pitanja iz komunikologije
DESCRIPTION
Pitanja za ispit iz komunikologijeTRANSCRIPT
Pitanja iz komunikologije
1. Što je komunikologija?
Znanost o mogucim putovima komuniciranja ljudi.
Komunikologija je društvena nauka ciji su predmet izucavanja, u najširem smislu, poruke
koje ljudi upucuju jedni drugima. Proucava granice i mogucnosti humane komunikacije
razumnih bica.
Komunikologija proucava:
a) Procese interakcijskog komuniciranja
b) Strategiju dominacije i vlastodrštva
c) Dijalektiku rijeci i moci
d) Procese sporazumijevanja živih bica
e) Interkulturno i medunarodno komuniciranje
f) Kulturne prepreke
g) Paneuropsku perspektivu medija
2. Obrazložite povijesne etape u razvoju komuniciranja?
Komuniciranje u prvobitnoj zajednici (spacijalna komunikacija, perceptivna komunikacija, geste)
Sustavi javnog komuniciranja u robovlasništvu i feudalizmu (abecedni sustav, prve novine, pisarnice, Verbalno komuniciranje dominira u manjim
društvenim jedinicama, pismena komunikacija u javnim odnosima)
Sustavi javnog komuniciranja u kapitalizmu (vizualna graficka komunikacija, masovno komuniciranje novinama, stvaranje javnog
mnijenja)
Sustavi javnog komuniciranja u totalitarnim režimima (zatvoreni sustav javnog informiranja, vladajuca klasa kontrolira sve izvore informacija)
Sustavi javnog komuniciranja u pluralistickoj demokraciji (razvoj konfliktnog sustava tzv. pluralistickog komuniciranja, sustav aktivnog komuniciranja
svih gradana)
3. Obrazložite temeljne karakteristike prve, druge i trece informacijske revolucije?
prva informacijska revolucija – spacijalna komunikacija (rad, govor); perceptivna
komunikacija
druga informacijska revolucija – u doba neolita kad je covjek poceo transformirati crtež
pod utjecajem verbalnog komuniciranja u sustav piktograma. Kasnije se javljaju i hijeroglifi –
prvi put u podrucju vizualne komunikacije omogucuju pojavu tzv. Gramatike kao sustava
kodiranja i dekodiranja poruka
treca informacijska revolucija – usvajanje pisma kao grafickog sustava za konzerviranje i
prijenos poruka
4. Navedite i obrazložite pet temeljnih komunikoloških zakonitosti?
KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = A
Moguce je da input bude posve izjednacen output-u. I to je idealna formula u prijemu
odaslanih informacija, jer se izmedu input-a i output-a uspostavlja stanje ravnoteže koje je
izraženo jednadžbom A = A
KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = +A
Moguce je da output premaši kolicinom i kvalitetom informacijske jedinice input-a, što se
izražava formulom A = +A
KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = -A
Treca mogucnost u realizaciji komunikacijskog akta je da output oznacava samo parcijalno
slaganje s input-om, što se može izraziti formulom A = -A
KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = 0
Izmedu input-a i output-a takoder može postojati i tzv. nulta opcija. Naime, informacijska
kolicina output-a može u recipijenta rezultirati nulom, što se izražava formulom A = 0
KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = non A
Konacno, kao posljednja mogucnost odnosa input-a i output-a su tzv. negativne relacije u
smislu poništavanja informacijskog toka. Taj se odnos može izraziti formulom: A = non A
5. Navedite karakteristike komuniciranja u prvobitnoj zajednici?
prije dva milijuna godina covjek je ovladao komunikacijom – spacijalna komunikacija (rad,
govor)
prijelaz s perceptivne komunikacije na znakovnu, predodžbenu komunikaciju.
u prvobitnoj zajednici zapoceo je proces druge informacijsko-komunikacijske revolucije koja
je ostvarila graficki sustav bilježenja i prijenosa poruka.
6. Koje su karakteristike komuniciranja u robovlasništvu i feudalizmu?
Fenicani stvaraju pismo na bazi principa jedan glas jedan znak (abecedni sustav)
Rim razvija specijaliziranu izvjestiteljsku službu Cursus publicus.
u antici dolazi do zasnivanja prvih novina
razvijanje pisarnica (skriptorija)
retorika razvija neposredno verbalno komuniciranje
sadržaj komuniciranja je uglavnom predstavljao koncentriranu volju vladajuce klase
7. Koje su osnovne karakteristike komuniciranja u kapitalizmu?
1440. Gutenberg – vizualna graficka komunikacija postaje dominantna
rada se suvremeni sustav masovnog komuniciranja putem novina i novinskih agencija. (prve
tjedne novine u Firenci)
Pobjedom buržoaske revolucije dolazi do stvaranja javnog mnijenja na temelju široke
interakcije raznih stranaka = usuglašavanje stavova vladajucih slojeva = vertikalna
komunikacija
8. Obrazložite komunikološki pojam „što je informacija“?
Informacija = organizacija.
Informacija je spoznaja. Ona je nacin kako covjek gleda, doživljava i utjece na svijet izvan
sebe. Ona je obavijest, izvještaj, podatak, spoznaja.
Informacija je sadržaj komuniciranja, ona je smisao komuniciranja.
10. Obrazložite komunikološki pojam „što je komunikacija“?
Komunikacija = komunikator – poruka (konsenzualna validnost) - utjecaj – komunikacijski
partner – mogucnost prihvacanja predloženih stavova i obrazaca ponašanja (interes –
nagrada/kazna).
komuniciranje je proces opce razmjene informacija izmedu ljudi; to je proces meduljudske
aktivnosti u kojem su moguce tri varijante prijema poruke: pozitivno-potkrepljujuca,
negativno-potkrepljujuca i neutralna.
11. Obrazložite komunikološki pojam „što je medij“?
Medij se nalazi u funkciji ukupnog covjekovog stvaralaštva; medij zbiljski uvijek postoji u
procesu komuniciranja i nikako drukcije, ali kad ga se posebno izucava, moguce ga je tretirati
kao poseban fenomen.
Mediji su covjekovi produžeci jer pomocu medija covjek se multiplicira u prostoru i vremenu.
Pojam medija se zato ne smije tretirati izolirano od ljudskih poruka.
medij je samo razvijeni društveni covjek za razliku od prirodnog covjeka sa skucenim
komunikacijskim kanalima.
12. Obrazložite što su komunikanti u procesu komunikativnog sporazumijevanja?
U suvremenom društvu svi su ljudi i komunikatori i recipijenti, jednom oni predaju
informacije i svoje prijedloge, a drugi puta slušaju, promišljaju i kritiziraju tude informacije.
kako je u masovnom komuniciranju svaki gradanin i komunikator (novinar) i recipijent,
potrebno je da se u novinarskom smislu obrazuju svi ljudi.
opce karakteristike komunikatora, odnosno opca pravila komuniciranja iznesena su u
Kodeksu nacela profesionalne novinarske etike.
