Plug

1.Prema vrsti plunih tijela :lemeni, tanjurasti, gljetasti,plug s rotacionim radnim organima

Lemeni plug (raoni, raonini plug)

ima radni organ leme ili raonik. najvie je u upotrebi, jer najvie udovoljava tehnikim, tehnolokim i ekonomskim zahtjevima koji se postavljaju na osnovnu obradu tla

Tanjurasti plug

sastoji se od niza ukoenih ili vertikalnih tanjura koji su postavljeni na okvir pluga pomou posebnog nosaa .radi na principu rotacije .ne preokreu brazdu, ali je reu i mrve .radno tijelo je konkavan tanjur okrenut licem u smjeru oranja

Rotacioni plugovi

ti plugovi znatno manje dispergiraju tlo u odnosu na freze. ima suena lemena tijela, a iza njih postavljeni su rotirajui radni organi koji dobivaju pogon od prikljunog vratila traktora. lemeno pluno tijelo odsijeca i die brazdu, a usitnjavanje i mijeanje brazde obavljaju rotirajui organi

Rovilo ili izl plug

bolje razbija nepropusni sloj, moe se raditi i kad ima mnogo biljnih ostataka, jer im je radna povrina velika, za teka i poluteka tla. obrauje tlo poput kultivatora na dubinu 30 cm. radno tijelo oblik dijetla, motiica ili zubaca

Podrivai

slue za razbijanje nepropusnih i rahljenje zbijenih slojeva tla , najbolji efekti se postiu u suhom tlu i brzinom 6 8 km/h, broj radnih tijela 1 5

2.Prema nainu prikljuivanja na traktor :vueni plug, polunoeni (poluovjesni) plug, ovjesni (noeni) plug

3.Prema dubini oranja :za plitko oranje10 20 cm, za srednje-duboko oranje 20 30 cm, za duboko oranje 30 40 cm, za vrlo duboko oranje (rigolanje) > 40 cm

4.Prema smjeru okretanja brazdi :plug ravnjak, plug premetnjak (obrtni plug), etverokutni (zakretni plug)

5.Prema broju plunih tijela: jednobrazdni plug i viebrazdni plug

Radni organi lemenog pluga

1.Leme (raonik)

prednji dio plunog tijela s otricom usmjerenom u pravcu kretanja, a ima zadau da horizontalno odsijeca brazdu, podie je i predaje plunoj dasci

2.Odgrnjaa (pluna daska) odrezanu brazdu (lemeom) podie, mrvi, mijea i prevre, prednji dio (grudi) podie brazdu vertikalno, u srednjem dijelu (tijelo) brazda se poinje mrviti (drobiti), u zadnjem dijelu (krilo) brazda se mijea i prevre

3.Crtaloodsijeca brazdu u vertikalnoj ravnini

diskosno crtalo :koristi se na plugovima za oranje do dubine 40 cm, a u odnosu na noasto crtalo prua manji otpor

4.Okvir 5.Plaz slui kao oslonac pluga u radu, a postavlja se na zid i dno brazde

6.Peta (taban)

dio plunog tijela kojim se ono postavlja na dno brazde

predplunjak :malo pluno tijelo postavljeno ispred glavnog plunog tijela s ciljem to boljeg zaoravanja biljnih ostataka. radna povrina predplunjaka odsijeca, podie i mrvi gornji dio cjelice s biljnim ostacima, bacajui na dno brazde, a iza toga nailazi glavno pluno tijelo koje preokree glavninu brazde i prekriva njome biljne ostatke

Drljaeusitnjavanje, razbijanje pokorice, pokrivanje sjemena nakon sjetve . radni organ klin ili zubac . radni organi su po irini i dubini poredani u cik-cak rasporedu ili u obliku slova S . drljae se sastoje od krila ( povezana gibljivo, najee lancima - prilagoavaju se neravninama terena kad su drljae velikog radnog zahvata okvira prema konstrukciji se dijele na:

1.Drljae sa zupcima :klinaste, peraste , mreaste, drljae pljevilice

2.Drljae sa pogonom od prikljunog vratila traktora :klatee klinaste, okretne zvrk, oscilatorna

-klatea klinasta drljaa :noenog tipa iji okvir ine 2 masivne grede na koje su privrene klinasti zupci i ekscentarski mehanizam, a s prednje strane je piramida privrena na traktor (noena) . radni zahvat je 2.5 5.5 m, a za pogon je potreban traktor

sa snagom 15 20 kW po metru zahvata

-perasta drljaa :unitava korove, razbijanje pokorice

-oscilatorna drljaa : ima na pogonskoj osovini u razmacima od po 25 cm uvrene nosae zubaca . zupci su dugi 20 25 cm, a uz pomo ekscentra zupci se okreu

amo-tamo, pri emu se tlo intenzivno usitnjava. pogodna za teka tla

-okretna (zvrk) drljaa : radi na principu vodoravnog okretanja radnih organa . radni organ je napravljen od meusobno spojena 2 zupca . zupci pogon dobivaju od prikljunog vratila traktora, stupanj usitnjavanja ovisi o broju okretaja prikljunog vratila i brzini okretanja agregata

