PLIVA u HrvatskojSiječanj 2011. J broj 52

01

Magazin PLIVE

PLIVINI BRANDOVIPLIVIN periodni sustavstr. 05

SRBIJAPLIVA kupila Unimedstr. 02

BIH4700 obroka u javnim kuhinjamastr. 07

SLAVIMO 90 GODINA PLIVEMali je broj kompanija u Hrvatskoj i svijetu koje se mogu pohvaliti dugogodišnjom tradicijom koja krasi PLIVU. U svakom broju Magazina podsjetit emo vas na najvažnije doga aje iz povijesti kompanije koja seže u daleke dvadesete godine prošlog stolje a

Povijest PLIVE zapo inje otvaranjem vrata dioni ar-skog društva i tvornice “Kaštel” u Karlovcu 1921. go-dine. Karlovac nije slu ajno odabran za oikretanje do-ma e farmaceutske proizvodnje: svjetski rat netom je okon an, posljedice još vidljive, lijekovi potrebni-ji no ikad. “Kaštel” su zajedni ki osnovali zagreba -ko dioni arsko društvo “Isis” i budimpeštanska tvorni-ca lijekova “Chinoin”. Prvi predsjednik odbora Dioni ar-skog društva “Kaštel” je prof. dr. Gustav Jana ek, veliki stru njak i pedagog koji je ostavio neizbrisiv trag u far-maceutici i kemiji.U suradnji s dr. Eugenom Ladanyem, prof. dr. Jana ek pokrenuo je proizvodnju farmaceutskih preparata i ga-

lenskih pripravaka ime je utrt put suvremenoj proi-zvodnji lijekova na ovim prostorima.Godine 1928. “Kaštel” seli u Zagreb, na današnju loka-ciju Prilaz baruna Filipovi a. Dr. Eugen Ladany povezu-je se s dr. Vladimirom Prelogom te zajedno postavljaju kratkoro ne i dugoro ne ciljeve razvoja “Kaštela”. Prvi, kratkoro an cilj bio je usvajanje postupaka za proizvod-nju ve poznatih lijekova, traženih na tržištu (danas bi rekli generika), dok je dugoro an cilj bio pronalaženje originalnih spojeva. Vrlo brzo pokazalo se da su njihovi ciljevi bili realno postavljeni.

nastavak na stranici 3

02

Drage ita-teljice i ita-telji, U prvom ovo-godišnjem broju Magazi-na donosimo niz zanimlji-vih i aktualnih sadržaja ve-zanih uz po-slovanje Teva grupe i PLIVE u Hrvatskoj i regiji.

Me u njima izdvajamo vi-jest da je PLI-VA u Srbi-ji kupila kom-paniju Uni-med te prilog o velikoj hu-manitarnoj akciji PLIVE u Bosni i Herce-govini orga-niziranoj uo-

i proteklih blagdana u Sarajevu, Ba-njaluci i Mo-staru.

Zapo injemo i s objavljiva-njem svojevr-snog feljtona u kojem emo vas podsjeti-ti na najvaž-nije doga aje iz PLIVINE 90 godina duge povijesti.

U nastavku slijede naše redovite ru-brike i vijesti iz okruženja.

Do sljede eg broja, srda-

an pozdrav

od

Uredništva

UVODNIK

Magazin PLIVETeva grupaSiječanj 2011.

U zra nom prijevozu lijekova Teva rabi spremnike s kontroliranom temperaturom

TEVA ODOLIJEVA VREMENSKIM NEPOGODAMA ZAHVALJUJU I INOVATIVNOJ TEHNOLOGIJI ZA TRANSPORT LIJEKOVA

Imaju i u vidu vremenske nepogo-de koje su nedavno pogodile mno-ge europske zemlje i SAD, Teva je u transport lijekova uvela inovativ-nu tehnologiju, odnosno spremni-ke u kojima se tijekom zra nog pri-jevoza održava i regulira ujedna e-na temperatura.

Inovativna tehnologija, odnosno spremnik Envirotainer E2, tehno-loško je postignu e švedske inže-njerske kompanije Envirotainer En-gineering AB. Temperatura unutar spremnika kre e se u rasponu od 0 do 25°C pri vanjskoj temperaturi od –25 do 50°C.

U prošlosti su vremenske nepo-gode od mnogih kompanija diljem svijeta, a posebice onih na ije pro-izvode vremenske promjene izrav-no utje u, iziskivale posebne pri-preme. Nastoje i zadržati vrhun-sku kvalitetu svojih lijekova, kako u prodaji tako i tijekom njihova prije-voza iz jedne zemlje u drugu, Teva je prva kompanija koja je uvela novi na in transporta, pri emu sura u-

je na razvoju i implementaciji mo-dernih tehnologija s nizom kom-panija iz cijelog svijeta kako bi osi-gurala zaštitu svojih kupaca i pro-izvoda.Prva isporuka lijekova uz uporabu nove tehnologije realizirana je ti-jekom prosinca i to iz Nizozemske u SAD.

Teva i dalje primjenjuje najnovija tehnološka postignu a

PLIVA KUPILA UNIMEDPLIVA HRVATSKA d.o.o. je potpisala ugovor o kupnji društva Unimed d.o.o. i time stekla 100%-tno vlasništvo u kompaniji koja je ve nekoliko godina ekskluzivni zastupnik PLIVE i dijela Tevinog proizvodnog progra-ma u Srbiji. Komentiraju i ovu transakciju Matko Bolan a, predsjednik Uprave PLI-VE HRVATSKA i Generalni direktor TEVE za Jugoisto nu Europu izjavio je: “Ova poslovna odluka na tragu je TEVINE i PLIVINE strategije da se još

vrš e i kvalitetnije pozicionira na farmaceutskom tržištu Republike Sr-bije i kontinuiranim oboga ivanjem ponude lijekova doprinese kvalitetni-joj zdravstvenoj skrbi za gra ane Srbije.” Promjena vlasni ke strukture ne e utjecati na vrstu i na in djelatnosti Unimeda koje e, kao i do sada, nastaviti unapre ivati suradnju sa svojim poslovnim partnerima i na vrijeme izvršavati sve preuzete obveze. PLIVA

e preuzeti sve zaposlenike društva Unimed, koje e nastaviti djelovati pod nazivom “PLIVA Serbia” d.o.o., lanica Teva grupe. Ovom transakci-jom TEVA e zna ajno oja ati svoj položaj i intenzivirati marketinške ak-tivnosti na tržištu Srbije, a o ekuje se i registracija ve eg broja lijekova iz TEVINOG proizvodnog portfelja.

POLITIKA KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJANedavno je na Intranetu objav-ljen dokument pod nazivom Politika korporativnih komuni-kacija. Ova politika odraz je po-litike Tevina menadžmenta u podru ju cjelokupnih ekster-nih komunikacija, uklju uju i i odnose s investitorima, te sa-drži smjernice i upute za Tevi-nu politiku informiranja. S ob-zirom da one odnose na sve zaposlenike u kompaniji, pozi-vamo vas da je svakako pro i-tate i s njome se upoznate.

U svakom broju Magazina podsjetit emo vas na najvažnije doga aje iz povijesti kompani-je koja seže u daleke dvadesete godine proš-log stolje a.

1921. GODINAZagreba ki “Isis„ i budimpeštanski “Chinion„ osnovali su u Karlovcu “Kaštel„ d.d., prethodni-ka današnje PLIVE

1935. GODINADr. Vladimir Prelog, (dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine) priklju uje se kompaniji i zapo inje istraživanje u “Kaštelu„ d.d.

