POST A RINA PLAC EMA U GOTOVU

.M' rzLAZI TJEDNO. - GODISNJA REDOVlTA PRET- -~~ 'LAI'A DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - ZA l 0 -7.EMITVO DIN 60. - OGLASI PO NAROCITOJ T ARIFI l

GODUo<!A Xl. BRO J 1 O. ADRESA UREDNišTVA I UPRAVE: SIBE IK pp. 17.

"' Zivot na selu Selo nije nika~ ! ivjelo kao gra d.

Sefo se udovoljava s malim, a gra­du nije nikad doda veličine, ljepote, udobnosti l raskoli. Ne samo ito gra­dovi imaju elektriku l ltanallzaciju, već se diče s umjetničkim spomenicima, reprezentativnim rgradama, sjajnim pločnicima l asfahlranlm ulicama.

l tako se događa, da vlastodrlcl, 'koli redovito five u najvećim grado­vima, frole milijune za uljeplavanje pi1Jestolnlca l ostalih gradova, dok u sele lalju tek po koji novčić.

A Ipak sela, skoro u svim drfa­-vuna, sačinJavaju većinu naroda. 0-sobHo se to mofe reći xa nal hrvatski narod, koJI se s pravom, nadva se­ljetkl.

Draga nam je umjetnost l ljepota. J umjerena udobnost se dolikuJe fo­vjeku. All vile nego to, moramo sa­luvafl goli ilvot. Jer !Ivot je najveća

'ft•evna vrednota! -

Evo Ito mislimo reći: Zaboravlja 'Se na flvot l rdravlje nallh sela. -U bogatim srijemskim l slavonskim se­lllna ubiJa nas biJela kuga, a u slroma­'lnljlm: bijeda l bolest.

PonajpriJe bijeda. Mnogi gladuju. -Zemlja, koja Je kod nas u DalmaciJI tako mrlava l lkrta, ne daje dovoljno plodova. A druge rasluge nema.

Seljak radi l uz minimalnu nad­-ntcu. Radio bl on l na sulenju moč­'Vara, l na dubanju cisterna, l na krča­'Wju puteva. Samo mu treba dati kru-

a, da moie obnavljali tjelesne ener­-gfje, koJe se Iscrpljuju radom. Zar se -ne bl mogle kreditirati mnogo veće

svote xa ovakve javne radove, koji su 'Sfgumo potrebniJI nego umJetnički

'SpOmenici l asfaltirane ullcel

Jest, grad Ima veće potrebe, ali nt na selo se ne smiJe zaboraviti. Ako grad Ima elektriku, selo barem mora Imati vodu! Ako se građani, s gume­Rim potpeticama, !eću ravnim pločni­

dma l asfaltiranim ulicama, onda se seJu moraJu dati barem putevi, po ko­Jima mogu prolaziti obična teretna kola! Ako su po gradovima bolnice, ldlnike l sanatoriJ!, ur tolike liJečnike

specijaliste, to bl sva veća sela mo­rela Imati po jednoga lijelnlkal

Baš to pitanje liJečnika je veoma ·vafno za na~a sela. - Na selu se u­.atlre, a da se nl ne zna od koje bole­.sft. l hiljade naiega naroda Ide priJe vremena pod ledinu, Jer nema lljelnl­&e pomoći. Ne umiru uviJek od te­licih bolesti, već od zanemarenosti, ne­znanja l nepafnJe.

Tu, uz vlast, veliki dio krivnje ·•ose 1 nail mladi liJečnici. Teiko lm je poći na selo. Svi bl !elJeli ostati u

Sibenik, 7. ožu )(a 1940.

Naša r ~ ječ U pri rodi nemo skokovo. Sve što

nog lo dođe naglo i prođe . Svaki so­lid ni rod trajne vrijednosti trebo so­lidno vod ili .

Kad naši socijalni rodnic i govore o storim kućnim zadrugama, onda na m dočaravaju u najž ivljim bojama sretna i bogata vremena naše prošlosti, i gla­sno ist i ču, da duboki pad našega gospodarskoga života poč i nje raspa­danjem tih velikih kućnih zadruga . Vjerujemo da je tako. Razum nam koie da imaju pravo, kada to tvrde, i ako mladi naraštaj ne zna, kako je to izgledalo u dnevnom životu.

Hrvatski narod gleda svoje naj­bolje dane gospodarskogo života u vremenu kućn1h zodruga. Kad je ova­ko, onda je puno lakše ići u narod s parolom, dl! je u zadrugarstvu spas maloga čovjeka i boljitak hrvatskoga domo. Dr Toth je na skupštini Gospo­darske Sloge u Zogrebu dobro istak­nuo, da je Gospodarsko Sloga išla za tim, da probudi ko lektivnu svijest na­šega naroda i naputi je k zadružnoj misli. Tim očim11 smo i mi gledali na hvalevrijednu akciju Selj11čke Stranke u ovoj njezinoj grani. Toj pojavi se veselio svaki prijatelj zadružnoga po­kreta u hrvatskim zemljama i svaki radnik na pridizanju gospodarskoga životo ni!Šegl! malog čovjeko sa sela.

Treba biti naivan, pa reći, poja­vom Gospodarske Sloge Hrvatska je postala zemlja zadrugarstva zavidne visine. Polako. Tu je postignut jedan veliki korak naprijed, kolektivna svi­jest je probudena, postignuti su veći Hi manji uspjesi, ali o zadrugarstvu duboke svijesti i izgrađenosti može se govoriti tek nakon godina mučno­ga r11da i smišljene akcije sa strane spremnih i nesebičnih zadružnih rad­nika. Naravno, dobro dođe pomoć sa strane onih koji su na vrhu državne u­prave, ali to nije bitno, pače može biti štetno. Teško onoj zadružnoj akci­ji koja oba svojo oka upire u držav­ne blag ajne. l samo joj je to mjerilo dizonja i spuštanja, prema tomu, da li prima i kol iko prima pomoći od vr­hovo. Zna mo mi za zadružne a kci je u prošlosti. čije monike nisu moqli po­kriti svi miliiuni, toliko puta davani , iz centralnih blana ina, o rnamo ooe t za druoe akciie, koir.> nisu bile nik 'lda po­maaane, i"'r c;u išle rl!vnom crtom. n a se n ic;u <; lnmn P., već su f1 1! Če kročile

muški naoriie d.

gradu, pa makar i manje zarađivali. l kad se već odl uče za selo, onda tra­le l pet puta veće prihode nego što Ih Ima Jedan srednji činovnik sa sve­util ;lnom naobrazbom!

Tako se ne pokazuje ljubav pre­ma narodu! Brojni l xdravi pomladak - to Je budućnost svakoga naroda. A takav pomladak je telko zamBIJall bez savjesnih liječnika.

Osim sveučlllila 1 akademiJa, Ima­mo mnogo srednJih !kola. Ne samo gradovi, nego l manja trgovlita hoće

Mi svi znamo s kojim svotam11 rosp ol ažu ljud i koji vode banovinu Hrvatsku. Potrebe su tol1ke da bi tre­bale gomi le novca, da se izvrši ono što je najnužnije . Nezdravo bi bilo zadružni rad, koji je u pokretu, u naj­većoj mjeri o sla njati na pomoć i i pri­pomoći. Od loga zadrugarstvu kao zd ravom pokretu nikakva korist, a, je r se ne će moći udovol javat i sv ima zahtjevima, kod našega čovjeka ll!ko bi mogla, i onako ne baš velika, za­družna svijest dož iviti teške gubitke.

To je jedna greška, u koju mogu upasti ljudi koj i se bave zadružnim poslovima i u narod uloze s parolamo zadrugarstva. Banovina ne može sve i svimi! odjednom učiniti.

A druga greška, koja bi bila fa ­talna za naš zadružni pokret jest, kada bi se Gospodarsku Slogu privilegira­la. a druga prokušana zadružna giba­nja pojedinih reviz ijskih saveza ostav­ljalo po strani i prepuštala sudbini. T o bi bilo zločinstvo nad zadruž ni m pokretom u našim stranama. Vječan je somo Bog, a, kako smo smrtni mi, tako su pro lazni i naši poslovi. Ako bi u nejednakom natjecanju ostali re­vizijski savezi moral i nestati ili se si­lom prilika utopili u Gospodarskoj Slozi, likvidacijom Gospodarske Slo­ge, bi lo bi likvidirono zadrugarstvo u Hrvatskoj i na tom polju imali bi­smo pusta garišta. A, ko je taj rodo­ljub, iskreni i pravi, koji se sprijatelju­je s time?

Ako je ta manija kod drugih u modi, da se sve stavlja pod islu ka­pu, svak hoće da ima sve, u duhu to­tal itarn ih sistema, a demokratska kr­šćanska nače la zabačena su u lug to ne smije biti kod nasi Zdravo je sa­mo jedno, da se sav zadružni rad koord ini ra i potiče na zdrava natjeca­nja , a to je moguće, ako se jednakim okom g leda na sva za<"' užna gibanja.

Jedno mora bit i svakomu jasno, dl! ne mo.že biti ni govora o kakvoj averzij i prema Gospoda r~ koj Slogi ili bježanje od nje sa strane ljudi koji su prošli mnogo gorkih časova u zadruž­nim poslovima u v remenu pri je nego se Gospodarska Sloga i pojavi la . Ni­fi je čovječji niti zadruga rski siliti te zadružne radnike, da se maknu s pu­fa . A da nije zdravo , to smo već spo­menuli.

Zadružna su gibanja ZI! to , da gospodarski p rid ignu naša se la. Tu ne

da imaju po koju srednju ~ kolu.

