podrucje sa visokim rizikom u hidrosistemu dtd.ppt sa visokim rizikom u... · ukupni azot (kgn/dan)...
TRANSCRIPT
PODRUČJA SA VISOKIM RIZIKOM PODRUČJA SA VISOKIM RIZIKOM PODRUČJA SA VISOKIM RIZIKOM PODRUČJA SA VISOKIM RIZIKOM U HIDROSISTEMU DTDU HIDROSISTEMU DTD
Profesor dr Božo DalmacijaPriodno matematički fakultetPriodno-matematički fakultet
Departman za hemijuNovi Sad
1
Količina otpadnih voda u AP Vojvodini
Ukupna količina kanalisanih otpadnih voda 766000 m3/dan ili 8,9 m3/s.Struktura otpadnih voda
60% od industrije40% od stanovništva
72,7 % organskog opterećenja otpadnih voda potiče iz industrije
2
Ukupna emisija zagađenja kanalisanih otpadnih voda po Ukupna emisija zagađenja kanalisanih otpadnih voda po vrstama
Vrsta otpadnih voda Protok(m3/dan)
Suspe-ndovanematerije(kg/dan)
Ukupniazot
(kgN/dan)
Ukupanfosfor
(kgP/dan)
Sadržaj organskih
materija(ES)
Komunalne otpadne vode i sanitarne iz industrije
304726 79257 14298 4311 1436396
Biorazgradljive industrijsked d 255373 609532 12081 3952 3524753otpadne vode 255373 609532 12081 3952 3524753
Ukupne biorazgradljive otpadne vode 560099 688789 26379 8263 4961149
Norganske industrijske otpadne 205942 19062 2288 4699 295440g j pvode 205942 19062 2288 4699 295440
Ukupne industrijske otpadne vode 461315 628594 14369 8651 3820193
Ukupno 766041 707851 28667 19962 5256583
3
766041 707851 28667 19962 5256583
4
N d k t t t t d ih dNeadekvatan tretman otpadnih vodaNa teritoriji Vojvodine je registrovano 497 zagađivača voda:industrija 326
prehrambena 118ostala industrija 208j
stočarstvo 113naselja 44ostalo 14ostalo 14
Od 497 registrovanih zagađivača:ne prečišćava 343prečišćava 71 (sa komunalnim otpadnim vodama)prečišćava 83 (samo primarno)
5
p ( p )
Odnos količina vode prema delatnosti zagađivača na teritoriji HS DTD2%7%
poljoprivreda
proizvodnja prehrambenihproizvoda pića i stočne
46%38%
proizvoda, pića i stočnehraneproizvodnja hemijskihproizvoda
proizvodnja i preradagvožđa, čelika i obojenih
5%2%
metalasakupljanje, prečišćavanjei distribucija vode
ostalo
DELATNOST KOLIČINA VODE( 3/d )
BROJ ZAGAĐIVAČA
5%2%
(m3/dan) ZAGAĐIVAČApoljoprivreda 1 943 12proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i stočne hrane 52 590 / 132 000 63
proizvodnja hemijskih proizvoda 6 188 6
6
proizvodnja hemijskih proizvoda 6 188 6sakupljanje, prečišćavanje i distribucija vode 43 375 25
12%17%
3%12%
5%
17%2%
8%
5%
60%POLJOPRIVREDAPROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA, PIĆA I STOČNE HRANEPROIZVODNJA I PRERADA PAPIRASAKUPLJKANJE, PREČIŠĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODEOSTALO
64%
POLJOPRIVREDAPROIZVODNJA PREHRAM BENIH PROIZVODA, PIĆA I STOČNE HRANEPROIZVODNJA I PRERADA PAPIRASAKUPLJANJE, PREČIŠĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODE
OSTALO
Procentualni udeo organskog opterećenja otpadnih voda računato preko HPK po delatnosti
OSTALO
Procentualni udeo organskog opterećenja otpadnih voda
računato preko BPK po delatnostizagađivača
računato preko BPK po delatnosti zagađivača
kg HPK/dan kg BPK/dankg HPK/dan kg BPK/dan
prehrambena industrija 47 942 25 234sakupljanje, prečišćavanje i distribucija vode 13 487 6 912poljoprivreda (stočarstvo) 9 355 4 753
5%
4%
1% 10% 1% 5%
28%
5%
55%4%79%