1936. GODINA“Kaštel„ d.d. postaje jedan od prvih proizvo a-

a sulfonamida u svijetu

1941. GODINAPLIBAH postaje PLIVA – Državni zavod za Proi-zvodnju Lijekova I Vakcina

1945. GODINA„Kaštel“ d.d. postaje dijelom PLIVE

1952. GODINAOsnovan Istraživa ki Institut PLIVE

1959. GODINAapo inje proizvodnja oksitetraciklina i vitami-na B6

1965. GODINAPLIVIN pogon za proizvodnju oksitetraciklina dobiva odobrenje ameri ke Agencije za hra-nu i lijekove (FDA), prvo u nizu više od 30 takvih odobrenja dosjea za aktivnu supstancu (DMF)

1971. GODINAPatentiran metaciklin

1980. GODINAPatentiran i zašti en PLIVIN vlastiti originalni makrolidni antibiotik – azitromicin

1986. GODINASklopljen licencni ugovor s ameri kom tvrt-kom PFIZER, kojom PFIZER dobiva ekskluziv-no pravo na prodaju lijeka u SAD, zapadnoj Eu-ropi i Japanu

1988. GODINAAzitromicin uveden na tržište pod zašti enim imenom SUMAMED

1991. GODINAAzitromicin uveden na tržište SAD-a i zapad-ne Europe pod zašti enim imenom Zithromax – tvrtke PFIZER

1996. GODINAUvrštenje dionica PLIVE na Zagreba ku i Lon-donsku burzu

1997. – 2003. Internacionalne akvizicije: Poljska (Polfa Kra-kow, 1997); eška (Lachema, 1999); Velika Bri-tanija (Dominion, 2000); Njema ka (AWD, 2001);

2005. GODINASklopljeni ugovori izme u PLIVE i renomira-nih svjetskih kompanija Mayne Pharmaceuti-cals i Barr Laboratories o partnerstvu na bio-loški istovrsnim proizvodima; generi ki azi-tromicin uveden na tržište SAD-a

2006. GODINAProdaja proizvodnog pogona u sklopu tvrtke AWD, uspješno dovršen izlazak iz proprietary poslovanja. Povezivanjem Barr Pharmaceuticals, Inc i PLIVE nasta-je jedna od vode ih generi kih farmace-utskih kompanija u svijetu.

2008. GODINAPLIVA je postala lanica Teva grupe, najve e svjetske generi ke farmace-utske kompanije.

2009. GODINAUspješna prodaja biotehnološkog poslovanja ameri koj kompaniji Hospira te pogona Hrvatski Lesko-vac Hrvatskom zavodu za transfu-zijsku medicinu; ukinuto uvršte-nje dionica PLIVE d.d. na Zagre-ba koj burzi d.d.

DANAS PLIVA, lanica Teva grupe, naj-ve a je farmaceutska kom-panija u Hrvatskoj i vode a u regiji Južna i Isto na Euro-pa. Proizvodna lokacija u Za-grebu PLIVIN je centar iz-vrsnosti u proizvodnji go-tovih oblika lijekova za što posjeduje odobrenja FDA i EMEA-e.

Magazin PLIVE Aktualno

03

90 GODINA PLIVEMali je broj kompanija u Hrvatskoj i svijetu koje se mogu pohvaliti dugogodišnjom tradicijom koja krasi PLIVU. Povodom devedeset godišnjice PLIVE provodit emo niz aktivnosti posve enih ovom jubileju o kojima emo vas na vrijeme obavještavati

OBLJETNICE

Magazin PLIVENovi proizvodi

04

Siječanj 2011.

Za društveno odgovorno poslovanje PLIVA se opredijelila prije više od 10 godina te principe ekonomske i ekološke održivosti ugradila u sve segmente poslovanja: od razvoja, odabira teh-nologija i proizvodnje lijekova, do odnosa pre-ma zaposlenicima, zajednici, partnerima i ko-risnicima.To je opredjeljenje PLIVA 2004. go-dine formalizirala u Povelji o održivom razvo-ju koja ini okvir i temelj održivog razvoja i od-govornog poslovanja kompanije. O svim as-pektima održivosti brigu vodi multidisciplinar-ni Odbor za održivi razvoj, a ve osam godina zaredom PLIVA objavljuje izvješ a o održivom razvoju kako bi javnosti prezentirala što kao društveno odgovorna kompanija ini na planu odgovornosti prema zajednici, brizi za zaposle-nike i upravljanju okolišem. Izvješ a se izra u-ju u skladu s GRI (Global Reporting Iniciative) smjernicama te pokazuje ekonomski, društve-ni i okolišni u inak kompanije.

ODGOVORAN GOSPODARSKI SUBJEKTU podru ju održivog razvoja neprekidno prati-mo svjetske trendove i svoje poslovanje valori-ziramo prema kriterijima održivosti, uklju uju-

i odnos prema zajednici, zaposlenicima i oko-lišu. PLIVA dio ostvarene dobiti vra a zajednici u vidu posebnog programa donacija i vlastitih javnozdravstvenih akcija kojima izravno utje e na kvalitetu zaštite zdravlja hrvatskih gra a-na. U projekte u zajednici PLIVA je u 2009. go-dini uložila 11 milijuna kuna, od ega se najve-

i dio usmjerava u zdravstvene projekte i pro-grame prevencije, dok ostatak ine ulaganja u obrazovne, ekološke i znanstvene projekte te potpore programima udruga i centara koji skr-be o osobama s posebnim potrebama. U pro-jekte u zdravstvu usmjerava se oko 60% sred-stava za donacije i sponzorstva, dok po 20% i-ne ulaganja u znanstvene, obrazovne i ekološ-

ke projekte te potpore programima razli itih udruga i centrima koji skrbe o osobama s po-sebnim potrebama. PLIVA pomaže i kada su u pitanju humanitarne katastrofe ili elementar-ne nepogode.

PARTNERSTVO SA ZAJEDNICOMDobar primjer partnerstva sa zajednicom su javnozdravstvene akcije koje PLIVA provodi u suradnji s udrugama te zdravstvenim institu-cijama, a odvijaju se pod pokroviteljstvom Mi-nistarstva zdravstva i socijalne skrbi RH, od-nosno Ureda za rad, zdravstvo, socijalnu skrb i branitelje grada Zagreba kada je rije o zbri-

njavanju starih lijekova. PLIVA posebnu pa-žnju posve uje zaštiti okoliša prilikom projek-tiranja i rekonstrukcija postrojenja i objekata. Svaka investicija sagledava se i s aspekta mo-gu eg utjecaja na okoliš, ime se postiže op-timalna uskla enost gospodarskih i okolišnih zahtjeva. Mjere o uvanja i zaštite okoliša pro-vode se kroz pra enje, nadzor i optimiranje po-stoje ih poslovnih aktivnosti, kod razvoja no-vih proizvoda i tehnologija, te u procesima pro-jektiranja i rekonstrukcija postrojenja i obje-kata. Kontrola proizvodnih procesa i materija-la koji se koriste odvija se u skladu sa suvreme-nim spoznajama i standardima iz podru ja za-štite okoliša, ime se postiže uskla enost sa zahtjevima hrvatskog zakonodavstva i zahtje-vima drugih zainteresiranih strana. Ovakav na-

in postupanja i djelovanja omogu io je PLIVI stalno smanjivanje utjecaja na okoliš i konku-rentnost na globalnoj razini. Kada je rije o odnosu sa zaposlenicima, PLI-VA u suradnji sa sindikatima putem kolektiv-nih ugovora osigurava visoku razinu prava iz radnog odnosa, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te ima razvijen kvalitetan sustav dodat-ne edukacije i specijaliziranih obrazovnih pro-grama.PLIVA kontinuirano unaprje uje zaštitu na ra-du kroz osiguravanje sigurnih radnih uvjeta, prevenciju i sprje avanje ozljeda na radu te na-stanka profesionalnih bolesti, stvaraju i takvo radno okruženje u kojem e se radnik osje a-ti ugodno i zadovoljno. PLIVINI zaposlenici ko-ji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada redovito se upu uju na sistematske preglede, a omogu eno im je i sudjelovanje u medicinski programiranom aktivnom odmoru. Osim to-ga, PLIVA se kao poslodavac obvezala osigurati preventivne zdravstvene preglede za sve svoje zaposlenike. S. F.

