planiranje procesa u web okruzenju 3

PLANIRANJE PROCESA U WEB OKRUENJU

Zato web okruenje? Zato to intenzivna razmjena podataka tijekom projektiranja i proizvodnje, timski rad u projektima, intenzivna komunikacija s dobavljaima/kooperantima, nabavom, prodajom, mogua doslociranost pojedinih poslovnih segmenata, potrebna fleksibilnost na razini poslovno/proizvodnog odluivanja nuno ukazuje na sveprisutne posljedice prisustva globalizacije. Web i mrene tehnologije pri tome su integrativni dio takovog pristupa.

1. Sustavni pristup planiranja procesa

Razliiti planeri procesa imaju razliita iskustva i uhodane procedure rjeavanja problema. Stoga ne udi da, za istu poziciju, razliiti planeri projektiraju razliite tehnoloke planove izrade. U naelu, nemaju dovoljno vremena za analizu problema u tehnolokom procesu. Razumijevanje i metodiko razmiljanje moe unaprijediti rad planera procesa. Dobra interpretacija konstrukcijskog crtea pozicije ukljuuje uglavnom dimenzioniranje, razliite vrste tolaranci, povrinsku hrapavost, vrstu materijala, stanje, veliinu i oblik pripremka, veliinu serije, itd. Sustavni pristup planiranja procesa, kao veoma sloen, vierazinski i pristup generiranja alternativnih (varijantnih) procesnih planova biti e razmatran putem vie kriterija:

socijalni, organizacijski, tehnoloki.

Kriteriji pri definiranju procesa

a) Socijalni kriterij ima posredan utjecaj na planiranje procesa. Naime, socijalna osjetljivost tvrtki (u nas, barem deklarativno, izraena kod veih, multinacionalnih, a slabo kod malog i srednjeg poduzetnitva).

Socijalna osjetljivost ogleda se putem proklamiranja i promicanja naela suvremenog graanskog drutva: a) vanost obrazovanja zaposlenika i utjecaj na drutvenu zajednicu, b) ravnopravnost zaposlenika obzirom na spol, naciju, vjeroispovjest, politiko opredjeljenje, c) odrivi razvoj utjecaj tijeka energije/trokova proizvodnje, zagaenja kod planiranja procesa; mogu kriterij pri transferu inozemnih tehnologija, inozemnih ulaganja u nas i sl., d) ira suradnja sa drutvenom zajednicom putem sponzoriranja, donacija, stipendiranja i sl. Vanost socijalnog utjecaja tvrtki ima barem dvije razine utjecaja i dio je ire i dugoronije strategije djelovanja tvrtki. Tamo gdje je izraen utjecaj javnog mnijenja, pokuava poboljati svoj image socijalnim aktivnostima radi dugoronijeg pozicioniranja na tritu. Na podsvjesnoj razini, svojim aktivnostima pokuava djelovati na svoje kupce, odnosno one koji odluuju kod veih, financijski zanimljivih projekata. b) Tehnoloki kriteriji pri projektiranju procesa su:

definiranje grupe materijala obzirom na traenu funkcionalnost, projektantski zahtjevi, zahtjevi tehnologinosti, sklapanja/rasklapanja pripadnog sklopa,

odravanja, reciklae.

c) Organizacijski kriteriji povezuju realnu proizvodnju u odreenom vremenu, putem planiranja i praenja proizvodnje sa projektiranjem tehnolokog procesa. Dakle, umjesto intencije projektanata planiranja najsuvremenijih strojeva, ime ih planski

prekapacitiraju za 30 ak %, kod izrade tehnolokog procesa razmotriti mogua, saglediva ogranienja i naine dosizanja rokova isporuke (raspoloivi kapaciteti strojeva, isplativost smjenskog/produljenog rada, angaman kooperanata, outsourcing nekih djelatnosti, supply chain i sl.). To moe biti zahvalno podruje modeliranja i optimiranja.

Sistematizacija baze znanja procesa Iskusni planer procesa donosi obino odluke temeljene na podacima bez razmatranja detalja i individualnih parametara. [1, 2, 3, 4, 5].

2. Tehnoloka baza u planiranju procesa Kako bi se modernizirao proces planiranja i uinio uinkovitijim, fleksibilnijim i brim, razraeni su osnovni kriteriji i relacije u bazama podataka. Predoeni koncept sistematizirane tehnoloke baze [2, 3], zasniva se kako kao neophodnosti dinamikog balansa brze nadogradnje baze zbog dramatinih promjena u domeni materijala, strojeva i alata tako i zahtjevnih upita veeg broja korisnika. Spomenuti koncept omoguuje analizu procedura odabira alata, alatnih strojeva, vremena te trokova preko valjanosti odabranog tehnolokog procesa. Postoje slijedei kriteriji za odabir tehnolokog procesa.

Kriterij odabira primarnog procesa Odabir procesa uvjetovan je, uglavnom, ekonomskim, organizacijskim i tehnolokim faktorima. Neki drugi kriteriji odabira primarnog procesa kao to su udio cijene materijala u cijeni pripremka, zaostala naprezanja u pripremku, shema napregnutog stanja, obradivost, stupanj anizotropije materijala, itd. presloeni su i nedovoljno openiti da bi bili osnova za donoenje odluke o odabiru primarnog procesa [2]. (Slika 1). Definiranje procesa opeg modela odabira primarnog procesa bilo bi presloeno zbog:

potrebe kvantificiranja cijele ''povijesti i redoslijeda operacija obrade'' oblikovanje deformiranjem, odvajanje estica, toplinska obrada itd.).

potreba kontinuiranog preciznog monitoringa (''data acquisition''), ''izrada pravila'' (primjena AI tehnika kao baze u procesu

odluivanja. Stoga e naredni faktori biti baza za odluivanje odabira proizvodnih procesa kao primarnog procesa (primjerice, lijevanje, oblikovanje deformiranjem, metalurgija praha itd.). Predoena su dva pristupa odabira po Haleviju i ASM priruniku [6, 7, 8, 9].

1. Odabir primarnog procesa po Haleviju ukljuuje kriterije :

a) koliina, b) sloenost oblika c) priroda materijala, d) veina proizvoda, e) min. debljina presjeka, f) dimenzionalna preciznost, g) cijena sirovca, h) naredni proces.

Slika 1 Neki od kriterija za odabir vrste pripremka oblikovanjem deformiranjem [2]

Izbor primarnog procesa po Haleviju donosi se na temelju kategorizacije obratka u jednu od ponuenih grupa (Slika 2). Nakon odreivanja sloenosti oblika, uzevi u obzir koliinu, dobiva se predloeni ponderirani popis moguih tehnologija primarne obrade. Naalost, ve ovdje nisu uzeta ogranienja materijala te dimenzionalna ogranienja obratka na odabir primarnog procesa pa to planer mora sam uiniti.

