Priprema i upravljanje proizvodnjomTipovi industrijske proizvodnje:Proizvodnjaa) Kontinuiranab) Komadna pojedninana, maloserijska, serijska

Temeljni zahtjevi koji se postavljaju pred dananja poduzea su: optimalna kvaliteta niski trokovi proizvodnje, potivanje rokova isporuke, racionalnije upravljanje materijalnim i informacijskim tokovima u proizvodnom sustavu.

Zahtijevana optimalna kvaliteta je odreena detaljnom analizom trita, a propisana u konstrukcijskom i tehnolokom odjelu.

S ciljem postizanja minimalnih trokova proizvodnje djeluje se na: konstruiranje proizvoda izbor materijala proces proizvodnje

Zadatak pripreme proizvodnje:Pripremiti ugovorenu proizvodnju tako, da se ona uz minimalne trokove i zahtijevanu kvalitetu proizvoda, realizira u predvienim rokovima.

UpitPonudaUgovorNarudbaRadni nalog ili sa skladita prodaja

Glavne funkcije pripreme proizvodnje: tehnoloka priprema priprema materijala operativna priprema priprema alata projektno konstrukcijska priprema

Aktivnosti pripreme proizvodnje:Izbor materijala

Isporuka proizvoda Proizvodnja Osiguranje resursaPlan proizvodnjeIzbor tehnologijeDefinicija proizvoda

Projektno konstrukcijska pripremaZadatak projektno-konstrukcijske pripreme je razvoj i definicija proizvoda do razine konstrukcijske dokumentacije.

Ova funkcija u poduzeu obavlja poslove: prikupljanja ideja o novim i poboljanju postojeih proizvoda, projektiranja i konstruiranja proizvoda, kreiranja sastavnice proizvoda i materijala, izrade podloga za kalkulaciju, standardizacije, tipizacije i unifikacije, izrade prototipa, izrada probne serije (kod serijske proizvodnje), arhiviranja dokumentacije.

Redoslijed koraka pri razvoju proizvoda:Predinvesticijska studija procjenjuje mogue potrebe trita, potrebna sredstva za usvajanje i proizvodnju dobit usvajanjem novog proizvoda

Definicija proizvoda sadri: strukturu proizvoda(dijelove i sklopove) polazni materijal za izradu dijelova proizvoda tehnologiju proizvodnje potrebe za kooperacijom.

Investicijski projekt daje tone proraune oekivane dobiti.Prototipom se provjeravaju: funkcionalna i estetska svojstava proizvoda, tehnologija proizvodnje i procjenjuju trokovi proizvodnje.

Prototip se dorauje i korigira se tehnika dokumentacija.

Probna serija potvruje proizvod i tehnologiju.Svojstva proizvoda: uporabna (konstrukcijska) svojstva -funkcija, vijek i estetska svojstva, tehnoloka svojstva, ekonomska svojstva.

Tehniki vijek proizvoda je vrijeme u kojem proizvod obavlja svoju funkciju. Ovisi o istroenosti komponenti proizvoda.Ekonomski vijek proizvoda predstavlja ono vrijeme u kojem se proizvod prodaje na tritu.Tehnika dokumentacija:Projektno-konstrukcijska priprema proizvodnje mora izraditi tehniku dokumentaciju o proizvodu.

Tehniku dokumentaciju ine: idejna rjeenja i prorauni, konstrukcijski crtei, specifikacije, sastavnice proizvoda, uputstva za putanje u pogon, uputstva za eksploataciju.

Dodatni poslovi projektno-konstrukcijske pripreme proizvodnje standardizacija, unifikacija, tipizacija.

Standardizacija: proces definiranja i uvoenja pravila (normi) za ureivanje nekog podruja.

Tipizacija: vid standardizacije koji se obavlja u konstruiranju smanjenjem raznolikosti radnih predmeta.

Unifikacija: suavanje karakteristika proizvoda u smislu njegovih vanjskih i unutarnjih svojstava.Nove strategije oblikovanja i razvoja proizvodaDFM (Design for Manufacturing) konstruiranje s obzirom na izradu,DFA (Design for Assembly) konstruiranje s obzirom na montau,DFMA (Design for Manufacturing and Assembly) konstruiranje s obzirom na izradu i montau,FMEA (Failure Mode and Effect Analysis) konstruiranje s obzirom na analizu potencijalnih greaka,Simultaneous Engineering simultano projektiranje proizvoda.

