pitomaČke novine broj 1 (2001.)

PITOMAČKE NOVINE•

prve novine koje su ikada tiskane u Pitomači izlazile su gotovo tri

godine, od 2001. do 2003.

Ovom ću prigodom objaviti u PDF-u sve brojeve. Budući da su rađene prije gotovo 15 godina,

jednostavno je nemoguće pronaći neke fontove, pa je vrsta fontova nekih natpisa izmijenjena.

Tekstovi i ilustracije ostali su nepromijenjeni i bez ikakvih ispravki

(izvorno).

Nadam se da će i u ovom obliku biti od određene koristi, kao svjedok jednog vremena,

gdje ima mnoštvo podataka iz pitomačke povijesti.

Ovo je prvi broj, a ostali su u pripremi i biti će objavljeni za

koji dan.

Branko M. Begović Bego

2 3

PR

IGO

DN

O P

RV

OM

BR

OJU

KA

J JE

BIL

O A

KT

UA

LN

O V

ME

SE

CU

TR

AV

NJU

Pitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.1, God. I.,Travanj (Jurjevščak, Traven, Mali traven) 2001. g.

Nakladnik, grafička pripremai tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908

e-mail: [email protected]://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik:Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, Mirko Lauš, vlč. Tomislav Petrić, dr.

Marijan Jergović i Božo Čulo

Lektura i korektura:Željka Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete

dobiti na navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi

Kazalo str.

PRIGODNO PRVOM BROJU - 2

KAJ JE BILO AKTUALNO V MESECU TRAVNJU - 3

NEKAJ IZ OPĆINE I POLITIKE - 4-5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 8-9

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 10

SKULTURE - 11

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 12-13

RAZGOVORI PRI KAVI I - 14

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 15-16

ČOŠEK ZA DECU - RAZNO - 17

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 18

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 1.) - 19-27

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (travanj-svibanj) - 28

Prigodno prvom broju - riječ nakladni-ka i uredništva !

oštovani čitatelji, mještani i svi vi koji volite pisanu riječ! Prošlo je gotovo tri stoljeća od kako je nastala današnja Pitomača, a i okolna

mjesta međutim, na žalost, pisane riječi u Pitomači cijelo to vrijeme stvarano je vrlo malo, tako da sve objavljene edicije možemo danas na prste nabrojati. Upravo je to jedan od razloga što smo pokrenuli ovaj časopis. Tu je zatim i želja da pobliže upoznamo pučanstvo Pitomače i općine, te one koji vole ovaj kraj, sa problemima, zbivanjima, aktivnostima na raznim područjima ljudske djelatnosti i koječim drugim u ovom dijelu lijepe i ravne Podravine.

Ovaj časopis prva je novinarska akcija u pitomačkom kraju ovog tipa, a zamišljen je kao mjesečnik i kao apsolutno nezavisan list. Stoga smo ga jednostavno nazvali PITOMAČKE NOVINE.

Trebat će proći neko vrijeme pa da vidimo da li smo uspijeli u naumu. Stoga koristimo ovu prigodu da pozovemo Vas, čitatelje, na suradnju. Javite nam o čemu bi željeli da pišemo, koje vas teme zanimaju, što vam se dopada, a što ne, čega ima malo, a čega puno. Stoga će nam dobro doći svaka vaša sugestija i kritika, što ćemo sasvim sigurno uzeti u obzir, a isto tako i objaviti svaki dobar i zanimljiv tekst ili fotografiju - kakav događaj, vijest, savjet, zanimljivost ili što drugo.

Svakako ćemo napomenuti i to da časopis nije pokrenut iz nikakve materijalne koristi, što bi bilo sasvim apsurdno u današnje doba. Bit će sasvim dovoljno da se pokriju svi troškovi koje iziskuje izdavanje i tisak.

Časopis je podijeljen na desetak osnovnih rubrika koje nose nazive u duhu simpatične pitomačke govorne kajkavsko-štokavske mješavine. No unutar svake takve rubrike ili između njih dvije isprepliće se što-šta što je indirektno ipak vezano za određenu temu, tako da dobivamo nove podrubrike. Svakako nastojimo da časopis bude pregledan, jasan i interesantan, da se nađe za svakoga po nešto zanimljivo, te korisno. Bit će tu i raznih tekstova za koje znamo reći da su "bez dlake na jeziku", te koje čega drugoga. Svaki broj imat će Prilog gdje se mogu obraditi bezbrojne teme - počet ćemo sa prikazom rodoslovlja, obiteljskih stabala i prezimena pi-tomačkih obitelji, a koje ima malo koje mjesto u Hrvatskoj i Europi.

Prema tome, nadamo se da će svakome čitatelju biti drago pročitati ponešto o svojem kraju, o ljudima koje poznaje, o događajima u kojima je sudjelovao, na kraju konca možda i o samom sebi... Pored toga, nadamo se da ćemo zabilježiti trenutke iz života Pitomače i okolice i podsjetiti se na neka prošla vremena, te doprinjeti da ljudi iz drugih mjesta bolje upoznaju ovaj kraj.

Stoga se ovaj časopis ne baca, već se čuva i sakuplja, tako da se od njega može napraviti stanovita cijelina - pogotovo zato jer su pisane edicije u ovom kraju prava rijetkost.

Sa štovanjem!Nakladnik i uredništvo

P

Kao u filmu - nezapam-ćena oružana pljačka na Podravskoj magistrali između Staroga Graca i Pitomače

esetog travnja ove godine, oko 6 sati ujutro, dogodio se, na opće zapre-paštenje stanovnika, nesvakidašnji

događaj u ovom kraju. Naime, dva naoružana i maskirana pljačkaša presreli su kod Staroga Graca, sa luksuznim vozilom svijetle boje, HPT-ov kombi, zavezali vozača i stavili ga u prtljažnik, te otišli sa dvije vreće novaca (namjenjenog umirov-ljenicima) i pisama. Razbojnici su "zbrisali", a radnici HPT-a se pitaju zašto navedeni kombi nije imao osiguranje. Umirovljenici tog dana nisu dobili mirovine, međutim isplaćene su narednog dana. Prema neslužbenim podacima, ukradeno je oko milijun kuna i veća količina pošte za virovitičko područje.

B.B.

D

Pri završetku su pripremni radovi za asfaltiranje posljednjih naseljenih dijelova općine koje se obečava već desetljećima - ali bez najnapučenijeg dijela Otrovanca

ladajući se mijenjaju, a ukupno oko 400 stanovnika općine ima ispred kuća blatnjavu, odnosno prašnjavu cestu,

prepunu rupa kao u doba srednjeg vijeka, od čega se najveći dio neasvaltiranih dionica nalazi u centru Otrovanca - inače rodnom mjestu sadašnjeg općinskog načelnika Zdravka Dijakovića. Osim toga tu je i Križnica, zatim dio Starogradačkog Marofa i Đuretina. Na opće zadovoljstvo mještana, koji žive na tim lokacijama, poruke iz Općine daju nadu da se ovom prilikom neće stati samo na navažanju šljunka, kako se to već bezbroj puta radilo, već da će se staviti i asvaltni sloj - (inače svi ti stanovnici razumiju da Općina nema novaca). Prema naznakama iz Općine asvalt dobiva za sada desetak kuća u Starogradačkom Marofu, dok će mještani Otrovanca, iz tko zna kojih razloga još uvijek ostati samo na nagaženom bijelom šljunku.

B.B.

V

Pripreme uStgr. Marofu

...u Otro-vancu.

Ovako se onečišćuje zraknad Pitomačom u vrijeme

tzv. "ispaljivanja" naplinskoj stanici na

Banovom brodu- a do sada nisu

poduzete nikakvekonkretne

mjere da se to spriječi.

Pokrenut postupak za proglašenje zaštićenog krajolika "Križnica"

ana 3. travnja Općinsko vijeće Općine Pitomača donijelo je odluku o pokretanju postupka o proglašenju područja

Križnice, Jelkuša, Širinskog otoka i Močvarnog staništa "Vir" zaštićenim krajolikom pod nazivom "Križnica". Tim povodom, 11. travnja delegacija Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja posjetila je to područje.

Z.G.

D

"BB-art" Pitomača

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E I P

OL

ITIK

E

NE

KA

J IZ O

PĆ

INE

I PO

LIT

IKE


4 5

Rezultati popisa stanovništva provedenog u travnju 2001. godine znat će se sredinom svibnja

udući da je, počev sa 1. travnjom, a završno sa 15. travnjom 2001. godine, izvršen popis stanovništva Republike

Hrvatske ovom prilikom obavještavamo pu-čanstvo da će se službenim rezultatima popisa 2001. moći raspolagati tek nakon sredine svibnja 2001. godine. Stoga će ti podaci za općinu Pitomača biti iznešeni u narednom broju Pitomačkih novina.

B.B.

Nešto o prethodnim popisima stanovništva u Pitomači

prošlosti službeni popisi stanovništva u Hrvatskoj počeli su se provoditi tek u XIX. stoljeću. Međutim brojno stanje pučanstva ili

barem dimova (odnosno broja kuća - poreznih obveznika)i u ovome kraju fragmentalno nam je poznato još i iz XVI. stoljeća. Bili su to lokalni popisi poreznih obveznika na određenom vlastelinstvu (u ovom kraju bukovačkom i kloštranskom). U XVIII. stoljeću podatke je uglavnom bilježila rmkt. crkva prilikom svojih kanonskih vizitacija, pa stoga ti podaci i nisu potpuni jer su zabilježeni isključivo stanovnici rimokatoličke vjere. Službeni popisi su vremenom postajali sve potpuniji, tako da ste se vjerovatno začudili na sve one podatke koji su se tražili prilikom popisa 2001. godine.

Možemo navesti i neke podatke o brojčanom stanju pučanstva Pitomače:godine 1714. Pitomača je imala 64 kuće (oko 400 osoba), 1733. 220 kućedomaćina, a 1771. 1475 stanovnika u 168 kuća. Godine 1783. broj kuća se nešto smanjio (157 kuća), a tako i 1787. godine (156 kuća). 1789. godine u Pitomači živi 1297, 1808. godine 1309, 1817. godine 1578, 1826. godine 1690 stanovnika, a 1827. godine ima 297 kuća.

Godine 1839. ima 1905, 1851. g. 2341, 1857. g. 2825, 1869. g.2834, 1873. g.2412, 1880. g. 3049, 1890. g.4069 stanovnika. Početkom XX. stoljeća taj se broj znatno povečava. 1900. godine obitava ju 4469 stanovnika, a 1910. g. 5115, 1921. g. 4883, 1931. g. 5327, 1946. g. 5478, 1953. g. 6114, te 1971. g. 5814.

Predposljednji i poslijednji popisi bilježe stagnaciju broja populacije, tako da je 1981. godine evidentirano ukupno 5857, a u poslijednjem popisu stanovništva iz 1991. godine 5942 Pitomačana. Kakva je situacija 2001. godine vidjet ćemo u rezultatima najnovijeg popisa.

B.B.

U

B

U toku je odabir kandidata za redovne lokalne izbore 2001. godine

udući da su trenutno u p i t o m a č k o j o p ć i n inajaktualni j i redovni

izbori lokalne samouprave (nakon prošlogodišnj ih izvanrednih izbora) sve političke stranke svakodnevno održavaju sjednice i sastanke i pripremaju se za izbor kandidata za Općinsko vijeće s nadom u pobjedu. Za ovo kratko vrijeme dosadašnja vanredno izabrana općinska koalicijska vlast nije mogla mnogo pokazati u izvršavanju zacrtanog si plana, a koliko je bila ekspeditivna i što je učinila a stanovnike općine Pitomača zadovoljilo i u kojoj mjeri vidjet ćemo po rezultatima izbora 20. svibnja 2001. godine. Nadamo se da će, iako je svim sta-novnicima Republike Hrvatske dosta gla-sovanja, izaći na izbore dovoljan broj glasača, kako bi i pitomačka samouprava nastavila funkcionirati. Do sada još se ne znaju sigurni kandidati pitomačkih stranaka za ove izbore, no početkom svibnja sigurno ćemo imati kvalitetno popunjenu listu.

Tome se barem nadamo.

B.B.

B

Ovog puta bez kažnjavanja i zaustavljanjamogli ste na uskrsni ponedjeljak isprednekadašnjeg "Borika" testirati svoj brzinomjeru automobilu. "Vaša brzina je..."

Kreditiranje nabave rasplodnih junica, jarica, jarčeva, šilježica i ovnova iz domaćeg uzgoja

inistarstvo poljoprivrede i šumarstva RH odlučilo se na ponovno kreditiranje poljoprivrednika i to za nabavu rasplodnih

junica, jarica, jarčeva, šilježica i ovnova iz domaćeg uzgoja, a obiteljska gospodarstva koja imaju prikladne uvjete za stočarsku proizvodnju.

Prema centralnom dopisu sve infor-macije, kao i organiziranje potrebne "papirologije", te preuzimanje zahtjeva vršit će Savjetodavna služba za poljoprivredu (u Pitomači Vinogradska ulica - u zgradi Komunalnog).

Uvjeti za potencijalne kupce su sljedeći:- visina kredita iznosi10.000 kn/junici 1.100 kn/jarici i šilježici 2.000 kn/jarcu i ovnu- kredit se vraća u polugodišnjim anuitetima- kamatna stopa: 5% godišnje i 3% za područje od posebne državne skrbi- razdoblje početka: 1 godina- rok otplate kredita: 3 godine za junice i 2 godine za jarice, jarčeve, šilježice i ovnove- poslovna banka je Privredna banka Zagreb d.d.- minimalni iznos kredita jest 15.000 kn za junice (dakle, moguće je kupiti najmanje 2 junice), a za jarice i šilježice 10.000 kn (najmanje 10 jarica/šilježica ili 9 jarica/šilježica+jarac/ovan); za ovnove i jarčeve minimalni iznos kredita određen je nabavnom cijenom (može se kupiti jedan ovan/jarac)- za iznose kredita veće od 40.000 kn provodi se založno pravo (hipoteka na nekretnine)- korisnik kredita ne smije biti stariji od 60 godina

instrumenti osiguranja vraćanja kredita: 1.) 4 bianco mjenice potpisane od korisnika kredita, i 2 jamca i 2.) samo prvi jamac mora biti u radnom odnosu ili registrirani poljoprivrednik (u sustavu PDV-a) - to je promjena u odnosu na uvjete date u pravilniku.

Rok za podnošenje zahtjeva je 15. svibnja 2001. godine.

B.B.

M

Natječaj za originalni suvenir općine Pitomača - što je s njim?

oš 21. rujna 2000. godine Turistička zajednica općine Pitomača donijela je odluku o raspisivanju natječaja za izradu originalnog

suvenira općine Pitomača.Uvjeti natječaja uvjetovani su sa 8 stavaka, a

nagrade su (prihvačene) slijedeće: 1. nagrada 2.000 kn, 2. nagrada 1.000 kn i 3. nagrada 500,00 kn.

Krajnji rok za dostavu radova bio je 1. siječnja 2001. godine na adresu TZ općine Pitomača sa naznakom "Natječaj za suvenir općine Pitomača". Kako saznajemo pristiglo je svega manje od deset radova, međutim izbor najboljeg, odnosno drugog i trećeg rada po kvaliteti nikada nije obavljen, a niti je javnost obaviještena zašto je to tako?

B.B.

J

Izmjena Statuta Općine Pito-mača o broju vijećnika Općinskog vijeća Općine Pitomača

Na 7. sjednici Općinskog vijeća Općine Pitomača (a na temelju članka 12., 14. i 15. Poslovnika o radu Vijeća i radnih tijela Općinskog vijeća Općine Pitomača) održane dana 17. travnja 2001. godine u 19 sati u vijećnici Općine Pitomača donešena je statutarna odluka o izmjenama Statuta Općine Pitomača, a koja se odnosi na promjenu broja članova vijećnika. Do tada je vijeće brojilo 16 članova, da bi ovom promjenom taj broj smanjen na 15 sa čime se složila većina vijećnika.

B.B.

Iz Općine Pitomača poručuju stanovništvu da Pučka knjižnica i čitaonica u Pitomači radi za članove i sve ostalo pučanstvo ponedjeljkom i petkom od 12 do 20 sati.

Trebate li proći kakvim prijevoznim sred-stvom Mažuranićevom ulicom u Pitomači(kroz tzv. Buljinec), a pogotovo u mrakubudite vrlo oprezni jer oko sredine te ulicepostoje dvije ogromne rupe na asvaltu. Bu-dete li nepažljivi postoji mogućnost da vamotpadne kotač ili u najmanju ruku pukneguma. Slično je i u Vinogradskoj ulici neda-leko od ulaza u "Duhanprodukt". Svakakoje sigurno i to da te rupe ovdje već godinamapostoje i da nikome ne smetaju, a onaj ko-ji se treba brinuti o tom pitanju izgleda dane mari ili nije upoznat o postojanju tih oš-tećenja.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

I


6 7

S V E I Z ĆA J T I I VJEŠ A

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Srebrna medaljana "Gastru 2001."

Pitomačanu !

a međunarodnom natjecanju budućih ugostitelja i turističkih djelatnika (učenika ugostiteljsko-turističkih škola) održanom na

Hvaru od 28. ožujka do 1. travnja 2001. godine jedan učenik iz Pitomače osvojio je srebrnu medalju za posluživanje. Naime, između 1200 učenika iz 53 škole ( od čega 5 škola iz Austrije, Mađarske, BiH i Slovenije - 48 iz Hrvatske) drugo, odnosno srebrno mjesto zaslužio je Davorin Pavlić iz Pitomače (uz svesrdnu pomoć Rikarda Bakana), učenik drugog razreda hotelijersko-ugostiteljske srednje škole u Virovitici.

B.B.

N

Poznati "Aršanj" dobit će tekuću vodu

očetkom godine, na inicijativu nekolicine vlasnika klijeti u Aršanju osnovana je Udruga "Vodovodno društvo Aršanj".

Udruga je osnovana radi izgradnje vodovoda na potezu asvaltiranog dijela Aršanja sve do Radarskog centra "Lipica" (uključujući i njega). Ovaj projekt, vrijedan 200.000,00 kuna, financiraju sami vlasnici vikendica i Radarski centar, a do sada je iskopan bunar ispred klijeti g. Mire Horvatinovića. Za predsjednika je izabran Ivan Međurečan Keko, a potvrda Statuta od nadležnih organa očekuje se u travnju ove godine.

M.H.

i s iV je t

P

Prva obrtna štedno kreditna zadruga Pitomača proslavila svoju 140 godišnjicu postojanja

rva i najstarija hrvatska štedno kreditna zadruga proslavila je nedavno 140 godina od kako je nastala. Osnovana je

još davne 1860. godine i od tada postaje vrlo značajna potpora pitomačkom gospodarstvu i samim mještanima, a to je ostala sve do danas.

P

Visokokvalitetni parketi iz radione Željka Jakupca iz

Među brojnim obrtnicima koji se bave raznim zanatskim djelatnostima spomenimo i jednog baš ne čestog profila. To je obrtnik Željko Jakupec koji već nekoliko godina izrađuje parkete od raznog drveta, ali mu je najkvalitetniji onaj hrastov - kako sam kaže. Imam zaposlenih nekoliko djelatnika i za sada posao dobro ide - dodaje.

U ove tri godine probio se na zagrebačko i dalmatinsko tržište, a izrađuje isključivo klasični parket.B.B.

Pitomače

Radi mraza koji je pao krajem ožujka, početkom i sredinom travnja ove godine bit će malo breskvi i ranog grožđa

raz koji je uslijedio opće poznatim po-remećajem klime gotovo u cijelom svijetu uništio je dosta voćaka, a negdje i cijele

voćnjake. Najviše su stradale breskve i vinova loza ranijih sorata. U kraju oko Pitomače najveća je šteta u voćnjaku Damira i Stjepana Blažinčića iz Turnašice kojima je stradalo (90 % nasada breskve), dok je malo vinograda u kojima će biti ranijih sorata grožđa.

M.L.

M

Uzgoj nojeva sve privlačniji stanovnicima pitomačkog kraja

oznata najveća ptica na Zemlji noj, koja se uvijek zamišlja kako drži glavu u nekakvoj rupi u zemlji, sve je popularnija i u ovome

kraju. Radi kompletne iskoristivosti ove životinje našlo se do danas gotovo deset obitelji koje se bave uzgojem ove ptice. Visoka nabavna cijena jaja ili mlade životinje ne sprečava ljude da se bave njezinim uzgojem, jer se isplativost nakon nekoliko godina učetverostrući. Posjetili smo uzgajalište nojeva u Otrovancu poljoprivrednika Stjepana Dijakovića koji trenutno ima 6 ptica od po godine dana starosti. Prvu financijsku korist očekuje u jesen, kada ptice počinju nesti jaja. Ako vas što u vezi uzgoja nojeva možete se obraditi Stjepanu Dijakoviću na adresu Otrovanec 165 (tel: 714-067).

B.B.

P

Podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda uz potporu države

oćari i vinogradari već niz godina oddržave očekuju nekakvu potporu u vidu subvencija ili poticaja. Tako je prošle

godine u srpnju raspisan javni natječaj za dodjelu poticajnih sredstava za podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda. Našoj županiji su odobreni kvote od 37 hektara voćnjaka i 20 hektara vinograda.

Glavni nosioc aktivnosti u sprovođenju tog natječaja imao je Hrvatski zavod za poljoprivredno

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

V

savjetodavnu službu koji je edukacijom voćara i vinogradara na terenu zainteresirao poljoprivrednike za podnošenje zahtjeva. Da bi što više pomogli u realizaciji tog programa poljoprivredno savjetodavna služba je izlazila na teren da vidi lokaciju, ispunjavala za svakog pojedinca zahtjev i mali elaborat o opravdanosti ulaganja. Za područje naše općine podnijeto je devet zahtjeva za voćarstvo i šest zahtjeva za vinogradarstvo.

Kod odlučivanja komisija je imala u vidu da se voćarstvo i vinogradarstvo u našoj općini sve više razvija i sve zahtjeve je pozitivno riješila.