SLOENOST OBLIKA

MONO OTVORENI SLOENI VEOMA SLOENI

Koliina Koliina Koliina Koliina

Q1000

Q2000 Q>1500Q1000Q

Slika 3 Izbor vrste lijevanja Halevi [7, 9]

1

Sloenost oblika

JEDNOLIK PRESJEK

KRATKI PRESJEK

DUGI DIO

OTVORENIMONO

PROMJENLJIV PRESJEK

DEBELI PRESJEK

TANKI PRESJEK

DEBELI PRESJEK

TANKI PRESJEK

SLOENI

VEOMA SLOEN

6H RELATIVNO VISOKA KOLIINA

G11=1G12=2G23=3G13=41

G11=1G12=2G13=31G23=4

G12=1G11=2G23=3G13=41

DEBELI PRESJEK

TANKI PRESJEK

DEBELI PRESJEK

TANKI PRESJEK

TANKI PRESJEK

JEDNOLIK PRESJEK

PROMJENLJIV PRESJEK

DEBELI PRESJEK

TANKI PRESJEK

TANKI PRESJEK

DEBELI PRESJEK

G11=1G12=2G13=31

G11=16G12=26G23=3G24=4

G23=1G11=26G12=36G24=4

G23=1G24=2G12=36G11=46

G23=1G12=26G11=36G24=4

G22=1G14=2G21=32G24=4G23=56

G14=1G22=2G21=32G24=4G23=56

G22=16G14=2G24=3G23=46

G14=1G22=26G24=3G23=46

G24=1G23=26

G11-VALJANJE G12-EXTRUZIJA G13-KOVANJE U OTVORENOM UKOVNJU G14-KOVANJE G21-OPTISKIVANJE G22-DUBOKO VUENJE G23-SAVIJANJE G24-RAD PREE (power press, with progressive die)

1samo za simetrian presjek sirovca (bars, rod, tubes) 2-obino otvoreno s jedne stranediobene linije 3-to je obino prosjena vrijednost. Aktualna vrijednost zavisi o veliini. 4-posebne primjene mogu sspustiti dolje do 0,3 mm. 5- zavisi o zavrnoj obadi povrinedepends 6- naredni proces se zahtijeva.

TABLICA 3 Odabir postupka OMD za relativno visoku koliinu G11 G12 G13 G14 G21 G22 G23 G24 HLADNI RAD Tonost3 (mm) 0,20 0,25 0,10 x 1,14 0,20 0,35 0,2 Zavrna obrada povrine (m) Ra

1,5 1,0 2,5 x 1,55 1,0 0,85 1,0

VRUI RAD Tonost 3 (mm) 0,30 0,38 0,15 0,20 2,0 x x x Zavrna obrada povrine (m) Ra

12,5 1,.5 12,5 3,2 4,0 x x x

Slika 4 Odabir tehnologije oblikovanja deformiranjem Halevi [7, 9]

2. Odabir primarnog procesa po ASM priruniku [6, 8, 9]

Odabir primarnog procesa po ASM-u vieslojan je i uzima u obzir mnogo vie utjecajnih faktora, tehnoloke, organizacijske i ekonomske.

SIVI I NL LIJEV NELEGIRANI

ELIK

LEGIRANI ELIK

Nrhrajui elik

Al i Al legure Cu i Cu

legure

Zn i Zn legure

Lijevanje/Srodni postupciLijevanje u pijesku 1Precizno lijevanje 0.5Tlano lijevanje 0njekcijsko preanje

0Preanje pjene 0Ekstruzijsko puhanje

0njekcijsko puhanje 0Rotacijsko kalupljenje

0Kovanje i preanjestiskivanje 0Hladno sabijanje 0Kovanje u zatvorenom ukovnju

0Preanje i sinteriranje P/M) 0

Topla ekstruzija 0Rotacijsko kovanje 0OOObrada iz sirovca 1Elektrokemijska obrada 1Elektroerozija (EDM)

0EDM s icom 0Oblikovanje deformiranjemOblikovanje lima 0Toplo oblikovanje 0Optiskivanje 0

Lijevanje/Srodni postupciLijevanje u pijesku 1Precizno lijevanje 1Tlano lijevanje 0Injekcijsko preanje


0Injekcijsko puhanje 0Rotacijsko kalupljenje

0Kovanje i preanjeIstiskivanje 0Hladno sabijanje 1Kovanje u zatvorenom ukovnju

1Preanje i sinteriranje (P/M) 1Topla ekstruzija 1Rotacijsko kovanje 1OOObrada iz sirovca

1Elektrokemijska obrada 1Elektroerozija (EDM)

1EDM s icom 1Oblikovanje deformiranjemOblikovanje lima

1Toplo oblikovanje 0Optiskivanje 1

Lijevanje/Srodni postupciLijevanje u pijesku 1Precizno lijevanjeTlano lijevanje 0Injekcijsko preanje

0Preanje pjene

0Ekstruzijsko puhanje


0Kovanje i preanjeIstiskivanje 1Hladno sabijanje 1Kovanje u zatvorenom ukovnju 1Preanje i sinteriranje (P/M) 1Topla ekstruzija 0.5Rotacijsko kovanje 1OOObrada iz sirovca 1Elektrokemijska obrada 1Elektroerozija (EDM)

1EDM s icom 1Oblikovanje deformiranjemOblikovanje lima 1Toplo oblikovanje 0Optiskivanje 0.5




0Kovanje i preanje

Istiskivanje0.5

Hladno sabijanje 1Kovanje u zatvorenom ukovnju 1Preanje i sinteriranje (P/M) 1Topla ekstruzija 0.5Rotacijsko kovanje 1OOObrada iz sirovca 1Elektrokemijska obrada 1Elektroerozija (EDM)





0Kovanje i preanjeIstiskivanje 1

Hladno sabijanje 1Kovanje u zatvorenom ukovnju 1Preanje i sinteriranje (P/M) 1Topla ekstruzija 1Rotacijsko kovanje 1OOObrada iz sirovca

1Elektrokemijska obrada 0.5Elektroerozija (EDM)


Lijevanje/Srodni postupciLijevanje u pijesku 1Precizno lijevanje Tlano lijevanje 0Injekcijsko preanje 0Preanje pjene 0Ekstruzijsko puhanje

0Injekcijsko puhanje 0Rotacijsko kalupljenje0Kovanje i preanjeIstiskivanje 1

Hladno sabijanje 1Kovanje u zatvorenom ukovnju 1Preanje i sinteriranje (P/M) 1Topla ekstruzija 1Rotacijsko kovanje

0.5OOObrada iz sirovca 1Elektrokemijska obrada

0.5Elektroerozija (EDM) 1EDM s icom 1Oblikovanje deformiranjemOblikovanje lima 1Toplo oblikovanje 0Optiskivanje 1

Lijevanje/Srodni postupci

Lijevanje u pijesku 0Precizno lijevanje 0Tlano lijevanje 1Injekcijsko preanje 0Preanje pjene 0Ekstruzijsko puhanje0Injekcijsko puhanje 0Rotacijsko kalupljenje0Kovanje i preanjeIstiskivanje 1

Hladno sabijanje 0.5Kovanje u zatvorenom ukovnju

0Preanje i sinteriranje(P/M)

0Topla ekstruzija 0Rotacijsko kovanje 0.5OOObrada iz sirovca 1Elektrokemijska obrada

0.5Elektroerozija (EDM) 0.5EDM s icom 0.5Oblikovanje deformiranjemOblikovanje lima 0.5Toplo oblikovanje 0Optiskivanje 1

1(N) normalna praksa0.5(L) manje prihvatljivo0(X) ne primjenjije se

Kompatibilnost izmeu materijala i proizvodnih

postupaka1 Mg i Mg

legure

Lijevanje/Srodni postupci

Lijevanje u pijesku 1Precizno lijevanje 0.5Tlano lijevanje 1Injekcijsko preanje 0Preanje pjene 0Ekstruzijsko puhanje 0Injekcijsko puhanje 0Rotacijsko kalupljenje0Kovanje i preanje