Izbor tehnologije proizvodnje zahtijevanog proizvoda veliina i sloenost oblika proizvoda, vrijeme ciklusa, fleksibilnost proizvodnje, iskoristivost materijala, zahtijevana kvaliteta povrine (tolerancije, zavrna obrada), trokovi (materijala, alata, opreme, rada), veliina serije odnosno koliina proizvoda.

Projektiranje tehnolokog procesa: podaci o konstrukciji podaci o materijalu podaci o kapacitetu podaci o razini kvalitete podaci o tipu proizvodnjeZadatak tehnoloke pripreme proizvodnjeNai i definirati optimalna rjeenja za izradu svih dijelova, sklopova i proizvoda uvaavajui pri tome raspoloivost proizvodnih resursa u vlastitom poduzeu i upoduzeima kooperanata, konstrukcija specijalnih alata i potrebnih naprava. Propisana tehnoloka rjeenja provode se, odnosno realiziraju, u okviru tehnolokog procesa.

Proizvodni proces ine etiri faze: rad na proizvodnim radnim mjestima, kontrola kvalitete, unutranji transport i skladitenje.

Proizvodni proces obuhvaa sve aktivnosti, od ulaska materijala u proizvodnju pa do izlaska gotovog proizvoda iz proizvodnje.

Tehnoloki proces sastavni dio proizvodnog procesa i to onaj dio koji se odnosi na postupnu promjenu izgleda, oblika, dimenzija i svojstava materijala od sirovog stanja do gotovog proizvoda primjenom razliitih postupaka.Opis tehnolokog procesa, odnosno skup tehnolokih operacija na izradi radnog predmeta, njegovoj montai ili rastavljanju predstavlja tehnoloki postupak.

Tehnoloki proces je sainjen od niza tehnolokih operacija. Tehnoloka operacija je osnovna jedinica tehnolokog procesa koja podrazumijeva sve aktivnosti na radnom predmetu koje se na jednom radnom mjestu (tj. u uem smislu u okviru jednog obradnog sustava kojeg ine alatni stroj, alat, obradak i po potrebi naprave)odvijaju u kontinuitetu (obino u jednom stezanju obratka na alatnom stroju).Tehnolokom operacijom se proizvodnom elementu mijenjaju dimenzije, fizikalno-kemijska svojstva ili on nastaje sastavljanjem drugih radnih predmeta. Dakle, obavlja se na jednom radnom mjestu i u jednom stezanju.Svaku tehnoloku operaciju je mogue podijeliti na tehnoloke zahvate kod kojih se ne mijenjaju obraivana povrina, alati niti reimi obrade.Tehnoloki zahvatiTri su vrste tehnolokih zahvata: pripremno-zavrni pomoni obradni zahvati (najbitniji, neposredno djeluju na radni predmet mijenjajui na taj nain njegov oblik, dimenzije ili unutranja svojstva)

Pripremno-zavrni zahvati Prijem i prouavanje tehnike dokumentacije, Prijem i pregled materijala, Prijem i pregled nestandardni halata, Priprema i podeavanje stroja, Predaja probnog komada kontroli na uvid, Predaja obraenih radnih predmeta, Predaja dokumentacije, Povrat nestandardnih alata, Prijem i zamjena standardnih alata i potronog materijala, Raspremanje i ienje stroja i radnog mjesta.

Pomoni zahvati podizanje radnih predmeta na stroj, namjetanje radnih predmeta na stroju, stezanje radnih predmeta na stroju, namjetanje stroja, putanje stroja u rad, zaustavljanje stroja, otputanje radnih predmeta, skidanje radnog predmeta sa stroja.

Obradni zahvatiCilj pripremno-zavrnih i pomonih zahvata je osigurati izvoenje zahvata obrade.Obrada odvajanjem estica zahvati mogu biti obavljeni u jednom ili vie prolaza.Prolaz-odvajanje estica na obraivanoj povrini za jednu dubinu rezanja. Zahvati se mogu podijeliti na pokrete i mikropokrete.