Za voćarstvo su odobrena poticajna sredstva za podizanje novih nasada sljedećim poljopriv-rednicima:Stjepanu Blažinčiću - jabuke 1 haMarijanu Sulimacu - jabuke 1,5 haBranku Vidoviću - jabuke 1 ha i šljive 0,5 haTomi Siladiću - jabuke 0,5 haAntunu Pavlekoviću - kruške 0,6 haTihomiru Živko - trešnje 0,5 haPetru Veličanu - šljive 1 haa za podizanje vinograda:Damiru Blažinčiću za 1,5 ha, Nadi Krapec 2 ha, Alojzu Lachu 0,6 ha, Josipu Đakiću 1 ha, Luki Hanziru 1,5 ha i Branku Švogoru za 1 ha.

Ove godine se očekuje novo raspisivanje natječaja početkom srpnja za tu namjenu, o čemu ćete biti obavješteni na vrijeme putem radio Pitomače i ovog časopisa.

Izvješće prognozne službe

Za vinogradarePoslije zimske zaštite prvo prskanje loze

izvršiti kada izboji budu veći od 10 cm, kada se pojave grozdići, i to sa kontaktnim fungicidima kao što je Polyram, Ditman M-45 uz dodatke Folifertila B koji sadrži bor, a poželjan je zbog bolje oplodnje vinove loze. Kod pripravka sredstva treba se pridržavati upute proizvođača za dozaciju.

Za voćareAko su voćke u cvatu savjetujemo da tada ne

vršite nikakvu zaštitu. Prskati treba ili pred cvatnju sa preparatom Cmorus + Topas uz dodatak Folifertila B koji pospješuje oplodnju a štiti i od niskih temperatura ili pred završetak cvatnje sa preparatom Score + Anvil radi zaštite od krastavosti i pepelnice + insekticid Actara ili Fastac protiv jabučnog savijača i lisnih minera. Kod pripravka sredstva treba se pridržavati upute proizvođača za dozaciju.

Štenečak u pitomačkom kraju

tenečak je vrlo zarazna bolest, koja se očituje kataralnim promjenama na sluznici očiju, dišnog i probavnog sustava. Često je zahvaćen centralni

nervni sustav, a sekundarne bakterijske infekcije samo pogoršavaju i otežavaju tok bolesti. Uzročnik pripada grupi mikrovirusa, a antigeno i imunogeno vrlo je srodan virusu ospica i virusu goveđe kuge. Ta srodnost omogućava heterolognu vakcinaciju između ta tri virusa. Glavni izvor su životinje u konvalescenciji. Zaraza se širi i posredstvom kontaminirane površine. Učestalija je u hladnim mjesecima. To je bolest mladih pasa. U urbanim cijelinama većina pasa starija od 6 mjeseci prirodno je imuna nakon preboljenja bolesti blagog ili netipičnog oblika bolesti. Inkubacija traje 3 do 7 dana. S obzirom na izražene kliničke simptome govorimo o kataralnom, kožnom, crijevnom, plučnom ili nervnom štenečaku. - Katarlni oblik: katar želuca i crijeva, proljev, povraćanje i upala gornjih dišnih puteva. - Kožni oblik: pojave se crvene mrlje sitne papule, te na kraju kraste koje otpadaju. - Plučni oblik ide sve do gnojne bronhopneumonije i na koncu životinja često ugiba. - Nervni oblik: manifestira se grčevima koja na vrhuncu bolesti daju sliku epilepsije. Psi od 4 do 18 mjeseci mogu imati hiperkeratozu na mekušima i nosu. To se zove bolest tvrdih mekuši. Lijećenje - antibioticima širokog spektra i sulfanamidi, te vitaminski kokteli za podizanje opće otpornosti.

Simpotemptska terapija - oćne kapi. Zaštita - jedini mogući naćin jest imunoprofilaksa.

Š

Iz veterinarske ambulante

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

IPitomačke novine Pitomačke novine

6 7

SAVJETI I IZVJEŠĆA

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Srebrna medaljana "Gastru 2001."

Pitomačanu !

a međunarodnom natjecanju budućih ugostitelja i turističkih djelatnika (učenika ugostiteljsko-turističkih škola) održanom na

Hvaru od 28. ožujka do 1. travnja 2001. godine jedan učenik iz Pitomače osvojio je srebrnu medalju za posluživanje. Naime, između 1200 učenika iz 53 škole ( od čega 5 škola iz Austrije, Mađarske, BiH i Slovenije - 48 iz Hrvatske) drugo, odnosno srebrno mjesto zaslužio je Davorin Pavlić iz Pitomače (uz svesrdnu pomoć Rikarda Bakana), učenik drugog razreda hotelijersko-ugostiteljske srednje škole u Virovitici.

B.B.

N

Poznati "Aršanj" dobit će tekuću vodu

očetkom godine, na inicijativu nekolicine vlasnika klijeti u Aršanju osnovana je Udruga "Vodovodno društvo Aršanj".

Udruga je osnovana radi izgradnje vodovoda na potezu asvaltiranog dijela Aršanja sve do Radarskog centra "Lipica" (uključujući i njega). Ovaj projekt, vrijedan 200.000,00 kuna, financiraju sami vlasnici vikendica i Radarski centar, a do sada je iskopan bunar ispred klijeti g. Mire Horvatinovića. Za predsjednika je izabran Ivan Međurečan Keko, a potvrda Statuta od nadležnih organa očekuje se u travnju ove godine.

M.H.

i s iV je t

P

Prva obrtna štedno kreditna zadruga Pitomača proslavila svoju 140 godišnjicu postojanja

rva i najstarija hrvatska štedno kreditna zadruga proslavila je nedavno 140 godina od kako je nastala. Osnovana je

još davne 1860. godine i od tada postaje vrlo značajna potpora pitomačkom gospodarstvu i samim mještanima, a to je ostala sve do danas.

P

Visokokvalitetni parketi iz radione Željka Jakupca iz

Među brojnim obrtnicima koji se bave raznim zanatskim djelatnostima spomenimo i jednog baš ne čestog profila. To je obrtnik Željko Jakupec koji već nekoliko godina izrađuje parkete od raznog drveta, ali mu je najkvalitetniji onaj hrastov - kako sam kaže. Imam zaposlenih nekoliko djelatnika i za sada posao dobro ide - dodaje.

U ove tri godine probio se na zagrebačko i dalmatinsko tržište, a izrađuje isključivo klasični parket.B.B.

Pitomače

Radi mraza koji je pao krajem ožujka, početkom i sredinom travnja ove godine bit će malo breskvi i ranog grožđa

raz koji je uslijedio opće poznatim po-remećajem klime gotovo u cijelom svijetu uništio je dosta voćaka, a negdje i cijele

voćnjake. Najviše su stradale breskve i vinova loza ranijih sorata. U kraju oko Pitomače najveća je šteta u voćnjaku Damira i Stjepana Blažinčića iz Turnašice kojima je stradalo (90 % nasada breskve), dok je malo vinograda u kojima će biti ranijih sorata grožđa.

M.L.

M

Uzgoj nojeva sve privlačniji stanovnicima pitomačkog kraja

oznata najveća ptica na Zemlji noj, koja se uvijek zamišlja kako drži glavu u nekakvoj rupi u zemlji, sve je popularnija i u ovome

kraju. Radi kompletne iskoristivosti ove životinje našlo se do danas gotovo deset obitelji koje se bave uzgojem ove ptice. Visoka nabavna cijena jaja ili mlade životinje ne sprečava ljude da se bave njezinim uzgojem, jer se isplativost nakon nekoliko godina učetverostrući. Posjetili smo uzgajalište nojeva u Otrovancu poljoprivrednika Stjepana Dijakovića koji trenutno ima 6 ptica od po godine dana starosti. Prvu financijsku korist očekuje u jesen, kada ptice počinju nesti jaja. Ako vas što u vezi uzgoja nojeva možete se obraditi Stjepanu Dijakoviću na adresu Otrovanec 165 (tel: 714-067).

B.B.

P

Podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda uz potporu države

oćari i vinogradari već niz godina oddržave očekuju nekakvu potporu u vidu subvencija ili poticaja. Tako je prošle

godine u srpnju raspisan javni natječaj za dodjelu poticajnih sredstava za podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda. Našoj županiji su odobreni kvote od 37 hektara voćnjaka i 20 hektara vinograda.

Glavni nosioc aktivnosti u sprovođenju tog natječaja imao je Hrvatski zavod za poljoprivredno

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

V

savjetodavnu službu koji je edukacijom voćara i vinogradara na terenu zainteresirao poljoprivrednike za podnošenje zahtjeva. Da bi što više pomogli u realizaciji tog programa poljoprivredno savjetodavna služba je izlazila na teren da vidi lokaciju, ispunjavala za svakog pojedinca zahtjev i mali elaborat o opravdanosti ulaganja. Za područje naše općine podnijeto je devet zahtjeva za voćarstvo i šest zahtjeva za vinogradarstvo.

Kod odlučivanja komisija je imala u vidu da se voćarstvo i vinogradarstvo u našoj općini sve više razvija i sve zahtjeve je pozitivno riješila.

Za voćarstvo su odobrena poticajna sredstva za podizanje novih nasada sljedećim poljopriv-rednicima:Stjepanu Blažinčiću - jabuke 1 haMarijanu Sulimacu - jabuke 1,5 haBranku Vidoviću - jabuke 1 ha i šljive 0,5 haTomi Siladiću - jabuke 0,5 haAntunu Pavlekoviću - kruške 0,6 haTihomiru Živko - trešnje 0,5 haPetru Veličanu - šljive 1 haa za podizanje vinograda:Damiru Blažinčiću za 1,5 ha, Nadi Krapec 2 ha, Alojzu Lachu 0,6 ha, Josipu Đakiću 1 ha, Luki Hanziru 1,5 ha i Branku Švogoru za 1 ha.

Ove godine se očekuje novo raspisivanje natječaja početkom srpnja za tu namjenu, o čemu ćete biti obavješteni na vrijeme putem radio Pitomače i ovog časopisa.

Izvješće prognozne službe

Za vinogradarePoslije zimske zaštite prvo prskanje loze

izvršiti kada izboji budu veći od 10 cm, kada se pojave grozdići, i to sa kontaktnim fungicidima kao što je Polyram, Ditman M-45 uz dodatke Folifertila B koji sadrži bor, a poželjan je zbog bolje oplodnje vinove loze. Kod pripravka sredstva treba se pridržavati upute proizvođača za dozaciju.

Za voćareAko su voćke u cvatu savjetujemo da tada ne

vršite nikakvu zaštitu. Prskati treba ili pred cvatnju sa preparatom Cmorus + Topas uz dodatak Folifertila B koji pospješuje oplodnju a štiti i od niskih temperatura ili pred završetak cvatnje sa preparatom Score + Anvil radi zaštite od krastavosti i pepelnice + insekticid Actara ili Fastac protiv jabučnog savijača i lisnih minera. Kod pripravka sredstva treba se pridržavati upute proizvođača za dozaciju.

Štenečak u pitomačkom kraju

tenečak je vrlo zarazna bolest, koja se očituje kataralnim promjenama na sluznici očiju, dišnog i probavnog sustava. Često je zahvaćen centralni

nervni sustav, a sekundarne bakterijske infekcije samo pogoršavaju i otežavaju tok bolesti. Uzročnik pripada grupi mikrovirusa, a antigeno i imunogeno vrlo je srodan virusu ospica i virusu goveđe kuge. Ta srodnost omogućava heterolognu vakcinaciju između ta tri virusa. Glavni izvor su životinje u konvalescenciji. Zaraza se širi i posredstvom kontaminirane površine. Učestalija je u hladnim mjesecima. To je bolest mladih pasa. U urbanim cijelinama većina pasa starija od 6 mjeseci prirodno je imuna nakon preboljenja bolesti blagog ili netipičnog oblika bolesti. Inkubacija traje 3 do 7 dana. S obzirom na izražene kliničke simptome govorimo o kataralnom, kožnom, crijevnom, plučnom ili nervnom štenečaku. - Katarlni oblik: katar želuca i crijeva, proljev, povraćanje i upala gornjih dišnih puteva. - Kožni oblik: pojave se crvene mrlje sitne papule, te na kraju kraste koje otpadaju. - Plučni oblik ide sve do gnojne bronhopneumonije i na koncu životinja često ugiba. - Nervni oblik: manifestira se grčevima koja na vrhuncu bolesti daju sliku epilepsije. Psi od 4 do 18 mjeseci mogu imati hiperkeratozu na mekušima i nosu. To se zove bolest tvrdih mekuši. Lijećenje - antibioticima širokog spektra i sulfanamidi, te vitaminski kokteli za podizanje opće otpornosti.

Simpotemptska terapija - oćne kapi. Zaštita - jedini mogući naćin jest imunoprofilaksa.

Š

Iz veterinarske ambulante

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI


8 9

Novoosnovani ribički klub ŠRK "Smuđ" Križnica, te do sada jedina udruga ribiča ŠRK "Šaran" Pitomača imali su vrlo aktivan ožujak i travanj

akon godišnjih Skupština ovih klubova održanih u toku ožujka 2001. godine članovi su prionuli izvršavanju zadanog si plana za

ovu godinu. Na skupštinama je dogovoreno osnivanje Zajednice ŠRK općine Pitomača kako bi se povoljnije došlo do zakupa ribolovnih voda.

7. travnja održana su u Društvenom domu "Greda" polaganja obaveznog ribolovnog ispita za članove klubova, dok je ŠRK "Smuđ" već 1. i 8. travnja prionuo uređivanju svojih voda na Staroj Dravi, tzv. Grabe. Uređena je obala, izrađeni vezovi za čamce, gatovi i drugo, a nakon radne akcije priređen fiš i pečena riba.

U nastavku godine slijede polaganja ispita za ribočuvare i ribičke suce za takmičenja, te brojne druge akcije.

B.B.

N

Astronomsko društvo: osnovana sekcija zasrednje škole

stronomsko društvo Pitomača od osnivanja1981. godine, surađuje sa Osnovnim školom Petra Preradovića u Pitomači. Budući da je temelj

djelatnosti astronomskog društva popularizacija astronomije, rad pri osnovnoj školi vodi gospodin Igor Maresić. Ove godine je osnovana sekcija za srednje škole koju vodi gosp. Miroslav Horvatinović.

M.H.

N

VijestiU pripremi monografija o NK "Pitomača"

a Upravnom odboru NK "Pitomača" dogovoreno je izdavanje monografije o nogometu u Pitomači. Do početka

mjeseca prikupljeno je nešto građe, od koje će dio biti izložen na izložbi koja se priprema u povodu 80-e godišnjice postojanja kluba. U pripremi je koncepcija monografije, te dodatno sakupljanje građe, a javnost bi mogla ugledati knjigu na jesen - kako je to objasnio sadašnji predsjednik kluba mr. Nikola Nemčević. Stoga zamoljavamo pučanstvo Pitomače i okolice, da ako imaju kakve podatke, dokumente ili fotografije vezane za nogomet u Pitomači dadu na raspolaganje NK "Pitomača", ako nikako drugačije samo na uvid. Radi upotrebe podataka obratiti se tajniku NK "Pitomača" Boži Čulo (tel: 782-996 ili 782-444 - od 17 sati).

B.B.

Lovačko društvo "Fazan" Pitomača proslavilo je 55.-u obljetnicu postojanja

odine 1946. nekolicina mještana osnovalo je današnje LD "Fazan" Pitomača, stoga je ove godine proslavljena 55. obljetnica

postojanja u prostorijama Lovačkog doma na Banovom brodu. Tajnik HLS-a, a ujedno u predsjednik LD "Fazan" Marijan Bradaš u pozdravnom govoru je napomenuo da je ovo društvo mnogo učinilo u prošlosti po pitanju razvoja lovstva. Danas ima 60-ak članova, a raspolaže sa tek 700 ha zemljišta.

M.B.

K. T

ud

ić (

Otr

ov

an

ec

): "

Iz lo

va

"- c

rte

ž, 1

99

9.

osadašnji športski događaji na području općine Pitomača i u samoj Pitomači u tijeku mjeseca travnja su dosta značajni.Kuglačice "Duhanprodukta" Pitomača, članice I.

B HKL za žene zauzele su na kraju natjecateljske sezone 2000/01. visoko - četvrto mjesto, odmah iza zagrebačkih klubova. U tijeku mjeseca travnja kuglačice su se natjecale na pojedinačnom i parovnom prvenstvu za žene na nivou Virovitičko-podravske županije: Sve igračice su se plasirale za pojedinačno i parovno prvenstvo regije Istok u Osijeku. Mlada pitomačka kuglačica Mihaela Barčan ušla je u hrvatsku juniorsku reprezentaciju koja će se u svibnju natjecati na Svjetskom prvenstvu u Sloveniji.

Kuglači "Pitomače uspješno su završili natjecanje u III. HKL-istok i zauzeli mjesto u gornjem dijelu tablice.

Stolnotenisači u travnju nastavljaju natjecanja u III. HSTL - "Slavonija zapad" i drže za sada sredinu tablice.

Mlade rukometašice "Pitomače" u mjesecu travnju doživjele su dva poraza, dosta visoki u Čakovcu i poraz od "Budućnosti" iz Ludbrega sa dva pogodka razlike u Pitomači.

Nogometaši "Pitomače" koji se natječu u pet uzrasnih kategorija - pioniri V-12 i V-14; kadeti i juniori i seniori, natjecali su se u travnju od I. HNL-sjever za pionire do seniora koji igraju u III. HNL-sjever. Pioniri su igrali sa pionirima Slatine, Virja i Koprivnice i polučili veoma dobre rezultate nakon veoma dobrih igara. Pioniri su u travnju krenuli prema sredini tablice. Kadeti i juniori su igrali prvu prvenstvenu utakmicu u proljetnom dijelu u Čazmi. Kadeti su izgubili, a juniori su visoko pobijedili svoje vršnjake iz Čazme. Travanj je za seniore "Pitomače" počeo loše. Prvog travnja gostovali su u Molvama i nakon dobre igre i početnog vodstva izgubili rezultatom 2:1. U subotu 7. travnja u Pitomači su gostovali igrači "Slobode" iz Varaždina i gosti su iz jedne prilike u cijeloj utakmici postigli pogodak i porazili "Pitomaču" rezultatom 0:1 za goste.

14. travnja seniori su gostovali u Garešnici kod "Garića" koji je do te utakmice imao isti broj bodova kao i "Pitomača". Tu su igrači "Pitomače" pokazali slabu igru, nezalaganjem i neaktivnošću u igri i zasluženo izgubili od domaćina rezultatom 4:0. Nakon ove utakmice seniori "Pitomače" pali su na 13 mjesto na tablici III. HNL-sjever.

Upravni odbor NK "Pitomača" analizira svakog ponedjeljka igru svih igrača na prethodnim utakmicama svih uzrasnih kategorija. Uočeno je nezalaganje pojedinih igrača seniora na utakmicama i to onih koji bi trebali biti nositelji igre.

U travnju su se natjecali u I., II. i III. županijskoj nogometnoj ligi za žene klubovi s područja naše općine: "Croatia" Grabrovnica, "Mladost" Stari Gradac, "Sloga" Kladare, "Turnašica" Turnašica, "Aršanj" Sedlarica, "Otrovanec" Otrovanec i "Podravec" Dinjevac. Najbolje rezultate postiže "Croatia" iz Grabrovnice koja se natječe u ŽNL VPŽ-e i koja se svojim dobrim igrama probila na 4. mjesto tablice.

Dana 25. veljaće 2001. godine održana je Godišnja izborna skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pitomača, najstarije udruge u Pitomači osnovane davne 1894. godine. Izborna skupština je bila konstruktivna uz prisustvo najviših čelnika Općine Pitomača, a na čemu im zahvaljujemo, naročito načelniku Općinskog poglavarstva gosp. Zdravku Dijakoviću. Na izbornoj skupštini vršen je izbor za novo čelništvo DVD Pitomača te su izabrani za: predsjednika Ivan Šimunović, dopredsjednika Zlatko Lovreković, zapovjednika Marijan Mađar i tajnicu Milka Novosel.

Isto tako dana 1. travnja održana je Izborna skupština Vatrogasne zajednice općine Pitomača uz prisustvo načelnika općine i predstavnika županije. Za novog predsjednika izabran je Željko Palković, tajnika Neven Milanović i zapovjednika Franjo Nemet. Tom prilikom uručene su spomenice g. Ivanu Šimunoviću za 50 i 60 godina rada u hrvatskom vatrogastvu koje mu je dodjelila Hrvatska vatrogasna zajednica iz Zagreba. Podijeljena su i priznanja i zahvale svima članovima Upravnog i nadzornog odbora i zapovjedništva.

Ovih je dana osnivač i voditelj prvog Dokumentacijskog centra povijesnih dokumenata DVD Pitomača Ivan Šimunović uspio ishoditi generalno pokroviteljstvo Hrvatske vatrogasne zajednice. Inaće Dokumentacijski centar je smješten u Vatrogasnom domu i otvoren je 3. rujna 1997. godine

G

Održana Godišnja izborna skupština DVD Pitomača, te Vatrogasne zajednice općine Pitomača

Održana Godišnja skupština DVD Kladare

Dana 29. travnja 2001. godine održana je u društvenom domu u Kladarama Godišnja skupština uz prisustvo čelnika Općine Pitomača i većine članstva društva.

Ž.B.

A

Izvještava: Božo Čulo

DŠport u travnju

NK "Otrovanec" nakon u veljači održane godišnje skupštine travanj obilježio brojnim radnim akcijama

Nakon prošlogodišnjeg završetka izgradnje prostorija NK "Otrovanec" pored igrališta, klub se prihvatio uređenja okoliša, bojanja zidova svojih prostorija. Priključen je bojler za tuševe, te reflektori.

B.B.

edanestog travnja Zajednica DVD općine održala jesastanak u vezi nove odluke o opremi DVD-a sa republičkog nivoa. Naime između ostalog "po novom" se traži da svako

DVD ima osobno vozilo, svu zaštitnu opremu po osobi i svaki član liječnićko uvjerenje, a što iziskuje velike dodatne troškove. Zajednica DVD općine Pitomača, odnosno sva DVD-a uložila su žalbu. Da li će zbog ovakve odluke biti ukinutih DVD-a?