Sve Je lo dobro. All dok se uzdrža­vaju tolike srednje lkole, zašto bez­broj seljaka mora bill nepismeno!! Zar ne zahtijeva pravda, da se, priJe sve­ga, svakome prufl mogućnost da na­uči čitati l pisali! Najprije osnovne lkole, a onda stru čne, srednje l vlfel

U svemu je potrebna mjera l raz­bor, pa tako l u raspolaganju s narod­nom Imovinom. Ne smije se nekome dati sve, a drugome nina. NIJe ra­zumno nl pravedno, kad se gradovi-

RUKOPISI SE NE VRAćAJU. BROJ CEK. RACUNA 23.121

može imati prvu i za dnju riječ niko drug i, nego gospodarski inte re si na­šega čov~ka.

Mol imo da nas se krivo ne shvo­ti. Ovo su naše misli i mislimo da su zdrave.

Junior

Bezgranična ljubav Hrvata naprama Bugarima

Pod naslovom " a pu tu u Nj emač~u

dr And res pozdravlja Bugarsku i izra.ža­va zah valnos t N j. V el. Kralju Borisu« so­fijsk.i »Mir« od 4. t . mj. donosi d opis iz Beograd u, u kome se u glavnom kaže: Ju­goslavenski ministar t rgovine i industrije dr A nd res o tpu tovao je u Njemačku na otvaran je leipziškog sajma. Dr Andres za­držat će se neko vrijeme u Njemačkoj

zbog proučavanja razvoja t rgovinskih ve­za između J ugoslavije i Njemačke. Jedan sat pri je polaska v laka dr A n dr e s pri­

mio je dopisnika O>Mira« i dao mu je ovu izj avu :

Mi Hrvati osjećamo bezgraničnu lju­bav prema braći Bugarima. To je ne sa­

mo zbog toga, š to 'nas veže velika histo­ri jsko prošlos t, ne samo zbog toga. što smo blizu jedni d rugi ma po krvi i jeziku , nego i zbog toga, što nas veže svije tl a perspek­tiva zaj'edničke budućnosti koju his torijski razvoj kategorički nameće. Iz Sofij e s&m se vratio s li jepim i dragim dojmovima. Posebno sam zad ovoljan s lij epim doče­

kom i razum ijevanj em, koj im su me pri­mili mj erodav ni faktori . Ushi ćen sam sr­dačnošću i toplim osjećaj i ma , koj ima nu je obasuo j. Vel. K ralj Boris. Duboko sam dirnut n jegovim visokim shvaćanjem

i nastojanji ma, da pripremi još j aču i snažniju su ra dn j u između naših dvaj u na­roda u pitanju što t jc njeg kontakta medu našim k reditnim d ržavn im i p rivred nim U ·

stanovama, kao i u pi tanju stvaranja za­jedničke južnoslovenske industri je. Zakl ju­čenje prometa carinske unije između Bu­garske i Jugoslavije pita nje je. o kom e se za ada ne m ože n i ta k onhctno kazati o­sim da se to pi tan je nalazi u ozbiljnoj fa­zi ostvaren jon, o nrije no š to se govori , tre­bo d a se t emeljno prouči i stvore neop­hodni uvjeti i projekti za puno oživo tvo­

ren ie. O no što mo(!u sada sieurno da vam kažem jc~t to, dn u nam sva tn pitanja no srcu i dn će nj ihovo ri c~en lc nesum ­n jivo biti korisn o zn ob je 7emli c. T,, kra­ju vns mol im, dn putem vn~c[!o lista u ­nutitc rdnčnc pozd rave br~skom hugnr­

skom narodu.

ma daje l ono bez čega bl se veoma lako, pa 1 udobno, moglo živjeti, dok se ne podmiruju nl najosnovniJe, naj­fivotnije seoske potre be.

Najvažniji Je ljudski život, xafira ono flo zahtijeva ljudsko dostojanstvo, a onda kako se može, l dokle se stig­ne.

Selo Je zanemareno! - pa Je po­trebno, .od vremena do vremena, to l

uzviknuti, da, bar neki čuju l razumiju.

lg.

•.

!llltANA 2.

Ž VOTS CI VOM Cl:'kvenl kalendar

Nedjcljl!, 10. Ill. : Glušnico. - Cetrdc­aet mučenika. Danas sv. Crkva slavi 40 mučeniku , koji su svi zajedno u najs traš­-.ijem ledu izginu li zu Krista i primili hunu nebesku.

Ponedjeljak ll. 1\l. : Sv. Sofronij, je­ruzolims.ki patrijarh. Rođen je u Dama­sku. d mlad ih god inn p vetio sc nauei, pa je porlldi vanredne učenosti bio na ­

nan mudrac. Neko vrijeme bi ja e lije~ .

ali čudom opet zadobije izgublj eni vid . Godine 633. bio je izabran zn jeruzalem­skog patrijarhu. Umro je u tuzi i boli pro­matrajući, kako Turci harače po sv. gm­du Jeruzollmu.

Utornk, 12. ll f. : Sv. Grgur V eliki, Pa­pa. Nazvan je "V eliki« rodi vanrednih i ~asluž~. djela za sv. Crltv~. Rođen je u Rimu 540. god . U pedesetoj godini ~tu ­

pio je na papinski prijesto. Koo Papu mnogo je doprinio za razvitak crkvenoga pjevanju, koje sc i d~tnus zove po njemu Gregorijunsko pjevanje. Umro je g. 604.

Srijeda, !3. III. : Sv. E uf razi ja, djevicu . - Sv. Nicifor, carigradski biskup. Bio je -.eliki bmnić sv. slika. U progonstvu je pro}ivio H godina i tu preminuo.

Cetvrtak, 14. III. : Sv. Matilda, kra ljicu. lako kraljica, nije povezala svoje srce uz svijet i proloznost, već je i nn kruljcvskom prijestolju žorko ljubila Gospođino.

Petak, 15. TIL : Gospa od 7 žalosti. -SY. Longin, mučenik.

Subota, 16. III .: Sv. ćiriok, dakon mučenik.

NEDJELJA MUKE CIT A JE POSI.ANICE bl. Pavla A ­

postola .Židovima (9, 11- 15). - Braćo !

~rist je došao kao veliki svećenik budu­dib dobara kroz veći i savrleniji šator ne ruk-om tvoreni, to jest ne ovoga stTOre­aja; niti je s krvlju kozlića ili junčiću,

11ego vlostitom krvlju ušao jednom u sve­tinju stekavši vječno otkupljenje. Jer oko krv kozlića i volova i pepeo j un ičin po­lliopivši okaljane posvećuje na očišćenje

tijela, koliko će većma Krv Krista, koji po Duhu Svetomu tunoga sebe prinese bez !joge Bo$!u, očistiti savjet na~u od djela smrti dn služimo Bogu živomu ? I zato je posrednik novoga za v jeta, dn po gmrti ko ju podnese za otkup od prcstupn­ka, učinjenih u prvomu zavjetu, prime po­nani obećanje vječnoga nasljedstvu : u It:ristu lS).ISU Gospodinu našemu.

t SLIJEDI SV. EVA ĐELJE po Iva­nu (8, 46- 59). - U ono vrijeme govoraše Isus mnoštvu Zidova : Ko će mi od vas dokazati ka \cu v grij eh? A ko vam istinu Jtovorim, zašto mi ne vjerujete? Ko Je od Boga, riječi Božje slušo. Zato vi ne slušate jer niste od Boga. T oda odgovoriše Zidovi i rekoše Mu : Ne govorlmo li dobro da si ti Samari ta !loe i do imaš d avia. Odgo­Tori fsus : Ja nemam đavla nego poštujem Oca _svojega, a vi mcn o pogrdiste. Ali jn ae tražim slove svoje; imn koji traži i sudi. Zaista, zu ista vam kažem: ako ko opsluži riječ moju ne će vidjeti smrt u v\jeke. T(ldn Mu rekoše Židovi : Snd zna­

mo da imn§ đavla. Abraham je umro i proroci , a Ti govori : oko ko opsluži riječ

moj~. ne će vi djeti smrti u vijeke. Zar lli Ti veći od oca našega Abrahama koji je ~mro? i proroci su umrli . Za kogn se­be držiš? Odgovori ls us: Ako ja sam sebe slavim, slava je moju n išta; O t ne je moj koji me slovi, za kogu vi govori te da je

d ><>< 9<5<5'<><:><:>~<><>

Svijetliti! Gospođica Lenka bacila je rake­

tu tenisa na divan u predsoblju, po­šla je nato u b lagovaonicu i svukavši ogrlač bacila ga je na jednu sjedalicu, a šeš i r i ć h itnula na stol. Zatim ne videći nikoga uputi se pul svoje sobe, da presvuče odijelo te da se malko do­tjera i uredi.

Bila je vrlo napetih živaca te je u sebi osjeća l a, da vrije srdžba, koju nemajući na koga da iskali, sve se više uvećavala.

Anica Ivanović ju je uvrijedila i još k tomu dobila partiju. Još bi ne­kako prošla preko te pobjede. Ta u­ostalom u mnogo drugih zgoda poka­zala se nadmoćnijom od prijateljice u igri; ali onu uvredljivu riječ i ono njeno ismjehivanje nije mogla da zaboravi!

aUTO UK«

Bog vaš, a ne pozn11te Ga; n ju Go po­znajem, i kad bih rekao dn u ne znam, bio bih lažac kuo i vi. ali Ga znum i ri­ječ jegovu dr.tim. Abraham, otac vaš, čeznuo je da vidi dun m j; vidje l obrado­va se. Tada Mu rekoše Zidovi : Još Ti ne­ma pedeset godina pa si Abrahamu vidio? Rcčo lm l us: Zai tu, zais ta vam knžcm : Prije nogo je postao bruhnm, ja jesam. Tada uzeše kamenje dn bace no jega; a fsus se snkrije i iziđe iz hroma.

MOLITVE KRS~A.NI~A XlV.