13. Obrazložite i graficki prikažite temeljnu strukturu komunikologije kao znanosti o
komuniciranju ?
komunikologija treba stvaralacki osmisliti i povezati u jedan komunikacijski lanac sve
podsustave: snažne elektronicke medije, psiho-strukturu covjeka i humanisticke ideale
covjecanstva, tj. ona treba postati logikom i retorikom novog dolazeceg svijeta i života koji je
pun izazova na koje valja dati konstruktivne odgovore.
opca ili sistemska komunikologija je generalna znanost što proucava znakove optimalizacije i
optimiranja ljudskog komuniciranja putem suvremenih medija.
14. Što je etologija?
Klasicno usporedno ispitivanje ponašanja ("etologija") se prije svega bavi pitanjem kako se
nešto dogada: dakle, mehanizmima koji upravljaju ponašanjem (usporedi s ovim teoriju
instinkta) što znaci procjenom uzroka ponašanja.
poredbeno i interdisciplinarno proucavanje živih bica, covjeka i životinja (razvio ju je Konrad
Lorenz)
etologija komuniciranja istražuje filogenetski programirane mehanizme ponašanja i
komuniciranja, genetske predispozicije ljudske dominacije i agresivnost.
15. Objasnite pojam etologije komuniciranja ?
Etološkim pristupom komuniciranju razotkrivaju nam se spoznaje o filogenetskim
programiranim mehanizmima ponašanja i komuniciranja, o genetskim predispozicijama
covjekove dominantnosti i agresivnosti, o njegovim misticnim temeljima i nagonu za
ubijanjem koji se pokazuje u današnjim ratovima.
Komuniciranje se može odrediti kao akcija organizma kojom on utjece na ponašanje drugog
organizma tako da promjena ima adaptivnu vrijednost za pošiljatelja ili za primatelja.
Nova paradigma temelji se na pretpostavci da je komuniciranje oblik strateške interakcije koja
sadrži dva proturjecna procesa: proces približavanja (konjunkciju) i proces udaljavanja
(disjunkciju)
16. Što je komunikativna motivacija i akcijska spremnost?
etolozi tvrde da je motivacija, kao unutarnje stanje životinje, nešto trajno, ili nešto što je
nadredeno spremnosti životinje za akciju. Spremnost za djelovanje bi oznacavala spremnost
za neku konkretnu akciju ili za njen dio.
spremnost je uvjetovana i adaptacijom receptora, odnosno zamorenošcu organizma.
17. Obrazložite pojmovno što znaci „integracijska moc jezika“?
U procesu komunikacijskog djelovanja, tradicionalni teoreticari razlikuju tri dimenzije
jezicnih znakova:
semanticku dimenziju koja proucava odnos izmedu jezicnih znakova i izvan-jezicnih
predmeta
sintakticku dimenziju koja proucava medusobni odnos znakova
pragmaticku dimenziju koja uspostavlja odnos izmedu znaka i njegova korisnika.
Razvojem simbolickih sistema šire se i mogucnosti društva. Evolucijom simbolickih sistema,
komuniciranje postaje intenzivnije i specijalizirano.
18. Obrazložite što je modeliranje procesa komuniciranja i navedite karakteristike
osnovnih modela komuniciranja?
Modeli – oblici videnja odredenih procesa i pojava, koriste se radi uocavanja strukturalnih
karakteristika i odnosa izmedu pojedinih dijelova
Zadatak modela procesa javnog komuniciranja je povezivanje podsustava (komunikanti,
informacije, mediji i komunikativni postupci)
SCHRAMMOV MODEL
- Proces komuniciranja je jednosmjeran(komunikator je aktivan a recipijent pasivan)
- oblikuje stavove i ponašanja
- naglašena važnost organizacije (inf. se tako kodiraju da dopiru do konzumenta u
namjeri da kod njih razvijaju programirano ponašanje i uvjerenje)
MODEL UMBERTA ECA
- semanticko shvacanje komunikacijskog procesa
- bavio se sistemima kodiranja i dekodiranja važnim za prijenos i razumijevanje poruke
- preciznije tumaci proces javnog komuniciranja
- nije uspio prikazati dvosmjerno komuniciranje
- uveo pojam “semantickog šuma”
KOSZYK-PRUYSOV MODEL
- Uocili su da isti model može vrijediti za interpersonalno (bogatije, svestranije,
feedback) i masovno komuniciranje (siromašnije, posredno, bez feedback-a)
- Problem interpretacije i razumijevanja
- Model prikazuje proces difuzije poruka, bez interiorizacije
- Uocavaju problem aktiviranja primaoca
CHAFFOV MODEL
- K. = proces izmjene misli izmedu najmanje dvije osobe
- Spoznaje se radaju iz interakcija najmanje dvije osobe
- 3 tipa odnosa:
a) Kad se obje osobe koje komuniciraju spoznajno pokrivaju
b) Kad jedna osoba misli da su njeni stavovi jednaki stavovima druge osobe, ali nije potpuno
sigurna (djelomicno podudaranje) ili sukladnost
c) Kad osoba tocno zna jeli ocjena stanja druge osobe identicna njenom vlastitom stanju
19. Obrazložite karakteristike komunikativnog modela France Vrega?
Polazi od sistemske teorije
Vreg razlikuje komunikacijske sustave:
Tradicionalni komunikacijski sustav
Prijelazni sustav
Proizvodni sustav
Suvremeni komunikacijski sustav
Nerazvijena društva : skromna sadržajno-simbolicka struktura priopcavanja, redundancija,
slabo adaptabilni, primjenjuju obrambeni mehanizam
Najvažnije karakteristike komunikacijskog sustava:
a) otvorenost komunikacijskog sustava,
b) dvosmjernost,
c) selektivnost (tko ce biti filter?),
d) negativna entropicnost,
e) komunikacijska napetost (pluralisticko traganje za širim informacijama);
f) komunikacijski policentrizam;
g) integracijska funkcija.
20. Obrazložite vrste i oblike »interkulturalnog suocavanja« ?
medunarodno komuniciranje odnosi se na komuniciranje masovnih medija u jednoj državi i medu državama.
globalno komuniciranje:
a) prijenos informacija, podataka, mnijenja i vrijednosti koje priopcavaju institucije, mediji i
vlade preko granice;
b) tehnologiju tog prijenosa;
c) rezultate prijenosa.
interkulturalno komuniciranje odnosi se na interakciju licem u lice, dakle na interpersonalno komuniciranje medu ljudima
razlicitih kultura.
transkulturalno komuniciranje komuniciranje preko državnih granica, dakle komuniciranje medu pripadnicima razlicitih
kultura pomocu pisama, telefona, masovnih medija, interneta i slicno.