OBJAVLJENO IZVJEŠ E O ODRŽIVOM RAZVOJU ZA 2009. GODINU

PLIVA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Podnaslov Financijski pokazatelji ve dugo nisu jedini kriterij za ocjenjivanje uspjeha i ugleda kompanija: sve više je to angažman u zajednici i socijalna osjetljivost, ekološka osviještenost te

povjerenje zaposlenika, kupaca i korisnika, poslovnih partnera i svih zainteresiranih strana

Specijalizirani zdravstveni portal PLIVAzdravlje najzanimljivije sadr-žaje donosi i kao aplikacije za iPhone/iPod ure aje. Korisnici mogu preuzeti Virtualni atlas tijela, RSS reader omogu ava pregled lanaka i vijesti, a najnovija aplikacija donosi podru je Prehrane po bolestima.

PLIVINO je opredjeljenje omogu iti svakom zaposleniku ste i zna-nja potrebna za obavljanje posla u podru ju u kojem radi. U razli-

ite programe obrazovanja u 2009. godini u PLIVI je uloženo 6,75 milijuna kuna, (prosje no 3.400 kn po zaposleniku) te dodatnih 1,7 milijuna kuna. PLIVA ima i vlastiti edukacijski centar, a zna a-jan broj zaposlenika poha a poslijediplomske studije doktorskog ili specijalisti kog usmjerenja. Cjeloviti tekst Izvješ a o održivom razvoju za 2009. godinu dostu-pan je na Intranetu i na PLIVINOJ web stranici www.pliva.hr.

SUSTAVNO ULAGANJE U OBRAZOVANJE

Magazin PLIVE Operacije Zagreb

05

Siječanj 2011.

Pregled plivinih brandova

UNAPRJE IVANJE KROMATOGRAFSKIH METODADobre vijesti za sve nas u PLIVI-NOM Istraživanju i razvoju na po-

etku nove 2011. godine vezane su uz otvaranje novih radnih mjesta i nabavku novih analiti kih instru-menata. Što se zapošljavanja ti e, u tijeku je sukcesivno zapošljavanje anali-ti ara u grupu Unaprje ivanje kro-matografskih metoda za komerci-jalne proizvode. Kako smo ve pisa-li u travnju prošle godine, zagreba -ko I&R je dobilo priliku oformiti gru-pu koja bi se bavila unaprje ivanjem kromatografskih metoda na TEVI-NOM globalnom nivou, to nije razvi-jati, unaprijediti i validirati ultra brze kromatografske metode i transferi-rati ih u TEVINE laboratorije kontro-le kvalitete. Obzirom na dosadašnje

izvrsne rezultate, stru nost i kom-petentnost zagreba ke grupe, od-lu eno je da e se ista proširiti zapo-šljavanjem novih snaga, a time nuž-no i nabavkom novih analiti kih in-strumenata za ultra brzu teku in-sku kromatografiju. Kao jednu od najzna ajnijih investicija valja spo-menuti kupovinu Waters UPLC H-Class instrumenata visokih perfor-mansi koji se uvode u svakodnev-ni rad analiti ara iz Analitike far-maceutskih proizvoda, kao i gru-pe Unaprje ivanje kromatografskih metoda za komercijalne proizvode. Svi Waters UPLC instrumenti rade pod Empower CDS sustavom koji je prethodno instaliran u PLIVINOM Osiguranju Kvalitete.Za kromatografiju u analiti koj ke-miji pra enje globalnih trendova zna i kvalitetnije i brže izvo enje

analiza, manju potrošnju energena-ta i otapala, te smanjenje ukupnih troškova, u emu e uvelike pripo-mo i novi UPLC instrumenti. Sve

navedeno od iznimne je važnosti za konkurentnost i visoku kvalite-tu PLIVINE djelatnosti na globalnom TEVINOM nivou.

Periodni sustav elemenata je prikaz poznatih ke-mijskih elemenata, koji su složeni po elektron-skoj strukturi. Izvorni je sustav stvoren kad se još nije znao sastav atoma: ako se elementi slože po atomskoj masi, a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se periodno kreta-nje tih osobina kao funkcija atomske mase. Prvi je to primijetio njema ki kemi ar Johann Wolfgang Döbereiner, koji je 1829. zapazio odre eni broj trijada sli nih elemenata (klor-brom-jod; kalcij-stroncij-barij).Zatim je engleski kemi ar John Alexander Reina Newlands 1865. otkrio da se elementi sli ne vr-ste pojavljuju u intervalima od osam elemenata, što je usporedio s glazbenom oktavom, ali suvre-menici su ismijali njegov zakon oktava. Napokon, 1869. godine, Nijemac Lothar Meyer i Rus Dmitrij Ivanovi Mendeljejev gotovo su istodobno napra-vili prvi periodni sustav, gdje su elementi bili slo-ženi po masi.Mendeljejev je k tome složio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje sla-gali s osobinama susjednih elemenata, ispravio je greške u vrijednostima više atomskih masa, te je prorekao postojanje i osobine nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije. Mendeljejevu je kasni-je priznato da je otkrio elektronsku strukturu ele-menata krajem 19. i po etkom 20. stolje a.PLIVIN periodni sustav lijekova je aktaulni pregled svih naših brandova u 2011.

Istraživanje i razvoj

PLIVIN periodni sustavJ Pripremio MATO PAPI

J Pripremila MAJA RADI

Magazin PLIVEProjekti u HrvatskojSiječanj 2011.

06

Dodjeli priznanja nazo ili su predsjed-nik Hrvatskoga lije ni kog zbora prof. dr. Željko Metelko, dekan Medicinskog fakul-teta Sveu ilišta u Zagrebu prof. dr. Davor Mili i , te drugi brojni uglednici. Urednica portala Ivana Klinar, dr. med. dobila je priznanje za ure ivanje PLIVI-NOG portala koji ve deset godina do-nosi obavijesti lije nicima i zdravstve-nim djelatnicima o mogu nostima una-pre enja zdravlja, lijekovima i novosti-ma iz svih podru ja medicine. Dodje-la priznanja udrugama i pojedinci-ma snimljena je u velikoj dvorani Hr-vatskog lije ni kog zbora i emitirana kao sve ana novogodišnja emisija.