OCE NAS

»Otpusti nom cluge našel«

Ovn mol bu Očena a sjeća nos : l. Noše krivnje. Svi sm.o dužnici ~11-

prama Gos.J><>dinu i treba da smo ~ :n z­no svijes1;1i te činjenice. napose k,.d. u molitvi, stupamQ pred V~llčanstvo 'Boz)e. Moramo sc nadahnuti os jcjajimu cariniKa u hromu, koji se, nije u ud ivao podignu ti svoj pogled k nebu tc je ponizno opeto­vano vapio : Gospodine, budi milosrdan meni. ne volj nom grjcšniku!

2 . .Milosrđa Božjega. Učeći nas, dn tra­žimo oproštenje svoji h grijeha, Gospodin nas je htio ohrabriti, dn sc s pouzdanjem obraćamo Njegovom beskrajnom milosrđu, koje ne odbija raskujanogu grješnika. mn kako bio dubok njegov pad i Dozovi si u pamet lij epe priče, u kojima nam Isus po­kn:wje milosrđe svoga nebeskog Oca, plJlč Isusov nad nesretn im Jeruzolimom, Nje­gov krvavi znoj u Getsemanskom vrtu , koji mu je protekao iz živoga saža ljenja naprama grjcšniku, poslušaj jcgov "ze­dam« na Križu, promatraj Njegove ras­kriljenc ruke na Križu, koje hoće da pri-

Korizmene poslanice nallh biskupa

me i k sebi privnu sve grje!nike, te ne­moj nikndn posumnjnti u Njegov mi lostivt oprost.

3. Jednog neophodQo potrebitog uvje­to. Bog je beskrajno milosrdan s nnmll1 aJi uz u v j t, dn i m1 budemo milosrdni s našoro braćom . b~ opra.lito, ako i mi oprnštnmo. A to je lako shvat iti, da tako moro biti . Proml­sli molo : Koliko je veću dnlji n~ izmed u onoga, koji vrijedn, i uvrijedeo,c osobe, toliko većn je krivrtju, u koju upaclqš. fzmcđu čovjek n i Bogu e neizmjprna daljina. l najmanja lla­k.lc ncprp d u, koju mi nunaSilmo neizmjer­nom Veličanstvu Božjem, veća j e ncprn v­da negoli najveću uvredn, koj om nas v ri ­jeda naš bližnji. A sada misli: Izbroj, a­ko možeš, koliko si puta z(lpltao u Bogn oproštenje svojih grijeha ; kolik o P,Uta si l>ristupio u ispoviJcdaonieu, da ti sucll Nje­govo mil osrđ e. J Gospoain je uvijek imao s tobom smi lovanje, ljubezno te je pri­mio, oprosti o ti j~ bez Ijedne riječi uko­ra . Sve ovo ti primaš kao najnaravniju stvar na svijetu. n ne ćeš dn oprosti§ svo­me subratu, koj i te je uvrijedio, ti, koji si grješnik kuo i on. o možda i veći od njega?

»Sud bez milordo onome, k.oji no čini

milosrđe« (Jak. 2, 13). Ako naprotiv ve­likodušno oprosti§, osi"gurut će§ sebi i dru ­gima najdragocjen ije blagodati nebeske.

v. Ivan Gvalbert vraća u korice voe iz­vučenu sablju protiv 11bojice vlastitoga brutn i oprašta mu za ljubav Kristovu, a On ga nagrađuj e učinivši ga svetim. Ti. koji se ponosi§ slavnim imenom kršćani­

na, slijedi primjer svo~ Očitcljn Tsusn go­voreći ne samo s usnama, već sn svim sr­cem : »Otpnsti pa mo duge no~ e, kako i mi otpuštamo dužnicima na~iml«

Potreba moralne obnove (fz poslanice našeSJa biskupa dra Jeronima M i l e t e)

Dubok je danas jaz otvoren izmedu nedaleke prošlosti i sadašnjice u pogled u morala. Veći dio lj udi ka o da već ne shva­ća što znući morulno misliti, djelovati i živ jeti. Ljudi našeg doba i muju čudne i pogrešne po jmove o ćudorednos ti kao da je to pitanje predrasuda minulih v reme­na a da je moderni vi jek, sn svoj im ori­ja kim nupretkom na svakom koraku, po­rušio svaku ogradu i prekinuo svaku uz­du. 2ivo t je, po njihovu mišlj enju, sve staro pregnzio i donio novi h nn.čela i zah­tjeva u svakom pravcu , kojn nemaju da e obaziru na moralne principe, što je do

donos kršćanstvo propovijedalo i učilo.

Neozbiljno bi bilo tvrditi dn je bilo vremena u prošlosti kadn su svi bili sveti . dobri i kreposn i. Ne, jer je svijet bio uvi ­jek svijet. Covjek je bio uvij ek tu sn svo­jim stra tima. pogrd knmn i manama. Ts­točni se je grijeh uvijek, sn svojom real­nošću, odrazivuo u vakoj dobi istorije čo­vječwstvu pa bilo to i on o ret nij e i ću ­

doredoijc dobR. I prij e so je grij ešilo, i mnogo sc je

gri ješilo ali je bilo pri tomu svijesti o grijehu.

J prije e je čovj ek ogriješivao u mo­ralu uli je imao stida i nastojao dn to po­krivu e da ne dođe u javnost.

I prije se ljudi nisu u životu d ržali mora lnih za povij edi ali znto su nnilnzili no osudu drugih.

M.i smo naprotiv očevici mnogih poja­vo gdje so ne dava važnosti moralnim

Prevali la se na udobni nas l onjač misleći na osvetu, i buduć ju, nakon pet minuta, još nije bila smislila, osje­ti potrebu, da nade koga, na kome će iskaliti svoj nutarnji bijes. Povrati se u b lagovaonicu, koja je bi la praz­na. Potraži majku u sobi za prima­nja, pak u njenoj sobi. Nije je bilo. Srdito pozove kućnu pomoćnicu:

- Ivanko! . ..

Nije dobila odgovora.

- Uffl . . . - plane i bjesni Len­ka. - Svi su pomrli u ovoj kući ... Ivanko! ... Franko! ...

Franka, njihova mala pomoćnica,

sjedi la je u kuhinji za sla lom te, sva zaokupljena pravl ienjem i brisanjem eria na jednoJ zadaćnici, nije čula, da ju se zove, a niti je čula približava­nje mlade gospodarice, koja je još i­mala na nogama gumene cipele za tenis. Stoga brže skoči na noge, kad je iza leda čula rasrderi glas Lenkin:

- Franko, može li se znati, što radiš tako va,žna, da ne čuješ ni kad

zusudnmn kršćanstva u privntnom i• jav­nom živo tu, jer se sve opravdava i do­pušta, olAfa se ne smatra za zlo, alto je korisno i ugodno ili ako zodovoljuje ego­izmu i strasti. To se opaža i u obiteljskom i bračnom životu, u politici, u trgovini . u uzgoju mladeži, u međusobnom općenju.

estalo je starog poštenju, koje se je is­poljavala i pokazivalo moralnim shvaćn­

nj cm i dj elovanjem u svakom poslu i zgo­di životu.

Ounus se sve više odstupa od m oralni h na čela kršćanstva )) . • . quoniam dimio u­tne sunt verit~tes a filiis hominum« (Ps. ll ,

1.) tc sc srlja u društvenu pokvarenost, njer je nestalo istine kod sinovo ljudskih«.

astala je kriza morala koja je uzrok svih znln današnjice te čovječanstvo bere gorke plodove i proživljuje strašne dane u nalazi sc u tjeskobnoj neizvjesnosti, jer ne zna što mu budućnost priprema. »Con­tritio et infellcltas in viis eorum et viom pocis non cognoverunt, non est timor Dei ante oculos eorum« (Ps. i3, 3) :~>Na nji­hovu je putu propast, žal06t i nesreća i ne pozna§e put mira; nije pred njihovim očima strah Božjlc.

Današnje ratno klanje, ko,j e je na sra­motu dostojanstvu čovjeka i uopće tako rnzviknnoj kulturi moderno-g vi jeka j ma voj glavni uzrok u odstup11nju od mo­

rnlno{! zakona. Danomice sc čuju izjave državnika dn je u poJ!ibclji civilizacija i društveni poredak te dn trebo stvoriti, iza završe tka rntn, novu Evropu, novi svijet i

te se zove? - Oprostite mi, gospođice, baš

vas nijesam čula, kad ste ušla. 'Misli­la sam, da ste još vani.

- Gdje je majka? - Gospoda je izašla s gospo-

dom Pavlić. - A otac? - · Malo prije je te lefonirao tz

Zabavnog Skupa, da će doći kući u 8 sati.

- A Ivanka? - Izvinite, gospođice, danas je

nedjelja, a Ivanka smije da ostane vani do 6 sati.

- Prokletsfvol.. . Još mi nijesi kazala, što si ti to radila.

Franka pocrveni.

- Crtala sam . . . promrmlja u neprilici.

- Eh? Crlala si? - ponovi ne vj~rujući i ismjehujući je Lenka. - A što?

Izrađivala sam aktivnu strtmi-cu ...

BROJ 44.

eocijnlni po.redak, a to sve treba staviti M osnovicu kršćanskog morala.

Utjeiljive Izjave, u ovoj ra tnoj atat)­

sferl, vodu naroda koji ocl1uču'u o sud­bini bijedno~ čovječanstva! Bože daj ~ ratne strahote opamete one koji v\adaju te uvide ela se buz kršćanskog morala ta'tiO· ru m i ~vijet ne može dn opstoji te D.ikad ne mož~ da bude mira!

Posljedice uopce ppn.danjo moralll u svije.tu znpožnju se i kod nas, i u ~tn hrvatskom narodu . Mora se ovdje istak­nuti dn ako se je no§ na,rO!(i uzdrla.o krw sto l jeća usred to~iklh patnja i borba dOit su drugi narodi u Evropi izbrisani sa J;o.a zemlje, dn to treba dn zahvali ltatolil%oj Crkvi, koja je u nje"'u neprestano bu.đifa i čuvala goruće svj~ tlo kršćanskog mQJ!a­la .