I.Š.

Piše:Ivan

Šimu-nović

Udruga prijatelja dobrogvina "Peharnik"Pitomača

Proljetni radovi u vinogradima su obavljeni. Vinova loza je porezana, lucne povezane, panjevi pošpricani sa crvenim uljem ili čim drugim, pa su članovi Udruge prijatelja dobrog vina "Peharnik" Pitomača našli vremena za kuhanje gulaša u vinogradu Ivana Veličana-Ivše u Aršanju, te proslavili rođendan svog člana (u ovom slučaju kućedomaćina) i imendan, također člana Udruge, Đure Slavička uz su-djelovanje brojnih prijatelja i članova Udruge prijatelja dobrog vina. Ujedno je dogovoreno da se godišnja skupština ima održati u lipnju ove godine.

B.B.

J

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

E


10 11

dr. Marijan Jergović: "Pjesme moje Podravine"

vih je dana iz tiska izašla, druga po redu, knjiga pjesama Marijana Jergovića pod naslovom Pjesme moje Podravine. Naime, radi

se o zbirci od 70 najpopularnijih podravskih pjesama sa notnim i tekstovnim zapisima. U njoj ćemo naći pjesme kao što su Glas mandoline, zatim Vatrogasna zabava, Predi neg odemo spat, Podravska krv, Divni dani davno ste izčezli itd.

B.B.

O

Stjepan Ivanec

Pitomači i okolnim mjestima danas živi i radi desetak slikara i kipara od kojih se neki, kao npr. Stjepan Ivanec, bave

profesionalno i priznati su umjetnici. Stjepan Ivanec bavi se naivnom umjetnošću i već desetljećima ima svoj prepoznatljivi rukopis. Rođen je 1953. godine u Kladarama gdje živi i radi. Profesionalno se bavi slikarstvom od 1972. godine. Izlagao je na stotinjak skupnih izložbi širom Hrvatske i svijeta, te na dvadesetak samostalnih izložbi. Najdraža mu je tehnika ulje na staklu, te tuš-akvarel.

Ovako je Josip Depolo, naš poznati kritičar, započeo jedan članak o Stjepanu Ivancu: "Trebala je biti zaista snažna osobnost, kakva i jest Stjepan Ivanec, da bi se pružio otpor onim modelima koji su već širom svijeta ponijeli slavu hrvatske naive, a Ivanec je to učinio već na svom slikarskom startu, u ime budućnosti hrvatske naive, i time visoko rangirao svoje djelo u generacijskom krugu...".

B.B.

Portret jednog umjetnika

U

gradskoj ka-vani MA-LSS centru u

Pitomači, nakon što je skinuta izložba pitomačkog slikara Darka Domitrovića-Mikija, otvorena je u petak 6. travnja 2001. godine, u 20,00 sati, samostalna izložba slikara naive Ivana Krmića iz Staroga Graca, koji je na pitomačkoj i hrvat-skoj likovnoj sceni prisutan dvadesetak godina.

Ž.B.

U

Otvorenasamostalna izložba IvanaKrmića

Koka sama ukrasila uskršnje jaje.Bilo je to opće iznenađenje za ukućane kada je Anđelka Bedeković jedan dan, u ovo vrijeme korizme pred Uskrs kada se svi već pomalo pripremaju za bojanje uskršnjih jaja, pronašla u svom kokošinjcu izobličeno i sa apstraktnim reljefnim motivima ukrašeno jaje. Sigurno je samo jedno - obitelj će morati oslikati jedno jaje manje! (foto: D. Bedeković).

pjesmi Podravskih mužikaša sa njihova dva izdanja nosača zvuka, a poznavajući njihov entuzijazam i radinost vjerujem da i treće izdanje nećemo dugo čekati.

R. Stilinović

Podravski mužikaširavu podravsku pjesmu, bilo narodnu, bilo autorsku, teško je donijeti slušatelju bez pravog narodnog sastava. U tradiciji podravskih sastava, a sjećamo se

Korenića, Đuke Cvitkovića, legendarnog Blaža Lengera, uvijek su bili nazočni instrumenti koji su mogli predstaviti podravsku pjesmu u duhu njena tradicijskog izričaja. U želji za stvaranjem jednog dominantnog sastava čiji način sviranja će se zasnivati na spomenutoj tradiciji Podravine, dr. Marijan Jergović, već tada afirmirani skladatelj autorske podravske pjesme, daje poticaj osnutku Podravskih mužikaša. Zbilo se to 1994. godine, a prvu postavu ovog danas potvrđenog pitomačkog narodnog sastava čine: Josip Tončić - I. violina, Josip Kaša - II. violina, Damir Begović - harmonika, Nikola Šubić - bugarija, Franjo Kos - brač, Damir Hajduk - cimbal, Drago Pecek - bas i Alojz Lach - vokalni solist.

Kao što je iz prednjeg razvidno u sastavu uz tradicijske podravske instrumente violinu i cimbal, pored ritam sekcije susrećemo i harmoniku. Ona je naime često bila zamjena za cimbal, a u glazbenom izričaju Podravskih mužikaša harmonika u sintezi sa cimbalom donosi slušatelju specifičnu posebnost glazbena izričaja. Sviranje Podravskih mužikaša u srži sadržava jednostavnost da ih puk prihvati i reproducira, no djelovanjem njihova glazbena savjetnika ta jednostavnost biva oplemenjena lakim aranžmanima, harmonijama, čime se dobila kvaliteta i punoća kako instrumentalnog tako i vokalnog izražaja.

Repertoar Podravskih mužikaša satkan je od tradicionalnih podravskih pjesama, kao i autorskih skladbi skladanih u duhu narodne pjesme. Svoju prepoznatljivost stječu izvođenjem glazbe dr. Marijana Jergovića i stihova Drage Britvića, Rajka Stilinovića, Terezije Bube Bognar i drugih, kao i autorskih pjesama Vlade Smiljanića.

Prepoznatljivim glazbenim izričajem kao i potvrđenom kvalitetom Podravski mužikaši plijene pozornost organizatora festivala diljem Domovine pa ih osim na domicilnim Pjesmama Podravine i podravlja susrećemo na festivalima u Slavonskom Brodu, Požegi i Krapini.

Svoj prvi nosač zvuka predstavljaju 1998. godine pod nazivom Tri ljubavi moje u izdanju poznate diskografske kuće Croatia Records iz Zagreba. Pjesme sa prvog nosača zvuka saživjele su u eteru radio postaja i tako se približile širokom slušateljstvu koje ih rado prihvaća i pjevuši. Ustrajnim radom već nakon dvije godine Podravski mužikaši izdaju svoj drugi nosač zvuka čije prvo predstavljanje priređuju u otrovanskom restoranu "Zlatni klas" o kome govori i jedna od pjesama sa predstavljenog nosača zvuka.

Kako zbog bolesti, nažalost i neumoljive smrti Podravski mužikaši mijenjaju svoju postavu pomlađujući sastav kvalitetnim glazbenicima iz Pitomače i okolice. Danas postavu Podravskih mužikaša čine: Josip Tončić - I. violina, Josip Kaša - II. violina, Damir Begović - harmonika, Marinko Barčan - bugarija, Dražen Begović - brač, Damir Hajduk - cimbal, Rikard Bakan - bas i Alojz Lach - vokalni solist, a rado ću vas podsjetiti na sve bivše članove Podravskih mužikaša: Franje Kosa, Drage Peceka, Dragutina Vlajinića, a s posebnim pijetetom ću spomenuti neumornog i marljivog svirača bugarije mnogih pitomačkih sastava, prerano preminulog Nikole Šubića.

U spomenutoj postavi naši Podravski mužikaši predstaviti će se Pitomači i njenim gostima, kao i gledateljima i slušateljima Hrvatske radio televizije na skorašnjem festivalu Pjesme Podravine i podravlja Pitomača 2001. Do tada uživajmo u

P

Radost uskrsnog jutra

vijek kad razmišljamo o nećem nadzemaljskom, mješaju se u nama vjera i nevjera. Od apostolskih dana pa

sve do danas molimo i ispovjedamo svoju vjeru u Isusa Krista, koji je raspet, umro i pokopan.

I odmah nadodajemo "Treći dan uskrsnuo od mrtvih!" Na čemu se zasniva naše vjerovanje u Gospodinovo uskrsnuće? Na vjeri i svjedočanstvu apostola i drugih kojima se Isus iza svog uskrsnuća opet živ pokazao. Marija Magdalena i ostale žene motre otvoreni grob, ali odvaljen kamen još uvijek nije im dosta jak dokaz da je Gospodin uskrsnuo. A ženama sam anđeo progovara: "Zašto tražite živoga među mrtvima? On nije ovdje! Uskrsnuo je! Sjetite se kako vam je govorio, dok još bijaše u Galileji: Treba da sin

čovjeći bude predan u ruke grešnika i da bude razapet te da uskrsne treći dan!" (Luka 24,6-7). Da Krist nije uskrsnuo, njegovo bi životno poslanje bilo promašeno i njegov završetak najveći poraz. Da Krist nije uskrsnuo naše bi propovjedanje ostalo bez temelja, a Crkva bi bila odično društvo istomišljenika, koji bi se mogli sastajati da obnavljaju uspomene na tragičnu smrt njihovog osnivača. Ali Krist je uskrsnuo! I njegovo je uskrsnuće njegova najveća i konačna pobjeda, najsnažniji dokaz njegova božanstva, kruna svih njegovih čudesnih djela, najveća i najočitija potvrda istinitosti svega što je govorio.

U svjetlu i radosti uskrsnog jutra i naš život poprima posve novi i drugačiji izgled. Dobiva svoj puni smisao i vrijednost. Smrt nije svršetak i uništenje svih nada, nego početak vječnog života. Ona je samo prelazak iz ovog života u život vječne ljubavi. Isus iza svojeg uskrsnuća nastavlja okupljati svoje učenike a i sve nas danas okuplja na euharistiju svojom ljubavlju. Ona je ispočetka skromno, ali i za toga se razgorila u silan plamen koji više nitko ne može ugasiti. Taj plamen bi trebao, dragi čitatelji, zahvatiti sve nas da se preobrazimo, promjenimo te po nama da u srca naše braće i sestara uđe više ljubavi i topline.

Kristov mir i ja svima vama dragi čitatelji od srca želim! Ako on zavlada u Vama onda će nam doista ovaj zemaljski život biti lijep. Još jednom svima onima kojima nisam uspio zaželjeti radost Uskrsnog jutra činim to sada, sretan Vam Uskrs.!

vlč. Tomislav Petrić

U

Nešto prije Uskrsa izašao je iz tiska i čet-vrti broj ZOV-a, glasila rimokatoličke župesvetog Vida u Pitomači. To je ujedno i jubi-larni broj, odnosno zaokružio je svoju prvuobljetnicu. U ovom broju možete pročitati razne teme vezane za ovogodišnji Uskrs kojemu je list i posvećen. Tu su na primjer napisi kao: Povijesni i teološki aspekt blagdana Uskrsa, Od korizme do uskrsa, Kroz korizmu nekad i danas, Što za nas znači Uskrs, Uskrs, Doći će dan i On s njime, Što mladi misle o...crkvi?, O zboru mladih, zatim tu je Ispovijest mladog bračnog para i tako dalje.

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

EPitomačke novine Pitomačke novine

10 11

dr. Marijan Jergović: "Pjesme moje Podravine"

vih je dana iz tiska izašla, druga po redu, knjiga pjesama Marijana Jergovića pod naslovom Pjesme moje Podravine. Naime, radi

se o zbirci od 70 najpopularnijih podravskih pjesama sa notnim i tekstovnim zapisima. U njoj ćemo naći pjesme kao što su Glas mandoline, zatim Vatrogasna zabava, Predi neg odemo spat, Podravska krv, Divni dani davno ste izčezli itd.

B.B.

O

Stjepan Ivanec

Pitomači i okolnim mjestima danas živi i radi desetak slikara i kipara od kojih se neki, kao npr. Stjepan Ivanec, bave

profesionalno i priznati su umjetnici. Stjepan Ivanec bavi se naivnom umjetnošću i već desetljećima ima svoj prepoznatljivi rukopis. Rođen je 1953. godine u Kladarama gdje živi i radi. Profesionalno se bavi slikarstvom od 1972. godine. Izlagao je na stotinjak skupnih izložbi širom Hrvatske i svijeta, te na dvadesetak samostalnih izložbi. Najdraža mu je tehnika ulje na staklu, te tuš-akvarel.

Ovako je Josip Depolo, naš poznati kritičar, započeo jedan članak o Stjepanu Ivancu: "Trebala je biti zaista snažna osobnost, kakva i jest Stjepan Ivanec, da bi se pružio otpor onim modelima koji su već širom svijeta ponijeli slavu hrvatske naive, a Ivanec je to učinio već na svom slikarskom startu, u ime budućnosti hrvatske naive, i time visoko rangirao svoje djelo u generacijskom krugu...".

B.B.

Portret jednog umjetnika

U

gradskoj ka-vani MA-LSS centru u

Pitomači, nakon što je skinuta izložba pitomačkog slikara Darka Domitrovića-Mikija, otvorena je u petak 6. travnja 2001. godine, u 20,00 sati, samostalna izložba slikara naive Ivana Krmića iz Staroga Graca, koji je na pitomačkoj i hrvat-skoj likovnoj sceni prisutan dvadesetak godina.

Ž.B.

U

Otvorenasamostalna izložba IvanaKrmića

Koka sama ukrasila uskršnje jaje.Bilo je to opće iznenađenje za ukućane kada je Anđelka Bedeković jedan dan, u ovo vrijeme korizme pred Uskrs kada se svi već pomalo pripremaju za bojanje uskršnjih jaja, pronašla u svom kokošinjcu izobličeno i sa apstraktnim reljefnim motivima ukrašeno jaje. Sigurno je samo jedno - obitelj će morati oslikati jedno jaje manje! (foto: D. Bedeković).

pjesmi Podravskih mužikaša sa njihova dva izdanja nosača zvuka, a poznavajući njihov entuzijazam i radinost vjerujem da i treće izdanje nećemo dugo čekati.

R. Stilinović

Podravski mužikaširavu podravsku pjesmu, bilo narodnu, bilo autorsku, teško je donijeti slušatelju bez pravog narodnog sastava. U tradiciji podravskih sastava, a sjećamo se

Korenića, Đuke Cvitkovića, legendarnog Blaža Lengera, uvijek su bili nazočni instrumenti koji su mogli predstaviti podravsku pjesmu u duhu njena tradicijskog izričaja. U želji za stvaranjem jednog dominantnog sastava čiji način sviranja će se zasnivati na spomenutoj tradiciji Podravine, dr. Marijan Jergović, već tada afirmirani skladatelj autorske podravske pjesme, daje poticaj osnutku Podravskih mužikaša. Zbilo se to 1994. godine, a prvu postavu ovog danas potvrđenog pitomačkog narodnog sastava čine: Josip Tončić - I. violina, Josip Kaša - II. violina, Damir Begović - harmonika, Nikola Šubić - bugarija, Franjo Kos - brač, Damir Hajduk - cimbal, Drago Pecek - bas i Alojz Lach - vokalni solist.

Kao što je iz prednjeg razvidno u sastavu uz tradicijske podravske instrumente violinu i cimbal, pored ritam sekcije susrećemo i harmoniku. Ona je naime često bila zamjena za cimbal, a u glazbenom izričaju Podravskih mužikaša harmonika u sintezi sa cimbalom donosi slušatelju specifičnu posebnost glazbena izričaja. Sviranje Podravskih mužikaša u srži sadržava jednostavnost da ih puk prihvati i reproducira, no djelovanjem njihova glazbena savjetnika ta jednostavnost biva oplemenjena lakim aranžmanima, harmonijama, čime se dobila kvaliteta i punoća kako instrumentalnog tako i vokalnog izražaja.

Repertoar Podravskih mužikaša satkan je od tradicionalnih podravskih pjesama, kao i autorskih skladbi skladanih u duhu narodne pjesme. Svoju prepoznatljivost stječu izvođenjem glazbe dr. Marijana Jergovića i stihova Drage Britvića, Rajka Stilinovića, Terezije Bube Bognar i drugih, kao i autorskih pjesama Vlade Smiljanića.

Prepoznatljivim glazbenim izričajem kao i potvrđenom kvalitetom Podravski mužikaši plijene pozornost organizatora festivala diljem Domovine pa ih osim na domicilnim Pjesmama Podravine i podravlja susrećemo na festivalima u Slavonskom Brodu, Požegi i Krapini.

Svoj prvi nosač zvuka predstavljaju 1998. godine pod nazivom Tri ljubavi moje u izdanju poznate diskografske kuće Croatia Records iz Zagreba. Pjesme sa prvog nosača zvuka saživjele su u eteru radio postaja i tako se približile širokom slušateljstvu koje ih rado prihvaća i pjevuši. Ustrajnim radom već nakon dvije godine Podravski mužikaši izdaju svoj drugi nosač zvuka čije prvo predstavljanje priređuju u otrovanskom restoranu "Zlatni klas" o kome govori i jedna od pjesama sa predstavljenog nosača zvuka.

Kako zbog bolesti, nažalost i neumoljive smrti Podravski mužikaši mijenjaju svoju postavu pomlađujući sastav kvalitetnim glazbenicima iz Pitomače i okolice. Danas postavu Podravskih mužikaša čine: Josip Tončić - I. violina, Josip Kaša - II. violina, Damir Begović - harmonika, Marinko Barčan - bugarija, Dražen Begović - brač, Damir Hajduk - cimbal, Rikard Bakan - bas i Alojz Lach - vokalni solist, a rado ću vas podsjetiti na sve bivše članove Podravskih mužikaša: Franje Kosa, Drage Peceka, Dragutina Vlajinića, a s posebnim pijetetom ću spomenuti neumornog i marljivog svirača bugarije mnogih pitomačkih sastava, prerano preminulog Nikole Šubića.

U spomenutoj postavi naši Podravski mužikaši predstaviti će se Pitomači i njenim gostima, kao i gledateljima i slušateljima Hrvatske radio televizije na skorašnjem festivalu Pjesme Podravine i podravlja Pitomača 2001. Do tada uživajmo u

P

Radost uskrsnog jutra

vijek kad razmišljamo o nećem nadzemaljskom, mješaju se u nama vjera i nevjera. Od apostolskih dana pa

sve do danas molimo i ispovjedamo svoju vjeru u Isusa Krista, koji je raspet, umro i pokopan.

I odmah nadodajemo "Treći dan uskrsnuo od mrtvih!" Na čemu se zasniva naše vjerovanje u Gospodinovo uskrsnuće? Na vjeri i svjedočanstvu apostola i drugih kojima se Isus iza svog uskrsnuća opet živ pokazao. Marija Magdalena i ostale žene motre otvoreni grob, ali odvaljen kamen još uvijek nije im dosta jak dokaz da je Gospodin uskrsnuo. A ženama sam anđeo progovara: "Zašto tražite živoga među mrtvima? On nije ovdje! Uskrsnuo je! Sjetite se kako vam je govorio, dok još bijaše u Galileji: Treba da sin

čovjeći bude predan u ruke grešnika i da bude razapet te da uskrsne treći dan!" (Luka 24,6-7). Da Krist nije uskrsnuo, njegovo bi životno poslanje bilo promašeno i njegov završetak najveći poraz. Da Krist nije uskrsnuo naše bi propovjedanje ostalo bez temelja, a Crkva bi bila odično društvo istomišljenika, koji bi se mogli sastajati da obnavljaju uspomene na tragičnu smrt njihovog osnivača. Ali Krist je uskrsnuo! I njegovo je uskrsnuće njegova najveća i konačna pobjeda, najsnažniji dokaz njegova božanstva, kruna svih njegovih čudesnih djela, najveća i najočitija potvrda istinitosti svega što je govorio.

U svjetlu i radosti uskrsnog jutra i naš život poprima posve novi i drugačiji izgled. Dobiva svoj puni smisao i vrijednost. Smrt nije svršetak i uništenje svih nada, nego početak vječnog života. Ona je samo prelazak iz ovog života u život vječne ljubavi. Isus iza svojeg uskrsnuća nastavlja okupljati svoje učenike a i sve nas danas okuplja na euharistiju svojom ljubavlju. Ona je ispočetka skromno, ali i za toga se razgorila u silan plamen koji više nitko ne može ugasiti. Taj plamen bi trebao, dragi čitatelji, zahvatiti sve nas da se preobrazimo, promjenimo te po nama da u srca naše braće i sestara uđe više ljubavi i topline.

Kristov mir i ja svima vama dragi čitatelji od srca želim! Ako on zavlada u Vama onda će nam doista ovaj zemaljski život biti lijep. Još jednom svima onima kojima nisam uspio zaželjeti radost Uskrsnog jutra činim to sada, sretan Vam Uskrs.!

vlč. Tomislav Petrić

U

Nešto prije Uskrsa izašao je iz tiska i čet-vrti broj ZOV-a, glasila rimokatoličke župesvetog Vida u Pitomači. To je ujedno i jubi-larni broj, odnosno zaokružio je svoju prvuobljetnicu. U ovom broju možete pročitati razne teme vezane za ovogodišnji Uskrs kojemu je list i posvećen. Tu su na primjer napisi kao: Povijesni i teološki aspekt blagdana Uskrsa, Od korizme do uskrsa, Kroz korizmu nekad i danas, Što za nas znači Uskrs, Uskrs, Doći će dan i On s njime, Što mladi misle o...crkvi?, O zboru mladih, zatim tu je Ispovijest mladog bračnog para i tako dalje.