Istiskivanje 0.5 Hladno sabijanje 0.5Kovanje u zatvorenom ukovnju

1Preanje i sinteriranje (P/M)

1Topla ekstruzija 1Rotacijsko kovanje 1OOObrada iz sirovca 1Elektrokemijska obrada

0.5Elektroerozija (EDM) 0.5EDM s icom 0.50.5Oblikovanje deformiranjemOblikovanje lima 0.5Toplo oblikovanje 0Optiskivanje 0.5

POKAZATI:1

0.50

POKAZATI:1

0.50

POKAZATI:1

0.50

POKAZATI:1

0.50

POKAZATI:1

0.50

POKAZATI:1

0.50

POKAZATI:1

0.50

POKAZATI:1

0.50

Slika 5 Prikladnost pojedinih grupa materijala i primarnih procesa

5 ASM ZNACAJKEDEFORMIRANJA

MASIVNIH DIJELOVA

OTVORENIUKOVANJ

ZATVORENIUKOVANJ

TOPLAEKSTRUZIJA HLADNO

KOVANJE,EKSTRUZIJA

PROVLACENJEPROFILA

VALJANJEPROFILA

POPRECNOVALJANJE

oblikovanje 1

DIOMaterijal : sviOblik : R0-3;F0;T1,T2,;Sf6Velicina kg : 0,1-200 000Min. presjek mm

: 5Min.promjer provrta mm : (10)20Detalj povrine: ETROKOVIOpreme : A-DAlata : ERada : AZavrne obrade :APROIZVODNJAVjetina radnika: AVrijemeuhodavanja: satiProizvodnostkom/stroj:1 - 50/hMin.kolicina iliduljina (m) : 1

DIOMaterijal : sviOblik :R;B;S;T1, T2, T4,(T6, T7);SfVelicina kg:0,01-100Min.presjek mm

: 3Min.promjer provrta mm : 10Detalj povrine : CTROKOVIOpreme: A-BAlata : B-CRada : B-DZavrna obrada:B-CPROIZVODNJAVjetina radnika: B-CVrijemeuhodavanja:tjedniProizvodnostkom/stroj: 10-300/hMin. kolicinaili duljina:100-1000

DIOMaterijal : sviOblik :R;B;S;T1, T2, T4,(T6, T7);SfSize kg : 0,01-100Min. presjek mm: 3Min. promjerrupe mm : 10Detalj povrine: CTROKOVIOpreme: A-BAlata : B-CRada : B-DZavrna obrada: B-CPROIZVODNJAVjetina radnika: B-CVrijemeuhodavanja:tjedniProizvodnostkom/stroj: 10-100/hMin.kolicina iliduljina :1-10

DIOMaterijal : sviOblik : kao kodvruceVelicina kg : 0,001-50Min. presjek mm

: (0.005) 1Min. promjer rupe mm : (1) 5Detalj povrine : A-BTROKOVIOpreme: A-CAlata : A-BRada : C-EZavrna obrada:D-EPROIZVODNJAVjetina radnika: C-EVrijemeuhodavanja: tjedniProizvodnostkom/stroj: 100-10.000/hMin. kolicina iliduljina :1000-100.000

DIOMaterijal : sviOblik:R0;B0;S0;T0Velicina kg :10-1000Min.presjek mm

: 0,1Min. promjer rupe mm : 0,1Detalj povrine: ATROKOVIOpreme: B-DAlata : C-DRada : C-EZavrne obrade: EPROIZVODNJAVjetina radnika: D-EVrijemeuhodavanja: daniProizvodnostkom/stroj: 10-2000 m/minMin. kolicina iliduljina :1000 m

DIOMaterijal : sviOblik : R0;B0;S0Velicina kg : 10-1000Min. presjek mm

: 0,5Min. promjer rupe mm : 10Detalj povrine: A-BTROKOVIOpreme: A-CAlata : A-CRada : C-EZavrne obrade: EPROIZVODNJAVjetina radnika: BVrijemeuhodavanja: tjedniProizvodnostkom/stroj: 20-500m/minMin. kolicina iliduljina :50 000 m

DIOMaterijal : AllOblik : R1, 2, 7;T1,T2; SfVelicina kg : 0,001-10Min. presjek mm: 1Min. promjer rupe mm : 10Detalj povrine: A-CTROKOVIOpreme: A-CAlata : A-CRada : C-EZavrne obrade:D-EPROIZVODNJAVjetina radnika: B-CVrijemeuhodavanja:tjedni, mjeseciProizvodnostkom/stroj: 100-1000/hMin. kolicina iliduljina :1000-10.000

A-max. vrijednostE- min. vrijednost

Slika 6 Odabir vrste oblikovanja deformiranjem masivnih dijelova prema ASM znaajkama

U prvom koraku, provjerava se opa pogodnost primjene postupaka primarne prerade obzirom na grupe materijala. Nakon toga, provjerava se prikladnost materijala za neku od predloenih tehnologija primarnog procesa atributivnim vrednovanjem prikladnosti. Slika 5, (normalna praksa, manje prihvatljivo, ne primjenjuje se).

Time se jo vie suava podruje moguih rjeenja. Veoma pojednostavljena usporedba razliitih primarnih procesa moe se nainiti zbrojem numerikih pokazatelja znaajki procesa. Daljnje suavanje polja rjeenja ide usporednom provjerom tehnolokih znaajki primarnih procesa (livljivost, zavarljivost, obradljivost) ako se radi o nekoj od tehnologija lijevanja.

U sluaju, primjerice oblikovanja deformiranjem masivnih dijelova (Slika 6), provjerava se prikladnost konkretne razmatrane pozicije: materijala za pojedine tehnologije koja je rezultat kako napegnutih stanja koja tvore pojedine tehnologije, tako i kristalografske strukture (broj kliznih ravnina, proces ovravanja) te tehnolokih parametara (naprezanje plastinog teenja, deformacija i brzina deformacije, trenja, temperature deformacije). Inae, u praksi to se moe provesti i tehnolokim probama na oblikovljivost, plastinost, duktilnost i sl.. Nakon toga, provjerava se prikladnost oblika izratka i odreene tehnologije, maksimalna masa izratka (ogranienje sile/deformacijskog rada), veliina minimalnog presjeka. Slijedi niz procjena pogodnosti tehnologije s aspekta trokova proizvodnje atributivnim ocjenama (opreme, alata, rada i zavrne obrade). Slijede atributivne ocjene vezane uz znaajke proizvodnje (vjetina radnika, vrijeme uhodavanja, proizvodnost, mimimalna koliina/duljina).

Ovakav pristup odreivanja vrste tehnologije oblikovanja deformiranja ipak ne daje jednoznani odgovor po pitanju izbora. Tu, oito jo dominira duh iskusnog projektanta, najee s odreenom dozom subjektivnosti i nedostatkom vremena/volje za dublju komparativnu analizu. Naprosto, znaajke trokova i neki elementi znaajki proizvodnje presloeni su za opi model da bi se mogli drukije predstaviti nego atributivnno i/ili intervalno. Stoga, mogu biti zahvalno podruje traenja polja/optimalnog rjeenja za primjenu neizrazite logike, ekspertnih sustava i sl. Kriterij odabira redosljeda operacija Operacije (najee posljedica odabira baznih povrina, naina i redoslijeda stezanja i sl.), definirane tijekom planiranja tehnolokog procesa, trebaju imati odreen redoslijed izvoenja uvjetovan tehnolokim, geometrijskim, dimenzijskim i ekonomskim ogranienjima [1, 3, 9, 14]. Redoslijed operacija posljedica je mnogostrukih utjecaja, primjerice:

priroda materijala, opi oblik pozicije, zahtjevana razina preciznosti, veliina sirovca, veliina serije, mogu izbor alatnih strojeva i alata, itd.