HrvotskJ nor<><\ sprema se ~ p~vi slavni i dični jubliej, 1300 goditiicu S'f'O-

' 11 " ~ f jih prvih veza sa Sv. Stolicom. vom pri-godom on hoće da pred cijelim Jt\!!tunalm svijetom naglasi presudnu važnost OTOg

datuma kad su njegovi praocj primili, na­

trag trinaest vijekova, sveto Kritenje, JA.. sovo Evanđelje, kr§ćansku katoličku Tjoru i moral. Hrvatski će narod ovu svoju is­torijsku obljetnicu proslaviti u god. IML na najsvečaniji način . Već ov<>f{odišnjom karizmom, u koju ulazimo.. počinju pripro­ve po svim na§im biskupijama. - Ne ao­že se :znmieliti korisnije pripreme nego a­ko se poradi oko moralno,g preporoda ~­

rodn, jer jedino moralni narod iJOn uvje­te napredka j života. jer su Tječne riječi »Beatus populus cuius Dominus Deus elliS« (Ps. 43, 15) Blažen narod koj! ima Gospo­da za svoga Boga.

Ko iskreno i nesebično ljubi svoj .. _ rod mOTa p oraditi navlastito u ovo dob« krize moralo, do ga pridigne moralno, ~ njegova dušn bude prožeta moralnil'll o­sjećanjem, a njeJ!ovn djela u javnom i pri­vatnom životu budu uvijek: odgovarala moralnim načelima kršćanstva. Kao pa.ti' duša vaših hoću . kao što je moja dužnost. du prigodom svete korizme j!. 1940. p.ro­~<>vorim svojim vjernicima te ib upo2>:orim na krizu moralo, koja je zahvatila i eslt narod, i pokažem im zlo kojo je ona p!O­

uzročilo u njihovu životu te lb tolto p.­toknem da se moralno obnove.

Širom svijeta TALIJANSKO-BRITANSKJ SPOR, .ft~

je nastao na pitanju prevoza morskim p11 ~

tem njemačkog ugljena u Italiju via Rot ­terdam, baca svijetlo na čitav odnos Ita~

lije prema Anto.nti od početka sadašnjeea. rntn. Taj početak rotu dočekala je Italija. s jasnom orijentacijom svoje vanjškc poli­tike prema Njemačkoj, s kojom je upro.~ vo bila sklopila savezni ugovor, dok u

njeni odnosi s Antantom, unatoč »g~tle~

mcnskom« sporazumu od siječnja 1937. i talijansko-britanskom sporazumu od ~6.

trnvnjn 1938. ostali hladni, pa čak. osobito. u tnlijunsko-francuskom odnosu, često l

neprijateljski. Italija, premda se nije pc-o~

glasila neutralnom. nije so zaratila te :i~

ostala u držan ju, koje se službeno obilje­žuje kao čuvnnje vlastitih interesa i T~~ stite politike, uz održanje svih postojećih­ugovornih pozicija. U tom duhu talijansko novinstvo neprestano izrazuje stan()vitu j.a~

ču sklonost prema Njemačkoj i nj~ tezama nego prema tezama Antante.. Ipak je sve jače zbližavanje između Njemačle-

ovjctske Rusi je i širenje ove posljelhjc

- Aktivnu stranicu? Fran~u je oblio ledeni znoj.

Shvaća l a je, da je gospođica. uz-­nemirena i nervozna - a bila je to~ nažalost, često! - pak će joj sad si­gurno hitnuti bogzna kamo njenu knjigu i njenu zadaćnicu. Upravo je pokušavala da napravi aktivnu strani­cu, što joj ju je njen tekst katekizfl\& Male Križarice savjetovao. Bila je tek na prvom poglavlju: tako malo vre­mena je imala na raspolaganju! Već je odgovorila na razna pitanja, prepi­sala je iz evanđelja sv. Mateja osem blaženstva, a, kad je nadošla gospočh­ca, pokušala je da kopira nacrl, što se nalazio na 6. stranici ·teksta: dragu1j, koji svojom svjetlošću deje unaokolo divan sjaj.

Lenka se prignu, de pregleda t. njene crtarije, bez riječi. Nato joj m1-lijim glasom reče:

- Obuci se, Franko. Pođi, molim te, do gospođice Antunoyi~. Reci joj.. de me silno boli glave, pak večems-

po10111"1

lit polili~ talijtn!ki u irgled pr Tjeltajući,

trok i !A~

donu d

kt. RAT

bilJ tri Te

1io zrako ailjill.e

ZAP DOVA. plljeuili 7 S1\ če bi IIDei iskrt

lZGL ltpr&m IliA! jen je

NOV I da imaju •ie so,je •ekoliko tu. Ptlrole •Molo lov!

ne cu iz! Dj e v

~a osta l ~ !' Frank 1 rnalu k ll8crt. Pr vjerske ~

......

...... '

......

-o

"UTOUih

na dohnt područja u kojima Italija imn

J'\'Pje diplomlltske interese dovelo do iz­

rdaja stanovitu razliku između njemnčke

i talijanske ocjene dogndnjn : ltnlijn je nn­

tiboljševič.ka na medunnrodnom popri tu,

dn.k.le uz dodutak, da nemu ništn protiv

poetojećeg režima koliko on ostane ogra­

alko Dil Rusiju. No istodobno s talijanske

shane lJ() ističe i protudemokrnt ko, točni ­

je protu-anta.ntsko raspoloženje, tnkn da

iC uspostavlja stanovito rn vnov j cs je. Mo-

ProSJlas dra Mačha ZaSJrebčanima

mentano su dakle talijansko-nntn:ntini od­

noei opet delikatni. Pred nekoliko dana

talijansko novinstvo izjavilo je, da će se

Italija ponati na odredbu ugovora u

Montreux-u iz 1936. i zatražiti od Turske

doZTOlu za prolaz svojeg ratnog brodov­

lja, ako se potvrdi, da je Engleska dobi­

la istu dozvolu. Italija bi dakle u slučaju

pomorsk~ blokade na Crnom moru štitila

S't'Ojc interese, koji su momentano pred­

staT!jeni u brodovima-cisternama, što prc­

Toae ruski petrolej n Njemačku preko

BuJarske. Istodobno se talijansko-engleski

odnos pogoriao u veri 11 trgovačkim pre­

fo-vorima i s blokAdom. U trgovačkim prc­

SO't'Orima Engleska je nudila I taliji ugljen,

kako bj se ova emancipirala od uvoza iz

Njemačke, a tražila je proizvode talijanske

teike industrije, eufemizam, pod kojim se

aisll na ratni materijal. poimence avione.

Italija je naprotiv nudila agrarne proizvo­

de. a prodaju ratnog materijala odbija s

J~Otincijom, da ga ~e prodaje ni Njema­

ikoj, s kojom je ipak u savezu. U takvim

prilikama je spor zbog prevoza njemačkog

uJlje.na iz Rotterdama poprimio posebnu

oitrinu, jer se u okviru općeg trgovačkog

sporuuma nije našla kompromis'nn formu ­

la. Talijanska vlada je na to predala pro­

n-jednu notu, koja je dosta oštro, te u­

pozorava na mogućn06t, da dođe u pita­

aje politički ugovor od Uskrsa 1938. Ipak

talijanski poluslužbeni komentari stavljaju

u izgled prijateljsko rjde'nje spora, naj!o­

vjeitajući, da ćo Englezi odustati od kon­

trole i zapljene, što se međutim u Lon-

. donu demantira. Nije islcljučeno, da isti­

na bude u sredini, to jest, da se iznimno

propuste stanoviti prevozi uz obrazloženje,

da zbog zime nisu mopli prije 1. ožujka

biti odpremljeni iz Rotterdama. A nije ta­

kođer islcljučeno, da i trgovački preqovori

do-vedu do rezultata. pri čemu treba pri­

mi$etiti, da Ttalija pre!!ovara momentano

također sa Sjedinjenim Državama Ameri ­

ke.

RAT U FINSKOJ. Finci su vješto od­

bili tri velika sovjetska napadaja. - Fin­

ako zrakoplovstvo je potuklo sovjetske

akijdke bataljune. - Sovjeti su zauzeli

dva finska otoka. - Finska vojska je još

stTarni gospodar Viipuria. Cini se, da se

fin8k.a vojskA zadržava u gradu samo iz

taktičkih razloga, da bi tako dobila što

vile vremena :za dovrlenje novih utvrda

duž kanala Saima, koji veže jezero Saima

s Viipurskim zalivom.

ZAPLJENA TALIJANSKIH BRO­

DOVA. Do 6. . JP j. Englezi su već za­

plijenili 7 talijanskih brodova s ugljenom.

S-.i će biti odmah oslobođeni, čim Bri­

tanci iskrcaju njemački ugljen.

IZGLEDI ZA MIR stoje kao j e d a n

a a p ram a m i l i j u n l Takvo je opće

JniAlje-nje u Washingtonu.

Predsjednik dr Maček uputio je vaj

proglas Zagrebčanima;

Hrvati Zagrcbčani l

Od knko je osnovanu banovina !Ir­

vatska, onn je lrn u oku svim beograd­

skim hcgemoni timu. peli u vc sile, da

- knd već 'nijesu mogli spriječiti obnovu

Hrvatske - spriječe barem njezin razvitak,

napredak i kona čno uredenje.

Ni položaj hrvrttskih ministaru nije

lagan, jer sc imnju boriti sa još uvijek jn­

kim ostatcima srbijanskih pljačkaša, koji

se kao obično zaogrnuše plaštem šoviniz­

ma. To nns, međutim. ne može smesti u

ndim nastojanjima, jer smo sa zapreku­

ma takove vrsti od prvog početka računali .