Doc. dr. Veljko or evi dodijelio je, osim PLIVAmed.net portalu, priznanja za vi-še važnih postignu a u 2010. godini. Prof. Davor Mili i dobio je priznanje za orga-niziranje me unarodnog kongresa kardi-ologa u Opatiji, a doc.dr. Bojan Jelakovi za organizaciju kongresa o hipertenziji u Osijeku. Prof. dr. Zdenko Kova u proš-loj se je godini istaknuo tiskanjem obnov-ljenoga izdanja udžbenika patofiziologije kojim se osim u Hrvatskoj služe i studen-ti u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Slove-niji, Srbiji i u Albaniji, a preveden je i na engleski jezik. Priznanje za zna ajne za-sluge dobila je i naša lanica dr.sc. Mari-jana Braš za znatan napredak u organi-zaciji palijativne skrbi u našoj zemlji. Pa-

ter Antun Cvek, SJ, dobio je priznanje za organizaciju „Kap dobrote” koja skrbi za mnogobrojne siromašne i napuštene osobe u Zagrebu. Prof. Nada ikeš i prof. dr. Zdravko Lackovi istaknuli su se orga-niziranjem me unarodne udruge ‘Orphe-us’ kojoj je cilj ujedna iti doktorske studi-je u Europi. Prof.dr. Mirko Šamija i prof.dr. Damir Nemet u protekloj su godini objavi-li knjigu o potpornom lije enju onkološ-kih bolesnika. Izme u ostalih, nagra ena je udruga ‘Krijesnica’ koja brine o djeci s malignim bolestima i njihovim obiteljima.

PLIVAmed.net je za desetu godišnjicu svog rada i postojanja izašao u redizajni-ranom i osvježenom izdanju kako bi se na još bolji na in prezentirali PLIVINI proi-zvodi i okupila cijela zdravstvena zajedni-ca na jednom mjestu.

Knjiga PLIVINOG lije nika prevedena na njema ki jezik

NJEMA KO IZDANJE U PONUDI ONLINE KNJIŽARE AMAZONAmazon je u prosincu prošle godine u svoju po-nudu uvrstio i knjigu o prehrani iji je autor hr-vatski lije nik mr. sc. Sandi Krstini . Ovo je jed-na od vrlo rijetkih hrvatskih knjiga koja je za-dovoljila kriterije da bude u ponudi planetarno najve e i svjetski najpoznatije on-line knjiža-re Amazon. Knjiga Neuronutricionizam-Prehra-na prema emocijama u Hrvatskoj je objavljena 2009., a godinu dana kasnije u izdanju ugled-nog njema kog izdava a Windpferd tiskana je na njema kom jeziku ime se hrvatska publici-stika približava tržištu od 100 milijuna ljudi.

U njema kom izdanju naslova Essen fur die Emotionen-Neuroernehrung, a putem Amazo-na koji svoje proizvode prodaje globalno, ova izvorno hrvatska knjiga postaje dostupna i na dalekim tržištima kao primjerice i u Japanu na

iji jezik Amazon automatski prevodi sažetke o svojim proizvodima koje prodaje i promovi-

ra. Ovime se stvara vrijedna prilika za promociju Hrvat-ske države ali i za promociju hrvatskog turizma i gastro-nomije, s obzirom se u knjizi izrijekom spominju tradicio-nalna hrvatska jela iz Istre.

Najnovija znanstvena otkri-a o utjecaju pojedinih na-

mirnica na nastanak ljud-skih osje aja su medicin-ska podloga za stvaranje ove knjige koja je pisana jedno-

stavnim jezikom. Ono što knjigu ini jedinstve-nom je podjela namirnica u grupe prema krite-riju koji nije kalorijska vrijednost ve utjecaj na nastanak neke od etiri osnovne emocije koje zovemo ljutnja i tjeskoba, tuga i sre a. Kao što postoje lijekovi koji mijenjanju i utje u na psi-hi ko stanje ljudi, isti takvo djelovanje na men-talno stanje može imati i specifi na hrana. Op e je poznato i medicinski priznato da biljka Gospi-na trava ima u inak protiv depresije, jer u moz-gu pove ava sintezu supstancije serotonin ko-ja je odgovorna za nastanak dobrog raspolože-nja i osje aj sre e.

Ali osim hrane, na raspoloženje ljudi djeluju i boje, mirisi i glazba. Crvena boja poti e ljude na aktivnost i kada žena želi aktivirati muškarca i privu i njegovu pažnju ona obla i odjevni pred-met crvene boje. Suprotno od toga e djelova-ti miris lavande koji umiruje pa se udisanjem ovog mirisa može pomo i u lije enju nesanice. U knjizi su dane i povijesne hipoteze starogr -kih lije nika povezane sa suvremenim medi-cinskim spoznajama ime se povezuje narodna medicina sa modernom medicinom i suvreme-na znanost približava obi nom ovjeku kako bi sam nau io kako biti sretan i zadovoljan.

NAGRADA ‘EKSPERTIZE’ PLIVAMED.NET PORTALUU velikoj dvorani Hrvatskog lije ni kog zbora portalu PLIVAmed. net 28. prosinca 2010. dodijeljeno je godišnje priznanje emisije „Ekspertiza” koju vodi doc. dr. Veljko or evi

J Pripremio EDHEM RUSTEMPAŠI

Umjesto organiziranja sve anog koktela, kolege iz PLIVINOG predstavništva u BIH od-lu ili su novogodišnje praznike i kraj poslov-ne godine u BiH obilježiti humanitarnom ak-cijom u suradnji s poslovnim partnerima.

Za javne kuhinje dobrotvornih/humanitar-nih društava Merhamet, La Benevolencija i Caritas, kao i za javne kuhinje Crvenog kri-ža, osigurano je ukupno 4.700 toplih obro-ka i napitaka, koji su u srijedu, 22. prosinca 2010. godine podijeljeni na 31 lokaciju jav-nih kuhinja u tri bosansko-hercegova ka grada: Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. U akciju su bili uklju eni i PLIVINI zaposle-nici i poslovni partneri. Na lokaciji Crvenog križa kantona Sarajevo u naselju Hrasno, di-rektor PLIVE u BIH, g. Selena Bali , u druš-tvu nekoliko Plivaša i zdravstvenih radni-ka tako er je pomagao u dijeljenju obroka.

„Kao društveno odgovorna kompanija i na ovaj na in pokazujemo da vodimo ra una o socijalno ugroženim gra anima. Vjerujemo kako je ovakva gesta potpuno primjerena trenutnoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji u BiH“ istaknuo je Selen Bali , direktor bosan-skohercegova kog predstavništva PLIVE.

Magazin PLIVE PLIVA U ZAJEDNICI

07

Siječanj 2011.

Sredinom prosinca organizirana je prva PLI-VINA Javnozdravstvena akcija (JZA) u Crnoj Gori. JZA je u Podgorici organizirana u su-radnji s distributerom Farmegra, a u sklopu teme “Zdrava prehrana” gra anima se mje-

rio tlak i razina še era u krvi. Iako je padao snijeg, što u Podgorici nije e-sta pojava, odaziv gra ana je bio jako do-bar, posebno žena koje se nisu poput ve i-ne muškaraca u Podgorici ustru avale uti

savjete prisutnih lije nika, posebno one ve-zane uz prehranu u dane pred Novu godi-nu i Boži . U sklopu prve JZA u Podgorici PLIVA je dijeli-la knjižice o zdravoj prehrani. (L.E.)