Jedan od moguih pristupa definiranju redoslijeda operacija, s naglaskom na tonost izrade (potivanje zahtjeva konstruktera/projektanta) definira razliite, pojednostavljene i esto proturjene, kriterije [1, 3, 5, 9]:

a) dimenzijama uvjetovan redoslijed dimenzije sa baznom povrinom kao kriterijem za prethodnost operacija,

b) geometrijom uvjetovan redoslijed geometrijske tolerance sa refereirajuim podacima kao kriterijem za prethodnost operacija,

c) bazama uvjetovan redoslijed sluaj odabira baze, d) tehnologijom uvjetovan redoslijed sluaj tehnolokih ogranienja,

e) ekonomijom uvjetovan redoslijed ekonomska ogranienja koja reduciraju trokove izrade.

Slika 7 Holender piro glave helikoptera MI 8 dio protupoarne opreme [3,10]

Pret

hodn

e op

erac

ije

1R

1R

2R

3R

4R

4F

5F

6R

7R

Ozn

aka

pret

hodn

e op

erac

ioje

(p

ovr

ine)

Red

oslij

ed

oper

acija

1R 0 1 1R 1 1 2 2R 1 1 8 3R 1 1 1 3 6 4R 1 1 2 5 4F 1 1 1 7 5F 1 1 3 6R 1 1 4 7R 1 1 9

Tablica 1 Prethodne operacije i redoslijed operacija [3] Postizanje zamiljenog cilja definiranja redoslijeda izvoenja operacija u obradi odvajanjem estica je veoma kompleksan, vierazinski i osobit problem. Stoga, oekivane potekoe tijekom rjeavanja problema mogu biti:

prepoznavanje oblika, odabir baze, veza izmeu obradnih povrina i vrste operacije, alatnih strojeva, alata,

pozicioniranja i stezanja.

Stoga, kao prvi korak u odreenju redoslijeda je odabir pojednostavljenog pristupa. To ukljuuje:

a) oznake za obradne povrine [3, 11] b) broj prolaza, c) finoa obrade (fina-F, gruba-R), d) definiciju relevantnih prethodnih operacija razliitih tipova (dimenzionalni,

geometrijski, tehnologijski, ekonomini). Kao to je za oekivati, taj pristup oekuje iskusnog planera procesa. Jedna od dobro poznatih metoda je traenje redoslijeda prethoenja operacija baziranog na upotrebi matrica. Definiravi sve prethodne operacije i njihove relacije, mogue je iznai pravi redoslijed operacija i za obradu, primjerice, holendera pirotehnike glave (Tablica 1). Konzistentnost prethodnih operacija izrazito zavisi o iskustvu planera procesa. Rjeenje obratka (Slika 7), prikazano u Tablici 1 rezultat je pridjeljivanja znaaja odreenim prethodnim operacijama, minimalnog broja i zavretka prethodnih operacija. Odabran redoslijed primjene prethodnih operacija rezultat je pridruenih prioriteta (vie) dimenzionalnim i geometrijskim znaajkama. Pojednostavljenost prikazanog pristupa ogleda se u injenici to nisu uzeti u obzir utjecaji vrste i broja stezanja, zahtjev minimalne promjene strojeva i alata (koncentracija operacija na stroju), raspoloivost kapaciteta (organizacijski problem) i sl. Kriterij odabira alatnog stroja Iz dijagrama (Slika 8) vidljivo je da odabir alatnog stroja zavisi o tri logike cjeline:

kriterijima odabira mehanizmu procesiranja podataka baziranog na

kriterijima, bazi podataka.

Kao kriteriji izbora odabrani su u procesu glodanja (Tablica 2) [9, 12]: a) u prvoj fazi nain stezanja, b) traena kvaliteta obraivane povrine, c) oblik i dimenzije obratka, d) dubina obrade, e) relativno gibanje obradak/alat.

Svi zajedno ine bazu za daljnje razmatranje u narednim fazama razvoja baze

podataka. Za rjeavanje problema odabira alatnog stroja, baza podataka sadri podatke o grupi strojeva te o svakom stroju zasebno. Na primjeru odabira glodalice, prikazane na Slici 9, vidljiv je nain rada razvijene aplikacije, ulazni i izlazni podaci i sl. Unutar glavnog prozora aplikacije vidljiv je pristup odabira strojeva sa padajueg izbornika.

Odabirom vrste glodanja, otvaraju se viestruke mogunosti/pitanja. Pitanja se odnose na nain stezanja, zahtjevanu kvalitetu povrine, relativno kretanje obradak-alat, irinu povrine obrade, debljinu obrade. Treba naglasiti mogunost izbora samo jednog od moguih devet naina stezanja (kripac, stezna glava, stezni trn, stezna glava+ iljak, stezna ahura+ iljak, magnetska/vakumska stezna ploa, diobena(+ stezna glava) glava). Bira se izmeu glodanja ravnih povrina, stepenica, depova, utora/ljebova, profilnog glodanja, konturnog glodanja na temelju geometrijskog oblika izratka.

Razvijena aplikacija (Slika 9) prikazuje deskriptivni opis i slikovnu ilustraciju odabira tako da korisnik odluuje koji predloeni oblik najbolje odgovara vlastitoj povrini obrade (izgledu obratka). Ukratko, mogue je odabrati eljenu kombinaciju ve ponderiranih vrijednosti za stezanje, relativno gibanje, dubinu obrade, kvalitetu obraivane povrine zavisno o geometriji obratka to sve zajedno sugerira grupu strojeva (Slika 9).

Kriteriji odabiraalatnog stroja

Vremenaobrade

operacija

Nain obradeuvjetovan

geometrijomizratka

Gabaritnedimenzije

dijela

Tehnolokipodaci(n,s,P)

Nainstezanja

Kvalitetaobraivane

povrineRedosljed

moguih grupastrojeva

Izbor strojevaprema dimenziji

obratkaIzbor strojeva na

osnovu n,s,P

Tehnoloka bazapodataka

Ponderirane

vrijednosti kvalitetestezanja, povrine inaina obrade zasvaku pojedinugrupu strojeva

Podaci o gabaritnimdimenzijama grupe

alatnih strojeva

Podaci o snazi

stroja, mogu imbrojevima okretaja i

posmaku

Redosljed operacija

Redosljed idefiniranje operacija

Izbor alata Operacija

Odabir najpovoljnijegstroja na osnovu

ekonomske analize

Cijena jednog satarada stroja

Odabir polaznogmaterijala

Raunanje vremenaobrade

Slika 8 Dijagram toka odabira tokarilice [2, 9]

Slika 9 Procedura za odabir mogue grupe glodalica [ 2] Tablica 2 Zavisnost vrste obrade glodanjem/geometrije oblika, naina stezanja, relativnog gibanja (obradak-alat), irine obraivane povrine, dubine rezanja i dobivene kvalitete povrine kod GLODANJA [9, 12, 13]