2alosnije je od toga ali to, što sc me­

đu Hrvatima našla šačica dijel om plaće­

nih n dijelom zavedcnih ljudi, koji su se

upregli u kola beograd ke reakcije, potpo­

m~gnute, nko svi znaci ne varaju, vanj­

sktm neprijateljima i naroda hrvatskoga

i naroda srbskoga, do ometu normalni raz­

vitak političkih prilika u pravcu demokro­

cije i parlamentarizma, n ~me i konn,Č­

nog dovršenja sporn:ruma hrvotsko~n nn­

rodn sa narodom srbskim. Ti ljudi znadu

vrlo dobro, da se kod bilo kakovih izbo­

ra - bili oni za hrvatski Sabor ili za za­

jedničku skupštinu - no mogu gotovo ni

pojaviti. I zato bi htjeli lito dalje odga­

đati dan narodnog suda. Počeše raznim le­

tacima, a kad su vidjeli da je hrvatski na­

rod previše zrio, n da bi se na njihove le­

take ma samo i osvrnuo. pokušaše svrati­

ti na sebe pažnju eksplozivnim naprava­ma.

ne 24. prošlog mjeseca postnvišo u

6 javnih telefonskih govornica dinamitne

patrone, a danas postaviše u zgradu Sud­

benog Stola čak i pakleni stroj. U prvom

drugom slučaju pro.šlo je, hvala Bog:u,

bez ljudskih žrtava, kojih je ali moglo bi­

ti. a to počinitelji jamačno nijesu misli­

li, a ako su mislili, onda je to joii bolji

dokaz kako pred ničim ne prezaju u svo­

jem nastojanju dn prikažu u vanjskom

svijetu hrvatski narod nezrelim dn sam

sobom vlada.

Tomu se jedamput mora stati na kraj

i počinitelji moraju biti privedeni zaslu­

ženoj kazni u interesu ugledo i slobode

hrvatskog naroda.

Pozivam stoga sve hrvatske rodoljube

da pomognu pronaći krivce. Pozivam sva­

koga i to naročito sve organizirane čla­

nove HSS, da svaki podatak koji im o

toj stvari dođe do znanja, saopče bilo iz­

ravno policiji bilo vodstvu svojih organi­

zacija. To smo dužni sadašnjosti i buduć­

nosti hrvatskog naroda i domovine Hr­

vatske.

U Zagrebu, 4. ožujku 1940.

Dr Vladko .Maček

Zagrebački »Hrvatski Dnevnik« od 6.

t. mj . ovim povodom u svom uvodniku me­

đu ostalim piše :

sadašn;om politikom vodstvu hrvotskQt!a

naroda, neka so pobrine, dn dovede u

l !rvatski a bor većinu, kojn će zustupnti

drugu polttiku. T naravno 'ntlko ne po­

kušava, jer so znndc, dn je hrvatski no­

rod našU{) svoj put t dn ga nitko ne će s

njegn odvesti. On napose znade, da sc

poli t1ku vodi razumom, i stog n ne će n a­

sje tl nczrelim ili nesavjesnim elementima.

Djelu, o kojima sc radi, nisu kori na

zn hrvatski nnrod. Motivi tih djeln mogu

biti različiti: mogu biti nepošteni, dikti ­

rani osobnim materijalnim interesima pla­

ćenika i provokntorn ili nernzboritošću po­

jedinaca . Ako se rodi o prvima, s njimn

treba najradikalnije obračunati. Ako se

pak radi o drugima, njih treba djelotvorno

i odlučnim postupkom uvjeriti, do poje­

dinci ne mogu i ne smiju svoje 06obno

gledanje nametati cijelom jednom narodu.

Hrvatski se narod nije dno terorizira ti ni­

ti od beogradske čaršije, pa se no dn

terorizimti niti od pojedinaca, koji even­

tualno po svojemu rodu pripadaju hrvat ­

skome 'narodu, ali po svojemu radu, mo­

lear možda i nesvijesno, pripadaju na~im

narodnim protivnicima. Ti elementi. ka­

da budu pronađeni, ne mogu i ne smiju

računati 'na sućut. jer je nl sami nemaju.

Onaj, koji ništa ne drži do života svojih

sugrađana, nemn prava tražiti pardon po­

zivajući se na eventualne rodoljubne moti­

ve. Rodoljublje iziskuje disciplinu. jer bez

discipline ne može ni jedan narod pros­

perirati, a najmanje hrvatski narod, koji

još ni soda nije dovršio svoj u borbu. Hr­

vatski narod made, tko je u njegovo ime

ovlašten govoriti, i on će sc uvijek oda­

zvati pozivu svojega vođe. Ne će on slu­

šati nikakve 'neodgovorne elemente, koji

mu ne pružaju niknlcve ga rancije za bu­

dućnost. ama nije potreban kn os. jer je

sva naša naga u redu i poretku. koji sa­

mi trebamo održati u svojoj domovini .

Tko pravi nerede, taj istodobno slabi svoj

vlastiti narod. jer mu poj!ledc odvraća od

cilja, prema kojemu ide, i od J!lnvnc opa­

snosti, koja mu pri ieti. to~a je potpuno

umjestan poziv vođe hrvatskoga naroda

za!!rebačkim rrac1nnima. da se suprostave

ovakvim 'POjavama, koje mol!u poslužiti

na veselje naših narodnih neprijatelja.«

~~~ ...... ~~ ... """"' Britanska 6 -mjesečna bilanca rata

Britansko Ministarstvo za informaci­

je objavljuje ovu šestmjese6nu ratnu bi­

lancu r a t n n a m o r u :

STRANA 3.

tanskih luka ukupno je isplovilo 50 mili­

juno tona.

Rat u zrak u ; Nad Njemačkom bri­

t n nski a vi oni izvrliil! su više od 50 izvi d·

ničkih letova, ne računajući leto.vc na.d

znpadnim bojištem. a engleskoj obnli Ni ­

Jemci ~;u i:cg.ubili 43 aviona, a Englezi nl ­

jedan.

Domaća fr o nta : Do 31. siječnja

učinjene su narudžbe u vrijednosti od

200 milijuna funti sterlinga zn topove, la ­

ko oružje, municiju i eksploziv.

Pasivno obrano od napadaja

i z zrak a : U službi pasivne obrano od

nnpndajn iz zraka zn čitavo vrijeme nala­

zilo se 200.000 ljudi i žena, a povremeno

jedan milij un žena i ljudi.

B r i t a n s k a v o j s k o. povećala e

zn 50 posto, t. j. na 1,250.000 ljudi .

~~~ ........ ~--

ft ovi poko~oJ Ha 3B ollfraue pnlfte Jedan od gla.vmh faktora u odgoju

omladine je štampa, u prvom redu, na­

ravno, om ladinska. Kako ona vrli tu svoju

funkciju? Odgovor čujemo iz sudnica i

policijskih kancelarija, kamo su često do­

vedeni đaci ili šegrti, koji su počinili ka­

kvu krađu, razbojstvo ili gori zločin, a

po primjerima i uzorima, što su ih vidje­

li u kinu ili čitali u stripovima

Omladinska štampa je danas odgoji­

teljica neuravnotefenih tipova, hohitapler.

ili bnndita. Razni zabavnici , milcamiii i

slični listovi puni su otmica, zasjeda, pre­

predenosti, zavjera, borbi, ubijstva i t. d..

tako te mlada mdta njihovih čitatelja i

čitateljica upravo pliva u takvim fantastiE..

nim i gangsterskim događajima. Mnogo bi

se dalo govoriti i pisati o ubitačnim psi­

hološk.im i fiziološkim posljedicama čita.­

'llja tih »Omladinskih• listova. Ali to bi

bilo predugo.

Lanjske !!Odine jedna skupina ozbilj ­

nih đaka u Splitu složila se u jednoj kam­

panji protiv takvih listova. Ali često su

đaci morali čuti odgovor: Pa što ćemo či­

tati, kad drul!ih listova nema! T roditelji

u tako I!Ovorili obzirom na svoju djecu.

Zbog ovalcvih se odgovora porodila u

nekima misno. da pokrenu jedan list n

đaštvo nižih razreda srednjih lkola, te grli­

danskih i stručnih ikoJa, koje neba za­

bavnog štiva kao i ostala omladina, ali to

štivo treba da istodobno složi njegovoj

kulturi te odgoju njegove ličnosti i nje­

gQva patriotizma. Samo takvo štivo može

da uspješno konkurira pokvarenoj omla­

dinskoj literaturi kod svih onih, koji nije­

su izl!ubili plemenitost dubo te vjerske i

narodne ideale supstituirali idealimn CO'III' ­

boya. fanto~n, Popaja i crnih mačaka.

Splitsko Tiskovno Društvo (Leonoya

Tiskara) se odlučilo na taj pobvat. Sredi­

nom ožujka ona počinje izdavanjem dva­

ju listova: •.Mladi Hrvate za đake i •Pro­

ljećec za učenice gorespomenutih škola.

Li tovi će izlaziti na 12 stranica, osim o­

~ota u bojniiiJl, s velikim brojem ilustra­

cija te pričama, pjesmama, zanimljivosti­

ma. šalama, zagonetkama, športskim i inim

vijestima. To će biti pmve đačke specija­

lizirane revije, koje će bez dvojbe naići na

veliki odaziv publike kojoj su namijenje­

ne. Cijena pojedinom broju biti će samo

l dinar - upravo minimalna u doba gdje

sve poskupljuje - i to zato što se na­

ldadnici nadaju da će veliki broj kupaca

uspjeti da pokrije režijske tro~kove. NOVO FINSKO ORU2JE. Finci sa­

ela imaju jedno novo oružje za uništava­

aje sovjetskih tankova. Ono se sastoji od

aekoliko ručnih granata, vezanih za kan­

tu petroleja, a poznato je pod nazivom

-.Molotovljev Cocktail•.

ne ću izači.

Djevojčica posluša. Kad je Len­

Ica ostala sama, uze zadaćnicu, što ju

je Franka ostavila otvorenu na stolu

i malu knjigu, iz koje je ona kopirala

nacrt. Pročita naslov knjižice »Tekst

vjerske pouke za Male Križarice«.