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA


12 13

Črljena Klisa - lokacija čijatajna najviše zaokuplja mješ-tane Pitomače i okolice

Malo je onih mještana Pito-mače i okolnih mjesta, a posebno Otrovanca koje ne zanima odgovor na pitanje - što se nekada nalazilo na mjestu današnje Črljene Klise? Ta je lokacija uvijek bila obavijena velom tajne, tako da su se do danas isprele bezbrojne priče i predaje o Črljenoj Klisi. Što je zaista, i kada bilo na tome mjestu pokušat ćemo reči u kratkim crtama ovom prigodom. Ranosrednjevjekovno

groblje Črljena klisa, općina Pitomača

ijekom srpnja 1989. godine Institut za arheologiju, u suradnji s gradskim muzejom Virovitice i Zavičajnom zbirkom Pitomače,

obavio je pokusna arheološka iskopavanja na položaju Črljena Klisa. Na sjeverozapadnom i jugoistočnom rubu zaravni otvorene su dvije pokusne arheološke sonde (A i B). U sondama su otkriveni dijelovi dvoslojnog srednjevjekovnog groblja. Naime, otkriven je stariji stratum groblja s kosturnim pokopavanjem pokojnika na dubinama od 0,47 do 0,90 m. Grobne cjeline bile su orijentirane u smjeru istok-zapad, tj. s glavama pokojnika na zapadu. U bjelobrdskom sloju grobova (X.-XII. stoljeće) otkrivene su u ponekim grobnim cjelinama, pojedinačne nakitne tvorevine. Riječ je o jed-nostavnom prstenu i karičici sa S-petljom. Iznad horizonta bjelobrdskih grobova otkriveni su recentniji, također srednjevjekovni, grobovi bez ikakvih grobnih priloga.

Dvoslojna situacija upućuje na mogućnost postojanja ranijega sakralnog objekta, zacijelo, posvećenoga sv. Heleni, oko kojega je u kontinuitetu obavljeno pokopavanje u crkvenom groblju. Popis župa iz 1501. godine navodi srednjevjekovno selo Kopačevec (Kopachevecz), koje je spaljeno tijekom osmanske opasnosti. Zacijelo, iz toga doba ostala je u puku uspomena na opekom građenu crkvu, koja je stradala u ratnom vihoru u XVI. stoljeću. Otuda i dragocjeni toponim "crvena crkva", tj. Črljena klisa, koji je do naših dana očuvao uspomenu na kilisu (ecclesia).

Valja se nadati kako će buduća arheološka istraživanja u okolici Pitomače, svakako dati odgovor i na položaj crkve i opseg pripadajućega groblja, odnosno na kontinuitet bjelobrdske kulture u dravsko-dunavsko-savskom međurječju.

Prof. dr. sc. Željko Tomičić

T

ko tri kilometra južno od Pitomače, pored seoskog puta koji iz Pitomače vodi prema selima Turnašica, Otrovanec, Stari Gradac i

Sedlarica danas se nalazi centralno pitomačko smetište. Međutim, u prošlosti, na ovom mjestu poznatom pod nazivom Črljena Klisa, nalazilo se ranosrednjevjekovno i srednjevjekovno naselje (od oko 950.-ih do 1540.-ih godina) sa crkvom i grobljem.

Ovdje su negdje do sredine X. stoljeća već doselili stari Hrvati i osnovali naselje, koje se kasnije spominje pod nazivom Kopačevec, a nakon prelaska na rimokatoličku vjeru (što je učinjeno do XIII. st.) ono postaje župno mjesto, čini se pod patronatom zaštitnice sv. Helene. Kopačevec je bio malo mjesto. Početkom 1500.-ih godina zabilježeno je svega 30-ak "poreznih dimova" - kuća. Iz popisa župa od 1501. godine saznajemo da je tada u mjestu župnik neki Petar ("Petrus. Plebanus de Kopachewecz"). Naselje i župa pripadalo je tadašnjem gorbonočkom (kloštranskom - Kloštar Podravski - "Gorbonok") vlastelinstvu, a u njemu je živjelo, pored kmetova i nekoliko plemića. Godine 1481. u jednom suđenju plemićima križevačke i virovitičke županije, a kojem je prisustvovao i sam kralj Matijaš Korvin, spominju se plemići Mirko Tuka ("Thoka") i Đuro Šafarić ("Safaritz"), dok se, pak, godine 1530. kao povjerenik Ivana Zapolje navodi i Franjo Tuka. Naselje ruše turske vojske sredinom XVI. stoljeća i ono se kasnije više ne obnavlja, ali crkva i groblje da.

Današnji naziv Črljena Klisa dolazi od latinskog ili turskog naziva za crkvu (lat. ecclesia, tur. kilisa) koja se nalazila na crvenom pijesku. Ovaj se naziv pojavljuje već sredinom XVII. stoljeća - Cherlena Klisza (1658. godine - kada se ispod Črljene Klise spominje sačuvani zvonik i dijelovi crkve sv. Bartolomeja u Turnašici). Tako je ostala trajna uspomena na nekadašnju staru crkvu u Kopačevcu.

Istjerivanjem Turaka i iz ovog dijela tadašnje Slavonije počinju se stvarati uvjeti za slobodniji i sigurniji život, uvjeti za obnovu starih i

osnivanje novih naselja u području između Đurđevca i Virovitice. Tako se odmah nakon 1700. godine obnavljaju srednjevjekovni Pitomci (razrušili Turci sredinom XVI. stoljeća), ali sada pod nazivom Pitomača. Obnavljaju se srednjevjekovni Bartolovci (danas Turnašica), srednjevjekovno Čresno (danas Mala Črešnjevica), srednjevjekovni Farkaševac (danas Sedlarica), srednjevjekovni Gerec (danas Stari Gradac) itd., a osnivaju nova naselja kao npr. Vukosavljevica, Velika Črešnjevica i Otrovanec.

Bilo je teško živjeti prvih desetljeća XVIII. stoljeća u ovim hrastovim šumama obraslim pod-ručjima, prepunih močvara i bara. Međutim, ovaj tada divlji kraj ipak je sakrivao stoljetni strah ovog naroda od napada turskih bojovnika. Već nekoliko godina nakon 1700. godine jedan dio preživjelog pučanstva od turskih pustošenja osniva Otrovanec, selo na oko 3 km zapadno od Črljene Klise. Ne znamo da li su to potomci nekadašnjih Kopačevćana - no to je vrlo vjerojatno, budući da mještani Otrovanca odmah po dolasku koriste i crkvu (koja je ostala pod patronom sv. Helene) i groblje na Črljenoj Klisi.

godišnje misu u čast sv. Helene, pa su rijetko odlazili do kapele, te je ona stoga bila često pljačkana. Naime 1737. godine u kapelu je udario grom i od tada je ona ruševina koja je vremenom nestala sa lica zemlje i ostala samo uspomena u već nekoliko puta navedenom nazivu Črljena Klisa. Od 1737. godine pa slijedećih deset godina Otrovančani nemaju nikakvu kapelicu. Godine 1746. dozvolio im je zagrebački biskup Juraj Branjug izgradnju drvene kapelice na prostoru gdje su prije 15-ak godina počeli pokapati svoje mrtve. I tako Otrovančani 1746. godine grade svoju prvu, drvenu, kapelicu u mjestu - današnja je izgrađena kasnije, krajem XVIII. stoljeća.

Dakle, nekadašnje naselje na Črlenoj Klisi nije bilo u nikakvoj vezi sa današnjom Pitomačom, kako to većina ljudi danas smatra. Pitomača je postojala i u srednjem vijeku na istom mjestu gdje je i danas (tada Pitomci - "Pytomczy"), a možda i ranije, u ranom srednjem vijeku ili čak još u vrijeme Rimskog carstva, što naznačuju brojni arheološki nalazi iz tog doba.

Radi nepoznavanja prave istine oko Črljene Klise isplelo se mnogo raznih legendi i priča. Spomenimo samo tajanstveno blago sakriveno u zlatnoj ili željeznoj lisici koju su ljudi desetljećima tražili prekapajući mjesto gdje se nalazilo groblje i srednjevjekovna crkva sv. Helene i tako uništili brojne arheološke nalaze koji bi nam danas mogli nešto više reči o ovom lokalitetu. Čak je nekadašnji pitomački veleposjednik Dragutin Götz st. or-ganizirao detaljno prekapanje Črljene Klise u potrazi za navodnim blagom. Tu je nadalje "pri-svojena" priča o crnoj pitomoj mački koju su ljudi iz Pitomače pronašli u nekoj peći na Črljenoj Klisi i po njoj prozvali svoje mjesto.

Inače naziv Črljena Klisa, koji se udomaćio u ovom kraju, tipičniji je za pitomački govorni kajkavsko-štokavski konglomerat (Pitomačani u svom govoru često zamjenjuju slovom lj slovo l ili v, npr. pljot, buljnjak, jočalje itd.) nego za govor koji koriste Otrovančani, koji su više vezani za tu lokaciju. Otrovačani kažu jednostavno Crlena Klisa, dok smo vidjeli da još prije 350 godina narod ovo mjesto zove Črlena Klisa.

Danas je lokacija nekadašnje sred-njevjekovne crkve i groblja obrasla akacijevom šumom i šikarom, a dobar dio služi kao odlagalište smeća. Od starog sela Kopačevca, koje se nalazilo nešto južnije od crkve uz poljski put koji vodi za Turnašicu iz Pitomače, danas nije ostalo ništa. Sada su to izorana polja na kojima se često pronađe ponešto keramičkih ulomaka, fragmenata cigle ili pokoji metalni zahrđali srednjevjekovni predmet - što ipak podsjeti čovjeka da su tu ljudi od davnine živjeli.

Branko Begović

O

Već do 1716. godine ta je kapela sv. Helene obnovljena i dobro zaključana, a pokrivena šindrom. Duga je bila 11,5 m, široka 5,7 m, a visoka 4,7 m. Najvjerovatnije je tih dimenzija crkva bila i u srednjem vijeku, prije Turaka. Misa se ovdje služila obavezno svakog 22. svibnja (sv. Helena), te poslije sprovoda. Možemo si zamisliti put pogrebne povorke od Otrovanca do Črljene Klise u kišno i blatnjavo doba. U kapeli je tada bila samo slika sv. Helene nad nekakvim drvenim stolom, a nije imala ni zvonika. Oko 1730. godine Otrovančani zapuštaju groblje oko ove kapele, jer je bilo pre daleko, te ga sele na današnje mjesto oko današnje kapele sv. Helene u Otrovancu, u središtu mjesta. Od oko 1730. godine pa sve do 1737. godine Otrovančani su na Klisi održavali još samo jednom

Mjesto gdje se od X. do XVI. stoljeća nalazilacrkva i groblje danas je zapušteno i obrasloraslinjem, te služi kao odlagalište smeća.

RA

ZG

OV

OR

I P

RI K

AV

I I

KA

J SE

ZG

OD

NO

GA

DO

GO

DIL

O V

PIT

OM

AČ

I - ZA

NIM

LJIV

OS

TI


14 15

Stari domaći receptiStari domaći recepti

rilikom rušenja stare Brennerove zgrade preko puta crkve u Pitomači 1998. godine među smećem sam pronašao staru

bilježnicu iz XIX. stoljeća u kojoj su bili na njemačkom i hrvatskom jeziku zapisani raznorazni stari pitomački recepti. Tim povodom, na po-podnevnoj kavi kod Mire Horvatinovića, koji prevodi sa njemačkog na hrvatski recepte iz spomenute bilježnice, pronašli smo neke interesantne recepte (sa kraja XIX. st.) za jela koja se i danas rado pripremaju, kao npr. ovom prilikom spomenuta Kisela juva (ili tzv. Plučeca na kiselo) i Prežgana juva - kako su ih nekada radili.

Kisela juva

Razno meso kao opornjak, pluća, noge i drobnina od guske itd. daj da vri u osoljenoj i zaoctenoj vodi, u koju si stavio nešto luka i lovorike (lorbera). Kad je meso mekano, izvadi ga, razreži u podulje komadiće, izvadi i odstrani kosti, medjutim na zapržak nalij i prociedi juhe i tu prekuhaj meso.

Prežgana juva

Razbieli masla i nasiplji melje koliko treba, daj da zarumeni, pa na to nalij vode ili grahove juve, pridaj malo kumina, peršinova korena, pa neka dobro provre, da se zapržak razide; pjene medjutim pjenaćom obiraj, osoli, natrusi ako hoćeš, oreška, pa juhu na opečen kruh nalij.

B.B.

P

Ovako danas izgleda kuća poznatog hr-vatskog domoljuba i prvog podpredsjednika Sabora RH Stjepana Sulimanca (1915.-1994. godine) na brijegu iznad župne crkve u Turnašici!

Obitelj Janeš nabavila je jednu u ovom kraju rijetku pasminu lovačkog psa

ko primjetite da pored vas prošeće kratkonogi pas, lagano zavrnutog simpatičnog repa koji ušima mete prašinu, to je Doli. On je čistokrvni

engleski baset. To je stara pasmina koja potječe izravno od psa sv. Hubetrta (zaštitnika lova). Prava popularnost ove pasmine datira iz 1863. godine kada je održana izložba pasa u Parizu.

Blage je ali bojažljive naravi, vrlo privržen gospodaru. Prijatelj je djece i pomalo tvrdoglav. Engleski baset je po prirodi jamar a lovi na otvorenom. Stoga služi za lov na divlje svinje, lisice, zečeve i fazane. Posjeduje odličan njuh, a nakon američke selekcije ova vrsta pasa postala je vrlo originalna i dobra kućna vrsta.

Vjerujemo da će Doli postati ljubimica svih gostiju koji preko dana borave na terasi vlasnika Željka Janeša u caffe baru "Tempo" u Pitomači.

B. Janeš

A

U Grabrovnici izvršene pripreme za novu tenisku sezonu

a jutarnjoj kavi u takozvanom robnjaku (cafe bar u KTC-ovoj robnoj kući)) sredinom travnja, iz razgovora s Ivanom Kostelcom,

saznali smo da će ljubitelji tenisa moći i ove godine igrati svoju omiljenu igru. Redovno održavanje tenis placa u Grabrovnici završeno je i sve je spremno za ovogodišnju tenisku rekreativnu sezonu - poručuje vlasnik igrališta Ivan Kostelac i poziva sve zainteresirane na partiju tenisa.

B.B.

N

Mnogi će se zapitati gdje se nalazi ova li-jepa kamena skulptura i što predstavlja? Ka-žimo da je to kasnobarokna skulptura (krajXVIII.st.) sv. Vendela, a nalazi se u vino-gradu koji pripada župi Turnašica, a nalazise oko 500 m južno od župne crkve.

U susret glazbenom festivalu Pjesme Podravine i podravlja Pitomača 2001.

rvi festival pučke, tradicionalne, popularne pjesme održan je u Pitomači 1993. godine, a pod nazivom Podravino

moja mila. Na tom festivalu nastupilo je ukupno 10 malih glazbenih sastava, a izvedeno je 12 novih podravskih pjesama. No, već iduće, 1994. godine skladateljima i pjesnicima, kao i glazbenim sastavima koji djeluju u promicanju pučke suvremene pjesme pišemo:

"Pjesmama krajeva uz Dravu lako pre-poznajemo zavičaj, jer se odlikuju srodnim posebnostima u glazbi i u stihovima, u raznolikoj lepezi značajki, od široke melodijske ravničarske elegičnosti do rustikalne zaigranosti pučkih plesova, prigodičarskih napjeva i pošalica.

Pitomača u Podravini na samom rubu područja kajkavskog narječja i zemljopisno je u središtu hrvatskog podravlja. Tu se odvajkada susreću, pa i prožimaju, i kaj i što s primjesama slavonske ikavice a u pučkoj pjesmi su prisutni i gudci (violine, jegede) mužikaša i cimbale i tambure."

Tako već od 1994. godine festival ima naziv glazbeni festival Pjesme Podravine i podravlja. I već te godine nastupaju eminentna i poznata imena popularne tamburaške glazbe Gazde, Višnja Korbar, Lampaši, Šime Jovanovac i drugi. Svake godine festival biva sve bolji i bolji, kako po poznatim izvođačima i autorima tako i po kvaliteti pjesama.

Dakle, od 1994. godine na festivalu

imamo pjesama od Međimurja do Baranje, no pretežno podravskih.

Festival će se održati ove godine 15. i 16. lipnja (petak i subota) u športskoj dvorani Osnovne škole Petra Preradovića. Na prvoj festivalskoj većeri 15. lipnja (Vidovo) bit će izvedeno 20 novih skladbi, a izvest će ih mali glazbeni sastavi (Fakini, Franjo Barić i Podravci, Drago Vlajinić, Sinovi Podravine i dr.), dok će se završna večer održati u subotu 16. lipnja u 19,45 sati. Na ovoj, završnoj večeri nastupit će solisti uz Tamburaško orkestar HRT kojim ravna maestro Siniša Leopold, te mali glazbeni sastavi.

Nastupit će najpoznatija imena hrvatske estrade: Krunoslav Kićo Slabinac, Marta Nikolin, Gazde, Viktorija Kulušić Đenka, Boris Ćiro Gašparac, Patria, Lampaši, naši Podravski mužikaši, kao i Ana Majstor, Maja Zeko i drugi.

Vjerujemo da ćemo se, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog državnog Sabora gosp. Zlatka Tomčića, Virovitičko-podravske županije, Općine Pitomača i uz dragocjenu pomoć Glazbene proizvodnje i glazbenog programa HRTV-e ponovo predstaviti kao festival vrijedan javne pozornosti. Kompletan program dati ćemo u idućem broju Pitomačkih novina.

dr. Marijan Jergović

P

OČVRSNUTI NOVI KORISNICI MEKUŠACA

e trebate biti uvrijeđeni ako ste mekušac, a ne znate koristiti mekušje na svom novom očvrsju ...šalu na stranu, ali eto, prema nekim "pravopisnim

izmjenama", računala - odnosno njihov tvrđi dio koji vidimo tj. možemo osjetiti trebali bismo nazivati "očvrsje" (engleski: hardware - hard - tvrdo, čvrsto - očvrsje), dok dio koji uglavnom "ne vidimo", a uz negovu pomoć, na "tvrdom" dijelu računala, npr. monitoru vidimo neki rezultat (tekst ili slika), trebali bismo nazivati mekušje (engleski: software - soft - mekano - mekušje).

Trenutno je teško ne postati "kompjuteraš" uz ovako veliku ponudu računalnih komponenata koje uz nevjerovatno niske cijene mogučnosti plijene naše poglede u reklamama ili cjenicima, te povečavaju želju za još jednog novog elektronskog kučnog ljubimca.

"Ako je susjed uz novi traktor kupio i novi "komp" na kojem može gledati DVD, zašto si ja ne bi kupio za malo više novaca, pa da mogu "surfati" ( ploviti ) na internetu, skenirati na još boljem skeneru, te odštampati na super novom štampaču u boji fotografije snimljene na najnovijem digitalnom fotoaparatu te tako malo konkurirati lokalnom fotografu. A da, a mogao bi snimiti koji cd - pa to je glavna fora."

Teško je uopće na gore navedeno krenuti od početka.Ponekad je teško i nama, koji smo odrasli uz hiper-

brzi razvoj računala unazad 20-tak godina, pratiti razvoj računalne tehnologije unazad nekoliko godina. Nove tehnologije izrade te samim time kvalitetniji i brži procesori kao i njihove periferije, dosegle su prag praktičnosti i isplativosti kupnje računala onakve kakove ih danas znamo i koristimo.

Kako je internet sve prisutniji kod nas, te nezaobilazan u svakodnevnom poslovanju i privatnim kontaktima, računala će se izrađivati tako da su orijentirana na komunikaciju, osobito bežićnu, a snaga procesora i grafike će u svakodnevnu upotrebu audio-vizuelne potrebe računala,

N

nastavak na str. 16

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI

ČO

ŠE

K Z

A D

EC

U - R

AZ

NO


16 17

Nešto o odijevanju

d uvijek su u svakom društveno-političkom uređenju postojale socijalne razlike. U nekim razdobljima one su bile

veće, a u nekima manje. Tako je bilo i u Pitomači tokom cijele njezine povijesti. Postojala su dva osnovna sloja: gospoda tzv. "purga" ili "inteligencija" i njihove obitelji i siro-mašniji, seljački sloj stanovništva.

Primjerno tome ljudi su se i odijevali. Velike socijalne razlike bile su vrlo uočljive početkom XX. stoljeća, pa prema tome i način odijevanja, kako odraslih, pa tako i djece. Na slici lijevo prikazan je dječak na drvenom konjiću (rekonstrukcija - početak XX. stoljeća) iz gospodske obitelji. Djeca siromašnijih obitelji bila su u to vrijeme odjevena vrlo skromno, najčešće su bila bosa sa raščupanom kosom, jer roditelji nisu imali vremena djeci posvetiti stanovitu pažnju.

Ž.B.

O

oliko naši ljudi koji ne žive u Pitomači, ali zato imaju vinograd u Aršanju i l i Otrovanskom bregu, obožavaju svoj rodni

zavičaj lijepo možemo vidjeti na slijedećem primjeru. Naime, radi se o sucu Mirku Klinžiću koji je krajem ožujka i početkom travnja ove godine tri dana uzastopce naveče odlazio u Zagreb na spavanje da bi se sutradan ujutro vratio u svoj vinograd u Otrovanskom bregu. Zadnji dan je bio toliko umoran od silne vožnje da ga je u nedjelju dopodne, u gorice iz Pitomače, morao voziti stari Đento. Neka ne zamjeri, ali pored zlata za dobro vino, trebalo bi mu dati zlato i za jednu ovakvu egzibiciju.

B.B.

kai n j

Ono j baš i e

zgre

odno za či

K

Uranile i rode i lastavice

pći klimatski poremećaji uzrokovali su i poremećaje u životu ne samo ljudi već i životinja. U pitomački kraj na primjer

gotovo tri tjedna ranije (već sredinom ožujka) došla je poneka lastavica, a za njima nekoliko dana kasnije i po koja roda. Do prvog travnja sva su uobičajena rodina gnijezda bila popunjena ( na području pitomačke općine nalazimo ukupno 10 nastanjenih gnijezda). Ove je godine uranio i crni kos, koji se sa Jadrana uputio prema Pitomači, a osobito prema vinorodnim obroncima Bilogore, koji su mu omiljena boravišta u ovome kraju.