Red

ni b

broj

NAIN STEZANJA

OBRADA

RELATIVNO

GIBANJE OBRADAK-ALAT

IRINA

OBRAIVANE POVRINE (mm)

DUBINA

REZANJA (mm)

a

H

RA

PAV

OST

PO

VR

IN

E

0

spone, prizma

glodanje ravnih povrina

1-osno kontrasmjer

=< 5 =< 1,6 N11

1

kripac

glodanje stepenica

1-osno istosmjerno

> 5...8 >1,6 2,5 N8-N9

2

stezna glava

glodanje depova

1+1 osno

> 8...12,5

>2,5 4

tole

ranc

ije m

jere

u

mm

0,06 mm

>= 0,02

3

stezni trn

glodanje utora/lijebova

2-osno

>12,5....20

> 4 6,3 0,06 > 0,04 mm

4

stezna glava+ iljak

glodanje utora za xxx

2,5 osno

>20....31,5

>6,3 10 0,04 >0,02

5

stezna ahura+ iljak

glodanje posebnih utora

3-osno

>31,5 50

>10 16 = 50 80

> 16 25

7

diobena(+ stezna glava) glava

glodanje unutranjih/vanjskih kontura

rotacijsko + 1-osno

>80 125

>25 40

8

stezna naprava

oblikovno glodanje

rotacijsko + 2-osno

>125 200 > 40 63

9 drugo drugo drugo >200 >63

3. Varijantnost planiranja procesa

Varijabilnost uzrokovana prosudbom i iskustvom planera procesa moe uzrokovati potekoe u procjeni najboljeg naina proizvodnje pozicije. Razvoj procedure za odabir najbolje varijante, obzirom na zadane kriterije, vodi ka odabiru primarnog procesa, redoslijeda procesa i faza, odabiru alatnih strojeva i sl.

Unapreenje procesa planiranja na tom stupnju projekta znai brzu, nedvosmislenu, vie razine, automatizaciju planiranja procesa.

Plan tehnolokog procesa rezultat je donoenja niza odluka [15 16]. Najei je intuitivni pristup sa svim posljedicama takvog pristupa. Cilj je ostvariti ekonomski opravdan procesni plan sa zahtjevanim rokom isporuke. Mogui parametri koji se razmatraju su:

traena funkcionalna svostva izratka, geometrija izratka, materijal izratka, dimenzionalna/geometrijska tonost pozicije, traena kvaliteta povrine, tolerancije, koliina, veliina i uestalost serije i sl.

Najvaniji problemi na tom stupnju, obzirom na varijantnost, unapreenja planiranja procesa su :

odreenje najboljeg primarnog procesa, odabir vrste i redoslijeda operacija, valjanost pripremno-zavrnih vremena za vrstu stezanja, valjanost pomonih vremena za alatne strojeve, valjanost kroz odabir i podudarnost izratka, alatnih strojeva, alata i

reima obrade i sl.

Postoji vie razloga za generiranje varijanti planiranja procesa. Razlozi mogu djelovati pojedinano ili kao kombinacija nekih od njih, esto razliite razine utjecaja. Mogu se spomenuti neki od najeih razloga:

utjecaj nedovoljne konkurentnosti poduzea i nepovoljan odziv trita na proizvod (unapreenje plana procesa). esto rezultat sloenih utjecaja razliitih organizacijskih cjelina tvrtke (konstrukcija, design, pripreme proizvodnje, proizvodnje, osiguranja kvalitete, prodaja, marketinga, menadmenta itd.

razvoj procesnog plana za novi proizvod, planirane kapitalne investicije, vrsta, broj i raspored strojeva, integracija planiranja procesa i planiranja proizvodnje.

Kao rezultat analize uzoka problema, menadment tvrtke moe zahtjevati optimizaciju planiranja procesa, optimizaciju izratka, optimizaciju planiranja i rasporeivanja proizvodnje, poveanje zarade planiranjem procesa, angaman koperanata, vie smjena, pruljenje radnog vremena i sl.

Snienje trokova se moe postii i tzv. ''psiholokim ratom dogovorom s dobavljaima i kooperantima, sniavanjem njihovih cijena (strateka nabava). Tako se ostvaruje ekstra zarada bez ulaganja u osvajanje novog trita, prodaju, marketing, servis i sl.

Kako bi se brzo mogla napraviti brza usporedba trokova i vremena izrade (idealiziranih, bez organizacijskih zastoja), kreirana je web aplikacija u MySQL bazi i PhP jezikom [17].

3.1 Ciljevi projekta web aplikacije bili su (http://ptp.fsb.hr):

izrada prve faze informatikog rjeenja za potrebe rjeavanja programskih zadataka iz kolegija Priprema proizvodnje,

razviti jednostavan sustav prijave korisnika, za potrebe preuzimanja i predaje projekta,

omoguiti svakom korisniku (timu) razvoj vie varijanti po jednom programskom zadatku,

postaviti sustav poluautomatskog izbora stroja prema kriterijima iz literature za potrebe kolegija,

automatsko izraunavanje tehnolokih vremena i pojedinih reima obrade, omoguiti grafike prikaze odnosa pojedinih vremena i trokova izrade zbog

lake usporedbe, kreirati digitalni oblik dokumentacije koja se predaje uz svaki program, mogunost nadogradnje postojee aplikacije za potrebe primjene u proizvodnim

uvjetima.

Izrada i analiza razliitih planova procesa moe unaprijediti proces planiranja brzim i jednostavnim proraunom vremena obrade te trokova.

Zato je odabrana web tehnologija za ostvarenje ciljeva ?

jednostavna prenosivost jednostavnost nadogradnje (modularnost) jednostavnost uvodjenja u postojei sustav izbjegavanje problema kompatibilnosti izbjegavanje uestalih nadogradnji sustava poveanje fleksibilnosti sustava (kooperacija, outsourcing)

Problemi uvjetovani web tehnologijom:

sigurnost mree konstrukcija mrene infrastrukture stvaranje sigurnosnih kopija podataka.

Koritene web tehnologije i njihove komponente:

PHP skriptni jezik MySQL baza podataka JavaScript ChartDirector (komponenta PHP-a.

Problemi implementiranja tehnolokog projektiranja u informatiko okruenje (Slika 10)

postavljanje servera i servisa, konstrukcija i organizacija baze, rjeavanje optimalnih upita (query) u bazu, razina i jednostavnost navigacije, jednostavnost korisnikog suelja, koordinacija svih segmenata u proizvodnji.

Sveuilite u ZagrebuFakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za industrijsko inenjerstvo i menadmentLaboratorij za projektiranje tehnolokih procesa

Slika 11 Primjer implementacije projektiranja tehnolokih procesa u realno proizvodno okruenje [17] Primjer 1: U sluaju buenja (Slika 11), aplikacija primjenom kriterija naina stezanja, hrapavosti povrine, broja provrta te maksimalnog promjera provrta sugerira gradirane grupe builica (VB-vertikalna builica, RB-radijalna builica, SB-stupna builica i sl.) po osnovnom kriteriju tonosti izrade. Primjer 2: Prva faza, kod tokarenja (Slika 12), je odabir, prema kriterijima obrade traenog oblika, naina stezanja i traene hrapavosti povrine grupe strojeva. Na Slici 12 je predoen primjer sugeriranih grupa strojeva (UT-univerzalna tokarilica, RT-revolver tokarilica, PT-produkcijska tokarilica i sl.). Primjer 3:

Primjenom spomenutog algoritma pri odabiru strojeva, za obradu tokarenjem stoaste povrine i utora (Slika 12, Slika 13), rangirane su grupe strojeva prema kriterijima oblika obrade, kvaliteti obraene povrine te nainu stezanja.