- mreasta drljaa :radni organi su u vidu tankih zubaca, a pojedini lanci su

zglobno povezani, pa se pored toga dobro prilagoava neravninama tla. moe se koristiti za plonu njegu posaenog krumpira, ali ju moramo okrenuti naopake da se ne otete gomolji

-drljaa pljevilica :koristi se prije i poslije nicanja za razbijanje pokorice i upanje korova . radni organi dugaki zupci okruglog profila na elastinim perastim draima koji su kruto spojeni o okvir drljae

podjela rasipaa mineralnih gnojiva:

1.Rasipai s horizontalnom rotirajuom ploom (centrifugalni rasipai)

2.Rasipai sa klateom (oscilirajuom) cijevi

3.Pneumatski rasipai

4.Egzaktni rasipai

1.Centrifugalni rasipai

rasipanje mineralnih gnojiva se obavlja djelovanjem centrifugalne sile . ima radni organ u obliku horizontalne rotirajue ploe s rebrima radijalno razmjetenim na radnoj povrine ploe. rotirajua ploa najee dobiva pogon od prikljunog vratila traktora . kvalitetnije rasipanje mineralnih gnojiva postie se s rasipaima koji imaju 2 radne ploe . prednost veliki radni zahvat. nedostatak nemaju ureaj za pokazivanje irine radnog zahvata pa je spajanje susjednih prohoda preputeno traktoristi. kod rasipaa sa 2 ploe, ploe u radu imaju suprotan smjer vrtnje . poveanjem broja okretaja rotacione ploe postie se jednolinije rasipanje, a poveanjem promjera jednolinosti rasipanja opada. to je brzina izbacivanja estica vea to je i radni zahvat vei

2.Rasipa sa oscilirajuom (klateom) cijevi

ovaj tip distribuira mineralno gnojivo pomou oscilirajue (klatee) cijevi cijev ide lijevo-desno. cijev dobiva snagu preko prikljunog vratila, pa preko kardanskog vratila i ekscentra koji rotaciono kretanje pretvara u oscilirajue gibanje u cijevi . mogu biti noeni i vueni. podeavanje koliine rasipanja vri se ruicom ako se otvori vie otvora vie e gnojiva odlaziti u cijev . nedostatak nejednako se rasipaju prakasta gnojiva i gnojiva koja nisu jednake granulacije

3.Pneumatski rasipa

rasipa mineralnog gnojiva sa zranom distribucijom . sistem distribucije ovih rasipaa je sastavljen od serije cijevi od kojih svaka na svom kraju ima usmjeriva, odn. deflektor . kroz cijevi struji zrak koji stvara ventilator pogonjen od prikljunog vratila traktora . gnojivo iz spremnika gravitacijom dolazi do ureaja za doziranje, a kako on u redu rotira to zahvaa gnojivo i isputa ga u zranu struju zrana struja transportira gnojivo glavnom cijevi do razvodnika gdje se smjesa gnojiva i zraka ravnomjerno raspodjeljuje u provodnoj cijevi koja zavrava s razbacivaima

4.Egzaktni rasipa mineralnih gnojiva

namijenjeni za rasipanje prakastog gnojiva ili mljevenog CaCO3 . iz spremnika se gnojivo transporterom izuzima kroz podesivi zasun do raspodjelnih punica ili beskonanih traka . punice zahvaaju prakasti materijal te ga guraju kroz transportnu cijev lijevo i desno

STROJEVI ZA VAENJE EERNE REPE

Vaenje korijena eerne repe odvija se u 3 faze

-skidanje lia I odsijecanje glave korijena

-vaenje korijena

-utovar I odvoz korijena

Prvu fazu obavljamo tarupima koji skidaju list sa .r. nakon tarupa idu sjelai glava koji odrezuju glavu a na sebi imaju ureaj za kopiranje visine reza

Druga faza vaenje korijena se obavlja vadilicama sa dva raonia ili sa 1 diskom po redu,svaki red ima svoj ureaj za vaenje,nakon vaenja rep aide na istae koji su ujedno I transporteri,istai su najee u obliku zvijezda ili valjaka.Sustavi vaenja eerne repe:

1.jednofazno:obavljaju se sve radne operacije u jednom prohodu.kombajni koji to rade mogu biti traktorski i samokretni.

2.dvofazni sustav:sastoji se od 2 agregata.ima bolje koritenje snage traktora,jednostavnije i ekonominije vaenje.

3.trefazni sustav:ima 3 agregata(glava,vadilica,utovariva)ima jo bolje iskoritavanje.

Kopirani ureaj kod eerne repe:

Sastoji se od kopirnog kotaa i sonaste ploe.Proces kopiranja i rezanja razdvojen je u 4 faze:faza udara,faza podizanja u vis,faza rezanja,faza sputanja ureaja.

Kombajni za eernu repu:

Izvedeni su koa jednoredni ili vieredni.Razlike se odnose na nain tretiranja redova.Kod jednorednih i dvorednih kombajna tretiranje redova moe biti dvofazno.kod takvih izvedbi sjekai i vadilice su postavljeni paralelno i svaki ureaj tretira svoj red.Kod ostalih kombajna koristi se jednofazno tretiranje redova-kod takvih izvedbi vadilica je postavljena iza sjekaa.