Ž.B.

O

I u područnim mjestima pitomačke župe djeca odlaze na tzv. miništrantski - kako to djeca kažu

obra je to prilika za druženje i igranje djece uparku oko crkve u kojoj se obično miništranski održava, a pored toga i ponešto nauće izvan

redovnog vjeronauka. Tu se djeca, nakon održanog vjeronauka (najčešće se održava) dogovaraju tko će na slijedećoj misi biti miništrant. Djeca dobivaju uputstva od svećenika što će i kako čitati na misnoj službi i koje što drugo. To im je veliko veselje.

Ž.B.

D

Iz tiska izašao 30.-i jubilarni broj časopisa "Preradović"

ovinarska grupa OŠ Petra Preradovića uzpomoć i savjete voditeljice grupe Ivanke Fribec osmislio je novi, jubilarni 30. broj

školskog lista Preradović. List je počeo izlaziti davne 1973. godine. U odnosu na prve brojeve današnji su kvalitetniji i potpuniji, a o ćemu najbolje govori visoko rangirana mjesta na takmičenjima "Lidrano" koja se održavaju svake godine.

B.B.

N

U travnju se pojavljuju prve jestive gljive

Već od početka travnja (pa do lipnja) na rubovima šuma, uz putove, na travnatim dvorištima i u pitomačkom kraju se pojavljuje jedna od prvih jestivih gljiva u godini. To je rana livadarka ili rana čehavka (Agrocybe praecox).

Lako ćemo je prepoznati jer u ovo doba inaće sličnih gljiva, a i gljiva općenito ima jako malo. Klobuk joj je širok 3-7 cm, gladak, sjajan i žućkast. Listići su gusti i tanki, bjelkasto-smeđi. Stručak je 4-8 cm visok 4-7 mm širok, vlaknasto bijel, a na dnu proširen. Meso je bjelkasto i miriše na brašno. Gljiva je kvalitetna za jelo, pa ljubitelji gljivu već u rano proljeće mogu brati i jesti dosta ukusnu gljivu. U isto doba raste i vrlo slična tvrda livadarka, samo ona je nešto veća i čvršća, a ima raspucalu kožu na klobuku. Nešto je slabije kvalitete.

Dovoljno se prošetati po svojem dvorištu ili vrtu i ako imate travnjak vjerovatno ćete ubrzo nabrati dovoljno gljiva za ukusan ručak, jer rastu i u kolonijama.

Ž.B.

Rana livadarka- prva proljetnajestiva gljiva

Djeca koja polaze "miništranski"u Otrovancu (ispred kapele sv. Helene)

Ro

din

o g

nije

zd

o u

Se

dla

ric

i

ilo bi neprikladno reći da se nešto zgodno dogodilo po pitanju prijelaza preko rijeke Drave do Križnice, stoga je bolje reči što se

nezgodnog dogodilo ili događa u vezi s time. Naime, lokacija stogodišnjeg prijelaza skelom danas je zaista neprikladna. Klasična skela zahtjeva značajna sredstva za održavanje, a prijelaz, osim toga što djeluje pomalo atraktivno, naporan je i nesiguran i često je nemoguće prijeći rijeku. Trenutno je ta skela na remontu, pa se mještani Križnice, ribiči i turisti služe motornom skelom Komunalnog poduzeća Pitomača koja vozi svaka dva sata. Ne zaboravimo i onaj promašaj oko pokušaja gradnje pristaništa za motornu skelu nešto nizvodno od mosta gdje je potrošeno brdo novaca uzalud, a za što nitko ne odgovara (?). Kada će se pouzdano i brzo moći prijeći preko rijeke Drave za sad je još uvijek neizvjesno. Stoga vam je najsigurnije otići u Križnicu na ribičiju motorbiciklom ili biciklom, jer tako se možete vratiti onda kada vi želite.

B.B.

Još uvijek nije definitivnoriješen prijelaz preko Drave naBanovom brodu

Uskršnja jaja za ljepši školski okoliš

čiteljice područne osnovne škole Petra Preradovića u Otrovancu g. Snježana Barišić i Slavica Bartolić organizirale su izradu i prodaju uskršnjih jaja i ukrasa, a u

namjeri da novac prikupljen od prodaje utroše u uređenje školskog okoliša. Djeca te škole su pomogla u izradi, ali i u prodaji uskršnjih jaja i ukrasa. Želimo im da sakupe što više novaca, jer ako već ne mogu učiti u lijepim i pristojno uređenim učionicama, neka im bar odmori budu ugodniji i ljepši.

Ž.B.

U

Dječji vrtić - djeca sama sakupljaju novac za svoje igračke

jeca u dječjem vrtiću u Pitomači, uz pomoć teta

izrađivala su čestitke za Novu godinu i prodavala. Pored toga organizirana je i zabava prigodom Valen-tinova. Na taj je način sakupljeno ukupno 5.103 kune što će biti prilog za kupovinu dječjih igračaka za otvoreni prostor.

Z.G.

D

svesti na jednostavnost kao što sada koristimo obični digitron za zbrajanje dok će radne mogućnosti što se tiče poslovanja - računanja ili pisanja biti svedeno na jednostavnije radnje upravljanja glasom ili diktiranja glasom - fantazija - nije već skora budućnost. Navedeno se već uvelike testira i koristi u laboratorijima, a polako dolazi i na naša obićna PC - računala (Personal computer - osobna računala).

Kupiti dakle danas računalo znači uglavnom nekome biti u trendu, a ne stvarna potreba.

Ne treba pretjerivati sa velikim hardverskim zahtjevima, jer ćete za njih trebati odgovarači software, a ako stavite sve na papir vidjet ćete da ćete za software - programe sa kojima ćete doći do nekog rezultata (bez njih vam je vaše računalo beskorisna hrpa željeza i plastike), platiti višestruko veži iznos nego što ste platili vaše "nabrijano" - najbrže računalo u kvartu, kakvo još nitko nema.

Za početak bilo bi dobro pročitati koji priručnik ili raspitati se kod nekoga za mogućnosti računala, te razmisliti o tome koje su vaše stvarne potrebe za snagom računala, a bilo bi poželjno i pohoditi koji računalni tečaj.

Stavite vaše želje i mogućnosti negdje između i kupite zlatnu sredinu.Ne zaboravite kupiti originalni operativni sistem - Win98SE ili WinMe, jer uz računalo morate imati isporučen originalni - licencirani software, dok za rad isto tako morate koristiti originalni software, naroćito koristite li računalo u poslovne svrhe.

Kupujete li kompjuter preko oglasa ili na nekoj "rasprodaji" npr.u nekom robnom centru najprije razmislite, jer cijena kod računala nije garancija vaših očekivanja.

Najpametnije je računalo kupiti kod ovlaštenog prodavača koji se samo time bavi i daje vam garanciju na isporučeno, a ponekad i kratki tečaj, što vam uvelike može olakšati početnićke muke. Istina je da su današnji programi napravljeni da budu u funkciji nakon nekoliko minuta rada, ali uvijek postoje osnovne radnje kojih se potrebno pridržavati i poštivati pri korištenju računala.

Računalo nije jednostavno kao radio prijemnik ili video rekorder, ali je mnogo korisnije pogotovo osposobljuju li se mladi naraštaji u njihovom korištenju ispravno od samih početaka, ćime sigurno osiguravaju njhovo kasnije uključivanje u svakodnevne školske ili radne zadatke lakše i bez straha. Na istome bi trebalo poraditi na generacijama rođenim prije 1950.godine jer je kod njih primiječeno najviše odbijanja pri korištenju računala te straha od novih tehnologija, što svakako nema nikakovih osnova.

Ne bojte se računala. Napraviljena su kako bi koristili njihovu mogućnost obrade ogromnih količina podataka, brže i točnije. Jednom kad ih upoznate požalit ćete što ste se tako dugo bojali.

Na kraju jedna skromna napomena. Ove novine rađene su na PC računalu - AMD K6 300 MHz, 32 MB RAM-a i 850 MB HD (da "osamstopedesetmegabajta") i samo dorađene sa pojačanom memorijom 96 MB i HD 15 GB!!!!

[email protected]

nastavak sa str. 15

B

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI

ČO

ŠE

K Z

A D

EC

U - R

AZ

NO


16 17

Nešto o odijevanju

d uvijek su u svakom društveno-političkom uređenju postojale socijalne razlike. U nekim razdobljima one su bile

veće, a u nekima manje. Tako je bilo i u Pitomači tokom cijele njezine povijesti. Postojala su dva osnovna sloja: gospoda tzv. "purga" ili "inteligencija" i njihove obitelji i siro-mašniji, seljački sloj stanovništva.

Primjerno tome ljudi su se i odijevali. Velike socijalne razlike bile su vrlo uočljive početkom XX. stoljeća, pa prema tome i način odijevanja, kako odraslih, pa tako i djece. Na slici lijevo prikazan je dječak na drvenom konjiću (rekonstrukcija - početak XX. stoljeća) iz gospodske obitelji. Djeca siromašnijih obitelji bila su u to vrijeme odjevena vrlo skromno, najčešće su bila bosa sa raščupanom kosom, jer roditelji nisu imali vremena djeci posvetiti stanovitu pažnju.

Ž.B.

O

oliko naši ljudi koji ne žive u Pitomači, ali zato imaju vinograd u Aršanju i l i Otrovanskom bregu, obožavaju svoj rodni

zavičaj lijepo možemo vidjeti na slijedećem primjeru. Naime, radi se o sucu Mirku Klinžiću koji je krajem ožujka i početkom travnja ove godine tri dana uzastopce naveče odlazio u Zagreb na spavanje da bi se sutradan ujutro vratio u svoj vinograd u Otrovanskom bregu. Zadnji dan je bio toliko umoran od silne vožnje da ga je u nedjelju dopodne, u gorice iz Pitomače, morao voziti stari Đento. Neka ne zamjeri, ali pored zlata za dobro vino, trebalo bi mu dati zlato i za jednu ovakvu egzibiciju.

B.B.

o ka aš i n je

Onj b

i

zg dn z reo o a či

K

Uranile i rode i lastavice

pći klimatski poremećaji uzrokovali su i poremećaje u životu ne samo ljudi već i životinja. U pitomački kraj na primjer

gotovo tri tjedna ranije (već sredinom ožujka) došla je poneka lastavica, a za njima nekoliko dana kasnije i po koja roda. Do prvog travnja sva su uobičajena rodina gnijezda bila popunjena ( na području pitomačke općine nalazimo ukupno 10 nastanjenih gnijezda). Ove je godine uranio i crni kos, koji se sa Jadrana uputio prema Pitomači, a osobito prema vinorodnim obroncima Bilogore, koji su mu omiljena boravišta u ovome kraju.

Ž.B.

O

I u područnim mjestima pitomačke župe djeca odlaze na tzv. miništrantski - kako to djeca kažu

obra je to prilika za druženje i igranje djece uparku oko crkve u kojoj se obično miništranski održava, a pored toga i ponešto nauće izvan

redovnog vjeronauka. Tu se djeca, nakon održanog vjeronauka (najčešće se održava) dogovaraju tko će na slijedećoj misi biti miništrant. Djeca dobivaju uputstva od svećenika što će i kako čitati na misnoj službi i koje što drugo. To im je veliko veselje.

Ž.B.

D

Iz tiska izašao 30.-i jubilarni broj časopisa "Preradović"

ovinarska grupa OŠ Petra Preradovića uzpomoć i savjete voditeljice grupe Ivanke Fribec osmislio je novi, jubilarni 30. broj

školskog lista Preradović. List je počeo izlaziti davne 1973. godine. U odnosu na prve brojeve današnji su kvalitetniji i potpuniji, a o ćemu najbolje govori visoko rangirana mjesta na takmičenjima "Lidrano" koja se održavaju svake godine.

B.B.

N

U travnju se pojavljuju prve jestive gljive

Već od početka travnja (pa do lipnja) na rubovima šuma, uz putove, na travnatim dvorištima i u pitomačkom kraju se pojavljuje jedna od prvih jestivih gljiva u godini. To je rana livadarka ili rana čehavka (Agrocybe praecox).

Lako ćemo je prepoznati jer u ovo doba inaće sličnih gljiva, a i gljiva općenito ima jako malo. Klobuk joj je širok 3-7 cm, gladak, sjajan i žućkast. Listići su gusti i tanki, bjelkasto-smeđi. Stručak je 4-8 cm visok 4-7 mm širok, vlaknasto bijel, a na dnu proširen. Meso je bjelkasto i miriše na brašno. Gljiva je kvalitetna za jelo, pa ljubitelji gljivu već u rano proljeće mogu brati i jesti dosta ukusnu gljivu. U isto doba raste i vrlo slična tvrda livadarka, samo ona je nešto veća i čvršća, a ima raspucalu kožu na klobuku. Nešto je slabije kvalitete.

Dovoljno se prošetati po svojem dvorištu ili vrtu i ako imate travnjak vjerovatno ćete ubrzo nabrati dovoljno gljiva za ukusan ručak, jer rastu i u kolonijama.

Ž.B.

Rana livadarka- prva proljetnajestiva gljiva

Djeca koja polaze "miništranski"u Otrovancu (ispred kapele sv. Helene)

Ro

din

o g

nije

zd

o u

Se

dla

ric

i

ilo bi neprikladno reći da se nešto zgodno dogodilo po pitanju prijelaza preko rijeke Drave do Križnice, stoga je bolje reči što se

nezgodnog dogodilo ili događa u vezi s time. Naime, lokacija stogodišnjeg prijelaza skelom danas je zaista neprikladna. Klasična skela zahtjeva značajna sredstva za održavanje, a prijelaz, osim toga što djeluje pomalo atraktivno, naporan je i nesiguran i često je nemoguće prijeći rijeku. Trenutno je ta skela na remontu, pa se mještani Križnice, ribiči i turisti služe motornom skelom Komunalnog poduzeća Pitomača koja vozi svaka dva sata. Ne zaboravimo i onaj promašaj oko pokušaja gradnje pristaništa za motornu skelu nešto nizvodno od mosta gdje je potrošeno brdo novaca uzalud, a za što nitko ne odgovara (?). Kada će se pouzdano i brzo moći prijeći preko rijeke Drave za sad je još uvijek neizvjesno. Stoga vam je najsigurnije otići u Križnicu na ribičiju motorbiciklom ili biciklom, jer tako se možete vratiti onda kada vi želite.

B.B.

Još uvijek nije definitivnoriješen prijelaz preko Drave naBanovom brodu

Uskršnja jaja za ljepši školski okoliš

čiteljice područne osnovne škole Petra Preradovića u Otrovancu g. Snježana Barišić i Slavica Bartolić organizirale su izradu i prodaju uskršnjih jaja i ukrasa, a u

namjeri da novac prikupljen od prodaje utroše u uređenje školskog okoliša. Djeca te škole su pomogla u izradi, ali i u prodaji uskršnjih jaja i ukrasa. Želimo im da sakupe što više novaca, jer ako već ne mogu učiti u lijepim i pristojno uređenim učionicama, neka im bar odmori budu ugodniji i ljepši.

Ž.B.

U

Dječji vrtić - djeca sama sakupljaju novac za svoje igračke

jeca u dječjem vrtiću u Pitomači, uz pomoć teta

izrađivala su čestitke za Novu godinu i prodavala. Pored toga organizirana je i zabava prigodom Valen-tinova. Na taj je način sakupljeno ukupno 5.103 kune što će biti prilog za kupovinu dječjih igračaka za otvoreni prostor.

Z.G.

D

svesti na jednostavnost kao što sada koristimo obični digitron za zbrajanje dok će radne mogućnosti što se tiče poslovanja - računanja ili pisanja biti svedeno na jednostavnije radnje upravljanja glasom ili diktiranja glasom - fantazija - nije već skora budućnost. Navedeno se već uvelike testira i koristi u laboratorijima, a polako dolazi i na naša obićna PC - računala (Personal computer - osobna računala).

Kupiti dakle danas računalo znači uglavnom nekome biti u trendu, a ne stvarna potreba.

Ne treba pretjerivati sa velikim hardverskim zahtjevima, jer ćete za njih trebati odgovarači software, a ako stavite sve na papir vidjet ćete da ćete za software - programe sa kojima ćete doći do nekog rezultata (bez njih vam je vaše računalo beskorisna hrpa željeza i plastike), platiti višestruko veži iznos nego što ste platili vaše "nabrijano" - najbrže računalo u kvartu, kakvo još nitko nema.

Za početak bilo bi dobro pročitati koji priručnik ili raspitati se kod nekoga za mogućnosti računala, te razmisliti o tome koje su vaše stvarne potrebe za snagom računala, a bilo bi poželjno i pohoditi koji računalni tečaj.

Stavite vaše želje i mogućnosti negdje između i kupite zlatnu sredinu.Ne zaboravite kupiti originalni operativni sistem - Win98SE ili WinMe, jer uz računalo morate imati isporučen originalni - licencirani software, dok za rad isto tako morate koristiti originalni software, naroćito koristite li računalo u poslovne svrhe.

Kupujete li kompjuter preko oglasa ili na nekoj "rasprodaji" npr.u nekom robnom centru najprije razmislite, jer cijena kod računala nije garancija vaših očekivanja.

Najpametnije je računalo kupiti kod ovlaštenog prodavača koji se samo time bavi i daje vam garanciju na isporučeno, a ponekad i kratki tečaj, što vam uvelike može olakšati početnićke muke. Istina je da su današnji programi napravljeni da budu u funkciji nakon nekoliko minuta rada, ali uvijek postoje osnovne radnje kojih se potrebno pridržavati i poštivati pri korištenju računala.

Računalo nije jednostavno kao radio prijemnik ili video rekorder, ali je mnogo korisnije pogotovo osposobljuju li se mladi naraštaji u njihovom korištenju ispravno od samih početaka, ćime sigurno osiguravaju njhovo kasnije uključivanje u svakodnevne školske ili radne zadatke lakše i bez straha. Na istome bi trebalo poraditi na generacijama rođenim prije 1950.godine jer je kod njih primiječeno najviše odbijanja pri korištenju računala te straha od novih tehnologija, što svakako nema nikakovih osnova.

Ne bojte se računala. Napraviljena su kako bi koristili njihovu mogućnost obrade ogromnih količina podataka, brže i točnije. Jednom kad ih upoznate požalit ćete što ste se tako dugo bojali.

Na kraju jedna skromna napomena. Ove novine rađene su na PC računalu - AMD K6 300 MHz, 32 MB RAM-a i 850 MB HD (da "osamstopedesetmegabajta") i samo dorađene sa pojačanom memorijom 96 MB i HD 15 GB!!!!

[email protected]

nastavak sa str. 15

B

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 1

(A - B)

PR

ILO

G


18 19

Želimo li detaljnije obraditi podrijetlo i rodoslovne veze pitomačkih obitelji onda ćemo se susresti sa nizom problema, kao i u brojnim drugim sličnim mjestima širom Hrvatske. Uzrok tome su kao prvo brojne migracije tokom cijele tristogodišnje povijesti Pitomače i okolnih mjesta, zatim loše vođenje matičnih knjiga prvenstveno u 18. stoljeću, kao i niz drugih razloga.

Ako bi prikaz svih obitelji i njihovih rodoslovlja željeli izvesti sasvim detaljno onda bi to bio vrlo naporan i opsežan posao, a gotovo i neizvodiv. Pojavilo se kod ovog prikaza nekoliko osnovnih problema. Da li prikazati obitelji po prezimenima ili po kućnim brojevima? Spomenimo odmah da su ulice u Pitomači (okolna mjesta još uvijek nemaju nazive ulica), tj. nazivi ulica uvedeni tek poslije 1900. godine, a službeno se koriste tek nakon 1940. godine. Do tada se Pitomača smatrala jednom velikom ulicom gdje su se brojevi dijelili u osnovi redoslijedom izgradnje stanovitog stam-

udući da u Pitomači postoji niz neobrađenih tema gotovo na svim područjima ljudske dje-

latnosti, a koje će sasvim sigurno zanimati mještane općine Pitomača, koristimo priliku da takve teme ob-radimo u prilogu ovog časopisa. U slijedećim brojevima bavit ćemo se serijalnim prikazom rodoslovlja, obi-teljskih stabala pitomačkih obitelji, te o podrijetlu pitomačkih prezimena, a što će sigurno biti značajan doprinos ovoj inače rijetko obrađivanoj tematici ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, radi složenosti materije.

B

KazaloOpće napomene

Kako se snaći u "Status animarumu"Osnovni podaci iz povijesti Pitomače i okolnih naselja

Popis obrađenih prezimena i rodoslovljaObiteljska stabla (Pitomača)

Obiteljska stabla (područna mjesta općine)O podrijetlu pitomačkih prezimena

Grafički prikazi rodoslovlja nekih obiteljiIzvori i literatura

Ples udisku

PITOMAČKENOVINE

Ribičkipozdrav

Pitomačkiakademski

slikar

Svetaslika

Teretno

Austrija 14.slovo

Poznatapitomačka

tvrtka

MegaVeznik

Kisik Dušik

Kec

Prvak

Sl. Požega

Torba

Samo-glasnik

Njemačka

Markakamiona

Žensko ime

Nadimakjednog

Pitomačana

Samo-glasnik

Kanalsjeverno odPitomače

Periodposta prije

Uskrsa

Radijus Zig -Suglasnik

Auto škola

Lantal

Njemu i

Uran

Zineši onda

Pitomačkidimnjačar

Početakleta

aviona

Potvrdnariječ

Tamo gdjese loživatra

16.slovo

Akonešto

ne valja

Kad benzinposkupi lju-timo se na

Kratica zarimokato-

ličko

B.B.