"Uostalom, protiv kog.a su uperene te

demonstracije? akon sporazuma hrvat­

ski je narod odahnuo. Naši narodni pred­

stavnici bore se, da očuvaju i prošire po­

stignute rezultate, da ih čim više učvrste i

da svojemu narodu donesu što više kori ­

sti. Svima se silama radi na tome. da se

čim prije sastane Hrvatski abor, u koji

će mpći poslati svoje predstavnike svatko,

tko jole nešto znači u narodu hrvatskome. A­

ko dakle ima nekoga, tko 'nije zadovoljan sa

l ona, Lenka, Je tražila radost,

pravu radost, najveću l Mislila je, da će je naći u prija­

teljstvima, zabavama, športu, taštini,

slobodi, ali je našla samo male rado­

sti, koje su joj većinom ostavile s~ce

prazno, umorno i uve like razočara-

BritllDSkn trgovačka mornarica : Brut­

to-gubitak iznosi 158 brodova u sveukup­

noj tonaži od 597.400 tona od ukupnih 21

milijun tona. l)zmu li se u obzir novosa­

građe'ni i zaplijenjeni brodovi , netto-gubi­

tak iznosi 200 hiljada tona. - NjeiiUička

trgovačka mornarica: Zarobljeno je 25

brodova u ukupnoj tonaži od 98,29 tona

Potopljeno, odnosno sama njemačka posa­

du potopila. 28 brodova u ukupnoj tonaži

od 152.891 tonu . Sad se u neutralnim lu­

kama nalazi 29 posto ukupne tonaže nje­

mačke trgovačke mornarice, i ti brodovi

ne mogu isploviti. Njemačkih podmornica

potopljeno je 'najmanje 35 od 70, koliko

ih je bilo početkom rata. Dne l. siječnja

bilo je 45 njemački h podmornica, a sn­

građeno je JO novih. - Konvoj. Do 21.

veljače nesmetan je bio konvoj za 10.075

britanskih, savezničkih i neu tralnih brodo­

va. konvoju je uništen 21 brod. Iz bri-

boravivši na molitvu, tražila je napro­

tiv da se pokaže i istakne pred svo­jim prijateljicama, pred svijetom, svo­

jom taštinom, svojom ljepotom, svo­

jom ponositoščul

Listovi će se prodavati po hr a.tskim

knjižarama i trafikoma širom bunovine Hr­

vatske i izvan nje. Izlazit će mje ečno.

Tko želi da ih dobije izravno može da ih

već sada naruči .na adresu S p l i t s k o T i­

s k o v n o D r u ~ t v o (Leonova Tiskara)

Split - Poljana Grgum Ninskoga.

Nasmije se. Ahi Mala Franka je

dakle Mala Križarica. A i ona, dok

je bills u zavodu, bila je Mala Križa­

rica ... Povrati se u svoju sobu te poče

sa zanimanjem listati tu knjigu. Naslov

prvoga poglavlje »Svijetliti« privuče

je, te pročita kratki dijalog, koii se

tu nalazio. Jednostavne su to riječi, eli

koje imaJu veliko i duboko značenje.

~ilno je bile di,nute. »- Kčerko, no tražiš? - pitao

je svećenik. - Redosll - odgovarala je dje-

vojčice. Pravu ili lažnu radost~ Pravu! )Malu ili velik'u1 Najveću! ... «

no ... Ohl Moći naći radosti ... A eto

skromni Frankin Katekizam kazivao joj

je tu tajnu: spoznati, ljubiti, slufltl Bo­

ga što bolje možemo. Dok je ona fra­

žila radost daleko, njena mala kućna

pomoćnica več ju je našla i uživala

te ju ie ona obasJavala svojim čistim

smiješkom. Oči Lenkine zaustaviše se još na

riječima, koje su tumačile sliku na 6.

stranici: ))Neka se svijetli sv jetlost va­

ša pred ljudima, da vide vaša dobra

djela i slave Oca vašega, koji je na

nebesima! ... « Lenka sjeti se, kako ie u molit­

vama svoie vedre ranije mladosti mo­

lila Gospodina, da Ga proslavi s apo­

stolatom, ali kasnije, izvan .:avoda, za-

Kako je bio prazan, bez smisla

njen životi

S glavom među rukama, a kate­

kizmom zadaćnicom s »aktivnom

stranicom« na koljenima, Lenka je

plakala, dok se u njoj budila nova

volja za novim životom. •

Međutim se, izqubljena usred e­

legantnoga svijeta,. što je dupkom pu­

nio glavnu ulicu, Frapka žurila i jed­

va progurala. Nije vidjela nikoga . Ml­

slila je na gospođicu, koju je ostavi­

la sa svojim katekizmom u ruci, a iz

njenoq apostolskog srca prodirao je

žarki vapaj:

- Gospodine, dai da T e upo­

zna, dai da se nauči ljubiti Te i služi­

ti Ti velikodušno i vjerno l Ante Katin

Naši dopisi DRNiš

Proslava Papinog duno

Drni.ška župa na svečan nnčin prosla­

vila je 3. t. mj. Pnpin dnn. Svečanost na­

javilo jo pucanje mužara i slavljenje ZYO­

na. va društvo Kutoličkc Akcije sn svo­

jim zn tavnma, predvođcnn od društvene

glazbe, pro ' la su u p vorci kroz mjesto, te

korporativno pošla na sv. '\ isu, koja se

odrio!n u 9 s. Preko sv. \ise s. elina sa

sv jim djevojačkim crlcvcnil)'\ zborom pje­

vala je nabožne pje me i Popinu himnu.

akon sv. Mise opet korporotivno po­

šli u svi članovi, n i mnogi drugi, na a­

kademiju, koja s držnln u Knt. Domu.

kademiju otvQrio j nkademičnr 2 i v-

k o v i ć Roko. U svom govoru istakao je

snagu i moć Crkve i Papinstvo kroz vje­

kove, pn i dnnns. Zatim je 2 i v k o v i ć

Milenko, učenik građ. škole, deklamirao s

T~ANA 4.

puno uat:e : "zavJera«, n učcn tca rađt1n ­ke škole V i e t ć Karmela dcklnmirala je

>•Crkvi Katoličkoj" . A lt rčika i srcd išlo ci­j ele nk:o.demij e bilo je predavanjo g. l. · i m e t i n n, suca okružnog uda u p litu.

Oa je ži.,.o i u,•jcrlj ivo govorio o rb ri i o v. O cu, osobt to p n mjenom na prnk­tičm žtvo t t nt1 d,llla ·n jc prilike. T o je predava nJe j..>š više d jdovnlo i rndi lO"U, jer je preda va i! po;r.t:a t u D nu lt kao rev a i katolik, a i kao radn ik na polju Kato­ličke Akcije. On je bio l! lavn i pomnj!nč ;;.upn ' ku u promica nju Kal. kcijc kao i u on.tvanju gl117be. Pa i ak o je p r· mjcšlcn lt Spli t, uv tJCk pomaže i drJi vc7 · d ru i<mma Kal Akci je. k:ademtia je T.l\\'r­~eoa pjevanjem Papine h imn e i svir njem tl a:r. . Preko pučke . v. Mise i p jev:m je sve ni »Tebe BoJ! hTIII imO.•· T om p rigodom pnstupila su društva u velik m broju nil llv. Pri čest. A po~ t je biltt »Mlada edjcljn.« održn.la e t proec ijn. T ako jo Papin dan proveden u m 'll'tvi i zn ršen u J s. pvsli j.: podn e u . ,.put l' ri ­ža. c(

VODICE

Papia dau pro lavljen Je prošle nedj e­lje 3. t . mj . 11 s večanoj J\t i i održana je ri ječ o Crkvi i njezinu p rctstavn iku Piju XIT. Iza lise u 11.30 . poče la je akudc­mijo. pod vedrim nebom. ko.demiju je otvorio mješo viti zbo r mjesn og hrvatskog pjevačkog društva »Okit« s pjevanj em Pu pin himne od Ro atti-tt. r ovi m i onim u crkvi zbor je pobrao priznanje. ato je g. učite lj Milan B a k š i ć imao prigodni goTor. u komu je prikazao ulogu Crkve u našoj narodnoj prošlos ti . Istakn uo je du­boki značaj Crkve i nj ezina prctstavnika u savremenom životu svijeta. smjernice o­cijalne i preporod:ne. Pio XII. ocrtan je kao muž dA.Iekih pogleda i sjajnih o dlika . U nemi rnim danima on je, kao zamjenik G ()!Spodina našega Isusa Kristu. jedini pravi nosilac mira. Na koncu je u imc svih podastro vjernost Hrvata Crkvi i Papin­stvu. - Zborna recitacija s dvoglasno ri c­vanom molitvom također je lijepo izvede­na. Završeno je pjevan jem •Lijepe naše«. - Pismeno su bili pozvani predstavnici vojne i civilne vlasti. svi h ureda, društa­va. udruženja i organizacija .

.ltazne vilestl

RUMUNJSKA PRISVOJILA ORU2JE POLJSKIH BJEG UNACA. Rumunjska vlada izdala je 'naredbu, prema kojoj oru­žje poljskih bjegunaca postaje vlasništvo države i kao takvo se ne može otuđiti .

T AMERIKA BI MOGLA Ući U SA­r)ASNJU RAT U »UTRKU«. Vatikanski •Osscrvatore Romano« u vezi s putem Sumnera Well esa pi§e, da je Hitler sum­neru Wellesu izložio njemačke planove o budućem miru. Bit ovih planova sastoji se u tom e, da Njemačka traži hegemoniju nad Poljskom, Cclikom i Moravskom te pravo Njemačke na kontrolu 130 milijuna stanovnika Srednje Evrope. "Osservatore Romana« citira pisanje ."wa hington Po­sta«, koji kaže, ako sc sadašnji rat može uspored iti s utrkom. onda se on sada na­lazi u fazi predborbe. Ako Engleska i Francuska ispadnu pri konačfloj utrci s Njemačkom , onda će u od lu čnoj utrci protiv Njemačke stajati A merika_ »Ln tam­pa« p iše, da američka javnost p klanju nliku pozorno t putu Well esa. te i stiče, da će nmcrička atlnntska flota pristati za YTi i eme svojih zi mskih vježbi u zRoadnoj Tndiji, čemu sc prid11 je veliki Z11RČR i.