Struktura tehnolokog procesa, odnosno stupanj razrade tehnolokog procesa ovisi o: Raspoloivoj opremi, Veliini serije, Stupnju automatizacije, Sloenosti proizvoda i Zahtijevanoj tonosti.

a. skraeni obliku-karakteristino za pojedinanu i maloserijsku proizvodnju (navedeni su samo nazivi tehnolokih operacija, a operateru na stroju je preputen izbor naina stezanja, redoslijeda zahvata, alata i reima)b. detaljno odreen

Faktori koji utjeu na tehnoloki proces:1 Faktori odreeni tipom i vrstom obrade2 Faktori odreeni obradnim strojem3 Faktori odreeni izabranim alatom4 Faktori odreeni vrstom proizvodnje i sloenou obrade5 Faktori odreeni radnim predmetom i pripremkom6 Faktori odreeni uvjetima obrade

Struktura aktivnosti i redoslijed projektiranja tehnolokog procesa: Analiza konstrukcije proizvoda Definiranje pripremka Definiranje tehnolokih operacija Izbor stroja Izbor alata Izbor reima obrade Proraun ukupnog vremena Opravdanost primjene CNC strojeva Generiranje NC koda Tehnoloka dokumentacija

Analiza konstrukcije proizvoda:Analiza tehnologinosti Krae vrijeme pripreme proizvodnje, Jeftiniju opremu i materijal, Jednostavnije operacije obrade, Krae vrijeme izrade,

Analiza tonosti Tonost i kvaliteta obradnog stroja, Izabrani pripremak i stezni pribor Izabrani alat,

Kvaliteta obraene povrine:Na kvalitetu obraivane povrine najvei utjecaj ima izabrana vrsta obrade. Odreivanjem vrsta i naina obrade u postupku razrade tehnolokog procesa, odreen je i interval klasa hrapavosti, odnosno najvei stupanj tonosti koji je mogue postii.

Vrsta i redoslijed tehnolokih operacijaOvise o: zahtjevima tonosti mjera i oblika postavljenih na radni predmet, obliku radnog predmeta, dimenzijama polaznog materijala (pripremka), kvaliteti polaznog materijala i stanju njegovih povrina, koliini proizvoda, raspoloivim alatima,

Provoenje tehnolokih operacijaTehnoloke operacije se provode na: runim radnim mjestima ili strojnim radnim mjestima.

Odreivanje bazaTonost poloaja radnog predmeta ovisi o tonosti onih povrina radnog predmeta koje se nalaze u kontaktu sa povrinama susjednih elemenata. Te se povrine nazivaju bazama.Treba razlikovati: konstrukcijske baze kontrolne baze tehnoloke baze montane baze

Konstrukcijske baze: povrine koje odreuju poloaj radnog predmeta prema ostalim dijelovima (elementima) ugraenim u zajedniki sklop odreuju se u fazi projektiranja i konstruiranja proizvoda

Tehnoloki znaaj konstrukcijskih baza povrine koje su izabrane kao konstrukcijske baze moraju biti kvalitetno obraene, njihov meusobni poloaj mora biti toan(paralelnost, okomitost, centrinost,), poeljno je za tehnoloke baze birati povrine koje su konstrukcijske baze, kote na konstrukcijskoj dokumentaciji dobro je odrediti od konstrukcijskih baza.

Tehnoloke baze: Povrine na koje se oslanja radni predmet pri obradi Za razliku od konstrukcijskih baza koje su trajnog znaenja, tehnoloke baze su privremene (samo dok traje obrada) Mogu se mijenjati u toku obrade Izbor tehnoloke baze ima veliki utjecaj na tonost obrade

Najvea se tonost postie ako je obradu mogue provesti s jednim stezanjem radnog predmeta. Svakim novim stezanjem pojavljuju se greke poloaja osi i povrina.Ako se obrada provodi na nekoliko strojeva potrebno je zadrati iste tehnoloke baze.Broj promjena tehnoloke baze treba biti to manji.

Montane baze:Povrine koje slue za oslanjanje radnih predmeta kod sastavljanja u nadreeni sklop ili proizvod.

Kontrolne baze:Povrine od kojih se obavlja mjerenje prilikom kontroleZa kontrolne se baze kada je to mogue uzimaju konstrukcijske ili tehnoloke baze.