Ljekovita divljaruža navelikoraste u pitoma-čkom kraju

jesec travanj i svibanj vrijeme je kada počinje cvasti divlja ruža (Rosa canina), koja, kada sazrije u doba mrazeva, daje narančastocrveni plod u narodu

nazvan šipak, od kojeg se radi najbolja marmelada i kuha najbolji čaj. U našem je kraju jako rasprostranjena, a najčešće ju nalazimo na rubovima šuma, uz poljske puteve, livade i oranice. Šetajući po okolici Pitomače velikih grmova divlje ruže nalazimo na predjelima između Pitomače, Otrovanca i Turnašice. Najviše ih ima na tzv. Klisnom bereku, ali i pored puta koji iz Turnašice vodi za Stari Gradac, a dosta ih je i po obroncima Bilogore blizu šuma u Sedlarici, Velikoj i Maloj Črešnjevici, te na rubovima šuma prema Đuretini i drugdje.

U ovo vrijeme divlja ruža počinje cvjetati bijelim ili blijedoružićastim cvjetovima. Čaj od tih cvjetova poznat je kao lagani laksativ.

Listovi i cvjetovi se beru u proljeće i to dok su cvjetovi u pupoljcima, a plodovi su zreli tek krajem jeseni i početkom zime i tada ih je najbolje brati.

Željka Begović

M

Osvrt na jednog od naj-poznatijih pitomačkihlovaca

mamo mi u Pitomači raznih kojekakvih zgoda i priča koje i ne spadaju u domenu trača. No nespomenuti

jednog od najpoznatijih i najvatrenijih pitomačkih lovaca, Marka Funtaka, nikad si ne bi mogli oprostiti.Ako vas inače što zanima po pitanju lova i o stanju u LD "Fazan" Pitomača samo njega pitajte, jer on ne propušta niti jednu radnu akciju ili kakav sastanak ili ti skupštinu lovačkog društva. Ako se pak odlučite sa njim poći u lov budite na oprezu, budući da na nosu nosi jočalje dioptrije od bar 2 do 3 one mjere za kratkovidnost jer obično u lovu na fazane ili zečeve (na koje je lov dozvoljen u travnju) mora pucati iz svoje skupe duplonke sa obadvije cijevi ili barem rafalno kako eventualno i ne bi brzotrčeća divljač preživjela kišu šprijeva. Upravo se to dogodilo sada godina dana, u lovu na nisku divljač. No, svejedno mu se zahvaljujem na besplatnim primjercima Lovačkog vjesnika koje mi redovito, iz mjeseca u mjesec, sačuva i pokloni.

B. Begović

I

Izleti biciklima na Dravu 1920.-

ih godina

rvi bicikl u Pitomači pojavio se već oko 1892. godine u kući poznate trgovačke obitelji Brenner. Do 1920.-ih godina broj bicikala

toliko se povećao, da su Pitomačani odlučili osnovati Koturaški klub "Tomislav" 1924. godine. Tako se jedan dio mještana mogao i takmičiti u toj, za tadašnje vrijeme, novoj športskoj disciplini.

No, jedan dio Pitomačana odlazio je vikendima, pogotovo u proljeće i ljeti na rekreacijske vožnje (kuturanje) i piknike sa kupanjem na Dravu, čije su obale i vode uvijek pružale i zadovoljstvo kupanja za vručih ljetnih dana. Ovo je jedna od rijetkih fotografija sa kupanja na rijeci Dravi, na tzv. Banovom brodu, oko 6 km istočno od Pitomače 1920.-ih godina, na kojoj se lijepo vide tadašnji gospodski kupači kostimi.

B.B.

P

p e im ..S om n o.

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 1

(A - B)

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

18 19

Želimo li detaljnije obraditi podrijetlo i rodoslovne veze pitomačkih obitelji onda ćemo se susresti sa nizom problema, kao i u brojnim drugim sličnim mjestima širom Hrvatske. Uzrok tome su kao prvo brojne migracije tokom cijele tristogodišnje povijesti Pitomače i okolnih mjesta, zatim loše vođenje matičnih knjiga prvenstveno u 18. stoljeću, kao i niz drugih razloga.

Ako bi prikaz svih obitelji i njihovih rodoslovlja željeli izvesti sasvim detaljno onda bi to bio vrlo naporan i opsežan posao, a gotovo i neizvodiv. Pojavilo se kod ovog prikaza nekoliko osnovnih problema. Da li prikazati obitelji po prezimenima ili po kućnim brojevima? Spomenimo odmah da su ulice u Pitomači (okolna mjesta još uvijek nemaju nazive ulica), tj. nazivi ulica uvedeni tek poslije 1900. godine, a službeno se koriste tek nakon 1940. godine. Do tada se Pitomača smatrala jednom velikom ulicom gdje su se brojevi dijelili u osnovi redoslijedom izgradnje stanovitog stam-

udući da u Pitomači postoji niz neobrađenih tema gotovo na svim područjima ljudske dje-

latnosti, a koje će sasvim sigurno zanimati mještane općine Pitomača, koristimo priliku da takve teme ob-radimo u prilogu ovog časopisa. U slijedećim brojevima bavit ćemo se serijalnim prikazom rodoslovlja, obi-teljskih stabala pitomačkih obitelji, te o podrijetlu pitomačkih prezimena, a što će sigurno biti značajan doprinos ovoj inače rijetko obrađivanoj tematici ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, radi složenosti materije.

B

KazaloOpće napomene

Kako se snaći u "Status animarumu"Osnovni podaci iz povijesti Pitomače i okolnih naselja

Popis obrađenih prezimena i rodoslovljaObiteljska stabla (Pitomača)

Obiteljska stabla (područna mjesta općine)O podrijetlu pitomačkih prezimena

Grafički prikazi rodoslovlja nekih obiteljiIzvori i literatura

Ples udisku

PITOMAČKENOVINE

Ribičkipozdrav

Pitomačkiakademski

slikar

Svetaslika

Teretno

Austrija 14.slovo

Poznatapitomačka

tvrtka

MegaVeznik

Kisik Dušik

Kec

Prvak

Sl. Požega

Torba

Samo-glasnik

Njemačka

Markakamiona

Žensko ime

Nadimakjednog

Pitomačana

Samo-glasnik

Kanalsjeverno odPitomače

Periodposta prije

Uskrsa

Radijus Zig -Suglasnik

Auto škola

Lantal

Njemu i

Uran

Zineši onda

Pitomačkidimnjačar

Početakleta

aviona

Potvrdnariječ

Tamo gdjese loživatra

16.slovo

Akonešto

ne valja

Kad benzinposkupi lju-timo se na

Kratica zarimokato-

ličko

B.B.

Ljekovita divljaruža navelikoraste u pitoma-čkom kraju

jesec travanj i svibanj vrijeme je kada počinje cvasti divlja ruža (Rosa canina), koja, kada sazrije u doba mrazeva, daje narančastocrveni plod u narodu

nazvan šipak, od kojeg se radi najbolja marmelada i kuha najbolji čaj. U našem je kraju jako rasprostranjena, a najčešće ju nalazimo na rubovima šuma, uz poljske puteve, livade i oranice. Šetajući po okolici Pitomače velikih grmova divlje ruže nalazimo na predjelima između Pitomače, Otrovanca i Turnašice. Najviše ih ima na tzv. Klisnom bereku, ali i pored puta koji iz Turnašice vodi za Stari Gradac, a dosta ih je i po obroncima Bilogore blizu šuma u Sedlarici, Velikoj i Maloj Črešnjevici, te na rubovima šuma prema Đuretini i drugdje.

U ovo vrijeme divlja ruža počinje cvjetati bijelim ili blijedoružićastim cvjetovima. Čaj od tih cvjetova poznat je kao lagani laksativ.

Listovi i cvjetovi se beru u proljeće i to dok su cvjetovi u pupoljcima, a plodovi su zreli tek krajem jeseni i početkom zime i tada ih je najbolje brati.

Željka Begović

M

Osvrt na jednog od naj-poznatijih pitomačkihlovaca

mamo mi u Pitomači raznih kojekakvih zgoda i priča koje i ne spadaju u domenu trača. No nespomenuti

jednog od najpoznatijih i najvatrenijih pitomačkih lovaca, Marka Funtaka, nikad si ne bi mogli oprostiti.Ako vas inače što zanima po pitanju lova i o stanju u LD "Fazan" Pitomača samo njega pitajte, jer on ne propušta niti jednu radnu akciju ili kakav sastanak ili ti skupštinu lovačkog društva. Ako se pak odlučite sa njim poći u lov budite na oprezu, budući da na nosu nosi jočalje dioptrije od bar 2 do 3 one mjere za kratkovidnost jer obično u lovu na fazane ili zečeve (na koje je lov dozvoljen u travnju) mora pucati iz svoje skupe duplonke sa obadvije cijevi ili barem rafalno kako eventualno i ne bi brzotrčeća divljač preživjela kišu šprijeva. Upravo se to dogodilo sada godina dana, u lovu na nisku divljač. No, svejedno mu se zahvaljujem na besplatnim primjercima Lovačkog vjesnika koje mi redovito, iz mjeseca u mjesec, sačuva i pokloni.

B. Begović

I

Izleti biciklima na Dravu 1920.-

ih godina

rvi bicikl u Pitomači pojavio se već oko 1892. godine u kući poznate trgovačke obitelji Brenner. Do 1920.-ih godina broj bicikala

toliko se povećao, da su Pitomačani odlučili osnovati Koturaški klub "Tomislav" 1924. godine. Tako se jedan dio mještana mogao i takmičiti u toj, za tadašnje vrijeme, novoj športskoj disciplini.

No, jedan dio Pitomačana odlazio je vikendima, pogotovo u proljeće i ljeti na rekreacijske vožnje (kuturanje) i piknike sa kupanjem na Dravu, čije su obale i vode uvijek pružale i zadovoljstvo kupanja za vručih ljetnih dana. Ovo je jedna od rijetkih fotografija sa kupanja na rijeci Dravi, na tzv. Banovom brodu, oko 6 km istočno od Pitomače 1920.-ih godina, na kojoj se lijepo vide tadašnji gospodski kupači kostimi.

B.B.

P

im ..pome oS n .

PR

ILO

G

PR

ILO


20 21

benog objekta, neovisno o lokaciji gradnje.Ako obitelji razvrstamo po prezimenima

(abecedom ili sl.) tada ćemo se susresti sa problemom razgranatih brojnih loza iste obitelji unatrag čak već 170 godina. Ako pak krenemo po kućnim brojevima tada nastaje problem i zavrzlama jer je u drugoj polovici 19. stoljeća došlo do cijepanja krajiških kućnih zadruga, a danas je teško saznati točnu lokaciju nekog broja prije 100 ili više godina ( a mnogi ga danas više i ne pamte ni po predaji), pa je teško pratiti rodoslovlje stanovite obitelji koja nas interesira. Diobom kućnih zadruga nastaju novi i novi kućni brojevi, a koji se inaće u neke matične knjige upisuju nakon 1790-ih godina, a neke pak nakon 1800. godine.

Odlučili smo se ipak za prvu varijantu iz više razloga, ali sa rezervom, tj. izdvajanjem kućnih zadruga stanovitog prezimena u vrijeme njihovog cijepanja, ali vođenjem redoslijeda kućnih brojeva u doba kada su se već formirale loze stanovite obitelji i već odvojile od svoje matice. Npr. obitelj Begović prvih desetljeća 19. stoljeća već ima formiranih gotovo 10 loza koje se rijetko mogu staviti u rodoslovnu vezu jedna sa drugom i već su isto tako odvojene na raznim kućnim brojevima. Smatramo da je ovaj način jednostavniji za pračenje rodoslovlja određene obitelji.

Valja napomenuti i to da visina kućnog broja u mnogo slučajeva ne ovisi o starosti dotične obitelji na tom kućnom broju. Naime upisivalo se u Matice i posebno "Status animarum" često i unatrag dvije generacije i više, tako da često ne možemo utvrditi

1893-1903. i tom 1904-1912. (13.10.) (Državni arhiv u Bjelovaru)

(- Sve nove Matice čuvaju se u Matičnom uredu u Pitomači).

Što se tiče pripadnih mjesta župi Pitomača i to za mjesta Otrovanec, Kladare i Velika Črešnjevica do 1858. godine umrli, vjenčani i rođeni upisivani su zajedno sa Pitomačom (u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu). Od te godine imamo zasebne tomove koji se nalaze u Državnom arhivu u Bjelovaru i Matičnom uredu u Pitomači.

Osim navedenog koristit ćemo se i raznim drugim izvorima, kao što su npr. Protokoli kanonskih vizitacija i slično.

Ovom prilikom prikazat ćemo 342 prezimena koja su i danas i u prošlosti najčešća i za koja možemo reći da ćine gotovo sve pučanstvo Pitomače.

Napomena: radi vrlo široke teme i jasnoće materije upisivat ćemo osnovne podatke, tj. pored imena rođenje i smrt prvih koljena na stanovitom kbr., zatim kasnije samo rođenje i vjenčanje završno sa danas živućom generacijom. Često ćemo navesti i razne opaske važne za detaljnije praćenje razvoja neke obitelji. Dakle modificirat ćemo klasični "Status animarum".

(raspored podataka):

odnosno obiteljsko stablo završno sa danas živom ili mogućom živom vezom. Ispred imena nalaze se tzv. obiteljska slova. Veliko slovo označava novi brak, odnosno novu obitelj, a malo slovo djecu dotičnih. Svako prvo veliko slovo A označava novu zajednicu, ali za večinu kojih možemo samo pretpostavljati točan osnutak, a što je uglavnom datum ili godina vjenčanja. Obično se tzv. "obiteljsko slovo" grana sve do najčešće 4 ili 5 generacija, rijetko više. Tako imamo npr. slova A, B, C, D, E i F, od kojih nastaju a, b, c, d, e i f - broj ovih slova ovisan je o broju potomaka. U "Status animarumu" pronači čemo često ili nepoznatu osobu ili vanbračnu djecu, ali koji su u sastavu iste obitelji. Takvi su obično označeni sa X ili x, a ako je neki od roditelja ostao živjeti u navedenoj zajednici njegovo se "slovo" ne upisuje. Ponavljanje nekog velikog slova znači da se radi o drugom braku.

Osnovni podaci iz povijesti Pitomače i okolnih naselja

Na mjestu današnje Pitomače u srednjem vijeku, sve do oko 1550-ih godina postojalo je naselje ("pago"-selo) "Pytomczy" (zapadni dio

1. PREZIME......2. Matični ili mogući matični kućni broj........3."Status animarum",

starost određene obitelji na taj način. Spomenimo i to da su rasličiti doseljenici kupovali od ranije doseljenih mještana kuću ili mjesto gdje je bila kuća određenog broja npr. obitelj Brenner kupila je sredinom 19. st. prostor preko puta crkve gdje se nekada nalazila kuća br.2. Tako se oni od tog doba vode na tom kućnom broju i to je njima matični stambeni i rodoslovni broj, ali i nekoj drugoj obitelji čije prezime danas neznamo.

Stoga je početak pračenja povijesti pitomačkih obitelji najjasnije prikazati sistemom "Status animaruma" počev od početka 19.stoljeća, dopunjenog nekim podacima iz Matica i drugih dokumenata, odnosno od vremena već jasno formiranih obitelji. Dakle ovom se zgodom nećemo baviti lokacijama stanovitih prezimena, već ćemo se orijentirati na rodoslovne veze.

Osnova za izradu rodoslovnih veza općenito u Pitomači je "Status animarum" koji je dijelomično sačuvan u 3 toma po kućnim brojevima. Za Pitomaču je to razvrstano od kbr.1 na dalje: tom 1 (od1-300), tom 2 (od 300-647) i tom 3 (od 648 na dalje). Inače sami rukopisi su vrlo oštećeni tako da se "Status animarum" mora dopunjavati iz matičnih knjiga koje su sačuvane gotovo u potpunosti počev od 1717. odnosno 1728. godine. Sačuvane su u slijedećim skupinama i na slijedećim mjestima:

- Matične knjige krštenih i vjenčanih ("Liber baptisatorum et copulatorum") od 1717. do 1732. (u Župnom uredu u Pitomači)

- Matične knjige umrlih župe Pitomača ("Liber mortuorum")tom za god.(12.10.) 1912-

1928. i 1929.-1949. (17. 01.) (u Matičnom uredu u Pitomači).

- Matične knjige vjenčanih: tom 1904-1922. i tom 1923-1949. (Matični ured u Pitomači).

- Matične knjige rođenih: tom 1893-1903., tom 1904-1910 (02.09.), tom (03.09.) 1910-1921., tom 1922-1928., tom 1929-1945.(29.06.) i tom (01.07.) 1945-1949.(17.01.) - Matični ured u Pitomači.

- Matične knjige umrlih: tom 1728-1785. (+1740.-1745.), tom 1786.-1832., tom 1832.-1857. i tom 1858.-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 948-951.

- Matične knjige rođenih: tom 1732-1768., tom 1768-1810., tom 1810-1832. i 1832-1857. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).

- Matične knjige vjenčanih: tom 1732-1832., tom 1832-1857. i tom 1857-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 945-947.

- Matične knjige rođenih: tom 1858-1871. (02.04.) - Državni arhiv u Bjelovaru)

- Matične knjige vjenčanih: tom (26. 08.) 1871- 1892. i tom 1893-1903. (Državni arhiv u Bjelovaru).

- Matične knjige umrlih: tom 1871-1892., tom

Jedna od stranica obaveznog "Statusanimaruma" - pregled obaveznih stavki

(primjer - počev od oko 1890. godine).

Osim "Status animaruma" za proučavanjeobiteljskih stabala, odnosno i prezimenavažne su i tzv. Izvjesnice koje je ponekadsam župnik na uzoru na original izrađivao(primjer - iz 1926. godine).

KAKO SE SNAČI u "Status animarumu",

odnosno obiteljskom stablu?



PR

ILO

G

PR

ILO

G


20 21

benog objekta, neovisno o lokaciji gradnje.Ako obitelji razvrstamo po prezimenima

(abecedom ili sl.) tada ćemo se susresti sa problemom razgranatih brojnih loza iste obitelji unatrag čak već 170 godina. Ako pak krenemo po kućnim brojevima tada nastaje problem i zavrzlama jer je u drugoj polovici 19. stoljeća došlo do cijepanja krajiških kućnih zadruga, a danas je teško saznati točnu lokaciju nekog broja prije 100 ili više godina ( a mnogi ga danas više i ne pamte ni po predaji), pa je teško pratiti rodoslovlje stanovite obitelji koja nas interesira. Diobom kućnih zadruga nastaju novi i novi kućni brojevi, a koji se inaće u neke matične knjige upisuju nakon 1790-ih godina, a neke pak nakon 1800. godine.

Odlučili smo se ipak za prvu varijantu iz više razloga, ali sa rezervom, tj. izdvajanjem kućnih zadruga stanovitog prezimena u vrijeme njihovog cijepanja, ali vođenjem redoslijeda kućnih brojeva u doba kada su se već formirale loze stanovite obitelji i već odvojile od svoje matice. Npr. obitelj Begović prvih desetljeća 19. stoljeća već ima formiranih gotovo 10 loza koje se rijetko mogu staviti u rodoslovnu vezu jedna sa drugom i već su isto tako odvojene na raznim kućnim brojevima. Smatramo da je ovaj način jednostavniji za pračenje rodoslovlja određene obitelji.

Valja napomenuti i to da visina kućnog broja u mnogo slučajeva ne ovisi o starosti dotične obitelji na tom kućnom broju. Naime upisivalo se u Matice i posebno "Status animarum" često i unatrag dvije generacije i više, tako da često ne možemo utvrditi

1893-1903. i tom 1904-1912. (13.10.) (Državni arhiv u Bjelovaru)

(- Sve nove Matice čuvaju se u Matičnom uredu u Pitomači).

Što se tiče pripadnih mjesta župi Pitomača i to za mjesta Otrovanec, Kladare i Velika Črešnjevica do 1858. godine umrli, vjenčani i rođeni upisivani su zajedno sa Pitomačom (u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu). Od te godine imamo zasebne tomove koji se nalaze u Državnom arhivu u Bjelovaru i Matičnom uredu u Pitomači.

Osim navedenog koristit ćemo se i raznim drugim izvorima, kao što su npr. Protokoli kanonskih vizitacija i slično.

Ovom prilikom prikazat ćemo 342 prezimena koja su i danas i u prošlosti najčešća i za koja možemo reći da ćine gotovo sve pučanstvo Pitomače.

Napomena: radi vrlo široke teme i jasnoće materije upisivat ćemo osnovne podatke, tj. pored imena rođenje i smrt prvih koljena na stanovitom kbr., zatim kasnije samo rođenje i vjenčanje završno sa danas živućom generacijom. Često ćemo navesti i razne opaske važne za detaljnije praćenje razvoja neke obitelji. Dakle modificirat ćemo klasični "Status animarum".

(raspored podataka):

odnosno obiteljsko stablo završno sa danas živom ili mogućom živom vezom. Ispred imena nalaze se tzv. obiteljska slova. Veliko slovo označava novi brak, odnosno novu obitelj, a malo slovo djecu dotičnih. Svako prvo veliko slovo A označava novu zajednicu, ali za večinu kojih možemo samo pretpostavljati točan osnutak, a što je uglavnom datum ili godina vjenčanja. Obično se tzv. "obiteljsko slovo" grana sve do najčešće 4 ili 5 generacija, rijetko više. Tako imamo npr. slova A, B, C, D, E i F, od kojih nastaju a, b, c, d, e i f - broj ovih slova ovisan je o broju potomaka. U "Status animarumu" pronači čemo često ili nepoznatu osobu ili vanbračnu djecu, ali koji su u sastavu iste obitelji. Takvi su obično označeni sa X ili x, a ako je neki od roditelja ostao živjeti u navedenoj zajednici njegovo se "slovo" ne upisuje. Ponavljanje nekog velikog slova znači da se radi o drugom braku.

Osnovni podaci iz povijesti Pitomače i okolnih naselja

Na mjestu današnje Pitomače u srednjem vijeku, sve do oko 1550-ih godina postojalo je naselje ("pago"-selo) "Pytomczy" (zapadni dio

1. PREZIME......2. Matični ili mogući matični kućni broj........3."Status animarum",

starost određene obitelji na taj način. Spomenimo i to da su rasličiti doseljenici kupovali od ranije doseljenih mještana kuću ili mjesto gdje je bila kuća određenog broja npr. obitelj Brenner kupila je sredinom 19. st. prostor preko puta crkve gdje se nekada nalazila kuća br.2. Tako se oni od tog doba vode na tom kućnom broju i to je njima matični stambeni i rodoslovni broj, ali i nekoj drugoj obitelji čije prezime danas neznamo.