Od ega se sastoji moderni sjetvosprema:

Daska za poravnavanje tla,kota ili valjak koji odreuje dubinu,najee perasta drljaa,valjak veih promjera za razbijanje veih grudica,valjak manjih promjera za manje grudice.Sjetvospremai su namjenjeni za brzu predsjetvenu pripremu tla.

Kako se podeava razmak u redu kod PSK sijaice:

Podeavanjem prijenosnog odnosa s pogonske na sjetvenu osovinu u kombinaciji s odabirom ogovarajuih sjetvenih ploica.

Princip rada itnog kombajna:

Proces rada se sastoji u konji i transportaciji pokoene itne mase do vralice kombajna gdje se obavlja odvajanje zrna iz klasova,odjeljivanje iz slame i pljeve te spremanje zrna u spremnih ili bunker. Konju s tranportom itne mase obavlja etveni ureaj(heder).Rad se sastoji u dovoenju stabljike do kose,njihovom odsjecanju i prebacivanju u sabirno korito odakle se pomou punog transporetera i uvlanih prstiju masa letviastim transporterom dovodi do vreeg ureaja.Vridba se obavlja vreim ureajem gdje se zrno izdvoji udarnim djelovanjem letava bubnja,a preostala zrna se izdvajaju u suenom prostoru izmeu bubnja i oblovine.Ovrena slama dolazi na slamotres i na njemu dolazi do izdvajanja zrna iz slame.

Klipno-membranska crpka:

Na jednom leeem cilindru nalazi se dvostruki klip s obje strane izloen tlaku. Membrane su s obje strane klipa koji se kree paralelno. Izmeu klipa i membrane je klinasti prsten-podupire membranu. Usisni i tlani ventili proputanju tekuinu i odravaju tlak u smjeru od spremnika ka mlaznicama. Iznad kuita pumpe je zrana komora s ventilom za upumpavanje zraka- neutralizira naglu promjenu tlaka.

Princip rada beraa kukuruza:

Sastoji se od:okvira,kotaa,poteznica,ureaja za berbu klipa,ureaja za komuanje klipa,dijelova za pogon i podeavanje. Okvir je stroj za berbu kukuruza,dvodjelan je i sastoji se od konstrukcije na koju je vezana poteznica,koti i postolje za dodatne ureaje i zglobno vezana konstrukcija ureaja za otkidanje klipa. Razdjeljivai na adapteru beraa usmjeravaju stabljike kukuruza prema uvlanim lamelama. Klip se otkida na mirujuim ploama nakon ega ga uvlani lanci guraju u transporter koji ga transportira do ureaja za ienje i komuanje ili u vridbeni ureaj. Uvlani valjci uvlae staljiku,klip nasjeda na otkidajue ploe i otkida se u baznom dijelu.

PSK sijaica:

Koristi se za sjetvu irokorodnih kultura.Osnovni pogon pneumatska sijaica dobiva preko traktora,a prikljuuje se na 2 noene poluge i 1 za podeavanje.Dijelovi:ulaga sjemena,nagazni kota,zagrta brazdica,regulator dubine sjetve,regulator istoe vika sjemena,aparat za izbacivanje sjemena. PSK sijaica ima brzinu od 10km/h.Danas se izrauju sijaice velikog meurednog zahvata koje mogu istovremeno ssijati i do 18 redova.Dubina sjetve moe se podesiti od 4-8cm sputanjem i dizanjem radnih tokova ??? Prije sjetve potrebno je podesiti duljinu markera,dubinu sjetve nagaznim kotaima te podesiti paralelograme podjednako po svim sekvencama.

Kako se podeavaju mlaznice i nain oznaavanja:

Mlaznice se podeavaju pomou mehanikog ili elektrinog ureaja za reguliranje prskanja.

Oznaavaju se npr F11004,gdje prvo slovo oznaava vrstu mlaza,prva tri broja kut prskanja u ovom sluaju 110,a zadnja dva broja kapacitet mlaznice u galonima/min pri tlaku od 2.76 bara.

Gl dijalovi prskalice:spremnik,crpka,regulator tlaka, armatura s mlaznicama za poljsko tretiranje,manometar ,razni filteri.Tok vode kroz prskalicu:

Iz spremnika tekuina ide preko raznih filtera do crpke na princip podtlaka,a od crpke do ragulatora i manometra na princip nadtlaka, U rgulatoru se ujednaava tlak i tekuina ide do mlaznica,a viak tekuine se u regulatoru vraa crijevom nazad u spremnik.

Ovisnost tlaka i veliine kapljice:

Obrnuto proporcionalna tj.to je vei tlak kapljica je sitnija.

Kakve su to zrano-injektorske mlaznice:

Umlaznici se nalazi injektor koji usisava zrak i mijea ga sa tekuinom pravei velike kapljice pune zraka.Omjer zraka i tekuine je 1:1. Kap im izae iz mlaznice se raspruje.