21. Što je interakcijsko biokomuniciranje?
biokomuniciranje pretpostavlja da se bioporuke prenose preko osjetilnih receptora, koji
podražaje okoline pretvaraju u signale, što putuju prema višim živcanim sustavima i
središtima. Fenomen biokomuniciranja možemo shvatiti kao izvor novih spoznaja, kao proces
prilagodavanja okolini i kao sredstvo ucenja.
interakcijsko biokomuniciranje je intencionalno (ciljno) opcenje (posredovanje informacija,
prijetnji, spolnih poziva) komunikacijskom partneru koji se ravnopravno odaziva na
bioporuku (reciprocnost).
22. Što je multimodalno sporazumijevanje?
to je komuniciranje ne samo govorom vec svim ostalim komunikacijskim oblicima koje
covjek cesto podcjenjuje.
Covjek je razvio kulturu raznih oblika komunikacija: vizualne, akusticne, taktilne, kemijske,
ritmicke.
Sve govorne komunikacije su vezane uz negovorne komunikacije. Nijemi govor lica, kretnje
ruku ili pokreti tijela, dodirivanje tijela, okusi i mirisi nisu samo prateca sredstva svakodnevne
komunikacije medu ljudima nego su elementi interpersonalnih procesa, a i samostalno
izražajno sredstvo.
23. Skicirajte graficki i obrazložite multidisciplinarnu – holisticku komunikativnu
paradigmu?
moramo znati sve (cjeloviti pristup); malo znati od svake znanosti.
sve stvari u svemiru su povezane, jedna stvar ne može opstati bez druge i svaka utjece na
drugu
24. Što je interkulturalna komunikacija?
Oblik „susretanja“ kultura s razlicitom povijesnom i kulturnom tradicijom, s razlicitim
oblicima civilizacija i stupnjevima socioekonomske i tehnološke razvijenosti.
Ono rada razlicite oblike interakcije i nije samo kompetitivno, nekonfliktno suocavanje
kultura i kulturnih identiteta. Ono samo u rijetkim slucajevima sadrži elemente racionalne
komunikacijske interakcije dvaju komunikacijsko kompetentnih partnera koji se pokušavaju
sporazumjeti.
Interkulturalno komuniciranje je zato oblik strateške interakcije koji sadrži dva proturjecna
procesa: proces približavanja (konjunkciju) dviju kultura i proces udaljavanja (disjunkciju)
kultura, odnosno ocuvanja identiteta, interesa i moci.
25. Obrazložite strategiju komunikativne dominacije i vlastodrštva ?
U komunikacijskoj interakciji prevladavaju elementi strateške interakcije (sadrži elemente
agresivnog uvjeravanja, imperativnog naredivanja itd. što može izazvati strah kod primatelja)
u kojoj se suocavaju osobni, grupni, politicki i nacionalni interesi = uspostavlja se odnos
odmjeravanja moci
Dominacija je društveni odnos koji je uspostavljen izmedu pojedinaca, skupina i društvenih
zajednica. Ono oznacava odnose nadredenosti i podredenosti, nadmoc nad partnerom u
dijalogu, nadmoc u skupini, nadmoc interesne skupine, stranke ili vladajuce klase. Dominacija
je uzurpiranje vlasti od strane jednog dijela društva i otudivanje vlasti od drugih dijelova
društva.
26. Obrazložite trijadni odnos: ETOS – PATOS – LOGOS ?
Komunikacijsko je djelovanje složeni, kontinuirani komunikacijski proces u kojem
komunikator pokušava utjecati na komunikacijskog partnera kako bi ovaj prihvatio
predložene stavove obrasce ponašanja. Ako primatelj prihvati uvjeravacku poruku to cini zato
što u novim stavovima i ponašanju vidi mogucnost realizacije svojih potreba i interesa.
Pošiljatelj oblikuje poruku tako da bi primatelj vjerovao kako ona ima društveno prihvaceni
znacaj, što znaci da ona sadrži 'konsenzualnu validnost' (odobrenje skupine, stranke ili
društva).
Vec je Aristotel naglašavao da je smisao retorickog uvjeravanja u tome da utjece na usvajanje
odluka . Zato govornik mora ne samo pokušavati da u svom govoru prikaže svoje argumente
na nacin na koji bi oni bili vrijedni povjerenja nego mora i svoj vlastiti znacaj prikazati kao
ispravan. Za Aristotela je bitan koncept vjerovanja (etos). On je u samom diskurzu i donosi
uvid u znacaj govornika, u njegov integritet i dobru volju. Drugi oblici dokaza su emocionalni
poziv (patos) i sam govor (logos). Samo je tako moguce dokazati istinu ili pojavnu istinu.
27. Što je komunikativna homoekstaza?
HOMEOSTAZA je stabilnost organizma koju osiguravaju fiziološki procesi.
Održava sve tjelesne funkcije u ravnoteži tako da djeluju optimalno i harmonicno.
Postignutom ravnotežom, u društvenom sustavu uspostavljaju se trajni, harmonicni uzorci
koji održavaju stabilnost sistema. Devijacije i napetosti, inovacije i novi društveni zakreti
iskljuceni su iz sistema jer narušavaju tu ravnotežu.
Socijalni sustav mora biti sposoban ocuvati uzajamnu uskladenost djelovanja svih dijelova
sustava i ravnotežu citavog sustava. Svi dijelovi sustava su funkcionalno sastavljena i
uravnotežena cjelina. Sustav je u ravnoteži ako su suprotne varijable uravnotežene. Ravnoteža
može biti staticka i nepromjenljiva, a može održati dinamicku ravnotežu.
Pomanjkanje ili prekoracenje input-a (odnosno output-a) znaci nestabilnost za sustav i
proizvodi vanjski pritisak (stres) što uzrokuje unutarnju napetost sustava.
28. Obrazložite pojam „dijalektika rijeci i moci“ (komunikativni aspekt) ?
Otac retorike Empedoklo je polarnost u dijalogu shvacao u mitološkom kontekstu dvaju
božanstva: Erosa (boga ljubavi) i Eris (boginje prepirke). Konfliktnost dijaloških situacija su
vec istaki anticki filozofi. Parmenid je držao da sva priroda postoji samo kao retorika i
eristika, samo kao dijalektika rijeci i i pojmova.
Medusobno je komuniciranje suocavanje, odmjeravanje moci, borba rijeci, polemicko
sukobljavanje dviju autonomnih licnosti u kojem svaka želi dokazati svoju misaonu pa cak i
fizicku superiornost. Medusobno komuniciranje je dakle kompleksan, kontinuirani
interakcijski proces uvjeravanja sugovornika u kojem pošiljatelj (manifestno ili latentno)
upotrebljava i elemente strateške interakcije (duhovne prinude i represije). Pošiljatelj
pokušava utjecati na komunikacijskog partnera da bi prihvatio predložene stavove i uzorke
ponašanje.