Evaluacija selekcijskog procesa odgovarajuih alatnih strojeva definirana je skalom

valjanosti (0, 1, 3, 5). Konaan rezultat pri odabiru alatnog stroja je reprezentiran presjekom tri seta podataka za obraene oblike, nain stezanja i maksimalnu kvalitetu obrade povrine. Najee se jedna operacija (definirana stezanjem) izvodi u vie faza obrade (pojedinih povrina). Kako je svaki geometrijski oblik pogodan za jednu fazu, jasno je da e konani rezultat odabira alatnog stroja biti presjek rjeenja za razliite faze/oblike obrade (u ovom sluaju,stoasti oblik i utor (Slika 14).

Shematski tijek podataka pri odabiru odgovarajuih tokarilica prikazan je na Slici 15.

Tablica Pregled varijanti izrade provrta



Kriteriji kod buenja

l Slika 11 Primjer odabira vrste builice temeljem koritenih kriterija [17]



Slika 12 Primjer odabira vrste tokarilice za obradu konusa [15, 16]



Slika 13 Primjer odabira, prema kvantificiranim kriterijima, vrste tokarilice za obradu utora [15, 16]



Slika 14 Primjer konanog odabira tokarilice kao presjeka rjeenja za vie oblika obrade istog obradka [16]

Slika 15 Shematska ilustracija pretraivanja odgovarajuih tokarilica za definiran geometrijski oblik [15] 3.2 Web suelje za odabir najbolje varijante izrade (primjer tokarenja)

Prilikom pokretanja aplikacije, od korisnika se trai upisivanje korisnikog imena i lozinke. Aplikacija prema tim podacima korisniku dodjeljuje program za koji je korisnik zaduen.

Nakon prepoznavanja korisnika, aplikacija preko izbornika ispie u prvom koraku sve programe na kojima korisnik moe raditi. Korisnik je u mogunosti odabrati program na kojem planira raditi pritiskom na tipku Edit (Slika 16).

Aplikacija prikazuje opisnu i slikovnu ilustraciju obrade kako bi korisnik odluio koja unija oblika najbolje odgovara proizvodu.

U drugom koraku (Slika 17, lijevi prozor), korisnik bira izmeu osnovnog tokarenja (uzduno, popreno, tokarenje stoasstih povrina itd.) i dodatnih tokarenja (tokarenje utora, navoja, odrezivanje sl.). Rezultat tog dijela rada aplikacije je prikaz rezultirajuih grupa strojeva brojano rangiranih (izvstan-5, dobar -3, prihvatljiv 1). Obino korisnik bira maksimalnu sumu spomenutih kriterija (Slika 18). Naravno, odluka e biti rezultat iskustva planera te moe vei znaaj dati nekom od spomenutih kriterija. Bitno je naglasiti kako je mogue izabrati samo jedan oblik obzirom na nain stezanja.

U treem koraku (Slika 19), poslije odabira oblika obraivane povrine za neku fazu, definiranja vrste i broja operacije, parametara obrade (Slika 19, lijeva strana donjeg prozora), korisnik ima na raspolaganju sve potrebne podatke za prikaz svih operacija, faza i vremena. Odabrana je faza 60 - tokarenje navoja M40x1,5 s odabirom oblika obrade, reima rada i vremena [15].

Konano, dobiva se redosljed operacija sa opisom faza, strojnim, pomonim vremenima te mogunou korekcije faza/operacija (Slika 20).

Veliina serije izrazito utjee na odabir alatnih strojeva i opreme. Stoga, do konanog odabira strojeva dolazi se preko ekonomske analize. Ekonomsku analizu ini sinteza cijena strojnog rada stroja, cijena materijala i cijena alata. Ovaj, pojednostavljeni prikaz trokova odraz je najeeg pristupa u praksi kod malih poduzetnika, i bez problema se moe ralaniti na sve potrebne elemente kod detaljnije ekonomske analize. Uzimanje u obzir geometrijskih znaajki strojeva, provjera suglasnosti parametara obrade kod strojeva i alata, povezivanje sa planiranjem i praenjem proizvodnje, biti e predmet daljnjeg razvoja aplikacije.

Slika 16 Pregled programa koje korisnik moe koristiti te editirati ponuene programe

Slika 17 Odabir vrste obrade/oblika kod odabira tokarilice [15]

Slika 18 Proces rangiranja odabranih alatnih strojeva obzirom na oblik izratka, kvalitetu povrine i naina stezanja [15]

Slika 19 Faza 60 - tokarenje navoja M40x1,5 s odabirom oblika obrade, reima rada i vremena [15, 16]

Slika 20 Redoslijed operacija i opis faza, vremena s mogunou korekcije istih [15]

3.3 Primjeri web aplikacije (varijantni primarni proces i alatni strojevi) Primjenom web aplikacije za dva odabrana primjera, prikazane su neke od mogunosti aplikacije.

Slika 21 Proizvodni trokovi za otkovak i valjani pripremak [15]

Odabrana su dva primjera: odabir primarnog procesa (izmeu valjane ipke i otkovka) (Slika 21) te odabir alatnih strojeva s razliitim brojem operacija (Slika 22).

Slika 22 Procjena proizvodnih trokova za razliite alatne strojeve i broj operacija [15] Primjer 1: Kao to je vidljivo na Slici 21, najbolje rjeenje ukljuuje otkovak kao pripremak jer su, oito, trokovi naknadne obrade odvajanja estica valjane ipke bitno vei nego cijena otkovka. Procijenjeni troak izrade izmeu valjane ipke i otkovka su 90,59/46,65 novanih jedinica to je i bilo oekivano (pie/pita i opis histograma, lijeva strana prozora). Primjer 2: Najbolje rjeenje moguih planova procesa za mogue alatne strojeve i broj operacija po kriteriju troka izrade je tokarenje na NC stroju u jednoj operaciji (varijanta III) sa 68,07 novanih jedinica prema 76,72 (varijanta I), 88,22 (varijanta II) i 73,40 (varijanta IV) to je bilo i oekivano (Slika 22). Primjer 3:

Na primjeru viliaste osovine (Slika 23) razmatrano je vie varijanti naina izrade Tablica 3 [19]. Dva su primarna oblika: otkovak i vrue valjana ipka. S njima kao osnovnim materijalom razraene su kombinacije sa strojevima: otkovak na obradnom centru i univerzalnim strojevima te valjana ipka u slinoj kombinaciji. Ideja je bila usporeditii rezultate dobivene u to slinijim uvjetima. Meutim, oblik gornjeg dijela osovinice ne moe se napraviti na univerzalnoj glodalici pa je umjesto nje uzeta CNC glodalica u primjeru ipka univerzalni strojevi (kopirna glodalica nije postojala u realnom proizvodnom pogonu; Metal Product d.o.o., Odra).

Slika 23 Zavrni oblik viliaste osovine [18, 19] Tablica 3 Prikaz osnovnih varijanti izrade viliaste osovine Broj Naziv varijante Napomena

1 Otkovak obraivan na obradnom centru Traub TNA 700 (protuvreteno, dva nosaa alata; osnovni nosa 12 alata)

Prednost prisustva protuvretena nije dola do izraaja kod ovog oblika otkovka zbog problema pozicioniranja kod stezanja.