Humanitarna akcija PLIVE u BiH

PODIJELILI 4.700 OBROKA U JAVNIM KUHINJAMA

JAVNOZDRAVSTVENA AKCIJA U PODGORICIPLIVA U CRNOJ GORI

08

Magazin PLIVEKvalitetaSiječanj 2011.

J Pripremili ELIZABETA PAVKOVI , MIROSLAV MUTAK I TAJANA BEZMALINOVI

DOBRA PROIZVO A KA PRAKSA / GOOD MANUFACTURING PRACTICEU ovom, 35.-om broju Male škole Dobre proizvo a ke prakse nastavljamo sa Dodatkom 8 Dobre proizvo a ke prakse EU za gotove lijekove i aktivne farmaceutske sastojke (API). Dodaci od 2 od 7 obuhva aju teme koje se ne odnose na djelokrug rada Pliva Hrvatska d.o.o.

DODATAK 8 (ANNEX 8):

E UZORKOVANJE POLAZNIH I PAKIRNIH MATERIJALA

tako er treba biti definiran uzimaju i u obzir prirodu materijala, znanje dobavlja a i ho-mogenost smjesnog uzorka.

PAKIRNI MATERIJALI5. Plan uzorkovanja za pakirne materijale mora uzeti u obzir najmanje slijede e:zaprimljenu koli inu, traženu kvalitetu, pri-rodu materijala (npr. materijali za primar-no opremanje i /ili tiskani pakirni materi-jali), proizvodne postupke, sustav osigura-nja kvalitete proizvo a a pakirnih materija-la procijenjen temeljem audita . Broj uzoraka koji treba uzeti treba odrediti statisti ki i de-finirati u planu uzorkovanja.

Napomena: Uzorkovanje je propisano i u Po-glavlju 6, to ke 6.11-6.14. Ovaj dodatak daje dodatne smjernice vezane uz uzorkovanje polaznih i pakirnih materijala.

DJELATNICI 1. Djelatnici koji uzorkuju trebaju pro i inici-jalnu edukaciju i dalje se trajno educirati iz podru ja relevantnih za pravilno uzorkova-nje. Edukacija treba uklju iti:• planove uzorkovanja• pisane postupke za uzorkovanje• tehnike i opremu/pribor za uzorkovanje• rizike od unakrsne kontaminacije• mjere predostrožnosti vezane uz uzorko-vanje nestabilnih i/ili sterilnih supstancija• važnost vizualnog pregleda materijala,

spremnika i etiketa• važnost bilježenja svakog neo ekivanog ili

neuobi ajenog doga aja.

POLAZNI MATERIJALI2. Identitet cijele serije polaznih materija-la može se osigurati samo ako su pojedina -ni uzorci uzeti iz svih spremnika i provjera identiteta provedena na svakom spremni-ku Ukoliko postoje validirani postupci koji osiguravaju da pojedini spremnik polaznog materijala nije krivo ozna en, dozvoljeno je uzorkovati samo pojedine spremnike .

3. Validacija mora uzeti u obzir najmanje sli-jede e aspekte:• prirodu i status proizvo a a i dobavlja a te

njihovo razumjevanje zahtjeva DPP farma-ceutske industrije

• sustav osiguranja kvalitete proizvo a a polaznih materijala

• uvjete u proizvodnji pod kojima je polazni materijal proizveden i kontroliran

• prirodu polaznog materijala i lijeka u koji e biti ugra en.

U takvim okolnostima mogu e je da validi-rani postupak isklju uje odre ivanje identi-teta svakog pojedina nog spremnika pola-znog materijala za:• polazne materijale koji dolaze iz jednona-

mjenske proizvodnje/postrojenja• polazne materijale koji dolaze direktno od

proizvo a a ili u zabrtvljenom spremniku koji dolazi od pouzdanog proizvo a a iji se sustav osiguranja kvalitete redovno au-ditira od strane kupca (proizvo a a lijeka) ili za to ovlaštene ustanove..

Nije mogu e na zadovoljavaju i na in validi-rati postupak za:• polazne materijale isporu ene od posred-

nika gdje proizvo a nije poznat ili nije au-ditiran

• polazne materijale za parenteralne proi-zvode.

4. Kvaliteta serije polaznog materijala mo-že biti procijenjena uzimanjem i testiranjem reprezentativnog uzorka. Uzorci uzeti za is-pitivanje identiteta mogu se iskoristiti u tu svrhu. Broj uzoraka uzet za pripremu repre-zenativnog uzorka treba biti odre en stati-sti ki i specificiran u planu uzorkovanja. Broj pojedina nih uzoraka koji može biti homo-geniziran kako bi se dobio smjesni uzorak

PRINCIP

E Uzorkovanje je važna operacija tijekom koje se izuzima mali udio serije.Valjani zaklju ci za cijelu seriju ne mogu se te-meljiti na provedenim testovima ukoli-ko su provedeni na nereprezentativnim uzorcima. Ispravno uzorkovanje je sto-ga bitan segment sustava osiguranja kvalitete.

09

Magazin PLIVE Vijesti Siječanj 2011.

FARMACEUTI KRKA I BOSNALIJEK U FOKUSU Drugog trgovinskog dana u ovoj godini slovenski je indeks SBI TOP zabilježio pad vrijednosti od 1,13 posto, na 839,76 bodova, a najli-kvidnija je tradicionalno bila dioni-ca farmaceutske kompanije Krke-kojom se trgovalo u iznosu 1,5 mi-lijuna eura. Business.hr-dnevna, 05.01.2011., B.St.

MOSTARCI U GODINI POTROŠILI POLA MIL. KUTIJA LIJEKOVA Potrošnja lijekova u Bosni i Herce-govini raste iz dana i dan, sve je vi-še ljudi koji imaju poteško a s kar-diovaskularnim sustavom, dijabe-tesom, kao i s depresijom i ostalim psihi kim poreme ajima. Za deset mjeseci 2010. godine samo u Re-publici Srpskoj na recept je izda-no oko 6,200. Ve ernji list BiH, 05.01.2011.

MJESE NO NA BOLOVANJIMA U BIH

AK 10.000 RADNIKA, TROŠKOVI POSTALI NEIZDRŽIVI Prema podacima Zavoda za zdrav-stveno osiguranje, može se zaklju-

iti daje radno sposobno stanovniš-tvo u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve bolesnije. Ve ernji list BiH, 12.01.2011., Marija Medi

MILIJUNI ZA LAŽNE LIJEKOVE U BIH Tržište lažnih lijekova u BiH na go-dišnjoj razini vrijedno je 300 mili-juna eura, a lažni lijekovi u susjed-nu se državu uglavnom prevoze au-tobusima. Re eno je to na me u-narodnoj radionici održanoj nedav-no u Zagrebu ija je tema bila kri-minal u javnom zdravstvu. Istaknu-to je i da postoji velika mreža za pri-jevoz lažnih lijekova po bivšoj Jugo-slaviji, a tako er, u nekim zemlja-ma postoje laboratoriji za njihovu proizvodnju. Slobodna Dalmacija, 09.01.2011., Autor : S.D..

U FOKUSU ULAGA A INDUSTRIJSKE DIONICE Ve ina prometa odnosila se na dio-nicu farmaceutske kompanije Krke kojom se trgovalo uiznosu od 418. 655, a cijena joj je pala 0,4 posto, na 62 eura. Business.hr-dnevna, 12.01.2011., B.St.