PROD ULJEN ROK ZA UPOKO RE­NJE Fl SKE. Londonski »Da ily Mail« javlja iz tockholma, da je Sta lj in poče­

tak travnja označio, ka.o posljedn ji ter­min, do koga so vjetska vojska mora is­poslovati odl u čnu b itku u finskoj. V elike nade polažu se na generala Snpisnilova, koji je pre uzeo vodstvo opcracijn u Fin­akoj.

HAPSE JA KOMU fSTA fRAN-C SKOJ sc nastavljaju . Među osta lim uapšeno je 8 poznatih b ivših komunistič­

kih prvaka, veći n om gradski h načelnika.

koji u otpremljeni u koncentracioni lo­gor. U Monsu su unpšena 4 fu nkcionera komunističke stranke, koji su optuženi, da su širili komunističku literaturu. Stav­lj eni su na raspola ga nj e voinom s udu .

SU DRT A ZA ROBL.JE TH POLJA­~A. Njemački\ namj erava no pr lj eće do­premiti milijun pol jskih radnikn u jcma­čku tc ih znposliti u poljod jelstvu . Već

enda je r.aposlen u polj odjelstvu 350 hi­ljada Poljnka, koji su bili zaroblj eni u ratu.

nKATOLtKc_t -------------

AkcUa za zim~ku pomoć K.AD EM!J ZA Z!M K POMOć.

Općinski Soci jalni Odbor priređuje u su­botu 9. t. mj. u rads kom Knzalištu vc­liku akud cmiju 7tt zi msku pomoć, uz sudj e­lovanje gradskih s rcdn jth ~kola i ku ltu l'­nih dru · tavn, s ovim obiln1m i biranim programom : 1. P ros io ' drl.i ruvna tclj Uči t .. kol • ~· Klon im ir š k a l k o. 2. »Dvi­je na rodne«, mušk t zbor (Se lj a čku loga) . . . Fantazija » 1a mis li moje« od Sal tela, {.! ud n l ački kvartet (Realna r<i mnazija) . 4. » tmfonijol XX. vijeka ,,, hor ku recitacija (Realn a gimnazija) . 5 . .,. ud « od A . MuhTi ­ća , m jcšm·i t i zbor ( či tc ljskA škola). 6. ,.Galeoti •< od l. azora, simbol ička vjež­ba (Tfrva ( ki J un ak) . 7. » 1ala simfoniju« od ofuta, I!Ud a lačk i kvarte t (Realna !!i­mn zijn) . 8. ..n. rukovet« od Mokranjca , mje.~oviti zbor ( čitc l jska škola) . 9. »Do­m v inM od D. rnold simbol i čka slikn (Sc l j11čkn lof!ll) . 10 n) Serenatclla od Pri ­cha i b) ." boj, u boj« od Za jca, d čki

or hes tar (Učit l· l i~ ka ško la) . ll. » a ?.a­pad sjeda su našce«, zborno pjeva•njc (Male Kr i7aricc) . 12. >•?..a bc« od Vodopivcn, mje­šov iti zbor ( či tc l jska škola). - Odmor. - 13. Dvije slike iz seljnčkoe }ivota ( e­ljučka loga). - Početak točno u 8 s. nave­če.- igu rn i smo. d će naš građnn~tvo

u velikom broju pohrliti na ovu priredbu radi njene humane i plemenito svrh e, tim prije što se Odhor pobrinuo i za tako bi ­ran i ohil nn pro(frnm ur. um i ren c ci jone.

POVTSENJ T OP TH OBROKA. S 5. t.

m·. Od b r ~ e povi<io i7davanje dnevnih lop­lih obroka od 252 na 258.

ADIR NA AK TJA. lastav ljamo s is­kazom doprino nika, koji su s~ odazvali na­šem pozivu le svojim novčanim doprinosom pomogli na.§ u tako pot rebitu i plemenitu akcij u. Jo s u dakle doprin Dje li : Hrv. kat. žensko vrosvj. dr. »Zora« Din 1000 Dr Neven Cosić, l iječnik .. 500

Tiskara •Kačić« " 300 Fu lgosi Ivan, kino-v lasnik Dr Miho Deka ris. l ij ečnik

Dr Vlad imir Vul e tin, liječnik

Tvrtka Jos ip Jadronja Matačić Anđeo

Dr Boško li dr Đorđe Malešević Dr Niko Simovilć, liječnik

Komesarović Pa.jo, car. posrednik Dr Nikola Romac, liječnik

Dr Josip Lalić, liječnik

V.idović D.ragutln. opć. povjeroni:k Dr Ivan Eškinja. kanonik Don Hugo Basioli, .kom.ult.o.r

Din

.. 300

., 300

300 200

.. 200

.. 200

" 200

" 200 .. 200 " 150 .. 100

" 100 .. 100

4.350 Prošli iskazi 131.853

Skupa D in 136.203

Dok Odbor na.jtoplijc zahvaljuje svim gornjim doprinos nicima, još jednom upuću­

je po1Jiv svima, koji imaju, da pomognu one, ,koji nemaju i oskudijevaju, tc tako izvr!e ,svoju kršćansku, narodnu ~ socijalnu du ž­nost te nam preko Gradske Stedioniee do­'Značc svoj što veći doprinos .

lz naših krajev a SLU2 BE O SAOPćE JE O EK

PLOZIJAMA U ZAGREBU. Iz Kabin e ta bana izdano je 4. t. mj . ovo saopćenje za javnost : »Prije 9 danu, to jest 24. pr. mj . oko 9 s. onvcčer eksplod irale su u 6 tele­fon skih javnih govornica dinamitne patro­ne. Ove pa trone proizvele su svojom eks­plozijom u činak, dn su p opucala stakla na govornicama, dok nikakve štete nema na samim telefonski m aparatima. - Dnna 4. III. ove godine oko ll s. prije podne do­~·o d ila se slična eksplozija u prizemnom hodniku Sudbenog stola u Zagrebu. -K od oba s lu čaja nije bilo ljudskih žrtava. - Povodom prvog i drugog dol!adaja u­hićeno jo više osoba. Daljnja istraga je u tečaju .«

ZABRANA TZLAZE JA ,.HRV. A-RODA« I » EZA Vl OSTI«. Odlukom Banske Vlasti zabranjeno je, nu os novu čl. 14. Znkona o izmjenama i dopunama zakona o š tampi od 6. T. 1929. god., posve dali e izlaženje t jednika .. r-Irvat!ki Narod" i ,.Nezavisno t«, koji izlaze u Zagrebu. -Odlukom Dr;;.. tužioštva u Zagrebu zabra­n jeno je i raspačnvanje letka pod na lo­vom .. ~ufl aj naš ;;,r ee i vidovnjak«, koji j e poto;san dr Mile Budak.

OOLUC; E M TERE PROTIV PRO-P A T TT EL.TA SUMA . T eška zima nega­tivno se odrazuje i u našim šumnma. U posi j dnj e d oba 7auzclo ·e hnrn čcnjc šu­ma onsc{!, koji znbriniuje. Odil'lni pred­stoj nik zn šumarstvo ing. Tvi ca Frković po-

duzima naj energičntje mj ere, da sc ovu značajna uktiva banovine Hrvatske očuva

od nerazumnog pustošenja i saJasn joj i budućim generacijama hrvatskoga naroda. Svakako će sc selima osigurali drvo, koje im je potrebno i nn ko je po za.konu ima­du pruvc, ali će se posupn tJ najenergičnije

pt o tiv svih, koji vrše zloupotrebe. Ako b i ovo zlo uzelo veći opseg, morale bi mje­re biti cncr~ičnijc, pa bi sc oni, koj i se in flagranti zateknu u šumskoj sječi , na mjestu uhapsil i.

Život ŠibeniRa VEćANA PRO LAVA PAPINA

D A A . Prošle nedjelje na najsvcčuo.i j i

načm gr11d Si benik pro Javio je Paptn dan. T ri duna p ri je ZTOna vlju crkava sveča­

no su slavila i svojim slnvlj ern p nprnvl ju­la v j crnike na ovu veliku vcčanost. U ned jel ju ujutro su po svim našim crkva­ma bile ve~anc sv. J'l·lisc s prigodnom pro­povijedi o Papinstvu. - U katedrali čla­novi i članice naših katoličkih društava imali su u 7 s. ujutro zajedničku sv. Mi­su i v. Pričest. Sv. Misu je otčitao kano­nik prcč. dr A . Zor ić i preko n je odr­žao prigodnu zanosnu propovijed . lzn sv. Mise g. B a r i č i ć P. je u imc svi b pri ­su tnih predstavnika· gradske Ka t. Akcije u b iskupskoj svečanoj dvorani izrazio prc­uzv. bi kupu najsmjernije česti tke mol ­bom . dn ih proslijedi Sv. Ocu, našto se prcuzv. b i k u p srdačno zahvalio te i ovom prilikom toplo preporučio Kat. Ak­ciju, n napo e k rižarski pokret. - U ll s. bi la je pontifikalna sv. Misa prcuzv . b i s k u p n u katedrali uz veliku asisten­ciju vcćcnstva, kojoj je pri ustvovalo cjelokupno svjetovno i redovno svećen­