Stoga je početak pračenja povijesti pitomačkih obitelji najjasnije prikazati sistemom "Status animaruma" počev od početka 19.stoljeća, dopunjenog nekim podacima iz Matica i drugih dokumenata, odnosno od vremena već jasno formiranih obitelji. Dakle ovom se zgodom nećemo baviti lokacijama stanovitih prezimena, već ćemo se orijentirati na rodoslovne veze.

Osnova za izradu rodoslovnih veza općenito u Pitomači je "Status animarum" koji je dijelomično sačuvan u 3 toma po kućnim brojevima. Za Pitomaču je to razvrstano od kbr.1 na dalje: tom 1 (od1-300), tom 2 (od 300-647) i tom 3 (od 648 na dalje). Inače sami rukopisi su vrlo oštećeni tako da se "Status animarum" mora dopunjavati iz matičnih knjiga koje su sačuvane gotovo u potpunosti počev od 1717. odnosno 1728. godine. Sačuvane su u slijedećim skupinama i na slijedećim mjestima:

- Matične knjige krštenih i vjenčanih ("Liber baptisatorum et copulatorum") od 1717. do 1732. (u Župnom uredu u Pitomači)

- Matične knjige umrlih župe Pitomača ("Liber mortuorum")tom za god.(12.10.) 1912-

1928. i 1929.-1949. (17. 01.) (u Matičnom uredu u Pitomači).

- Matične knjige vjenčanih: tom 1904-1922. i tom 1923-1949. (Matični ured u Pitomači).

- Matične knjige rođenih: tom 1893-1903., tom 1904-1910 (02.09.), tom (03.09.) 1910-1921., tom 1922-1928., tom 1929-1945.(29.06.) i tom (01.07.) 1945-1949.(17.01.) - Matični ured u Pitomači.

- Matične knjige umrlih: tom 1728-1785. (+1740.-1745.), tom 1786.-1832., tom 1832.-1857. i tom 1858.-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 948-951.

- Matične knjige rođenih: tom 1732-1768., tom 1768-1810., tom 1810-1832. i 1832-1857. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).

- Matične knjige vjenčanih: tom 1732-1832., tom 1832-1857. i tom 1857-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 945-947.

- Matične knjige rođenih: tom 1858-1871. (02.04.) - Državni arhiv u Bjelovaru)

- Matične knjige vjenčanih: tom (26. 08.) 1871- 1892. i tom 1893-1903. (Državni arhiv u Bjelovaru).

- Matične knjige umrlih: tom 1871-1892., tom

Jedna od stranica obaveznog "Statusanimaruma" - pregled obaveznih stavki

(primjer - počev od oko 1890. godine).

Osim "Status animaruma" za proučavanjeobiteljskih stabala, odnosno i prezimenavažne su i tzv. Izvjesnice koje je ponekadsam župnik na uzoru na original izrađivao(primjer - iz 1926. godine).





PR

ILO

G

PR

ILO


22 23

dosta velikog bukovačkog vlastelinstva - Špišić Bukovica), koje se spominje početkom 16. stoljeća (1535.). Sve do kraja XVII. st., dakle stoljeće i pol, ovdje ne živi gotovo nitko, jer je pod turskom okupacijom Virovitice prostor gotovo do Virja i Novigrada Podravskog bio "ničija" i napuštena zemlja. Tek istjerivanjem Turaka iz Virovitice i okolice (sredina 1680-ih godina) narod dolazi na prostor Pitomače i okolice privučen raznim pogodnostima koje je davala tadašnja Vojna krajina - odnosno davala se zemlja u zamjenu za obranu državnih granica, u prvo vrijeme od mogućih turskih napada, a kasnije širom granica tadašnje ogromne Austro-ugarske monarhije.

Osnova za formiranje današnje Pitomače učinjena je do oko 1710 godine, a glavno naseljavanje izvršeno do oko 1720-ih godina iz okolnih mjesta, te iz područja oko Koprivnice i Križevaca. Stoga su dosta vjerodostojni oni podaci, kada govorimo o pitomačkim prezimenima, koje je zapisao kanonik vizitator 1714. godine i oni iz prvih matičnih knjiga pitomačke župe sv. Vida iz kojih saznajemo imena prvih obitelji koje su poslije Turaka nastanile ovo mjesto i mjesta oko nje koja su osnovana i obnovljena gotovo sva do sredine XVIII. stoljeća. Izuzetak su tu pitomački konaci Đuretina i Šašnato Polje, te Križnica koji se pojavljuju tek krajem XIX. stoljeća.

Kako je Pitomača bila u vrijeme Vojne krajine središte jedne od kumpanija đurđevačke regimente, a kasnije općine, te uzimajući u obzir povoljan geografski položaj cijelo vrijeme njezina postojanja ljudi u nju doseljavaju sa svih strana. Stoga je sastav stanovništva danas, a već i prije 150 i više godina vrlo raznolik u svim pogledima.

Slično je i sa okolnim mjestima. Gotovo sva naselja oko Pitomače formirana su do 1730.-ih godina. Kratke crtice dat ćemo u nastavku, kad ćemo govoriti o prezimenima i rodoslovljima obitelji iz Kladara, Otrovanca, Velike Črešnjevice i drugih mjesta.

ANTOLJAK

BAĆANI, BADANJEK, BAJSAR, BALIJA, BANOCI, BARČAN, BASTALIĆ, BAŽANT, BEDEKOVIĆ, BEGOVIĆ, BEKER, BENAK, BENGER, BENKO, BIROVČEC, BIŠČAN, BLAŠKO, BOHMEC, BOKAN, BOGDAN, BOLKOVIĆ, BRATANOVIĆ, BREGOVEC, BRENNER, BRLAČIĆ, BRITVIĆ, BUŠIĆ, BAŽAND

CAPAN, CETINJAN, CIMERMAN, CIGLENEC, CIGLEC, CRLENJAK, CUGOVČAN, CVETKOVIĆ

ČEREPINKO, ČIŽMIĆ, ČIŽMEŠIJA, ČORDAŠ, ČOKLO, ČOP

DELAČ, DEMŠIĆ, DEREŽIĆ, DESKAR, DIJAKOVIĆ, DIKŠIĆ, DOMITROVIĆ, DOŠLIN, DRAKŠIĆ, DRVENKAR, DUGINA

ĐAKIĆ, ĐANIĆ, ĐERI, ĐIKETA, ĐURIŠEVIĆ, ĐURTAN

ERDELJI, EREŠINAC

FABČIĆ, FANTA, FARKAŠ, FEREŽA, FERIĆ, FIČKO, FILIPEC, FILIPOVIĆ, FRČIREP, FRIGAN, FRIŠČIĆ

GABARIĆ, GALAREC, GALOVIĆ, GALJER, GAŠPAREC, GAŠPAR, GELENĐER, GIBA, GIBIĆ, GLAVAK, GLUHAK, GOLUBIĆ, GOTZ, GRA-DIŠNJAK, GREGL, GREGURKOVIĆ, GREGURAŠ, GREGURČIĆ, GRGAČIĆ, GRABAR, GREGURIĆ, GRUDIĆ

HABEK, HABIJANEC, HALAPA, HALAVUK, HALUSEK, HAMPOVČAN, HASANOVIĆ, HARA-MINAC, HEGEDUŠ, HEGEDUŠIĆ, HERCEG, HERCEZI, HERENT, HERLIĆ, HIRJANIĆ, HORVAT, HORVATIĆ, HORVATINOVIĆ, HREN, HUSINEC

IGNAC, INGOLA, IVANEC, IVANIC, IVANOVIĆ, IVČIĆ, IVEZA, IVKOVIĆ

JAKUPEC, JANEŠ, JANDRAŠIĆ, JANKOVIĆ, JANTOL, JELUŠIĆ, JUG, JURIĆ, JURIŠA, JURKAS

KAKŠA, KALČEVIĆ, KALENDARIĆ, KAPAN, KATRIĆ, KAROLI, KATULIĆ, KELIĆ, KELEMEN, KEREP, KRMIĆ, KIRINEC, KIRIN, KIŠ, KLAIĆ, KLINŽIĆ, KOČURKO, KOKOT, KOLARIĆ, KOLOŠ, KOLAR, KOPRECKI, KORPARIĆ, KORPADI, KOROŠEC, KOS, KOSTADINOVIĆ, KOVAČIĆ, KOVAČ, KOŠARIĆ, KOVAČEVIĆ, KOŽAR, KOŽARIĆ, KRAJAČ, KRAJAČIĆ, KRANJEC, KRAPEC, KRATOHVIL, KRAUSZ, KRNJAK, KROLEC, KUKAVICA, KUŠT, KURETI, KUZMAN

LANDI , LAŠIĆ , LAŽANSKI , LONČARIĆ, LOVREKOVIĆ, LOVRENČEC, LOVRIN, LUKAČIĆ

MAĐAR, MAĐERIC, MAGDIĆ, MAJDAK, MAJUREC, MAJN, MAJSTOR, MAKAR, MAKVIĆ, MALČEC, MARKOVIĆ, MARTINEZ, MATOLEK, MEDIĆ, MEĐUREČAN, MESARIĆ, METELKO, MIHOKOVIĆ, MIKŠA, MIKŠIĆ, MIHALIĆ, MIHALJEVIĆ, MILOŠ, MLINAR, MRAK

NAĐ, NEMEŠ, NEMET, NOTHIG, NIKŠIĆ, NOVAK, NOVAKOVIĆ, NOVOSEL, NOVOGRADEC

OBERAN, OPAČIĆ, ORAČ, ORHIĆ, ORŠOŠ, OSMANOVIĆ

PALAIĆ, PALKO, PANDURIĆ, PANKASZ, PAŠA, PAVLIĆ, PECEK, PECIMOTIKA, PENZER, PERIĆ, PERKO, PETAK, PETRIĆ, PETROVIĆ, PETRUŠIĆ, PINTAR, PLEŠKO, POJED, POSAVEC, PRE-DRAGOVIĆ, PREPELEC, PROFUNTAR, PROHIĆ, PROVIĆ, PUŠKAŠ

RADELIĆ, RADIĆ, RAKIJAŠIĆ, RAKITNIČAN, RAUH, REHM, RENDULIĆ, RENGEL, REP, REŠETAR, RUPIĆ, RUSAN

SABO, SABOLI, SABOLIĆ, SAČKO, SAIĆ, SALATIĆ, SARAJA, SCHLESINGER, SEGOVIĆ, SESVEČAN, SILADIĆ, SKEC, SMILJANIĆ, SMRČEK, SOMLJAČAN, SONDI, STANOJEVIĆ, STEISKAL, SOBOTA, SUČIĆ

ŠABARIĆ, ŠAJATOVIĆ, ŠANTEK, ŠAN-DROVČAN, ŠANTEKOVIĆ, ŠANTIĆ, ŠEGOVIĆ, ŠEGREGUR, ŠELIMBER, ŠEMOVČAN, ŠI-MUNOVIĆ, ŠIROKI, ŠKRINJAR, ŠOHINGER, ŠOSTARIC, ŠPANIĆ, ŠPEGELJ, ŠPIRANEC, ŠTUKAR, ŠVARBA, ŠVARBIĆ

TAKAČ, TAMBOLAŠ, TARI, TIŠLJAR, TIŠ-LJAREC, TKALČEC, TOMETIĆ, TONKOVIĆ, TOPOLOVČAN, TOTH, TUDIĆ, TURNAŠIČAN

UGRINOVIĆ, VARGA, VARGOVIĆ, WEBER, VEDRIŠ, VELIČAN, VERŠEC, VIDA, VINKOVIĆ, VITKOVIĆ, VLAŠIĆ, VLAŠIČEK, VRANEK, VUGRINOVIĆ,VUKŠIĆ, VUNAK

ZDELIČAN, ZELENBRZ, ZMIJANOVIĆ, ZVONAR, ZVONAREK, ŽILINSKI, ŽIVKO, ŽUNAC, ŽUNIĆ

ANTOLJAK(kbr. 870 - Tomo Antoljak)

Obiteljska stabla(Pitomača)

"Status animarum”

Za proučavanje obiteljskih stabala i prezimenavažna je i razna druga arhivska građa kao npr.ovaj dopis iz 1895. godine koji govori odiobi zadruge Kovač iz Otrovanca ili, pak, ovaj Krsni list (iz 1940. godine).

Popis obrađenihprezimena i rodoslovlja


A. Tomo *31.12.1878. vj.30.4.1900. +2.3.1931.A. Mara r. Crnec *28.9.1880. vj.isto a) Jelka *18.5.1901. vj.11.9.1918. sa Stjepanom Bugarinović u Suhoj KataleniB. a) Josip *6.3.1903. vj.16.2.1927. a) Blaž * 2.2.1907. vj.1930. +16.2.1942. (vj. sa Anom Došlin sa kbr.793) a) Roza *23.8.1911. vj.1930. +24.7.1937. (vj. za Juraja Filka) a) Andro *23.11.1912. vj.1939. +10.4.1941. a) Slavko *20.11.1914. vj. 1942. sa Jelkom Đukić iz Lozana a) Ana *15.6.1917. + 2.9.1917.B. Ana r. Došlin *2.9.1908. vj.16.2.1927. b) Tomo *20.12.1927.

BAĆANI(kbr. 39 - Mirko Baćani)A. Mirko *29.10.1894. vj.19.11.1919.A. Danica r. Šegregur *3.3.1904. vj.isto a) Dragica *12.8.1920. + 27.7.1921. a) Zlata *23.9.1922. a) Dragica *3.7.1924. + 9.12.1925. a) Krunoslav-Milan *3.2.1930.nez.sin ? Zvonimir-Karlo *31.10.1936.

BADANJEK(kbr. 922 - Ivan Badanjek)A. Ivan *19.6.1868. vj.8.1.1896. +28.4.1929.A. Marija r. Giba *20.1.1877. vj.isto + 27.3.1912. a) Magda *10.7.1906.A2. Marija r.Švarbić udova Profuntar *28.8.1874.vj.11.12.1913. +2.9.1929 a2) Ivka *6.8.1914.

PR

ILO

G

PR

ILO

G


22 23

dosta velikog bukovačkog vlastelinstva - Špišić Bukovica), koje se spominje početkom 16. stoljeća (1535.). Sve do kraja XVII. st., dakle stoljeće i pol, ovdje ne živi gotovo nitko, jer je pod turskom okupacijom Virovitice prostor gotovo do Virja i Novigrada Podravskog bio "ničija" i napuštena zemlja. Tek istjerivanjem Turaka iz Virovitice i okolice (sredina 1680-ih godina) narod dolazi na prostor Pitomače i okolice privučen raznim pogodnostima koje je davala tadašnja Vojna krajina - odnosno davala se zemlja u zamjenu za obranu državnih granica, u prvo vrijeme od mogućih turskih napada, a kasnije širom granica tadašnje ogromne Austro-ugarske monarhije.

Osnova za formiranje današnje Pitomače učinjena je do oko 1710 godine, a glavno naseljavanje izvršeno do oko 1720-ih godina iz okolnih mjesta, te iz područja oko Koprivnice i Križevaca. Stoga su dosta vjerodostojni oni podaci, kada govorimo o pitomačkim prezimenima, koje je zapisao kanonik vizitator 1714. godine i oni iz prvih matičnih knjiga pitomačke župe sv. Vida iz kojih saznajemo imena prvih obitelji koje su poslije Turaka nastanile ovo mjesto i mjesta oko nje koja su osnovana i obnovljena gotovo sva do sredine XVIII. stoljeća. Izuzetak su tu pitomački konaci Đuretina i Šašnato Polje, te Križnica koji se pojavljuju tek krajem XIX. stoljeća.

Kako je Pitomača bila u vrijeme Vojne krajine središte jedne od kumpanija đurđevačke regimente, a kasnije općine, te uzimajući u obzir povoljan geografski položaj cijelo vrijeme njezina postojanja ljudi u nju doseljavaju sa svih strana. Stoga je sastav stanovništva danas, a već i prije 150 i više godina vrlo raznolik u svim pogledima.

Slično je i sa okolnim mjestima. Gotovo sva naselja oko Pitomače formirana su do 1730.-ih godina. Kratke crtice dat ćemo u nastavku, kad ćemo govoriti o prezimenima i rodoslovljima obitelji iz Kladara, Otrovanca, Velike Črešnjevice i drugih mjesta.

ANTOLJAK

BAĆANI, BADANJEK, BAJSAR, BALIJA, BANOCI, BARČAN, BASTALIĆ, BAŽANT, BEDEKOVIĆ, BEGOVIĆ, BEKER, BENAK, BENGER, BENKO, BIROVČEC, BIŠČAN, BLAŠKO, BOHMEC, BOKAN, BOGDAN, BOLKOVIĆ, BRATANOVIĆ, BREGOVEC, BRENNER, BRLAČIĆ, BRITVIĆ, BUŠIĆ, BAŽAND

CAPAN, CETINJAN, CIMERMAN, CIGLENEC, CIGLEC, CRLENJAK, CUGOVČAN, CVETKOVIĆ

ČEREPINKO, ČIŽMIĆ, ČIŽMEŠIJA, ČORDAŠ, ČOKLO, ČOP

DELAČ, DEMŠIĆ, DEREŽIĆ, DESKAR, DIJAKOVIĆ, DIKŠIĆ, DOMITROVIĆ, DOŠLIN, DRAKŠIĆ, DRVENKAR, DUGINA

ĐAKIĆ, ĐANIĆ, ĐERI, ĐIKETA, ĐURIŠEVIĆ, ĐURTAN

ERDELJI, EREŠINAC

FABČIĆ, FANTA, FARKAŠ, FEREŽA, FERIĆ, FIČKO, FILIPEC, FILIPOVIĆ, FRČIREP, FRIGAN, FRIŠČIĆ

GABARIĆ, GALAREC, GALOVIĆ, GALJER, GAŠPAREC, GAŠPAR, GELENĐER, GIBA, GIBIĆ, GLAVAK, GLUHAK, GOLUBIĆ, GOTZ, GRA-DIŠNJAK, GREGL, GREGURKOVIĆ, GREGURAŠ, GREGURČIĆ, GRGAČIĆ, GRABAR, GREGURIĆ, GRUDIĆ

HABEK, HABIJANEC, HALAPA, HALAVUK, HALUSEK, HAMPOVČAN, HASANOVIĆ, HARA-MINAC, HEGEDUŠ, HEGEDUŠIĆ, HERCEG, HERCEZI, HERENT, HERLIĆ, HIRJANIĆ, HORVAT, HORVATIĆ, HORVATINOVIĆ, HREN, HUSINEC

IGNAC, INGOLA, IVANEC, IVANIC, IVANOVIĆ, IVČIĆ, IVEZA, IVKOVIĆ

JAKUPEC, JANEŠ, JANDRAŠIĆ, JANKOVIĆ, JANTOL, JELUŠIĆ, JUG, JURIĆ, JURIŠA, JURKAS

KAKŠA, KALČEVIĆ, KALENDARIĆ, KAPAN, KATRIĆ, KAROLI, KATULIĆ, KELIĆ, KELEMEN, KEREP, KRMIĆ, KIRINEC, KIRIN, KIŠ, KLAIĆ, KLINŽIĆ, KOČURKO, KOKOT, KOLARIĆ, KOLOŠ, KOLAR, KOPRECKI, KORPARIĆ, KORPADI, KOROŠEC, KOS, KOSTADINOVIĆ, KOVAČIĆ, KOVAČ, KOŠARIĆ, KOVAČEVIĆ, KOŽAR, KOŽARIĆ, KRAJAČ, KRAJAČIĆ, KRANJEC, KRAPEC, KRATOHVIL, KRAUSZ, KRNJAK, KROLEC, KUKAVICA, KUŠT, KURETI, KUZMAN

LANDI , LAŠIĆ , LAŽANSKI , LONČARIĆ, LOVREKOVIĆ, LOVRENČEC, LOVRIN, LUKAČIĆ

MAĐAR, MAĐERIC, MAGDIĆ, MAJDAK, MAJUREC, MAJN, MAJSTOR, MAKAR, MAKVIĆ, MALČEC, MARKOVIĆ, MARTINEZ, MATOLEK, MEDIĆ, MEĐUREČAN, MESARIĆ, METELKO, MIHOKOVIĆ, MIKŠA, MIKŠIĆ, MIHALIĆ, MIHALJEVIĆ, MILOŠ, MLINAR, MRAK

NAĐ, NEMEŠ, NEMET, NOTHIG, NIKŠIĆ, NOVAK, NOVAKOVIĆ, NOVOSEL, NOVOGRADEC

OBERAN, OPAČIĆ, ORAČ, ORHIĆ, ORŠOŠ, OSMANOVIĆ

PALAIĆ, PALKO, PANDURIĆ, PANKASZ, PAŠA, PAVLIĆ, PECEK, PECIMOTIKA, PENZER, PERIĆ, PERKO, PETAK, PETRIĆ, PETROVIĆ, PETRUŠIĆ, PINTAR, PLEŠKO, POJED, POSAVEC, PRE-DRAGOVIĆ, PREPELEC, PROFUNTAR, PROHIĆ, PROVIĆ, PUŠKAŠ

RADELIĆ, RADIĆ, RAKIJAŠIĆ, RAKITNIČAN, RAUH, REHM, RENDULIĆ, RENGEL, REP, REŠETAR, RUPIĆ, RUSAN

SABO, SABOLI, SABOLIĆ, SAČKO, SAIĆ, SALATIĆ, SARAJA, SCHLESINGER, SEGOVIĆ, SESVEČAN, SILADIĆ, SKEC, SMILJANIĆ, SMRČEK, SOMLJAČAN, SONDI, STANOJEVIĆ, STEISKAL, SOBOTA, SUČIĆ

ŠABARIĆ, ŠAJATOVIĆ, ŠANTEK, ŠAN-DROVČAN, ŠANTEKOVIĆ, ŠANTIĆ, ŠEGOVIĆ, ŠEGREGUR, ŠELIMBER, ŠEMOVČAN, ŠI-MUNOVIĆ, ŠIROKI, ŠKRINJAR, ŠOHINGER, ŠOSTARIC, ŠPANIĆ, ŠPEGELJ, ŠPIRANEC, ŠTUKAR, ŠVARBA, ŠVARBIĆ

TAKAČ, TAMBOLAŠ, TARI, TIŠLJAR, TIŠ-LJAREC, TKALČEC, TOMETIĆ, TONKOVIĆ, TOPOLOVČAN, TOTH, TUDIĆ, TURNAŠIČAN

UGRINOVIĆ, VARGA, VARGOVIĆ, WEBER, VEDRIŠ, VELIČAN, VERŠEC, VIDA, VINKOVIĆ, VITKOVIĆ, VLAŠIĆ, VLAŠIČEK, VRANEK, VUGRINOVIĆ,VUKŠIĆ, VUNAK

ZDELIČAN, ZELENBRZ, ZMIJANOVIĆ, ZVONAR, ZVONAREK, ŽILINSKI, ŽIVKO, ŽUNAC, ŽUNIĆ

ANTOLJAK(kbr. 870 - Tomo Antoljak)

Obiteljska stabla(Pitomača)

"Status animarum”

Za proučavanje obiteljskih stabala i prezimenavažna je i razna druga arhivska građa kao npr.ovaj dopis iz 1895. godine koji govori odiobi zadruge Kovač iz Otrovanca ili, pak, ovaj Krsni list (iz 1940. godine).