UNATO PADU PRIHODA BOSNALIJEK S DOBITI OD ŠEST MILIJUNA KM

Sarajevo Bosnalijek je, unato pa-du prihoda od prodaje na tržištu BiH, u 2010. ostvarila neto dobit od šest milijuna KM. Direktor Bosna-lijeka Edin Arslanagi je rekao ka-ko ukupan prihod od prodaje u pro-tekloj godini iznosi 102 milijuna KM, od ega je na tržištu BiH ostva-reno 56, a na izvoznim tržištima 46 milijuna KM. Poslovni dnevnik, 19.01.2011., NN.

REGIJA

J Pripremila LARA ERCEGOVI

Uvodno predavanje o PLIVI kao farmaceutskom lideru u Hr-vatskoj i društveno odgovor-noj kompaniji, održala je Biser-ka Cetina izmek, Viša direk-torica Pretformulacija. Studenti su tako er saznali više i o 90go-dišnjoj povijesti kompanije, proi-zvodnim lokacijama i izvrsnosti

proizvodnje te organizacijskim cjelinama u PLIVI.Nakon uvodnog predavanja u zgradi Istraživa kog instituta, studenti su podijeljeni u ma-nje grupe kako bi posjetili Istra-živanje i razvoj, TAPI Pilot i Pro-izvodnju. Slušaju i i gledaju i PLIVINE za-poslenike na radnim zadacima, studenti su imali priliku upo-

znati se s radom u laboratoriji-ma i proizvodnjom suhih oral-nih oblika što im je bilo od oso-bite važnosti za razumijevanje cjelokupnog procesa proizvod-nje lijekova. Prema rije ima studenata, po-sjet PLIVI je bio vrijedno i za-nimljivo iskustvo posebno što je ve ini studenata to ujedno

bio i prvi posjet farmaceutskoj industriji. Studenti su istaknuli stru nost i ljubaznost PLIVINIH zaposlenika koji su sudjelova-li u organizaciji posjeta, a posjet Istraživanju i razvoju i proizvod-nim prostorijama lijekova pružio je budu im farmaceutima sa-znanja o opremljenosti i organi-ziranosti suvremene farmaceut-ske tvrtke.Mnogi studenti zahvalili su se na omogu enom posjetu te izdva-jamo rije i studentice koja se zahvalila putem emaila: “... hva-la Vam što ste nam omogu ili da provedemo dan u obilasku, jer sam uistinu puno nau ila i vidje-la. Divno je vidjeti da stvari ko-je u imo na fakultetu nisu mrtvo slovo na papiru, tj. da svi ti apa-rati u stvarnosti postoje i da ni-su samo slika u knjizi. Nismo se ina e imali prilike susresti s bi-lo kojom kompanijom, tako da je ovo bila jedinstvena prilika i hva-la Vam još jednom.”Posjet je uspješno organiziran i realiziran uz podršku kolega iz Istraživanja i razvoja, TAPI Pilo-ta, Proizvodnje, Komunikacija i Sigurnosti.

Budu i farmaceuti posjetili PLIVUViše od sto šezdeset studenata etvrte i pete godine Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

posjetilo je 19. i 20. sije nja PLIVU, u sklopu nastavnog predmeta “Industrijska farmacija”

10

Magazin PLIVEOkruženjeSiječanj 2011.

Nekad su stanovnici isto nog dijela Hrvatske zbog blizine granice i povoljnijih cijena odlazili u susjedne zemlje po špeceraj. Danas se u traže-nu robu s druge strane granice ne ubrajaju sa-mo sir, ulje i salama. Mnogi s putovnicom u ru-ci odlaze stomatologu ili u ljekarnu jer su cijene-odra enih usluga i lijekova višestruko niže.Kad su stomatolozi u pitanju, stanovnici hrvatskog istoka nerijetko odlaze u Srbiju, BiH ili Ma ar-sku. Ma arska je, pak, postala omiljeno odredi-šte onima što troše lijekove koji u Hrvatskoj nisu na listi koju pokriva HZZO. Tako Branka N. ve dugo kupuje neke lijekove u Ma arskoj, koje ta-

mo pla a puno povoljnije. Kutijica Betaserca s 20 tableta po 24 miligrama, koji se koristi za te-rapiju vestibularne vrtoglavice, u osje kim lje-karnama košta oko 110 kuna.Vjesnk, 20.01.2011., Maja Sajler Garmaz

Lije nici ujutro operiraju u bolnici, popodne u privatnika Od razdvajanja javnog i privatnog zdravstva definitivno nema ništa 30. prosinca na snagu je stupio Pravilnik Ministarstva zdravstva kojim se definiraju uvjeti pod koji-ma bolni ki lije nici mogu dopun-ski raditi u privatnim ordinacija-ma. Ministar Darko Milinovi propi-sao je kako pravo na takav rad ima-ju oni lije nici koji na svome rad-nome mjestu redovito ispunjava-ju svoje obveze, a dopusnice e im izdavati ravnatelji. Slobodna Dal-macija, 03.01.2011., Divna Zeni

Kvalitetnija skrb o teško oboIjelima Premda se u javnosti može uti da se hrvatsko zdravstvo odreklo umiru ih bolesnika koje prepušta isklju ivo skrbi i snalažljivosti nji-hovih obitelji, situacija u Rijeci kad je u pitanju palijativna skrb ipak je osjetno druk ija. Rijeka bi prema nekim optimisti nim najavama koje dolaze od lokalnih vlasti tre-bala biti prvi grad u državi koji e imati hospicij, no ono u emu ve sad prednja i u odnosu na druge gradove, timovi su palijativne skr-bi koji tre u godinu djeluju u okvi-ru županijskog Doma zdravlja. No-vi list, 03.01.2011., Barbara aluši

Ljekarnici - pacijenti, nosite sa sobom povijest bolesti Elektroni ki recepti od danas, 3. sije nja, u potpunosti zamjenju-ju papirnate recepte u dvije župa-nije, li ko-senjskoj i Me imurskoj. U naredna etiri tjedna klasi ni e recepti iš eznuti iz svih ambulan-ti i ljekarni u državi. Za pacijente bi to trebalo zna iti manje papiro-logije, jer e sa sobom ubudu e, umjesto hrpe uputnica i recepata, po izlasku iz ordinacije nositi jed-nu tiskanicu na kojoj e pisati sve, od dijagnoze, do propisane terapi-je i pregleda. Novi list, 03.01.2011., Lj.Bratonja Martinovi

NEKAD PREKO GRANICE PO SIR I SALAMU, DANAS PO NOVE ZUBE I LIJEKOVE

NESTAŠICA LIJEKA SINGULAIR

Oralne granule Singulair mini 4 mg, namjenjene lije enju astme kod djece, privremeno se ne distribuira-ju na hrvatsko tržište zbog uo enih pogrešaka u pakiranju šest serija li-jeka. Nositelj odobrenja lijeka, tvrt-ka Merck Sharp&Dohme, obavije-stila je Agenciju za lijekove i medi-cinske proizvode o o ekivanoj ne-stašici lijeka, a normalizacija opskr-be tržišta o ekuje se tijekom velja-

e i ožujka. Novi list, 03.01.2011., LJ. B.M.