29. Što je simbolicki posredovana komunikacijska interakcija?
Zvuk pokret i znak dobivaju znacenje kada njihova upotreba uspostavlja zaista zajedništvo
akcije. Svako živo bice svojim djelovanjem u stvarnom svijetu razvija odnos prema objektima
i okolini . Doživljava predmete i živa bica kao stvarnost. Kada djeluje na okolinu rašclanjuje
je na djelice znacenja. To je proces simbolizacije u kojemu, po Meadu, stvaramo za živo bice
još neostvarene objekte. Kada živo bice djelic svoje okoline oznaci kao 'stablo' i na taj nacin
ga izuzme iz totaliteta okoline, pocinje uvidati kako i druga živa bica djeluju glede
spomenutog objekta ili živog bica. Tek unutar tog konteksta može utvrditi njihovu funkciju, a
na osnovi iskustava dodijeliti im znacenje cime oni postaju simboli.
Tjelesni rad u covjeku razvija odnos prema predmetima i uopce odnos prema okolini. Covjek
ne samo da kontrolira okolinu nego je i stvara. Geneza licnosti je neodvojivo povezana s
procesima mišljenja, refleksivnom sviješcu, (raz)umom, jezikom i komuniciranjem u
interakciji sa okolinom. Nju nije moguce objasniti samo u svijetlu simbolickog
interakcionizma i filozofije komuniciranja. Mead je dapace upozoravao na tjelesne dimenzije
covjekova djelovanja, na motoricke, mimicke i glasovne izricaje organizma. Tako se približio
tumacenju identiteta licnosti koju je kasnije razvila antropologija.
Za komunikološku teoriju to znaci da su oblici neverbalne komunikacije sastavni
kompleksnog spleta komunikacijskog procesa i da komuniciranje nije moguce svesti na
izmjenjivanje samo verbalnih simbola.
30. Što je interkulturalno komunikacijsko suocavanje?
Elementi kulture su osobna i grupna identifikacija s tijelom i gestama, jezik, socijalni odnosi,
religija, filozofija, vrijednosti, hrana, nacini rekreacije i školovanja, zdravstvo, komunikacijski
sustavi, rad i nacini upravljanja, transport, politicki i gospodarski sustavi. Postoje razliciti
principi proucavanja komuniciranja i kulture, medu njima medunarodni, globalni ,
raznokulturni i interkulturalni. Interkulturalno komuniciranje se obicno odnosi na interakciju
licem u lice, dakle na interpersonalno komuniciranje medu ljudima razlicitih kultura.
Komunikologija je interkulturalno komuniciranje definirala kao oblik 'susretanja' kultura s
razlicitom povijesnom kulturnom i povijesnom tradicijom, s razlicitim oblicima civilizacije i
stupnjevima socioekonomske i tehnološke razvijenosti. Razvijena je teorija o 'suocavanju', o
'sudaru' dviju kultura, dviju licnosti.
Interkulturalno komuniciranje rada razlicite oblike interakcije i nije samo kompetitivno,
nekonfliktno suocavanje kultura i kulturnih identiteta. Interkulturalni konflikt krije u sebi
korijene proturjecnih interesa koje nije moguce razriješiti idealnim modelom trijadickog
procesa transkulturne medijacije. U interkulturalnom komuniciranju prevladavaju elementi
strateškog djelovanja u kojemu se suocavaju osobni, grupni i nacionalni interesi.
Komunikacijska situacija rada odnos odmjeravanja moci (politicke, ekonomske, tehnološke i
dr.) i cuva dominantnost.
Interkulturalno komuniciranje je zato oblik strateške interakcije koji sadrži dva proturjecna
procesa : proces približavanja (konjunkciju) dviju kultura i proces udaljavanja (disjunkciju)
kultura, odnosno ocuvanja identiteta, interesa i moci.
31. Komunikologija i tajanstveni svijet sporazumijevanja!
Covjek komunicira usmjereno, svjesno za razliku od životinja. Covjek se sporazumijeva
simbolima, a životinje se sporazumijevaju znakovima koje imaju signalne funkcije.
Prirodni znakovi: na primjer dim= znak za požar
Umjetni znakovi: zeleno i crveno na semaforu
Signalni znakovi: ako neposredno utjecu na ponašanje svih živih bica
Simbolicki znakovi: budi odredene asocijacije, zamjenjuje (nešto?)
32. Što je poruka?
33. Što je tehnologija posredovanja „poruka“ ?
34. Što je poruka kemijskim signalima?
Komuniciranje pomocu kemijskih signala je u evoluciji životinja svakako prvi uspješan
pokušaj sporazumijevanja medu pojedinim živim bicima iste vrste. Bioporuke se prenose
putem osjetilnih receptora. Oni se nalaze u nosu, ušima, na jeziku, ocima. Takva
komunikacija postoji vec kod algi, a kod kukaca je složnija, a svoj vrhunac dostiže kod
sisavaca. Najmanje kolicine mirisnih tvari dovoljne su da izazovu reakciju partnera.
Biokomunikacija pomocu kemijskih signala ima još neke karakteristike: kemijski osjetilni
organi su izuzetno osjetljivi; osjetilnu stanicu može nadražiti cak i sama mirisna molekula.
Životinje izlucuju razlicite spolne mirise, oznacavaju put dolaska kuci (pcele), oznacavaju
prave staze (mravi); psi, divokoze i dr. kralježnjaci oznacavaju teritorij posebnim mirisima;
pojedine životinje odašilju bioporuke zbog opasnosti.
Mirisne receptore klasificiramo na temelju karakteristicnih osobina: postoje receptori za
mirise trava, za jestive plodove, za miris mesa; postoje feromonski receptori koje nadražuje
samo ograniceni mirisni spektar s visokom kemijskom razlikovnosti, gdje spadaju i tvari za
spolno nadraživanje. To ukazuje na raznolikost funkcija kemijskih signala u životinjskom
svijetu.
35. Obrazložite što je poruka mehanickim signalima?
Poruka mehanickim signalima podrazumijeva taktilno i vibracijsko komuniciranje.
Medu oblicima komuniciranja koji su znanstveno najmanje istraženi je taktilno
komuniciranje. Ono je elementarna potreba covjeka, zato ima psihološke i terapijske efekte. U
grupnim odnosima taktilno je komuniciranje je sredstvo postizanja fiziološke i psihološke
stabilnosti i homogenizacije grupe. To je temeljni oblik komuniciranja buduci da je koža
najveci osjetilni organ na i ima najviše receptorskih nervnih koncica. Dodir je najucestaliji
oblik taktilnog komuniciranja i može imati razlicita znacenja.
Taktilno komuniciranje ne cine samo dodiri nego i ritmicne vibracije putem vode ili zraka.
Kod nekih životinja razvijeni su vibracijski signali koji omogucavaju sporazumijevanje ,
identifikaciju, spolne ponude, upozorenja na opasnost, dominantnost i agresivnost.