POLJOPRIVREDAPROIZVODNJA PREHRAM BENIH PROIZVODA, PIĆA I STOČNE HRANEPROIZVODNJA I PRERADA PAPIRAOBRADA STAKLA, PORCULANA KERAM IKE I OSTALOG (BETON, CEM ENT, GIPS, KAM EN)SAKUPLJANJE, PREČIŠĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODE
3%4%
POLJOPRIVREDAPROIZVODNJA PREHRAM BENIH PROIZVODA, PIĆA I STOČNE HRANEPROIZVODNJA I PRERADA PAPIRAPROIZVODNJA HEM IJSKIH PROIZVODASAKUPLJANJE, PREČIŠĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODE,
OSTALO
Procentualni udeo opterećenja otpadnih voda suspendovanim materijama po granama delatnosti
OSTALO
Procentualni udeo opterećenja otpadnih voda rastvorenim materijama
(suvog ostatka) po granama delatnostimaterijama po granama delatnosti (suvog ostatka) po granama delatnosti
kg suspendovanih materija/dan
kg rastvorenih materija/danmaterija/dan materija/dan
proizvodnja šećera 33 293 38 497obrada mesa 2 003 5 042proizvodnja ulja 2 372 8 730
11%23%
2% 8%26%
2%
2%
2%
62%1%
1%
60%POLJOPRIVREDAPROIZVODNJA PREHRAM BENIH PROIZVODA, PIĆA I STOČNE HRANEPROIZVODNJA I PRERADA PAPIRAPROIZVODNJA HEM IJSKIH PROIZVODASAKUPLJANJE, PREČIŠĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODEOSTALO
62%
POLJOPRIVREDAPROIZVODNJA PREHRAM BENIH PROIZVODA, PIĆA I STOČNE HRANEPROIZVODNJA I PRERADA PAPIRAPROIZVODNJA HEM IJSKIH PROIZVODASAKUPLJANJE, PREČIŠĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODEOSTALO
Procentualni udeo opterećenja otpadnih voda ukupnim azotom po granama delatnosti
OSTALO
Procentualni udeo opterećenja otpadnih voda ukupnim fosforom po granama
delatnostidelatnosti
prehrambena industrija kg N/dan kg P/danproizvodnja šećera 339 66obrada mesa 350 46obrada mesa 350 46proizvodnja ulja 39 83
kg N/dan kg P/danIndustrija 4 000 600Stočarstvo 741 80Naselja 1 479 275
Prosečno dnevno opterećenje otpadnih voda
2 000
metalima po delatnostima
1 2001.4001.6001.8002.000
CrCu
Industrija koja ispušta otpadne vode sa nedovoljnim predtretmanom u
d k k li ij
400600800
1.0001.200
g/da
n CuZnMnNi
gradsku kanalizaciju
0200400
LNA
RIJ
A
AK
LA
KA I
LNA
RIJ
A
JE,
AN
JEC
IJA
NJA
IA A AĆ
AJ
NiPb
TEK
STI
IND
US
TR
OB
RA
DA
STA
MA
ŠIN
SM
ETA
LIN
DU
STR
SA
KUP
LJA
NJ
PR
EČ
IŠĆ
AVA
I D
ISTR
IBU
CV
OD
E
PR
OIZ
VOD
NP
RE
RA
DA
GV
OŽĐ
A
SA
OB
RA
10
Prosečne dnevne količine otpadnih voda k j i št j di k l HS DTD
količina otpadnih voda
koja se ispušta u pojedine kanala HS DTD
60000
70000prosek za interval
prosek za radne dane
Sezonska proizvodnja: šećerane, prerada voća i povrća itd
40000
50000
/dan
20000
30000m3
0
10000
Dunav Tisa Begej DTD"B č j
DTD"V b
Krivaja DTD "Ban.P l k
Kikindskik l
Vršačkik l
11
"Bečej-Bogojevo"
"Vrbas-Bezdan"
Palanka-Novi
Bečej"
kanal kanal
P č d t ć j HS DTDProsečno dnevno opterećenje HS DTD organskim materijama
30000
40000HPKBPKIspuštanje otpadnih
voda velikih zagađivača:
20000
30000
kg/d
an
npr. Fermin u Senti, Šećerana u Senti
10000
0DTD Novi
Sad-SavinoSelo
Tisa Begej DTD Bečej-Bogojevo
DTDVrbas-Bezdan
Krivaja Kikindskikanal
12
Selo
Prosečno dnevno opterećenje HS DTDProsečno dnevno opterećenje HS DTDsuspendovanim i rastvorenim materijama
50000 suspendovane materije
40000
50000 suspendovane materijerastvorene materije
20000
30000
kg/d
an
0
10000
DTD N i Ti B j DTD DTD K i j Kiki d kiDTD NoviSad-
SavinoSelo
Tisa Begej DTDBečej-
Bogojevo
DTDVrbas-Bezdan
Krivaja Kikindskikanal
13
Prosečno dnevno opterećenje HS DTDp jnutrijentima
4000 N
3000
4000 N
P
1000
2000
kg/d
an
0
1000