stvo, društva Kntoličkc Akcije, brojni predstavnici civilnih i vojnih vlasti, m je­snih kulturnih društava te ostalih us tll'no­va i društava. Crkva je bila dupkom pu­na kao na najveće blagdane. Odaziv vjer­nika je bio upravo vanredan . a koru je »Cecilij anski Zbor«, pod vrsnim vodstvom svoga kapelnika vlč. don J . S p n n ić a, uz odli čnu pratn ju orhestra vojne moma­rice efektno otpjevao Sokolovu Misu te »Ecce sncerdos magnus« od Brucknera i ,.papinu himnu« od Rosatti-a. - Popodne u 5 s. naš korizmeni propovjednik vlč. o. Jjln. A 1 j i n o v ić održao je u katedrali priJ!o dnu propovi jed o Papinstvu i sadaš­njem Papi Piju XfT. s posebnim osvrtom na nas Hrvate i žalosne priliko u svij e tu. N n to je preuzv. b i s k u p in toni rao »Te­bc Boga hvalimo«. n zatim je udijelio bla­goslov s Presvetim. - Uvečer je u dup­kom punoj dvorani Kat. Doma Gradsko Vijeće Kal Akcije održalo svečanu aka­demiju . Pod ravnanjem svoga vrijednog dirigenta vlč. don J. S p a n i ća »Cecili­ja nski Zbor« uz pratnju orhestra vojne mornarice skladno je otpjevao »Papinu himnu« od Rosntti -a i Brucknerov »Ecce saccrdos magnus«. Kod pj evan ja »Papine him ne« bio je pojačan .. Cccilijanski Zbor« mješovitim zborom Učit. škole. pak je e­fekt bio mnogo j ači. Orhestar voj . moma­rice buš umje tnički dotjernno je izveo od Bernarda »Ave Mariacr i Ouverturo »Mar­ta od Flotovacr. Gimnazijalac Mali Križar Drugo A r n s lijepo je recitirao pjesmu ,. v. O cu Pa pi Piju XJT .« od A . Kokića. Sve­čani prigodni govor je održao preč. don Franc G r a n d o v. U ovom svom vrlo uspj elom govo ru prikazao je Z11nčenjc Pa­pinstva, vjerno je ocrtao lik i vanredne odlike sadonjeJ! Pn pe P i in X ll . te njegovo neumorno nastojanj e oko smirivanja du­hova u svijetu i uspostave trajnog i pra­vedno (' mira . Po ebno je istakno i na ~l a ­

sio stoljetne vez hrvatsko!.! naroda ~ Pe­trovom Stolicom. J oš su Križorice mno­i!O uspjeha po drugi put od i(!rnlo dirlj ivu igru u 4 či nu »Madono u šumi«. Akade­miji su uz. preuzv. bi kupa prisustvovali brojni odličnici te or d~tnvnici naših vln­sti i raznih ustanovn . Rndi prepune dvo­rane mno(!i su sc mornli i vratiti.

DOPRI O »ZORE« ZA SIROMA-HE. Nn zadnjoj sjednici uprn ve hrv. kat. ženskog pro vj . društva »Zora« zaključeno je, dn se daruj e Odboru za zi msku pomoć Din 1000. n Uboškom D omu Din 300.

CETRDESETSAT O KLA JA JE KATEDRALI poči nje u srijedu 13. t.

mj . ll s. bit će !C. Misa uz pO'ntifiknl­nu nsi~ tcncij , u zatim po crkvi procesija s Pre vctim , n u podne izložcnjc i početak

klan ian ja. Prvu uru ndorirll preuzv. biskup. Uvečer u 6.30 s. pj eva sc svečano Pnve­čern in, a zn tim je propovijed. U četvrtak,

petak i subotu k lanjanje počinje ujutro

BilOJ tl.

u 8 s. Uvečer u 6.30 s. Pavečornja i pro­povijed. Ovoj lijepoj pobožnosti liiborutki svi jet dolazio je uvijek u velikom broju. Neka bude tako i OTe eodinel Dođite, po­klonimo se !

GOSP A OD 7 :ZALOST! slavi 110 u petak 15. t. mj.

PO T l NEMRS kroz ovu nedjelju jest u rij e d u 13. t . mj . i u p e t a k 15. t. mj. A osta le dane jest aamo post, dok u nedjelju nema ni posta ni nemru.

DEVET ICA SV. JOSIPU drži 1e u crkvi sv. fr n n e svake Tečeri u ' s., a počinje 9. t. mj .

SASTA AK ,.zORE«. U nedjelju lG. t. mj. u 5 s. popodne održat će 1c n ~at.

Domu si\St llnak n ih članica ·Zorc«, a a 4.30 s. bit će u crkTi sv. Luce blal!'oalov s Presvetim. pak se pozivlju, da ITe • ._ faljeno dođu - Uprava.

UMRLI. Od 1.- 7. t. mj . umrli 1u 11

Si beniku : B u j a s Pava ud. pk. Stipo (71 p:.). A ras Dunko pk . Sime (78 t.}, A -l cks ić Vlatka J o ina (3 g.), Lenac N.a­te p k . Mate iz Senja (79 g.) , A n t n a a e Zvonko Tomin (l g.) i M u s l ić Ina Ni­kolin iz Ciste (36 !!,). - P. u m.l

SVIM <:':LANICAMA ZIVOGA SVI­JETLA« javljam, da je nakana klanja11ja zn slij edeći tjedan (10.-16. III.) : z a l t o bolji u s pjeh duboTnih vjef:bi naše srednjoškolske omladi&e - Don Ante Radić.

. U FOND NASEGA LISTA dopri.B.io je prcč. don Šime Matulina Din 20. da počasti uspom enu pk. M a r i j e D i d o Y j ć

(tman) . - Uprava hamo zahvaljuje.

Križarske ~ljesU !W§ItSf"~~

ODRZANE PRIREDBE PAPINA DA­NA. U nedjelju 3. III. održane su prired­be Papina dana u: P e tr i o j i (delegat br. Josip Haman), O g u l i n u (delegat br. l Glovatsky), zatim u D o br i n j u, T u z l i, Brčkom i Omišlju.

ODGOVORI NA UPITE U OKRUZ­NICL Velika Križarsko Bratstvo primilo je u zadnje vrijeme vrlo mnogo odgovo­ra o stanju društava iz svih krajeva, gdje rade i djeluju naša Bratstva, a nn teme­lju poslane okružnice. Poradi velikog bro­ja odgovora odgovoreno jo na iste samo onim Bratstvima. koja traže nekoje apute. dok su svi ostali odgovori uzeti do znanja, te VKB iste Todi dalje u evidenciji. I ako je stiglo mnogo odgovora, još im!!de ta­kođer i mnogo Bratstava. koja nam iste odgovore nisu poslala. Kako je to veoma potrebno, da Centrala imade uvid u poje­dina Bratstva. te njihov rad i teškoće, ne­ka sva ona društva, koja do sada nisu ill-­punila svoju dužnost, učine to što prije.

USKRSNA PROPAGANDA. I ove go­dine treba da naša Bratstva provedu uskr­snu borbu među ostalom neorganiziranom omlndinom. U tu svrhu će vrlo dobro doćt dijeljenje letaka, koji su šta.mpani u svrhu uskrsne propagande. Potanje o tom pisalo se u » edjclji«. Tu se nnlazc sve upute o uskrsnoj borbi . Iste letake može se naru­či ti na VKB-u. 1.000 ovakvih letaka stoji Din 40, a 500 komada Din 20, pridodavm svakoj narudžbi Din 5 za poštarinu. Le­tnci se šalju samo uz unaprijed poslani novac.

DANI KRIZARSKIH PROSLAVA. Po­slije Uskrsa počinju po svim našim kraje­vima proslave tz. »Križarskih dana«. Ne­ka ne bude ni jednoga Bratstva, koje istu proslavu ne bi održalo, makar i u manjem opsegu. Treba već sada misliti na te pro­slave i što ranije započeti radom. Samo dobro spremljene proslave mogu donijeti uspjeha. Kod većih priredbi treba zatražiti delegata VKB-n, odnosno Okružja ili Kra­jevnog odbora.

·······~······ ...... ···········~· .. ·~ Hrana duse

"" *t:taA46•m•• SV. MISA U ZlVOTU VJERNIKA,

korizmena poslanica hvarskog biskupa Mon gm Miha P u š ić n. Izdnla Knjižnica »Zvijezda Mora« - Hvar. - Kao pred­met ovogodišnje korizmeno posla'nice pre­uzv. hvarski biskup uzeo je Sv. Misu i njezinu važnost za duhovni život vjernika. Po lan ica ima 32 stranice i rnzdijeljena je u više poglavlja. Stvar je aktuelna te će dobro poslužiti svećenicima i svjetovnjaci­mn, n osobito članovima i članicama kntol. društava. za bolje shvaćanje uzvišenosti čina sv. Mise. Toplo preporučamo. - Do­biva se kod Knjižnice ,.zvijezda Hor""' u Hvaru uz cijenu od D in. 2 po komadu·. Naručiteljima od barem 20 primjeraka da­je sc 20°/o popusta. Cek. račun br. 32.193 Biskupski Ordinarijat, Knjižnica »Zvijezda Mora«, Hvar.

'AA3NTE: l ODGOVORNI UREDNTK : DON ANn ltADić - II'Bl:Nn: ULIC. RL. HMOLE TAvn.JCA 117. - TWJI:ARA .uać. (0. 8ERNARDO BUUEVJO)..

vladali nl čovjel vo eljeni sallll) vr tiranin. S' stvo i rc pravo, lja, cara,

Krist1 znala se stljemu

1 umro-)espo sudnicu 1 kojom !ljeli.

Sto mir pre hl­govara l~tjvetl

1Vemlra,

tov duhovno IIOsfltol 1laje N~ di među ga Istog dtallopri

To 1

o tovje kritanstv SVIJesno

Sav~ smalraju l stvo, pu 10111 l ro

El o, chtlka fl] mo Jeve staJu Pul bogati va lvohllca slguhlost nego lc

'ednika. ladi ~Ov

Sto lljlh Vlasi sve !rtve dr laval bo tan st>, 'konc entr "Vlast hoJ ''"etlrnal