U postupku izbora obradnog stroja treba uzeti u obzir: snagu stroja tehnoloki prostor obrade (promjeri obrade, duljine obrade, povrina radnog stola,) kinematska svojstva (broj okretaja, stupnjevanje okretaja -brzina,) upravljaka svojstva(upravljaka jedinica) tonost stroja stupanj automatizacije gabaritne dimenzije i radni prostor cijenu rada stroja

Prednosti CNC strojeva: prilagodljivost mogunost izradbe vrlo sloenog oblika tonost i ponovljivost smanjenje trokova skladitenja skraenje pripremno zavrnih vremena i trokova izradbe mali zahtjevi za vjetinama operatera jednostavniji alati stvaranje uvjeta za realizaciju planova proizvodnje poveanje produktivnosti skraenje vremena potrebnog za kontrolu tonosti

Nedostatci CNC strojeva: Veliko investicijsko ulaganje Potreba programiranja CNC stroja Visoki trokovi odravanja Neisplativost izradbe jednostavnih predmeta

Odreivanje normativa vremena Ukupno vrijeme izrade "n" radnih predmeta na jednoj operaciji iznosi:

gdje su:

- ukupno vrijeme izrade, min

- ukupno pripremno-zavrno vrijeme, min

- ukupno komadno vrijeme, min

- broj radnih predmeta.

Struktura ukupnog vremena izrade:

Ukupno pripremno-zavrno vrijeme, tpz obuhvaa: osnovno pripremno-zavrno vrijeme - tpzo dopunsko pripremno-zavrno vrijeme tpzd tpzo-efektivno vrijeme pripreme za proizvodnju (prouavanje dokumentacije, priprema nestandardnih alata, predaja radnih predmeta na kontrolu,)tpzd-organizacijski gubici u pripremi za rad(ekanje na alat i materijal,)

Ukupno komadno vrijeme, tk , obuhvaa: osnovno (tehnoloko) vrijeme tko, koje se izraunava matematikim izrazima, a ovisi o izabranim reimima obrade, komadno pomono vrijeme - tkp, pomae ostvarenju obrade i neposredno prethodi obradi i slijedi iza obrade (podizanje, stezanje i otputanje radnog predmeta, kontrola) komadno dopunsko vrijeme - tkd (vrijeme za predah radnika, organizacijski gubici, osobne potrebe radnika, tehnoloki zastoji,).

Osnovno vrijeme je jedino korisno vrijeme u ukupnom vremenu izrade i cilj je da njegov udjel u ukupnom vremenu bude to vei.

Osnovno vrijeme sadri: Promjenu oblika i dimenzija Promjenu strukture i fizikalno-kemijskih svojstava Promjena svojstava povrine radnih predmeta Sastavljanje ili spajanje dijelova koji sainjavaju sklop ili proizvod

Osnovno vrijeme kod strojeva s glavnim krunim kretanjem

L - puta alata ili radnog predmet, mmn - broj okretaja radnog predmeta ili alata, min-1 s - posmak alata ili radnog predmeta po okretaju, mm/okr

Ako se povrina obrauje u nekoliko prolaza pri nepromijenjenim reimima rada:

i broj prolaza

Osnovno vrijeme kod strojeva s glavnim pravocrtnim kretanjem

B - irina obrade u pravcu posmaka alata, mm n - broj dvostrukih hodova, min-1 s - posmak po dvostrukom hodu, mmi - broj prolaza Za potrebe raunanja osnovnog vremena potrebno je uzeti u obzir i duine ulaza i izlaza alata. Za raunanje vremena se koriste minute i dekadske minute (cehari - ch). Jedan sat ima 100 ch.Ostale metode odreivanja osnovnog vremenaOsim spomenute analitike metode odreivanja osnovnog vremena primjenjivane su i: statistiko-tablina metoda grafika metoda metoda snimanja vremena

Izbor polaznog materijalaZa izradu radnih predmeta se u pravilu koriste: Polazni materijal iz kojeg se moe izraditi samo jedan radni predmet takav se polazni materijal naziva pripremak (odljevak, otpresak, otkovak, dio lima, odrezani dio cijevi ili ipke), Zajedniki polazni materijaliz njega se direktno izrauje vie radnih predmeta ili vie pripremaka (ploe, ipke, profili).