2 Valjana ipka obraivana na obradnom centru Traub TNA 700 (protuvreteno, dva nosaa alata, osnovni nosa 12 alata)

Skraeno vrijeme stezanja, okretanja, istovremena obrada alatima. Automatski uvlaenje i stezanje ipke iz spremnika.

3 Otkovak obraivan na univerzalnim strojevima Vie istovrsnih strojeva uz rjeavanje problema buenja 6 provrta po obodu i 2 u raljama dvjema napravama.

4 Valjana ipka obraivana na univerzalnoj tokarilici i CNC glodalici

CNC glodalica je uzeta jer nije postojala kopirna glodalica.

Trea varijanta pokazuje da se dobrom organizacijom proizvodnje i efikasnim planiranjem mogu

postii zadovoljavajui rezultati. Ipak, pretpostavlja mogunost paralelnog rada barem po dva istovrsna univerzalna stroja za ovakvu ukupnu koliinu (proizvodnja koliine od 2000 komada na pojedinanim univerzalnim strojevima nema smisla prevelika je mogunost greke ili prekida). Dodatni nedostatak u odnosu na prethodne dvije opcije je znatan utjecaj ljudskog faktora. Osim to je za svaki stroj i rad na njemu zaduen po jedan ovjek, taj mora imati i znatno iskustvo i sigurnost u radu. Mogunost pogreke je velika, a poboljanja procesa u smislu ubrzavanja mala.

Najvei je problem buenje 6 provrta na tono odreenim razmacima i 2 provrta u raljama s tolerancijom koja zahtjeva dodatnu operaciju; razvrtavanje. Za svaki od ovih provrta radnik bi morao mjeriti i namjetati obradak i svrdlo. Vjet radnik e to obaviti relativno brzo ali e to u svakoj seriji morati ponoviti 190 puta. Zato su za buenje predviene dvije naprave . Za buenje 6 provrta naprava se fiksira u poloaj na stolu, a za svaki sljedei provrt rotira se gornji dio naprave zajedno s obratkom. Naprava za buenje i razvrtavanje preostala dva provrta montira se u strojni kripac a orijentira se prema jednom od prethodnih 6 provrta. Ideja je da se odjednom bue i razvrtavaju oba provrta.

Zahvaljujui ovim dvjema napravama, greke kod buenja su izbjegnute (ili je bar minimalizirane mogunost njihovog pojavljivanja), a trajanje operacije je skraeno.

U ovom je primjeru prikazana jo jedna podvarijanta. Upotrijebljena je vievretena builica, stroj koji istovremeno moe buiti 2 i vie provrta (predstavljeni model do 20). Ova je podvarijanta povoljnija od osnovne. Nedostatak je to je vievretena builica specijalni stroj, vievretena glava se naruuje. Ako nije standardna, radi se po narudbi, a predviena je za simetrino buenje to znai da se ne moe izbjei i radijalna builica u liniji. Tablica 4 Usporedba varijanti i podvarijanti (radijalna i vievretena builica kod otkovka) tehnolokog procesa [19]

Primarni oblik / vrsta stroja Vrijeme izrade

Troak izrade (kn/kom)

Vrijeme izrade 2000 kom. (radni

dani/ukupno sati) Broj

radnika 1 kom. min

serija 190 kom. h

Otkovak / obradni centar 13,39 42,40 70,80 33 / 470 1

Valjana ipka / obradni centar 19,81 63 90,03 42 / 680 1

Otkovak / univerzalni strojevi opcija II. s

vievretenom builicom 54,82 173,60 148 54 / 864 6

Otkovak / univerzalni strojevi opcija I. s

radijalnom builicom + naprave

57,51 182,12 151 55 / 880 5

Valjana ipka /univerzalni + CNC glodalica 68,13 215,76 184,33 88 / 1408 4

Analiza rezultata Primjer 3 Usporeujui rezultate ponuenih varijanti izrade za razmatrani obradak (Tablica 3), vidljive su varijante/podvarijante sa minimalnim vremenom izrade, odnosno trokom izrade.

Usporedba tehnolokih procesa - izrada jednog komada

68,13

57,51

54,82

19,81

13,39

184,33

151

148

90,03

70,8

4

5

6

1

1

ipka / us + CNCglodalica

otkovak /univerzalni I.

otkovak /univerzalni II.

ipka / obradnicentar

otkovak /obradni centar

angairano ljuditroak izrade (KN)vrijeme izrade (min)

Slika 24 Prikaz vremena, troka i angamana radnika pri izradi jednog komada [19]

Po oba kriterija to je obrada otkovka na obradnom centru (varijanta 1, Tablica 3, 4, Slika 24). Druga po valjanosti rezultata je varijanta 2, obrada ipke na obradnom centru. Naravno, ovi rezultati trae dublju analizu i iri komentar.

Da su vrednovani i organizacijski problemi u planiranju/praenju proizvodnje, prednost na strani obradnog centra bila bi jo vea. S druge strane, treba napomenuti da primjenom otkovka na obradnom centru s protuvretenom, zbog problema brzog i tonog pozicioniranja i stezanja, spomenuti stroj gubi u komparativnoj analizi. Treba naglasiti da su dobiveni rezultati uvjetovani i samim oblikom izratka, da nisu uzeta i traena funkcionalna svojstva (nisu bila poznata) jer to unosi u igru i strukturno/mehanika svojstva obratka te bi podaci o realnom kapacitivnom optereenju strojeva s itavim proizvodnim asortimanom nuno zakomplicirali analizu unosei potrebu optimizacije obzirom na trokove, rokove isporuke uz neupitnu kvalitetu (viesmjenski rad, rad kod kooperanta, djelomino % koritenje strojeva, outsourcing, supply chain i sl.). 3.4 Plan pokusa za varijante obade Primjer 3 U promatranoj fazi istraivanja, odlueno je ukljuiti dva kvalitativna faktora (vrsta primarnog procesa i razina automatiziranosti strojeva s dvije razine (Tablica 5) za specificirani proizvod (Slika 23). Zato samo dva faktora u analizi varijance sa samo dvije razine? Stoga jer spomenuti fatori iz prijanjih iskustava mogu biti znaajni u analizi varijance. U narednoj fazi istraivanja planirano je ukljuenje i faktora sloenosti oblika obratka/pripremka [20] to moe odvesti nae istraivanje prema grupnim tehnologijama, asocijativnom povezivanju s vrstom operacija (tokarenje, glodanje, bruenje) i sl. Tablica 5 Vremena izrade i trokovi izrade kao rezultat vrste primarnog procesa i razine automatizacije alatnih strojeva [18]

Vrijeme izrade/kom Razina automatizacije alatnog stroja Troak izrade/kom Univerzalni strojevi

(M1) Obradni centar

(M2)

Prim

arni

pr

oces

1.Valjana ipka (P1)

68.13 19.81 184.33 90.03

2.Otkovak (P2)

57.51 13.39 151.00 70.80

Tablica 6 Trokovi izrade u ANOVA modelu 22 faktorskom modelu [18]

Izvor Zbroj kvadrata

Stupanj slobode

Srednji kvadrati

Srednja F vrijednost

Vjerojatnost > F

Model 2208,88 2 1104,44 250,44 0,0446 signifikantno

Razina automatizacije

(M)

2136,29 1 2136,29 484,42 0,0289

Vrsta primarnog

procesa (P)

72,59 1 72,59 16,46 0,1538

Rezidual 4,41 1 4,41

U promatranom punom faktorskom 22 modelu analize varijance (Tablica 6) i upotrebom Fisherove distribucije, moe se zakljuiti o razini znaajnosti faktora, meudjelovanja faktora i indeksu determinacije. Na temelju kriterija vremena izrade/kom vidljiva je izrazita signifikantnost za faktor M. Indeks determinacije za taj model je 0,9980. U ovom primjeru, znaajnost vrste primarnog procesa (P) je bitno manja od razine automatizacije (M). Mogue rjeenje za razmatran rezultat moe se nai u injenici da je utjecaj produktivnosti stroja (preko vremena izrade) mnogo vei nego utjecaj zavrne obrade nakon primarnog procesa (preko vremena izrade).