A. Tomo *31.12.1878. vj.30.4.1900. +2.3.1931.A. Mara r. Crnec *28.9.1880. vj.isto a) Jelka *18.5.1901. vj.11.9.1918. sa Stjepanom Bugarinović u Suhoj KataleniB. a) Josip *6.3.1903. vj.16.2.1927. a) Blaž * 2.2.1907. vj.1930. +16.2.1942. (vj. sa Anom Došlin sa kbr.793) a) Roza *23.8.1911. vj.1930. +24.7.1937. (vj. za Juraja Filka) a) Andro *23.11.1912. vj.1939. +10.4.1941. a) Slavko *20.11.1914. vj. 1942. sa Jelkom Đukić iz Lozana a) Ana *15.6.1917. + 2.9.1917.B. Ana r. Došlin *2.9.1908. vj.16.2.1927. b) Tomo *20.12.1927.

BAĆANI(kbr. 39 - Mirko Baćani)A. Mirko *29.10.1894. vj.19.11.1919.A. Danica r. Šegregur *3.3.1904. vj.isto a) Dragica *12.8.1920. + 27.7.1921. a) Zlata *23.9.1922. a) Dragica *3.7.1924. + 9.12.1925. a) Krunoslav-Milan *3.2.1930.nez.sin ? Zvonimir-Karlo *31.10.1936.

BADANJEK(kbr. 922 - Ivan Badanjek)A. Ivan *19.6.1868. vj.8.1.1896. +28.4.1929.A. Marija r. Giba *20.1.1877. vj.isto + 27.3.1912. a) Magda *10.7.1906.A2. Marija r.Švarbić udova Profuntar *28.8.1874.vj.11.12.1913. +2.9.1929 a2) Ivka *6.8.1914.

Ivan Rešetar

ĐURĐEVAC, Međašna 25 f

tel.&faks +385 (0)48/81 23 00; 81 11 88

GSM 098 27 12 44; 27 19 19

idejna i izvedbena hortikulturna rješenja eksterijera* obiteljskih kuća i poslovnih prostora, mogućnost stručnog održavanja,* godinu dana garancije na sav zasađeni materijal,* najveća zbirka četinjača u Hrvatskoj.*


24 25

BAJSAR(kbr. 426 - Ivan Bajsar - došao iz Prugovca)A. Ivan *8.7.1881. vj.1.2.1904. +2.12.1940.A. Jela r. Domović *12.10.1888. vj.istoB. a) Antun *9.1.1905. vj.25.11.1925. (u Kloštru)B. Matilda r. Varga *13.3.1906. vj.isto (u Kloštru)C. a) Andrija *30.11.1906. vj.19.11.1933. (u Suhopolju)D. a) Ivan *21.10.1910. vj.18.11.1935.D. Danica r. Kovačić *5.10.1916. vj.istoC. Josipa r. Varga *27.6.1907. vj.19.11.1933. c) Vladimir *30.4.1934. +2.5.1934. c) Vladimir *16.6.1935. (u Novoj Bukovici) d) Mira *25.9.1941. c1) Vjekoslav *21.6.1936. b) Milan *24.2.1927. +29.5.1927 (u Suhopolju) b) Ivan *21.7.1928. (u Suhopolju) b) Milka *23.8.1930. +5.10.1930. (u Suhopolju) b) Đuro *25.3.1932. +13.8.1932. (u Suhopolju)(čini se da ovi Bajsari u Pitomači više nemaju potomaka - svi današnji Bajsari potječu iz Kladara - vidi u nastavku obiteljska stabla obitelji u Kladarama)

(kbr. 771 - Franjo Bajsar)A. Franjo sin Mate *1.8.1860. vj.21.11.1883. +6.12.1932.A. Jela r. Šostaric *15.5.1862. vj. isto +12.6.1944. a) Tomo *28.2.1892. +17.8.1892.B. a) Mato *16.11.1896. vj.18.11.1918. +8.2.1948.B. Franca r.Došlin *4.3.1898. vj. isto(čini se da se loza sa njima prekinula?)

(kbr. 799 - Ivan Bajsar)A. Ivan sin Mate *21.6.1863. vj.? +5.5.1919.A. Bara r. Makvić *27.11.1868. vj.? +11.2.1943. a) Terezija *1.10.1887. vj.11.1.1909. +23.2.1912. (udata za Roka Korpadi u Kladare) a) Kata *3.10.1889. vj.1908. za ? a) Franjo *26.7.1893. +6.2.1948. a) Magda *19.6.1897. +11.2.1903.(čini se da se loza sa Franjom prekinula?)

(nastavak u slijedećem broju)

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

PR

ILO

G -

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Nikola Šubić

eško je bilo vidjeti posljednji ispračaj u Pitomači i širom ovog kraja poznatog tamburaša, svirača, pjevača i veseljaka

Nikole Šubića, jednog do nedavno člana, a ujedno i osnivača poznatog pitomačkog sastava Podravski mužikaši koji su pronijeli pitomačko ime širom Hrvatske. Rodio se 1938. godine, a od mladosti se bavio sviranjem domaćih pjesama. Svirao je u raznim tamburaškim i drugim sastavima, a pored toga, ako ste ga poznavali, za njega možemo zaista reči da je bio čovijek - zaista ne samo zato jer je umro, kako se to obično kaže za pokojnog. Umro je 10. 04. 2001. godine, a pokopan je na mjesnom groblju u Pitomači uz pratnju brojnih mještana, poznanika i prijatelja. Stoga smo mu posvetili ovih nekoliko redaka da ipak ostane i ovakva uspomena na njega i neka znade da ga se svi rado sjećaju.

B.B.

T

- Prodajem Ladu nivu u odličnom stanju. Upitati na tel: 716-699.

- Iznajmljujem lokal u starom poslovnom centru u Pitomači. Informacije na tel: 782-179.

- Iznajmljujem poslovni prostor u starom poslovnom centru u Pitomači ili prodajem povoljno. Tel: 783-486.

Reklame, oglasii obavijesti

Tel: 781-016

Caffe bar i slastičarna

Trg k. Tomislava bb. PITOMAČA

čestita Vam međunarodniPraznik rada 1. svibnja,te Vas poziva da se dođeterashladiti u nadolazećimljetnim danima.

"SRK"

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

Križnica

- Prodajemo silose za ciment i sl. Upitati na tel: 048/897-600.- Iznajmljujem lokal u starom poslovnjaku u Pitomači. Tel: 782-922.

- Iznajmljuje se lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

- Iznajmljuje se lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem kuću u Gajevoj ulici (preko puta policije u Pitomači). Informacije na tel. broj: 782-342.

- Prodajem veči alu kiosk (kompletan) po-godan za brzo seljenje. Upitati na tel: 714-066.

- Prodajem traktor IMT 539 '86. g. bez kabine za 6,500 DM. Informacije na tel: 782-731.

- Prodajem kombajn Zmaj 132, sa 2 adaptera, '79.g., spreman za žetvu. Tel: 099/533-580

- Prodajem traktor Torpedo 75., 2 vuče, '84. u odličnom stanju. Cijena 13.500 DM. Upitati na tel: 099/533-580

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016.

- Prodajem kuću i podkućnicu u centru Pitomače (Trg k. Tomislava) kod crkve. Informacije na tel: 01/234-6706 (Tomazetić).

- Prodajemo piliće za klanje i primamo narudžbe za veće količine. Tel: 783-306.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

- Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju. Jeftino. Tel: 782-767.- Prodaje se kuća u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljuje se lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodaje se kuća u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr. 7. Upitati susjede.

- Prodajem flance cvijeća (salvije, petunije, vodenke, lize) i Fiat 127. '82. g., povoljno. Informacije na tel:033/714-625

KOGRAD d.o.o.

za graditeljstvo, trgovinu, transport i usluge

PITOMAČA, A. Šenoe 16Tel&fax: 033/782-441

Mob: 099/521-828

Vl. Ivan Kostelac

NAKOBPitomača

Vl. Ivan BokanPITOMAČA

Tina Ujevića 108 Tel&fax:033/782-634

sretanPraznik

rada

ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

j

ove dine slavi sv u

go

o

c50.-u oblj tne i u

NK "Pitomača”

organizira u restoranu "Verica" (KTC-ova rob-na kuća) u subotu, 12. svibnja 2001. godine s početkom u 20,00 sati "PLAVU NOĆ NK PITOMAČA". Bit će to zabava sa aukcijom slika i tombolom, a zabavljat će vas glazbeni sastav "Fakini",dok će gosti biti TS "Gazde" i Željko Sesvečan. Ulaznica s konzu-macijom (večera) iznosi 70 kn po osobi, dok se one mogu kupiti svakodnevno u taj-ništvu NK "Pitomača" u Vinogradskoj 19. Sve informacije na broj tel:782-996 ili od 17 sati 782-444. Dođite i ugodno se zabavite.

Ivan Rešetar

ĐURĐEVAC, Međašna 25 f

tel.&faks +385 (0)48/81 23 00; 81 11 88

GSM 098 27 12 44; 27 19 19

idejna i izvedbena hortikulturna rješenja eksterijera* obiteljskih kuća i poslovnih prostora, mogućnost stručnog održavanja,* godinu dana garancije na sav zasađeni materijal,* najveća zbirka četinjača u Hrvatskoj.*


24 25

BAJSAR(kbr. 426 - Ivan Bajsar - došao iz Prugovca)A. Ivan *8.7.1881. vj.1.2.1904. +2.12.1940.A. Jela r. Domović *12.10.1888. vj.istoB. a) Antun *9.1.1905. vj.25.11.1925. (u Kloštru)B. Matilda r. Varga *13.3.1906. vj.isto (u Kloštru)C. a) Andrija *30.11.1906. vj.19.11.1933. (u Suhopolju)D. a) Ivan *21.10.1910. vj.18.11.1935.D. Danica r. Kovačić *5.10.1916. vj.istoC. Josipa r. Varga *27.6.1907. vj.19.11.1933. c) Vladimir *30.4.1934. +2.5.1934. c) Vladimir *16.6.1935. (u Novoj Bukovici) d) Mira *25.9.1941. c1) Vjekoslav *21.6.1936. b) Milan *24.2.1927. +29.5.1927 (u Suhopolju) b) Ivan *21.7.1928. (u Suhopolju) b) Milka *23.8.1930. +5.10.1930. (u Suhopolju) b) Đuro *25.3.1932. +13.8.1932. (u Suhopolju)(čini se da ovi Bajsari u Pitomači više nemaju potomaka - svi današnji Bajsari potječu iz Kladara - vidi u nastavku obiteljska stabla obitelji u Kladarama)

(kbr. 771 - Franjo Bajsar)A. Franjo sin Mate *1.8.1860. vj.21.11.1883. +6.12.1932.A. Jela r. Šostaric *15.5.1862. vj. isto +12.6.1944. a) Tomo *28.2.1892. +17.8.1892.B. a) Mato *16.11.1896. vj.18.11.1918. +8.2.1948.B. Franca r.Došlin *4.3.1898. vj. isto(čini se da se loza sa njima prekinula?)

(kbr. 799 - Ivan Bajsar)A. Ivan sin Mate *21.6.1863. vj.? +5.5.1919.A. Bara r. Makvić *27.11.1868. vj.? +11.2.1943. a) Terezija *1.10.1887. vj.11.1.1909. +23.2.1912. (udata za Roka Korpadi u Kladare) a) Kata *3.10.1889. vj.1908. za ? a) Franjo *26.7.1893. +6.2.1948. a) Magda *19.6.1897. +11.2.1903.(čini se da se loza sa Franjom prekinula?)

(nastavak u slijedećem broju)

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

PR

ILO

G -

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Nikola Šubić

eško je bilo vidjeti posljednji ispračaj u Pitomači i širom ovog kraja poznatog tamburaša, svirača, pjevača i veseljaka

Nikole Šubića, jednog do nedavno člana, a ujedno i osnivača poznatog pitomačkog sastava Podravski mužikaši koji su pronijeli pitomačko ime širom Hrvatske. Rodio se 1938. godine, a od mladosti se bavio sviranjem domaćih pjesama. Svirao je u raznim tamburaškim i drugim sastavima, a pored toga, ako ste ga poznavali, za njega možemo zaista reči da je bio čovijek - zaista ne samo zato jer je umro, kako se to obično kaže za pokojnog. Umro je 10. 04. 2001. godine, a pokopan je na mjesnom groblju u Pitomači uz pratnju brojnih mještana, poznanika i prijatelja. Stoga smo mu posvetili ovih nekoliko redaka da ipak ostane i ovakva uspomena na njega i neka znade da ga se svi rado sjećaju.

B.B.

T

- Prodajem Ladu nivu u odličnom stanju. Upitati na tel: 716-699.

- Iznajmljujem lokal u starom poslovnom centru u Pitomači. Informacije na tel: 782-179.

- Iznajmljujem poslovni prostor u starom poslovnom centru u Pitomači ili prodajem povoljno. Tel: 783-486.

Reklame, oglasii obavijesti

Tel: 781-016

Caffe bar i slastičarna

Trg k. Tomislava bb. PITOMAČA

čestita Vam međunarodniPraznik rada 1. svibnja,te Vas poziva da se dođeterashladiti u nadolazećimljetnim danima.

"SRK"

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

Križnica

- Prodajemo silose za ciment i sl. Upitati na tel: 048/897-600.- Iznajmljujem lokal u starom poslovnjaku u Pitomači. Tel: 782-922.

- Iznajmljuje se lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

- Iznajmljuje se lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem kuću u Gajevoj ulici (preko puta policije u Pitomači). Informacije na tel. broj: 782-342.

- Prodajem veči alu kiosk (kompletan) po-godan za brzo seljenje. Upitati na tel: 714-066.

- Prodajem traktor IMT 539 '86. g. bez kabine za 6,500 DM. Informacije na tel: 782-731.

- Prodajem kombajn Zmaj 132, sa 2 adaptera, '79.g., spreman za žetvu. Tel: 099/533-580

- Prodajem traktor Torpedo 75., 2 vuče, '84. u odličnom stanju. Cijena 13.500 DM. Upitati na tel: 099/533-580

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016.

- Prodajem kuću i podkućnicu u centru Pitomače (Trg k. Tomislava) kod crkve. Informacije na tel: 01/234-6706 (Tomazetić).

- Prodajemo piliće za klanje i primamo narudžbe za veće količine. Tel: 783-306.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

- Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju. Jeftino. Tel: 782-767.- Prodaje se kuća u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljuje se lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodaje se kuća u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr. 7. Upitati susjede.

- Prodajem flance cvijeća (salvije, petunije, vodenke, lize) i Fiat 127. '82. g., povoljno. Informacije na tel:033/714-625

KOGRAD d.o.o.

za graditeljstvo, trgovinu, transport i usluge

PITOMAČA, A. Šenoe 16Tel&fax: 033/782-441

Mob: 099/521-828

Vl. Ivan Kostelac

NAKOBPitomača

Vl. Ivan BokanPITOMAČA

Tina Ujevića 108 Tel&fax:033/782-634

sretanPraznik

rada

ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

o e dv j

v g ine slavi s o u

o

- o t c50. u blj ni ue

NK "Pitomača”

organizira u restoranu "Verica" (KTC-ova rob-na kuća) u subotu, 12. svibnja 2001. godine s početkom u 20,00 sati "PLAVU NOĆ NK PITOMAČA". Bit će to zabava sa aukcijom slika i tombolom, a zabavljat će vas glazbeni sastav "Fakini",dok će gosti biti TS "Gazde" i Željko Sesvečan. Ulaznica s konzu-macijom (večera) iznosi 70 kn po osobi, dok se one mogu kupiti svakodnevno u taj-ništvu NK "Pitomača" u Vinogradskoj 19. Sve informacije na broj tel:782-996 ili od 17 sati 782-444. Dođite i ugodno se zabavite.

1 0 .4 g

r di ijt a c e

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI


27

Lovačko društvo

Pitomača"FAZAN"

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

PRVA OBRTNO ŠTEDNO KREDITNAZADRUGA PITOMAČA

čestita vam međunarodni Praznik rada 1. svibnja

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Nudi Vam umjetnička djela svihhrvatskih autora (ulja, akvarele,grafike i drugo), izrađuje grafič-

ke forme, organizira izložbe, auk-cije i drugo.

želi Vam sve najboljepovodom Praznika rada

Autoservis

ŠELIMBERVl. Branko Šelimber

Tina Ujevića 52PITOMAČA 033/782-149

Brze, kvalitetne i jeftineusluge fotografiranja, video snimanja,

fotokopiranja, izrade fotografija idrugih sličnih usluga nudi Vam i

ujedno čestita Praznik rada

PITOMAČA, Gajeva 34Tel: 033/782-258 i 782-308

Direktor: Stjepan Široki

Čestitamo Vam Praznik rada

Foto "Begović"Trg kralja Tomislava 18 i bb

PitomačaFoto Begović 1 tel:782-340Foto Begović 2 tel:783-467

- Prodajem vrlo povoljno vinograd u centru Aršanja. Sve informacije na tel: 782-975

- Prodajem kuću sa podkućnicom i gospodarskim objektima u Dravskoj ulici u Pitomači. Tel:782-300

Caffe bar

"Zvonimir"želi Vam sve najbolje

povodom Praznika rada

Vl. Zvonimir Slaviček

Pitomača, Gajeva 136

"Zvonimir"

93,5 Mhz

Radio Pitomača

033/783-883

PITOMI RADIO

JAN SPIDER d.o.o.

CROATIA - PITOMAČAPetra Preradovića 173Tel/fax: 033/783-879

033/783-767

Sve informacijena tel: 033/782-322

Autoservis

"FRIC"TRGOVINE

"STELLA"

Vl. Dražen BegovićJ.J.Strossmayera 53

PITOMAČATel: 033/783-200


KLADARE Tel: 033/783-776

BRZO - KVALITETNO - SA GARANCIJOM - JEFTINO

Čuvajte svog ljubimca, servisiranjem kod Frica!

Obitelj ne bi dobro jela,da ju ne snabdjeva Stella!

"BB-art" Pitomača

estit Vam

Č

a

a

raznk rad

P

i

26

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

g50 odina

iskustva

"GRGAČIĆ"

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava:2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

140 g.

tradicije

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI


27

Lovačko društvo

Pitomača"FAZAN"

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

PRVA OBRTNO ŠTEDNO KREDITNAZADRUGA PITOMAČA

čestita vam međunarodni Praznik rada 1. svibnja

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Nudi Vam umjetnička djela svihhrvatskih autora (ulja, akvarele,grafike i drugo), izrađuje grafič-

ke forme, organizira izložbe, auk-cije i drugo.

želi Vam sve najboljepovodom Praznika rada

Autoservis

ŠELIMBERVl. Branko Šelimber

Tina Ujevića 52PITOMAČA 033/782-149

Brze, kvalitetne i jeftineusluge fotografiranja, video snimanja,

fotokopiranja, izrade fotografija idrugih sličnih usluga nudi Vam i

ujedno čestita Praznik rada

PITOMAČA, Gajeva 34Tel: 033/782-258 i 782-308

Direktor: Stjepan Široki

Čestitamo Vam Praznik rada

Foto "Begović"Trg kralja Tomislava 18 i bb

PitomačaFoto Begović 1 tel:782-340Foto Begović 2 tel:783-467

- Prodajem vrlo povoljno vinograd u centru Aršanja. Sve informacije na tel: 782-975

- Prodajem kuću sa podkućnicom i gospodarskim objektima u Dravskoj ulici u Pitomači. Tel:782-300

Caffe bar

"Zvonimir"želi Vam sve najbolje

povodom Praznika rada

Vl. Zvonimir Slaviček

Pitomača, Gajeva 136

"Zvonimir"

93,5 Mhz

Radio Pitomača

033/783-883

PITOMI RADIO

JAN SPIDER d.o.o.

CROATIA - PITOMAČAPetra Preradovića 173Tel/fax: 033/783-879

033/783-767

Sve informacijena tel: 033/782-322

Autoservis

"FRIC"TRGOVINE

"STELLA"

Vl. Dražen BegovićJ.J.Strossmayera 53



KLADARE Tel: 033/783-776

BRZO - KVALITETNO - SA GARANCIJOM - JEFTINO

Čuvajte svog ljubimca, servisiranjem kod Frica!

Obitelj ne bi dobro jela,da ju ne snabdjeva Stella!

"BB-art" Pitomača

est t Vam

Č

i araznrada

P

ik

26

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

g50 odina

iskustva

"GRGAČIĆ"

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava:2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

pitomaČke novine broj 1 (2001.)

Documents