Materijali, se prema specifinostima mogu podijeliti u tri (est) skupina: Osnovni (neposredno ulazi u sastav proizvoda mijenjajui svoj oblik, dimenzije ili svojstva) Pomoni (ulazi u sastav proizvoda, ali nije prisutan u sastavnici proizvoda niti ima svoju tehniku dokumentaciju) Potroni(troi se u procesu rada, ali ne ulazi neposredno u proizvod)

Kriteriji za izbor optimalne varijante materijala i tehnolokog postupka: eksploatacijska svojstva, osnovni trokovi materijala i gubici preko mjere, raspoloivost i nabavljivost materijala, trokovi i gubici u pripremi materijala, tehnoloka svojstva, trokovi proizvodnje, iskoristivost materijala u fazi proizvodnje (gubici obrade, gubici uslijed greaka), reciklinost materijala, trokovi alata, pomonog i potronog materijala, trokovi narudbe.

Granini broj radnih predmetaU analizi polaznog materijala promatraju se: profilni poluproizvod i materijala (ipkasti materijal, cijevi, trake, ice, limovi,), otkovci, odljevci otpresci.

Odreivanje reima rada Za izraunavanje osnovnog vremena kod postupaka obrade odvajanjem estica, potrebno je prvo odrediti reime obrade, odnosno parametre rezanja: dubinu rezanja(a)i broj prolaza(i) posmak(s) brzinu rezanja(v), odnosno broj okretaja(n)

Odreivanje reima sastoji se u izboru najpovoljnije kombinacije dubine, posmaka i brzine rezanja koja, omoguava najekonominije obavljanje operacije (zahvata), pri maksimalnom iskoritenju mogunosti stroja i alata.

Kod odreivanja reima treba uzeti u obzir: materijal radnog predmeta (obradljivost, tvrdou, stanje toplinske obrade, materijal alata (otpornost na troenje, otpornost na povienim temperaturama,) geometriju alata karakteristike stroja (snagu, mogue reime, krutost,) stezanje radnog predmeta postojanost i vijek trajanja alata

Odreivanje dubine rezanja i broja prolazaDubina rezanja mjera koja predstavlja razliku izmeu obraivane i obraene povrine, mjerena okomito na obraenu povrinu. Odreena je dodatkom za obradu. Cilj je da se obrada obavi u jednom ili najmanje moguem broju prolaza.Na veliinu dubine rezanja utjee: vrsta obrade (gruba i fina) krutost radnog predmeta i debljina stjenke geometrijski oblik i dimenzije pripremka (radnih predmeta) alat (konstrukcija i geometrijski oblik

Odreivanje posmakaOgraniavajui faktori kod izbora posmaka su: Zahtjevi tonosti dimenzija i oblika, te kvalitete obraivane povrine, Mogunosti stroja( snaga stroja), Mogunost ialata, vrstoa alata, Stabilnost sustava stroj-alat-radni predmet.

Dva su pristupa kod odreivanja posmaka: Raunsko odreivanje posmaka, Izbor na osnovi preporuenih vrijednosti.

Odreivanje brzine rezanja:Brzina rezanja ima najvei utjecaj na tehnoloko vrijeme. Obino se izraava u m/min ili m/s .Na brzinu rezanja utjeu: materijal radnog predmeta materijal alata geometrija alata postojanost alata dubina rezanja posmak krutost sustava stroj -alat -radni predmet sredstvo za hlaenje i podmazivanje

Brzina rezanja se kao i posmak moe: odrediti raunski izabrati na osnovi preporuenih vrijednosti (tablino)

Izbor alata

Znaaj alata u suvremeno organiziranoj proizvodnji moe se promatrati kroz: bri, produktivniji i sigurniji rad uz smanjenje osnovnog i pomonog vremena izrade, punu zamjenjivost izraenih dijelova koji se provjeravaju mjernim i kontrolnim alatima, lak i siguran nain postavljanja i stezanja dijelova koji se obrauju.