HZZO JE KREATOR NAŠEG ZDRAVSTVA Sinjanka dr. Anita Šimac Rako ne-davno je izabrana za predsjedni-cu županijske organizacije HSL-Sa. Nezadovoljna je, kaže, sveuku-pnim stanjem i kretanjima u državi i svom okruženju, a kako 25 godina radi u ambulanti obiteljske medici-ne, smatra potrebnim progovoriti o onome što najbolje poznaje primar-noj zdravstvenoj zaštiti na podru -ju županije. Slobodna Dalmacija, 03.01.2011., Toni Paštar

OSIGURAVATELJI: HZZO E NAM DAMPINGOM

SRUŠITI TRŽIŠTE Ministar zdravstva Darko Milino-vi opet je izazvao buru u indu-

striji osiguranja, pogotovo u druš-tvima koja nude police s usluga-ma ve eg obujma prava i standar-da u odnosu na sadržaj košarice obveznoga zdravstvenog osigura-nja. Poslovni dnevnik, 04.01.2011., Božica Babi

OD 1. LIPNJA OBITELJSKI LIJE NICI POSTALI KONCESIONARI Od 1. lipnja na snagu je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti stupio sustav koncesija. Lije nici zakupci posta-li su koncesionari, pa e umjesto dosadašnjeg zakupa pla ati kon-cesiju. Pacijentima ova injenica prakti ki ne zna i ništa, no u su-stavu kakav je zamišljen reformom zdravstva trebao bi podignuti ra-zinu zdravstvene zaštite na lokal-noj razini. Novi list, 04.01.2011., Lj.B.M.

MANJAK OBITELJSKIH LIJE NIKA, A ZAHTJEVI SUSTAVA SVE VE I Iako su u pravilu zadovoljni ne-kim pomacima kao i s injenicom da su izdvajanja za primarnu za-štitu ostala na razini prošlogodiš-njih, obiteljski lije nici nezadovolj-ni su injenicom da na njih otpada najmanje zdravstvenog prora u-na odnosno svega tri do etiri po-sto. Poslovni dnevnik, 05.01.2011., Andraja Šantek

OD 17. SIJE NJA PO ELA PRIMJENA ELEKTRONSKIH RECEPATA I UPUTNICAKada osiguranik obavi pregled ne-

e više morati ekati recept, ne-go e on elektronskom poštom bi-ti dostavljen ljekarnamaNakon što su papirnati lije ni ki recepti i uput-nice otišli u prošlost u Li kosenj-skoj i Me imurskoj županiji, isto e se 17. sije nja dogoditi i u Karlova -koj. Probno razdoblje po elo je još u lipnju, kada su ljje nici primjenjiva-li dosadašnju praksu printanja re-cepata osiguranim osobama. Ve-

ernji list Karlovac, 05.01.2011., iš

LIJE NICI IZ BOLNICA I DALJE NESMETANO RADE I U PRIVATNIM ORDINACIJAMA Lije nici zaposleni u bolnicama i dalje e mo i raditi privatno, a je-dina zapreka tome je ako u pret-hodnoj godini nisu imali prosje -no izvršenje na razini Hrvatske po zdravstvenom radniku doktoru medicine specijalistu, unutar ugo-vorene djelatnosti s Hrvatskim za-vodom za zdravstveno osiguranje, navodi se u Pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja zdravstve-nom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca objavlje-nom krajem prošle godine. Vjesnik, 08.01.2011., Biserka Lovri

Dosadašnje papirnate recepte za lijekove od po-nedjeljka su u Li ko-senjskoj i Me imurskoj žu-paniji zamijenili elektroni ki recepti, a do kra-ja sije nja e-recept bi trebao postati standard u cijeloj Hrvatskoj. »Uvo enjem e-recepta, a ne-što kasnije i e-uputnice, uštedjet æemo 15 mi-

lijuna kuna, koliko je godišnje u zdravstvu od-lazilo na potrošnju papira. Uz to emo pove ati dostupnost zdravstvene zaštite, a lije nike, lje-karnike i medicinske sestre rasteretiti admini-striranja«, izjavio je ministar Milinovi . Vjesnik, 04.01.2011., Hina

MILINOVI : E-RECEPTOM DO UŠTEDE OD 15 MILIJUNA KUNA

11

Magazin PLIVE

MAGAZIN PLIVE U HRVATSKOJ; Izdava : PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovi a 25; Glavna urednica: Tamara Sušanj Šulenti ; Izvršna urednica: Sanja Fressl; Uredništvo: Stanislav Bohanek, Lara Ercegovi , Drijenka Pandži Kuliš, Mato Papi , Elizabeta Pavkovi , Davor Petanjek, Maja Radi ; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak, Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Uredništva: Prilaz baruna Filipovi a 25, e-mail: Pliva.Magazin@pliva.hr

Siječanj 2011.Vijesti

PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI SVIH ZAPOSLENIKA Od 1. velja e 2011. u Poliklinici osi-guranje Zagreb, Nemetova 2, po-novno po inju preventivni zdrav-stveni pregledi za one zaposleni-ke koji pregled nisu ranije obavili.Pregled možete obaviti najkasnije do 31. srpnja 2011. godine.

Molimo sve zaposlenike koji ni-su obavili pregled da se jave u Ka-drovske poslove, g i Božici Pavi tel 3724450 ili elektronski bozi-ca.pavic@pliva.com. U pogonima se možete javiti osobama zadu-ženim za organizaciju periodi kih zdravstvenih pregleda.Preventivni sistematski pregled pod istim uvjetima mogu obavi-ti i lanovi obitelji zaposlenika: su-pružnik, djeca, brat, sestra, rodite-lji, roditelji supružnika.Dodatne preglede i pretrage koje Pliva nije specificirala Ugovorom zaposlenici i lanovi obitelji mo-gu obaviti uz osobno pla anje pre-ma važe em cjeniku uz odobre-nih 30% popusta,.Kao dodatnu pogodnost, zainte-resirani zaposlenici mogu obavi-ti besplatnu analizu sastava tjele-sne mase (koli ina minerala, pro-teina, postotak tjelesne masti, bi-ološka starost tijela, bazalni meta-bolizam, ukupna potrošnja ener-gije, tip tijela).

lanovi obitelji zaposlenika troš-kove pregleda pla aju osobno, na dan izvršenog pregleda.

lanovi obitelji zaposlenika Plive koji su zainteresirani za sistemat-ski pregled osobno e dogovara-ti pregled telefonskim pozivom na broj Poliklinike: 01/4693 114 ili 01/ 4693 115 te e-mail: prijem1@poli-klinika-nemetova.hr

PLIVA u suradnji s World Class Health Academy organizira ‘’PLIVA dane’’ u World Class fitness i wellness centru u periodu od 6.2 – 20.2.2011.Tijekom navedenog perioda zaposlenici PLIVE, mogu potpuno besplatno i bez vremenskog ograni enja uživati u sljede im uslugama World Classa:

• Korištenje dvije lokacije – World Class Hypo centar (Marohni eva 1/1), World Class hotel We-stin (Izidora Kršnjavoga 1)

• Bazen• Turska sauna• Finska sauna• Sanarium• Relax soba• Jacuzzy• Teretana• Aerobic soba (grupni treninzi)• Cycling soba (grupni treninzi)• Yoga soba• Besplatni ru nici i ogrta i

PLIVINI zaposlenici koji su zainteresirani za “PLI-VA dane” u World Classu, trebaju se predbilježiti kod g. Viktoria Mili evi a putem emaila (viktorio.milicevic@worldclass.hr).

Tako er, ukoliko imate pitanja vezana uz “PLIVA dane” u World Classu možete kontaktirati World Class fitness i wellness centar na 01/6110055 te e vam ljubazno osoblje dati sve potrebne informacije.