Informacijski faktor vibracije je frekvencija. Razlika izmedu vibracije i zvuka jest u tome što
je vibracija namijenjena komunikaciju na blizinu zvuk na daljinu.
36. Što su poruke akusticnim i vizualnim signalima?
Sporazumijevanje pomocu zvucnih signala postoji i kod sisavaca i kod kukaca, te zahtijevaju
malo energije. Radijus djelovanja takvih signala u vecini prilika nadilazi doseg kemijskih i
optickih signala. Prednost zvucne komunikacije je i u prilagodljivosti znakova koji se koriste
za sporazumijevanje. Za razliku od kemijskog komuniciranja, u zvucnom samo jedan organ
proizvodi brojne signale. Akusticni signali imaju slijedece funkcije: pošiljatelj poruke se
identificira kao clan odredene skupine, kao vlasnik teritorija, kao mužjak koji je spreman za
parenje i kao konkurent. Signal lokalizira mjesto odakle je poslana poruka, odgovor partnera
pa mjesto primanja signala. Pored lokaliziranja mjesta i identificiranja, signal sadrži i
motivaciju status i rang.
Komuniciranje vizualnim signalima ima neke prednosti pred ostalim komunikacijskim
sredstvima. Vizualna poruka dolazi do primatelja simultano, brzinom svjetlosti. Intenzitet,
boja, kretanje kao sastavni dijelovi vizualnog komuniciranja poruka su neograniceni. Ali ipak
vizualno komuniciranja je ograniceno. Nocu ili u mraku je nemoguce je slati vidljive signale
osim u slucajevima kada životinje same imaju svjetlece organe kao npr. krijesnice. Još jedan
nedostatak je taj što vizualni signali ne mogu prelaziti preko fizickih prepreka. Vizualna
komunikacija zahtjeva kompliciranu i ponekad rasipnu signalizaciju koja treba više energije
nego što je potrebno za slanje kemijskih ili tekstovnih poruka.
37. Obrazložite što je vibracijsko komuniciranje (komunikološki aspekt) ?
Kod nekih životinja razvijeni su vibracijski signali koji omogucavaju sporazumijevanje ,
identifikaciju, spolne ponude, upozorenja na opasnost, dominantnost i agresivnost.
Informacijski faktor vibracije je frekvencija. Razlika izmedu vibracije i zvuka jest u tome što
je vibracija namijenjena komunikaciju na blizinu a zvuk na daljinu. Ritmicna kontaktna
vibracija je opipna zvucna vibracija mrava i pcela. Cvrcci takvu vibraciju koriste pri
zavodenju kao uvod u parenje. Ona se može koristiti i za znakove upozorenja.
38. Objasnite etape razvoja vizualne (medijske) komunikacije ?
1 etapa: prvobitna zajednica, vizualno komuniciranje gestama i ucenje na principu gledanja.
Dolazi do prve pojave verbalne komunikacije, kolicina znanja se nije mogla prenositi samo
vizualno. Dolazi do prijelaza iz perceptivne u predodžbenu komunikaciju. Piktogrami ->
hijeroglifi.
Izum abecede, pisma (Fenicani), u Rim prve zidne novine -> komunikacija vladara ->
pucanstvo (posrednik)
1440. Gutenberg izum tiskarskog stroja, vizualna komunikacija postaje dominantna -> rast
populacije, opismenjivanje, novinske agencije, TV pa sve do pojave interneta.
39. Navedite i obrazložite 3 osnovne mjerne jedinice koje se koriste u komunikologiji
kao znanosti o komuniciranju ? (Vjerojatno nece biti jer je prekratko)
BIT, MOBIT = jedinica za diskriminaciju motivacijske vrijednosti informacije
HUBIT = jedinica za mjerenje prakseološke vrijednosti informacije
40. Navedite i obrazložite tri dimenzije jezicnih znakova koji se upotrebljavaju u
komunikaciji ?
SEMANTICKA DIMENZIJA:
odnos izmedu jezicnih znakova i izvanjezicnih predmeta
SINTAKTICKA DIMENZIJA: medusobni odnos znakova
PRAGMATICKA DIMENZIJA: odnos izmedu znaka i korisnika
41. Obrazložite i graficki prikažite komunikacijski model Umberta Eca?
Talijanski teoreticar Umberto Eco nastojao je u svom djelu semanticki šire shvatiti
komunikacijski proces. On je zato više pažnje posvetio podsistemima kodiranja i dekodiranja
koji su odlucujuci za prijenos i pravilno razumijevanje odaslane poruke. Ecov model upravo
inzistira na prikazivanju kodova i podkodova, kao i razlicitih razina u procesu dekodiranja
informacije. On je zato eksplorativniji, jer preciznije tumaci proces javnog komuniciranja i
informiranja.
Time vrši stanoviti prijelaz sa strogo matematickih na deskriptivne modele javnog
komuniciranja kojima je više stalo da prikažu kako se odašilja i prima informacija nego što od
odaslane informacije ostaje u drugoj svijesti nakon njena transportiranja sistemima
telekomuniciranja. Ovaj model izraden je detaljno i pociva na konzistentnoj teoriji. Medutim
ni on nije uspio prikazati dvosmjerno komuniciranje. Eco je uspješno sintetizirao matematicki
i semanticki model javnog komuniciranja i zahvaljujuci tome ucinio korak naprijed k
potpunijem odražavanju komunikacijskog procesa.
42. Pojasnite i graficki prikažite osnovnu strukturu informacijsko – komunikacijskog
sustava?
Komunikologija treba povezati sve podsustave. Elektronicke medije, psihostrukturu covjeka i
ideale covjeka. Opca komunikologija je generalna znanost koja proucava zakone
optimalizacije ljudskog djelovanja putem suvremenih medija.
Opca sistemska komunikologija je generalna znanost koja proucava zakone optimalizacije
ljudskog djelovanja putem suvremenih medija.
43. Definirajte pet temeljnih interkulturalnih komunikativnih pojmova?
BLIZINA
Sudionici komuniciraju toplinu, bliskost i pokazuju sposobnost za komuniciranje.
Visokokontaktne kulture: locirane u toplim klimama (sredozemna regija, francuska.)
Niskokontaktne kulture: locirane u zemljama s hladnom klimom (skandinavske zemlje,
Njemacka, Engleska..)
INDIVIDUALNOST vs. KOLEKTIVIZAM
Individualisticke kulture: ljudi su ponosni na svoj individualizam. Više ih zanima osobni
uspjeh nego blagostanje i ciljevi zajednice (SAD, Njemacka)
Kolektivisticke kulture: naglašavaju odnose medu ljudima (Arapska kultura, Japan)
MUŽEVNOST vs. ŽENSTVENOST
Muževne kulture: naglašavaju dominantnost, kompetitivnost i materijalni uspjeh (Japan,
Austrija, Švicarska.)