Tehnoloki gledano alati se mogu podijeliti na tri skupine: alati za pozicioniranje i stezanje alati za tehnoloke zahvate obrade alati za mjerenje i kontrolu

Alati za pozicioniranje i stezanje alati za baziranje radnih predmeta (stezna glava, iljci, linete) alati za stezanje radnih predmeta (razliite stezne naprave) (pomoni ureaji za baziranje alata)

Stezna glava s tri (etiri, rijetko dvije) eljusti je standardni pribor tokarskih strojeva, glodalica i brusilica. Slui za stezanje okruglih (esto i prizmatinih) radnih predmeta.

iljci se koriste za pozicioniranje i stezanje cilindrinih dijelova veih duljina, najee na tokarilicama i brusilicama za okruglo bruenje. Dijelovi se pozicioniraju i oslanjaju s jedne ili obje strane, primjenom nepokretnih (neokretnih) ili pokretnih (okretnih) iljaka. Oslanjanju na iljke prethodi izrada sredinjih gnijezda na dijelovima.Okretai (srca) slue za prijenos okretnog momenta s glavnog vretena na radni predmet, kod pozicioniranja pomou iljaka.

Linete se koriste za oslanjanje radnih predmeta tijekom rezanja s ciljem spreavanja i smanjenja deformacija duih dijelova, nastalih djelovanjem vanjskih sila. Dva osnovna tipa lineta su: pokretne i nepokretne. Pokretne se postavljaju na uzduni nosa alata, a nepokretne na vodilice nosaa alata odnosno nosaa iljka.

Trnovi se primjenjuju za postavljanje i stezanje radnih predmeta sa sredinjim otvorom veeg promjera i manje debljine stjenke, odnosno za stezanje alata.

Postoje jo: magnetne ploe, stege i stezne naprave, specijalni i pomoni pribori.

Alati za mjerenje i kontrolu-omoguavaju kontrolu tonosti obavljenih zahvata i operacija

Alati za tehnoloke zahvate obrade

Za izradu reznih alata kod obrade odvajanjem estica koriste se slijedei materijali: alatni elici brzorezni elici Tvrdi metali keramika brusni materijali dijamanti

Standardni i specijalni alatiPrema nainu upotrebe alati se mogu podijeliti na: specijalne i standardne.Specijalni alati se primjenjuju za tono odreene operacije ili zahvate na dijelovima (dakle alat pripada tono odreenom dijelu), te se obino proizvode po narudbi i to pojedinano ili u malim serijama. To znatno povisuje cijenu ovih alata.Standardni alati su ope primjene, definirani su standardima i nisu vezani uz operaciju, radni predmet i stroj. Jeftiniji su od specijalnih alata te se zbog toga nastoji, gdje je to mogue, primijeniti upravo alate iz ove skupine.

Organizacija i glavni zadaci tehnoloke pripremeOvisi o: Tehnolokoj sloenosti proizvoda (iz proizvodnog programa) Razini automatiziranosti proizvodne opreme Tipu proizvodnje i raspoloivim strojarskim tehnologijama

Glavni zadaci tehnoloke pripreme: Projektiranje tehnolokih procesa Konstrukcija specijalnih alata i potrebnih naprava Unaprjeenje proizvodnih i tehnolokih postupaka Arhiviranje dokumentacije

Tehnoloka dokumentacija:Sadri sve potrebne upute za izradu dijelova i montau sklopova i proizvodaTehnoloku dokumentaciju ine: Tehnoloki postupak Operacijski list Radni ili vremenski list

Priprema materijalaZadatak pripreme materijala: osigurati potrebnu koliinu materijala , obaviti prijem i skladitenje, evidentiranje i izdavanje materijala prema potrebama proizvodnog procesa (pod materijalom se ovdje podrazumijeva osnovni, pomoni i potroni) proraun (procjene) potreba materijala

Osiguranje materijalaObjedinjavanje zahtjeva za nabavu nalog za nabavu upiti ponude izbor najpovoljnijeg dobavljaa (ili vie njih) ugovori isporuke materijala ulazna kontrola skladitenje i evidentiranje materijala nalog za izdavanje materijala sa skladita priprema materijala za proizvodnjuTrokovi materijala Ovise o: relativnoj koliini (ukupnim zalihama promatranog materijala) veliini narudbe zahtijevanoj kvaliteti tehnologiji proizvodnje mogunostima nabave