Nakon perioda „PLIVA dani“ u World Classu PLI-VA e za svoje zaposlenike iskomunicirati poseb-no povoljnu korporativnu cijenu u odnosu na ak-tualne cijene World Classa.

Da bi ovjek bio produktivan, osnovni preduvjet je zdravlje i odmor, a upravo to Vam nudi World Class.

Za više informacija posjetite www.worldclass.hr.

Aktiv darovatelja krvi PLIVE: U prosincu bilo 115 darovatelja

Akciji darivanja krvi u prosince prošle godine odazvalo se 129 darovatelja, krv je darovalo 115 darovatelja, a “odbijeno” je 14 darovatelja.

Svi darovatelji koji su to željeli na akciji su mogli provjeriti razinu kolesterola u krvi.

Prvi put krv je darovala Silvana Giljanovi ; 10.: Ve-dran Krištafor, Davor Paveti ; 20.: Matija Strme -ki, Damir Sika ek, Danijel Lasi , Davor Petanjek, Rudolf Trojko; 30.: Ilija Ivi ; 40.: Zoran Zeman; 50.: Mario Horvat; 60.: Mario Fistri i 70.: Mladen ikor. Najve i broj darivanja imao je Žarko Martinac koji je po 125. darovao krv. Hvala svima!

Aktiv darovatelja krvi PLIVE, u suradnji s Grad-skim društvom Crvenog križa Zagreb i Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu u 2011. godi-ni organizirat e etiri akcije darivanja krvi, a prva ovogodišnja akcija planirana je sredinom ožujka.

‘PLIVA DANI’ U WORLD CLASS FITNESS I WELLNESS CENTRU

Magazin PLIVEPLIVAzdravlje

12

Influenca je teška, a katkad i pogibeljna bolest zbog brojnih i raznovrsnih kom-plikacija. One mogu biti prouzro ene samim virusom influence ili sekundar-nim bakterijskim infekcijama, odnosno zajedni kim djelovanjem virusa i bak-terija. Komplikacije su naj eš e u sa-mom dišnom sustavu (upale uha i sinu-sa, te pneumonije), ali mogu biti zahva-

eni i svi drugi organski sustavi.Osim što je esta, upala plu a je i najte-ža komplikacija influence, jer je odgo-vorna za ve inu smrtnih slu ajeva od ove bolesti. Poznata su dva osnovna, etiološki i klini ki razli ita oblika upale plu a u influenci. To je primarna virusna pneumonija, prouzro ena samim viru-som influence, koja se eš e pojavlju-je u pandemijama, i sekundarna bakte-rijska pneumonija, iji su uzro nici bakterije (pneumokok, hemofilus, stafilokok).

Lije enje gripe Osnovno lije enje in-fluence jest simptomatsko, a ozna uje po-stupke za otklanjanje i ublažavanje pojedi-nih simptoma bolesti ako su ja e istaknu-ti Ono uklju uje mirovanje, nadoknadu te-ku ine obilnim pijenjem (ili infuzijom u te-žim oblicima bolesti), te uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja. Budu i da je gripa uzrokovana virusima, an-tibiotici nisu u inkoviti pa se njima mogu li-je iti samo bakterijske komplikacije, odno-sno upala uha, upala sinusa i pneumonija.Danas postoje i specifi ni antivirusni lijeko-vi koji su u inkoviti u lije enju gripe, a pre-ma mehanizmu djelovanja nazivaju se inhi-bitorima neuraminidaze. Oni blokiraju aktiv-nost virusnog enzima neuraminidaze (poga-

aju Ahilovu tetivu virusa influence) ime se sprje ava izlazak virusa iz inficirane stani-ce. Novi su antivirusni lijekovi u primjeni od

2000. godine. Postoje dva takva lijeka - ose-ltamivir i zanamivir.Zanamivir je pripravljen samo u obliku ae-rosola (raspršiva ), a primjenjuje se u odra-slih i djece starije od pet godina. Oseltamivir se uzima na usta (kapsule za odrasle i dje-cu), a koristi se za lije enje influence u odra-slih, sve djece i trudnica. Ovi se lijekovi mo-raju primijeniti ve na samom po etku bole-sti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave pr-vih simptoma. U inkovitost je ve a ako se li-jek uzme prvi dan bolesti.

Antivirusni lijekovi, ako se uzmu u prvih 48 sati nakon po etka bole-sti, bitno skra uju trajanje bolesti i ublažavaju težinu simptoma, a u ve-likom postotku smanjuje broj i teži-nu komplikacija. To rezultira sma-njenjem potrošnje antibiotika i broja hospitalizacija.

Sprje avanje gripe Budu i da je influenca teška bolest, a za sta-rije ljude i kroni ne bolesnike i pogi-beljna, te da se pojavljuje epidemij-ski, vrlo su važne javnozdravstvene i epidemiološke mjere za sprje avanje i suzbijanje infekcije. Op im mjera-ma, kao što su preporuke za što ma-njim okupljanjem ljudi, odga anje kulturnih i športskih priredaba, za-

tvaranje škola i vrti a, zabrana posjeta u bol-nicama, itd., ne postiže se o ekivani u inak, pa su one danas uglavnom napuštene. Jedini je u inkovit postupak u sprje avanju influen-ce aktivna imunizacija, odnosno cijepljenje.Cijepljenje se provodi mrtvim cjepivom ko-je sadrži dijelove virusne estice, a osobito je korisno za ugrožene skupine pu anstva, u kojih influenca može biti vrlo teška bolest. To su sve osobe starije od 65 godina i bolesni-ci s kroni nim plu nim, sr anim i bubrežnim bolestima, zatim dijabeti ari i ostale imuno-kompromitirane osobe. Preporu ljivo je cije-piti djecu i trudnice, a i svo ostalo pu anstvo.Kontraindikacija za primjenu mrtvog cjepiva jest samo preosjetljivost na jaja, jer se cjepi-vo proizvodi na oplo enim kokošjim jajima. Za sezonsku gripu se koristi kombinirano trokomponentno cjepivo koje sadrži dva ti-pa virusa influence A i virus influence B. Ci-jepljenje se provodi u jesen, nekoliko mjese-ci ili tjedana prije mogu e pojave epidemi-je influence.

RAZLIKE IZME U GRIPE I PREHLADE

Ve ina ljudi zna da gripa i prehlada nisu ista bolest, no ne znaju ih svi razlikovati. Iz toga razloga

donosimo pregled najvažnijih razlika izme u gripe i obi ne prehlade te savjete kako si pomo i

Danas postoje i specifi ni anti-

virusni lijekovi koji su u inkovi-

ti u lije enju gripe, a prema me-

hanizmu djelovanja nazivaju se inhibitorima neuraminidaze.Zbog stalnih promjena viru-

sa cijepljenje treba ponavljati svake godine

Siječanj 2011.

Simptomi i znakovi Gripa PrehladaNastup (po etak bolesti)

vrlo naglo postupno

Temperatura visokanormalna ili umjereno povišena

Glavobolja redovito rijetkoBolovi u miši ima esto rijetkoUmor i iscrpljenost ja e istaknuti ne

Kašaljsuh, vrlo neugodan

odsutan ili blag

Za epljenost nosa ponekad redovitoKihanje ponekad uobi ajenoKomplikacije esto vrlo rijetkoIzostanak s posla i iz škole

esto rijetko