Feministicke kulture: visoko vrednuju kvalitetu života, medusobne odnose i brigu za slabijeg
(Švedska, Nizozemska, Danska.)
DISTANCA MOCI
Odnosi se na raspodjelu moci i bogatstva u nekoj kulturi.
Kulture s visokom distancom moci: imaju moc i utjecaj koncentriran u rukama elite (Panama,
Filipini, Gvatemala.)
Kulture s raspodjelom moci u kojima se više cijeni konzultativnost pri donošenju odluka
(Austrija, Izrael, Danska)
VISOKI KONTEKST (dvosmislenost, razna tumacenja) vs. NISKOM KONTEKSTU
(cinjenice, znacenja)
Kontekst je definiran kao društvena okolina u kojoj se dogada komunikacija.
Kulture visoke kontekstualnosti: smatraju da je znacaj komunikacijskih poruka i osobnih
odnosa vezan uz okruženje u kojem se ovijaju (Japan, Koreja, Kina.)
Kulture niske kontekstualnosti: oslanjaju se na znacenja koja se prenose rijecima (SAD,
Njemacka, skandinavske zemlje...)
44. Obrazložite pojavne oblike taktilnog komuniciranja ?
TAKTILNI TIP – LJUDI VISOKOG DODIRA (nekonformisticki)
Takvi ljudi su nekonformisti, radikalisti. Oni su neovisni, samoinicijativni i u vecini slucajeva
dominantni. Odbijaju tradicionalne moralne standarde i norme ponašanja. Povremeno osjete
da socijalno nisu sasvim prihvatljivi.
TAKTILNI TIP – LJUDI VISOKOG DODIRA (samosvjesni)
Samosvjesni , društveno prihvatljivi.
Imaju obican odnos prema tradicionalnim moralnim standardima i društvenim normama
ponašanja, zato osjecaju da su društveno ipak prihvatljiviji.
Konformisti, uspješni poslovni ljudi.
TAKTILNI TIP – LJUDI NISKOG DODIRA (konzervativni)
Manje samostalni, važna im je reputacija, norme
Vladini cinovnici.
TAKTILNI TIP – LJUDI NISKOG DODIRA
Krajnje oprezni, anksiozni
Kroz život idu nezapaženi kao niži cinovnici; povremeno pokazuju znakove temperamenta ili
padaju u depresiju
45. Što je prirodna i socijalna komunikativna okolina?
Priroda je svim živim bicima u milijunima godina razvoja poklonila kao naslijede temeljna
znanja o oblicima ponašanja.
Prirodni obrasci su urodeni, genetski programirani obrasci ponašanja prenose se iz roda na rod
i utisnuti su u središnji živcani sustav.
Socijalni obrasci su nauceni obrasci ponašanja utiskuju se prilikom ucenja u središnji živcani
sustav svakog pojedinca, a svaka ih generacija mora iznova primijeniti.
Kada se živo bice nade u novim situacijama, urodeni oblici ponašanja nisu dostatni za
preživljavanje. Ono se mora prilagoditi promijenjenim uvjetima života i razviti modificirane
obrasce ponašanja. Ovo jednako vrijedi za covjeka kao i za životinje.
46. Obrazložite temeljne postavke misaonog i osjecajnog životinjskog svijeta?
Temelji misaonog i osjecajnog životinjskog svijeta jesu inteligencija, govorni jezik, rješavanje
problema i strategija pomirbe (npr. ženka primata pomiruje).
Životinju od covjeka razlikuje sposobnost upotrebe oruda te sposobnost govora i jezika.
Mnogi primati se isto koriste orudem, a artikuliraju se 'glasovnim gestama'. Mnoge životinje
imaju sposobnost 'razmišljanja' i rješavanja 'problema'.
Inteligencija je razumsko odazivanje na okolinu, proces ucenja i prilagodavanja.
Svaka je inteligencija vezana uz odredenu životinjsku vrstu što znaci da postoje razliciti
stupnjevi inteligencije.
Pas ima svoj osjecajni svijet, pretpostavlja se da sanja. Razlicite pasmine imaju razlicite
nagone, kretnje, iskustva i znanja, pa i 'razumnost'.
47. Objasnite komunikativni govorni jezik životinjskog svijeta?
Komunikacija najbliža ljudskoj sposobnosti komuniciranja jest ona u primata, iako zbog
unutarnje strukture grla ne mogu komunicirati jednako.
Majmunice mogu citati i pisati pomocu figurica koje predstavljaju odredene rijeci i
upotrebljavati tipkovnicu sa simbolima.
Po pitanju ljudskog jezika na razini su male djece, a cimpanze cak mogu nauciti jezik
gluhonijemih.
48. Što su filogenetski programirani mehanizmi ponašanja?
Životinje su u svom evolucijskom razvoju pronalazile nove nacine ponašanja potrebne za
preživljavanje svoje vrste. Svako nauceno ponašanje ima svoje korijene u filogenetskom
razvoju (razvoju svoje vrste) putem mutacija i novih kombinacija naslijedenih osobina te
selekcijskih mehanizama. To su filogenetski programirane kretnje koje je selekcijski dopustio
i inicirao urodeni pobudivacki mehanizam (nagon).
Urodeni oblici ponašanja konzervativni su, stabilni i teško promjenjivi. Buduci da ih je
životinja modificirala prirodnom selekcijom, potvrdili su se nužnima za opstanak. Zato ih je
nemoguce odbaciti dok uvjeti u okolini ostaju nepromijenjeni za odredenu životinjsku vrstu.
Ako se promjene uvjeti u okolini, urodeni obrasci ponašanja se pokazuju nefleksibilnima.
Promijeniti ih je moguce tek u duljem evolucijskom procesu, koji prolazi više generacija.
49. Što je komunikacija „kao borba za prevlast“?
U društvu postoji socijalni red, temeljen na hijerarhijskoj moci. Do te moci došlo je
komunikacijom, borbom, odnosno interakcijskim strateškom komuniciranjem. Ono sadrži
elemente agresivnog uvjeravanja, te kasnije prelazi u manipulaciju, jednosmjernu politicku
komunikaciju.
50. Obrazložite što je komunikativni homo sapiens i stvaranje novog komunikativnog
svijeta?
Moguci cimbenici ljudskog nastanka i razvoja jesu svijest i jezik. Covjek se razlikuje od
drugih živih bica zbog posebno razvijene metode cuvanja i prenošenja razvojnog plana.
Komuniciranjem covjek se razvijao i opstao na evolucijskoj i socijalnoj razini.
Pragovor je pokrenuo proces evolucije.
Razvojem svijesti covjek se prilagodio promijenjenom okolišu. Svijest je najviši domet u
razvoju mozga.