Osnovni trokovi materijala se mogu izraziti kao:

Tehnoloke operacije pripreme materijala dobivanje pripremaka se obavlja na skladitu ili u prvim operacijama tehnolokog procesa u proizvodnom pogonu ienje pjeskarenje ravnanje rezanje (iz ipke, cijevi, lima,) toplinska obrada

Raspoloivost i nabavljivost Najznaajniji kriteriji kod izbora materijala Kriteriji koji predstavljaju osnovno ogranienje u njegovoj primjeni

Priprema alata mora osigurati tehnologijom ili opremom radnog mjesta propisane, potrebne standardne i nestandardne alate za nesmetano odvijanje tehnolokog procesa osim toga priprema alata obavlja nabavu, probe alata i ispitivanje funkcionalnosti u vlastitim proizvodnim uvjetima priprema alata osigurava potreban alat na osnovi podataka: iz tehnolokog postupka o potrebi nestandardnih alata potronji alata i stanju na skladitu planiranoj proizvodnji

Operativna pripremaZadatak operativne pripreme:Planirati i terminirati izradu svih dijelova i sklopova tako da rokovi zadovolje rokove iz osnovnog plana te osigurati i pripremiti potrebne resurse i dokumentaciju za obavljanje planiranih poslova po radnim mjestima.

Skupine poslova operativne pripreme: planiranje, terminiranje i sastavljanje operativnih planova proizvodnje lansiranje operacija u proizvodnju i osiguranje materijala i nestandardnih alata uklanjanje smetnji u proizvodnji praenje i evidencija obavljenih zadataka iz plana proizvodnje

Planiranje predvianje ili vremensko rasporeivanje poslova, dogaaja ili resursa

TerminiranjePodrazumijeva problem rasporeivanja izrade ili montae proizvoljnog broja proizvodnih elemenata na raspoloiv broj kapaciteta uz koritenje raspoloivih resursa.Dok planiranje definira to mora biti gotovo i ogranienja kako to napraviti, terminiranje definira kako i kada e to biti izvreno. Terminiranjem se aktivnostima pridruuju resursi, odreuju prioriteti, poeci izvrenja,

Lansiranje Lansiranje predstavlja pripremu i provjeru svih resursa za nesmetano odvijanje proizvodnje.

Raunalom podrano projektiranje tehnolokih procesa (engl. Computer Aided Process Planning-CAPP) Varijantni CAPP Generativni CAPP Hibridni CAPP

Visokobrzinska obrada obrada poveanom brzinom rezanjaS poveanjem brzine rezanja dolazi do: Porasta volumena odvojenih estica pri emu se znaajno Poveava produktivnost, Poboljanja kvalitete obraene povrine, Smanjenja sila rezanja, skraivanja vijeka trajanja alata

Zadatak tip 1Izraunajte ukupno vrijeme operacije tokarenja koju ine 4 zahvata:10/1 priprema radnog mjesta10/2 stezanje radnog predmeta10/3 uzduno tokarenje s 50 na 42 na duljinu L=200 mm10/4 otputanje radnog predmeta

Ako je zadano: dubina rezanja u zahvatu iznosi 2 mm, posmak 0,2 mm/okr., radijus zaobljenja vrha otrice alata 0,8 mm, broj okretaja 2000 okr./min, pomona vremena u svim zahvatima gdje ih je potrebno uzeti u obzir iznose 1,44 min. Osnovno pripremno zavrno vrijeme je 0,95 sati. Dodatno vrijeme je uvijek 20% pomonog komadnog vremena ili osnovnog pripremno zavrnog vremena, a broj radnih komada koje treba tokariti je 1500 komada.