Primjer 4. Primjer web aplikacije-varijante buenja Razmatrane su mogunosti aplikacije za sluaj dvije varijante buenja za operacije 10 i 20:

a) buenje sa specijalnom napravom (varijanta 1), b) buenje sa vievretenom glavom (varijanta 2).

Pri analizi varijanti pretpostavljeno je da snaga builice za vievreteno buenje je dostatna te da builica konstrukcijski moe prihvatiti vievretenu glavu. Pretpostavka je da cijenu posebne naprave i vievretene glave pokriva velikoserijska proizvodnja. Tablica 7 Prikaz varijanti buenja [21]

Opis varijanti Varijanta 1, buenje sa specijalnom napravom

Varijanta 2, buenje sa vievretenom glavom

Operacija 10 Buenje etiri provrta 19

Operacija 20 Buenje est provrta 17

Slika 25 Relacije buenja odabir builica [21]

Slika 26 Rezultat usporedbe varijanti buenja [21] Kako je vidljivo na Slici 26, za razmatrane sluajeve, najbolji plan buenja je buenje s vievretenom glavom. Odnos procijenjenih tpz vremena za varijante 1/varijanta2 su 1:2, omjer pomonih vremena varijanta1/varijanta2 je 2,98:3,38 te za tehnoloka vremena 2,42:0,49. Kao to je vidljivo, najvei znaaj predstavlja utjecaj upotrebe vievretene glave. Najvaniji udio utjecaja je rezultat omjera tehnolokih vremena (varijanta2/varijanta1 1:5). Kao to je bilo za oekivati, trokovi izrade su za varijanta1/varijanta2 u omjeru 15,48/11,64 novanih jedinica/kom. Varijanta 2 sa konstantnim utjecajem alata, obrade, pripremka itd. jeftinija je, s aspekta obrade, 24,81 %. Literatura:

1. Predrag Cosic, Logical Approach of Process Planning, ATDC02, Slav. Brod, Croatia, 12-14 September 2002, pp 167 172.

2. osi, Predrag; Sever, Danijela; Milinovi, Saa.,Process Planning Application and Internet Connection // AMST'02 ADVANCED MANUFACTURING SYSTEMS AND TECHNOLOGY / Kuljanic, Elso (ur.). Wien New York : SpringerWienNewYork, 2002. pp 283-290.

3. Predrag Cosic, Systematization of the Process Planning Knowledge as the Necessary Step for CAPP Implementation // Annals of DAAAM for 2002, 13th International DAAAM Symposium ''Intelligent Manufacturing & Automation: Lerning from Nature'', 23-26.October 2002, Vienna, Austria, pp 107-108.

4. osi, Predrag; Sever, Danijela; Milinovic, Saa, Predrag Cosic, Process Planning Between Logical Approach and CAPP, TMT 2002, Neum, BiH, 18-22 September, 2002, pp 219-222.

5. Predrag Cosic, ''Some Aspects of the Improvement in the Process Planning, ATDC 2003 Tuzla, BiH, 25-28. June 2003, pp 313-318.

6. ASM Handbook Vol. 20, Materials Selection and Design, ASM Int., Ohio, 1997. 7. Halevi, G., Weill, D., R., Principles of Process Planning, Chapman & Hall, ISBN 0

412 54360 5, London, 1995. 8. Filetin, Tomislav, Izbor materijala pri razvoju proizvoda, FSB, ISBN 953-6313-33-

2, Zagreb, 2000. 9. Predrag osi, ''Osnove projektiranja tehnolokog procesa'', web prirunik IT

2002-131, u postupku revizije http://ptp.fsb.hr 10. Danijela Sever, Diplomski rad ''Projektiranje tehnolokog procesa izrade piro

glave PGKC primjenom tehnoloke baze podataka, FSB, Zagreb, 2002. 11. Karr, J., Methodes de Fabrication Mecanique, Dunod, Bordas, Paris, 1979. 12. Buchmeister, B., Polajnar, A., Priprava proizvodnje za delo v praksi, Strojniki

fakultet, Maribor, 2000. 13. Predrag osi voditelj, suradnici-studenti Milinovi Saa, Sever Danijela,

''Modeliranje tehnoloke baze podataka - studentski projekt '', Informatiki projekt - IP 171 , MZT, 2000./2001.

14. N. Volarevi, P. osi, Improving Process Planning Through Sequencing the Operations, 7th International conference on AMST '05(Advanced Manufacturing Systems and Technology), Udine (Italy), 9-10. June 2005, pp. 337-345.

15. Predrag osi, Andrija Levani, Variants of Machining and Production Costs, 15th DAAAM, 03 - 06 November 2004, Vienna, Austria, 2004, pp 085-086.

16. Predrag Cosic, Andrija Levanic: Web Oriented Database System for Process Planning, Pacific Congress on Manufacturing and Management (PCMM) 2004, 8 - 10 December 2004 - Gold Coast, Australia, pp 922 928, ISBN 0-9578296-1-2.

17. Andrija Levani, Diplomski rad - Projektiranje tehnolokih procesa primjenom web tehnologija, FSB, 2004.

18. P. Cosic, N. Volarevic, D. Lenac, ''Variants of Process Planning Step toward Production Planning'', ATDC'05 (Advanced Technologies for Developing Countries), Slavonski Brod, Croatia, 21 24. September 2005. pp. 375-380.

19. Dubravka Lenac, Diplomski rad Razrada tehnolokog procesa izrade viliaste osovinice, TVZ, Zagreb, 2005.

20. N. Volarevic, P. Cosic, Shape Complexity Measure Study, DAAAM 2005, Opatija, Croatia, pp 375-376.

21. P. Cosic, N. Volarevic, '' Variants of Production Improvement of Process Planning, 9th International Research/Expert Conference (Trends in the Development of Machinery and Associated Technology, TMT 2005, Antalya, Turkey, 26 30 September, pp 457-460.

OTVORENIVarijanta 1, buenje sa specijalnom napravomPredrag osi, Andrija Levani, Variants of Machining and Production Costs, 15th DAAAM, 03 - 06 November 2004, Vienna, Austria, 2004, pp 085-086.Predrag Cosic, Andrija Levanic: Web Oriented Database System for Process Planning, Pacific Congress on Manufacturing and Management (PCMM) 2004, 8 - 10 December 2004 - Gold Coast, Australia, pp 922 928, ISBN 0-9578296-1-2.

planiranje procesa u web okruzenju 3

Documents