51. Komunikologija i nove informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT)? (nece biti)
52. Obrazložite komunikološki pojam „komunikanti“?
U suvremenom društvu svi su jednom recipijenti a drugi put pošiljatelji. Jednom primamo
informaciju, kriticki ju analiziramo a drugi put ju prenosimo.
Rastemo zajedno s informacijom i povecavamo stupanj usvojene slobode
Najvažnije u sustavu javnog komuniciranja je da se svakom covjeku omoguci njegovo
osnovno pravo: da komunicira, da aktivno formira informaciju, bude slobodan te da slobodno
iznosi mišljenje i donosi odluke
53. Obrazložite karakteristike „funkcionalisticke teorije komuniciranja“ ?
Nastala kao posljedica izucavanja specificnih faktora koji ubrzavaju ili usporavaju
komunikacijski tok. Te teorije pocinju s uocavanjem bipolarnosti komunikacijskog procesa
(komunikator i recipijent), a završavaju uocavanjem multifaktorske strukture javnog
komuniciranja.
Najveci teoreticari funkcionalizma su svakako B.Malinovski i T.Parsons. Obojica smatraju da
je društvo jedan složen sustav funkcioniranja raznih funkcija kojima je cilj zadovoljavanje
potreba. Funkcionalisti velike nade polažu u sustave javnog komuniciranja kao sredstva za
bolje medusobno povezivanje svih clanova jednog društva.
Funkcionalisti se dijele u dvije skupine: teoreticari (beskonfliktnog društvenog razvitka), a
drugi zastupaju teorije konfliktnog komuniciranja. Formuliraju sustave javnog komuniciranja
prema strukturi komuniciranja unutar grupa i grupa medusobno. Oni stoga umjesto
monološkog priopcavanja preferiraju dijalog.
Komunikaciju su shvatili kao interakciju, uocili su da masovno komuniciranje nema posebno
velikog utjecaja na mase, posebno ako se izravno njima obracaju.
54. Obrazložite komunikološku teoriju modela „S-O-R“?
Skup novih i nepredvidenih faktora je organizam (O) kroz koji prolaze stimulusi i tu
doživljavaju brojne transformacije. Otkrivena je cinjenica da proces informiranja nikada nije
jednak u output-u kao u input-u.
Moguce su varijante:
Da input bude posve izjednacen output-u (A=A)
Da output premaši kolicinom i kvalitetom informacijske jedinice input-a (A=+A)
Da output oznacava samo parcijalno slaganje s input-om (A= -A)
Informacijska kolicina output-a može u recipijenta rezultirati nulom (A=0)
Negativne relacije u smislu poništavanja informacijskog toka (A=nonA)
Znacenje je teorije S-O-R dakle više u prevladavanju bihevioristicke teorije nego u tome što
bi ona sama uspješno modelizirala složeni komunikacijski proces.
Nije mogla na jedinstven i jednoznacan nacin protumaciti uocenih pet razlicitih mogucnosti
prijema iste informacije.
55. Obrazložite „pragmatisticko-bihevioristicku teoriju javnog komuniciranja“ ?
Pokušava protumaciti javno komuniciranje formulom Stimulus – Response.
Javlja se vec kod francuskih prosvjetitelja, John Locke (covjek je tabula rasa) smatra da
covjek u startu ništa nema u glavi.
Smatra se da covjek reflektira informacije od okoline i tome prilagodava ponašanje, pa se
njime tako može i manipulirati na masovne medije
Jednostrana teorija
Naivno vjerovanje da se ponašanje ljudi lako oblikuje, ljudsko ponašanje ipak nije uvjetovano
iskljucivo podražajima iz okoline, razina svijesti takoder igra veliku ulogu.
56. Navedite karakteristike „Gutenbergove teorije javnog komuniciranja“?
Gutenbergov mehanicki tisak cini revoluciju u javnom informiranju, jer vladajucoj klasi
omogucuje da svojim porukama dopre do svakog clana zajednice.
Tisak je omogucio masovno novinstvo. Pojavom tiska, demokratizacija masovnog
informiranja uzima planetarne razmjere. Verbalni kanal poceo je sve više ustupati mjesto
vizualnom kanalu. Medutim, ni tisak nije prevladao jednosmjernost informiranja.
Što se više tiskana poruka širila, to je imala manji komunikacijski naboj. Tiskana
komunikacija nije u stanju prenositi izravno (kao verbalna i ikonicka) emocionalna stanja i
ostale perceptivne kvalitete poruke.
Masovni tisak je mnogo pridonio i širenju jezicne kulture uopce.
Ovaj model javnog informiranja nazivaju i publicistickim modelom koji dalje liberalizira
proces javnog informiranja u skladu s potrebama kapitalistickog društva, slobodne razmjene
dobara i slobodne razmjene informacija.
57. Navedite osnovne karakteristike „Državno-politicke teorije javnog komuniciranja“
?
On se razvio iz potrebe vladara i vladajuce klase da svojim podanicima priopce poželjne
informacije za oblikovanje ponašanja.
Sadržaji ovog oblika javnog komuniciranja uglavnom su bili mitske prirode. Narocito se
posredovalo informacije o tobožnjem božanskom porijeklu vladara i vladajuce klase, cime se
olakšavao proces vladanja masama. Najcešce su se posredovale i tzv. naredbodavne
informacije (npr. Hamurabijev zakonik, u Indiji Manuov zakonik, Židovski Dekalog..)
Vrhunac bile su prve novine što ih je ustolicio Julije Cezar oko 50.g.pr.n.e. pod imenom Acta
diurna populi Romani.
To je u potpunosti jednosmjerni sustav informiranja. Javno mnijenje formiralo se više silom
nego snagom posredovanih poruka.
58. Obrazložite „Retoricko-pravnu teoriju javnog komuniciranja“?
Razvija se vec u antici, a još više kasnije u feudalizmu. Ovaj model vec pocinje uvažavati i
psihicke momente koji su prisutni u komunikacijskom krugu. Naziva se i nagovarackim,
uvjeravackim komuniciranjem.
I ovaj je model jednosmjeran jer ne osigurava komunikaciju. Informacije u tom modelu
protjecu od komunikatora prema recipijentu.
Retori su osim verbalnih razradili i neverbalne sustave kako bi polucili snažniji informacijski
utisak kod slušateljstva. Više racuna s apelima, s utjecajem na ljudsku psihu.
59. Što je „Schopenhauer-ova vještina komuniciranja“ ?
Znacaj A.Schopenhauer-a leži u njegovom istraživanju estetike, odnosno nauke o
polemiziranju, prepirci.. uspio je prikupiti gotovo 40-ak nacina kako uspješno polemizirati,
odnosno kako potuci argumentima svog sugovornika koristeci neke suptilne i manje suptilne
nacine rasprave.
Spominje se mnogo metoda kako sugovornika uvuci u petlju iz koje se nece moci izvuci bez
pretrpljenog poraza u govoru.