10/1 priprema radnog mjesta

10/2 stezanje radnog predmeta

10/3 uzduno tokarenje s 50 na 42

10/4 otputanje radnog predmetaKao i u postupku 10/2

Ukupno vrijeme trajanja operacije:

Zadatak tip 2

Osovina uguivaaZa radni predmet zadan crteom potrebno je:a) Odrediti dimenzije polaznog materijala u vidu pripremka (sirovca) i u vidu zajednikog polaznog materijala koristei zadane tablice ako je vrsta proizvodnje maloserijska ili pojedinana, valjani materijal normalne tonosti i vrsta obrade gruba. irina noa za odrezivanje je 4 mm.Najvei promjer na crteu D = 30Dp = D + 1 = 30 + 3,5 = 33,5 mm* 1 samo iitali iz Tablice 2 tako da smo uzeli u obzir da se radi o maloserijskoj i pojedinanoj proizvodnji, valjani materijal normalne tonosti i D = 30 mm, Lp = 390 mm Lprip = Lp + 2 1 = 390 + 2 2,5 = 395 mm * 1 smo iitali iz Tablice 3 tako da smo uzeli u obzir Lp = 390 mm, vrsta obrade gruba i obraivani polumjer D = 30 mmLpm = Lprip + irina noa = 395 + 4 = 399 mm samo za jedan komadPotrebno je izraditi minimalno 2 komada to znai:Lpm = 2 399 = 798 mm ali kako postoje standardne duljine ipki onda jeLpm = 800 mmb) Napisati redoslijed tehnolokih operacija s pripadajuim tehnolokim zahvatima pri izradi navedenog predmeta ako je polazni materijal u obliku zajednikog polaznog materijala i ako je dodatak za bruenje za sve povrine koje se obrauju bruenjem 3 = 0,3 mm Tokarenje 1010/1 priprema radnog mjesta10/2 stezanje radnog predmeta10/3 tokarenje tj. poravnavanje ela10/4 zabuivanje sredinjeg gnijezda10/5 uzduno tokarenje 30 x 39310/6 uzduno tokarenje 25,3 x 24710/7 uzduno tokarenje 20,3 x 1610/8 uzduno tokarenje 19 x 110/9 odrezivanje na 392,510/10 otputanje radnog predmetaTokarenje 2020/1 priprema radnog mjesta20/2 stezanje radnog predmeta20/3 tokarenje ela20/4 zabuivanje sredinjeg gnijezda20/5 uzduno tokarenje 25,3 x 5120/6 uzduno tokarenje 24,3 x 3620/7 skoenje 1 x 4520/8 pripremno buenje za urezivanje navoja M8 x 2520/9 urezivanje navoja M8 x 2520/10 otputanje radnog predmetaGlodanje 3030/1 priprema radnog mjesta30/2 stezanje radnog predmeta30/3 glodanje utora 8 x 120 i dubina 4,130/4 glodanje utora 8 x 20 i dubina 4,130/5 otputanje radnog predmetaBruenje 4040/1 priprema radnog mjesta40/2 stezanje radnog predmeta40/3 bruenje povrine 25k6 x 23140/4 bruenje povrine 20k6 x 1540/5 otputanje radnog predmetaBruenje 50 50/1 priprema radnog mjesta50/2 stezanje radnog predmeta50/3 bruenje povrine 25k6 x 5150/4 bruenje povrine 24j6 x 3550/5 otputanje radnog predmeta

c) Izraunati osnovno komadno i ukupno komadno vrijeme za tehnoloki zahvat uzdunog tokarenja povrine 25k6 x 51 mm s obzirom na njegovu definiciju u prethodnoj toki, ako je poznato: pomono komadno vrijeme tkp = 1,44 min, dopunsko komadno vrijeme tkd =o min; alat, preporueni reimi obrade ( a = 3,0 (0,8 5,0) mm, s = fn = 0,35 (0,18 0,6) mm/okr., v = 325 m/min); prikaz alata l1 = 2 mm, okretaj i vretena dostupni na obradnom stroju (26, 35, 47, 63, 84, 112, 150, 202, 270, 362, 485, 650, 872, 1168, 1565, 2000); uzduni pomaci dostupni na obradnom stroju (0,19; 0,21; 0,22; 0,24; 0,26; 0,28; 0,30; 0,33; 0,35; 0,41; 0,44; 0,48; 0,52; 0,56; 0,60; 0,65). Nije potrebno raditi izraun neto snage stroja jer se pretpostavlja da je snaga stroja dovoljna s obzirom na preporuenu brzinu i vrijednosti posmaka i dubine rezanja.

d) Izraunati normativ polaznog materijala po komadu ako se radni predmet izrauje iz polaznog materijala duljine 2000 mm, a irina noa za odrezivanje je 4 mm.