","Brada Karamazovi", "Zloin ikazna", 1866.

Lav N. Tolstoj(1828.-1910.)

romani: "Rat i mir", "Uskrsnude", "Ana Karenjina",

pitanja za maturu iz hrvatskog.docx

Documents