60. Koje su osnovne karakteristike medijskog komuniciranja?
Kad je rijec o mediju, onda valja istaknuti da se i on razvija na povijesnim zakonima, tj. da se
medij takoder nalazi u funkciji ukupnog covjekovog stvaralaštva date epohe i kumuliranog
stvaralaštva prošlih generacija.
Medij zbiljski uvijek postoji u procesu komuniciranja i nikako drukcije, ali kad ga se posebno
izucava, moguce ga je tretirati kao poseban fenomen.
Medije definira kao covjekove produžetke, jer pomocu medija covjek se multiplicira u
prostoru i vremenu: postaje jaci, veci, mocniji i svestraniji. Pojam medija zato se ne smije
tretirati izolirano od ljudskih poruka.
Medij prema tome nije obicno sredstvo, nego jedinstvo informacije i sredstva. Zahvaljujuci
mediju informacija dobiva svoju upotrebnu vrijednost, tj. postaje cujna i vidljiva, tj.
prepoznatljiva mnogim sudionicima u procesu komuniciranja.
61. Obrazložite strukturu i funkciju novinstva?
Novine imaju univerzalni sadržaj kako bi zadovoljile interese najveceg broja citatelja.
Aktualnost, atraktivnost u obradi i društveno-politicko znacenje – to su tri osnovne odrednice
koje novine prate sve do danas.
Što se pak tice unutrašnje strukturiranosti novina, današnji oblik novina razvijao se malo
pomalo. Svojom strukturom novine su najviše nalik na mali popularni leksikon svakidašnjice,
jer se u njima nalazi sve na okupi, i to prezentirano u kratkoj i što atraktivnijoj formi.
Novine su u pocetku bile politicki medijator, jer su priopcavale informacije vladajuce klase i
dvorova puku radi reguliranja njihova ponašanja.
Novine moraju mnogo sustavnije i analiticnije tretirati sve društvene pojave.
62. Opišite specificnosti novinskog izražavanja ?
Vijesti
Izvještaj
Osvrt
Bilješka
Zapis
Recenzija
Nekrolog
Komentar
Clanak
Kritika
Društvena kronika
63. Što su casopisi i strucne novine?
Strucni tisak posreduje informacije uglavnom s podrucja ciji je informator. Od opcih
društveno-politickih tema on tretira samo one koji su zajednicke globalnoj zajednici i koje se
vitalno odnose na doticno podrucje casopisa
Javlja se potreba kreiranja širih profila casopisa, jer bi upravo ti casopisi bili nosioci novih
integrativnih pojava u samoj znanosti.
Casopisi obavljaju jednu veliku ulogu u procesu otkrivanja znanstvenih spoznaja, njihova
prezentiranja užoj i široj javnosti i konzerviranja tih spoznaja za buducnost
64. Obrazložite strukturu i funkciju radijskog komuniciranja?
U prvom redu pokazao se kao najjeftinije sredstvo masovnog komuniciranja, najbrže sredstvo
za posredovanje informacija i, u današnjoj informacijskoj eri njegova razvoja, kao sredstvo
koje je pogodno za prijenos prijemnika na sva mjesta gdje covjek radi, živi i odmara se. Radio
je zato omogucio bolje i lakše upoznavanje stranih jezika i sve više razvija forme govornog
jezika uopce.
Buduci da radio maksimalno omogucuje opcu informacijsku politiku demokratskog društva,
onoj e zainteresirano za što bržu preobrazbu radijske organizacije u model suvremenog radija.
Radio je u stanju da ostvari dvosmjerno informiranje.
65. Obrazložite strukturu i funkciju televizijskog komuniciranja?
Televizija djeluje najsugestivnije na gledatelje. Ta njena moc temelji se na jedinstvu rijeci i
slike te maksimalnoj brzini prenošenja poruka.
Zahvaljujuci televiziji u stanju smo simultano pratiti sve svjetske dogadaje. Prema radu
televizije pocinju se ponašati i razne kulturne i druge institucije.
Televizija i u demokratskom društvu mora imati medijativan, posrednicki karakter. Televizija
demokratskog društva dijalekticki postavlja organizacijski model televizije tako da nema
stalnih komunikatora niti stalnih recipijenata, nego svi gradani u procesu svog života
povremeno bivaju komunikatori i recipijenti.
66. Obrazložite ulogu i znacenje internetskog komuniciranja?
67. Navedite i obrazložite osnovne medijske žanrove?
68. Obrazložite ulogu novih ICT tehnologija u konvergentnom medijskom okruženju?
69. Što su „tropi“?
Trop predstavlja jedan od osnovnih nacina indirektnog, slikovnog kazivanja. Tropi su izrazi
nedoslovnog prenesenog znacenja.
Metafora je najkarakteristicniji trop. Osnovni mehanizam metafore je usporedba ili
komparacija.
Postoje još: personifikacija, katakreza (trop koji neki pojam za koji u jeziku nema adekvatnog
izraza izražava rijecima koje znace nešto drugo), metonimija (trop koji se sastoji u
preimenovanju), sinegdoha (poseban oblik metonimije), alegorija (složeniji trop u kojem se
osnovno znacenje indirektno eksponira), perifraza, aluzija, eufemizam, onomatopeja.
70. Obrazložite što su leksicke figure?
Anafora je figura kojom u govori više uzastopnih recenica zapocinje istom rijecju.
Ponavljanje ili iteracija je vrlo cesta figura koja se sastoji od višekratne upotrebe nekih rijeci
koje se želi narocito istaknuti.
Emfaza je figura pretjerivanja u upotrebi rijeci, da bi se na taj nacin podigla temperatura
govora i naznacili snažni osjecaji.
Epifora je suprotna anafori.
Postoje još: simploka, anadiploza, epanadiploza, poliptoton, epanalepsa, etimološka figura,
sinonimija, pleonazam, makrologija, lakouizam, rima, asonancija, aliteracija, atelaža,
kalambur i arhaizam.
71. Navedite klasike komunikacijske znanosti i obrazložite njihove osnovne postavke?
72. Koji je osnovni doprinos Bože Težaka u razvoju komunikacijske znanosti?
Doprinos Bože Težaka kao akademika cjelokupnoj hrvatskoj znanstvenoj sceni.
Božo Težak je bio svjetski priznat strucnjak u kemijskoj struci, autor mnogih djela na temu,
clan mnogih društava te dekan PMF-a (dva puta)
Njegov znacaj s komunikološke strane je u tome što je kao pionir i zacetnik mnogih
komunikoloških i informacijskih udruga, ustanova rada na sveucilištu. Na njegovu je
inicijativu pokrenut Referalni Centar, tek nekoliko godina nakon osnivanja prvog u svijetu.
Bio je clan i predsjednik mnogobrojnih društava kod nas i u inozemstvu.
Takoder osnivac casopisa „Informatologija“ koji djeluje i danas.