DTD Novi Tisa Begej DTD Bečej- DTD Krivaja KikindskiDTD NoviSad-
SavinoSelo
Tisa Begej DTD BečejBogojevo
DTDVrbas-Bezdan
Krivaja Kikindskikanal
14
Prosečno dnevno opterećenje HS DTD
14000
Prosečno dnevno opterećenje HS DTDmetalima
10000
12000
14000
CrCu
6000
8000
g/da
n
CuFeMnNi
2000
4000 ZnPb
0DTD Bečej-Bogojevo
DTD Vrbas-Bezdan
Kudoš Kikindski kanal
15
Opterećenje otpadnih voda po granamaOpterećenje otpadnih voda po granama delatnosti
80000
90000
100000 HPK BPKSUSPENDOVANE MATERIJE SUVI OSTATAKUKUPAN AZOT UKUPAN FOSFOR
50000
60000
70000
kg/d
an
20000
30000
40000k
0
10000
PREHRAMBENAINDUSTRIJA
POLJOPRIVREDA PREČIŠĆAVANJE VODE
16
kvantitativne i kvalitativne karakteristikekvantitativne i kvalitativne karakteristike otpadnih voda prehrambene industrije
35000
40000
45000 HPK BPKSUSPENDOVANE MATERIJE SUVI OSTATAKUKUPAN AZOT UKUPAN FOSFOR
20000
25000
30000
35000
kg/d
an
5000
10000
15000
0Proizvodnja,
obrada, hlađenje izamrzavanje
Proizvodnjašećera
Proizvodnja piva Proizvodnjaskroba i proizvoda
od skroba
Proizvodnjamargarina i
sličnih jestivih
17
životinjskog mesa masti
ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA NA ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA NA VODNA TELA NA TERITORIJI HS DTD
ispuštanje gradskih otpadnih voda kao kriterijum značajnih pritisaka usvojena su postrojenja kapaciteta > 2 000 ES (91/271/EEC) i pritisci gradskih otpadnih voda koje se bez (91/271/EEC) i pritisci gradskih otpadnih voda koje se bez prečišćavanja ispuštaju u vodotoke a čije opterećenje prevazilazi dati kriterijumispuštanje industrijskih otpadnih voda (prehrambena industrija) sa > 4 000 ES (91/271/EEC) i sa > 2 000 kg HPK/dan (ICPDR)Ispuštanje otpadnih voda poljoprivrede sa > 5 000 kgP/dan i Ispuštanje otpadnih voda poljoprivrede sa > 5 000 kgP/dan i >50000 kgN/dan (ICPDR)
18
Naselje (obuhvaćenost kanalizacijom, %)
Izmereno opterećenje koje se ispušta sa otpadnim vodama,
kgBPK5/dan
Opterećenje koje bi se ispustilo u slučaju potpune izgrađenosti
kanalizacije, kgBPK5/danRecipijent kanalizacije
Opterećenje koje se sme ispustiti na osnovu graničnih vrednosti,
kgBPK5/dan
APATIN (40) 81 202 DTD “Prigrevica-Bezdan” 51
BAČ (16) 13 87 DTD “Bački Petrovac – Karavukovo” 17
BAČKA TOPOLA (15) 171 1140 Krivaja 122
BELA CRKVA (80) 225 281 Nera 38
CRVENKA (14) 28 200
DTD “Vrbas-Bezdan”
19
SOMBOR (40) 74 185 387
KULA (25) 200 800 107
SENTA (50) 51 102Ti
101Tisa
ČOKA (30) 63 210 19
INĐIJA (10) 51 510 Inđijski potok i Ljukovo 197
IRIG (20) 35 175 Potok Jelence 15
KIKINDA (29) 108 372 Kikindski kanal 246
ALIBUNAR (30) 75 250DTD “Banatska Palanka – Novi Bečej”
42
NOVI BEČEJ (30) 82 273 39
PEĆINCI (12) 18 150 Galovica 12
RUMA (35) 510 1457 Potok Kudoš 213
STARA PAZOVA (8) 9 112 Veliki Begej 142
ŠID (60) 335 558 Šarkudin-Šidina 67
BEČEJ (38) 47 124
DTD “B č j B j ”
126
ODŽACI (38) 38 100 16DTD “Bečej-Bogojevo”
VRBAS (40) 407 1 017
SRBOBRAN (20) 4 20 14
VRŠAC (60) 155 258 Vršački kanal 253
ZRENJANIN (68) 2 721 4001 Aleksandrovački kanal, Begej 339
4 000 kgN/dan
24 000 kgBPK5/dan 600 kgP/dan
INDUSTRIJSKE OTPADNE
VODE68 517 m3/dan
(150 000 m3/dan(150 000 m /dan
36 000 kg suspendovanih
21
mat/dan
790 kgN/dan
4 900 kgBPK5/dan 90 kgP/dan
OTPADNE VODE
STOČARSTVA1 250 m3/dan1 250 m /dan
2 300 kg suspendovanih
mat/dan
22
Identifikovani problemiMineralna uljaj
U kanalu Begej (do 253 mg/kg) Kanal DTD Vrbas-Bezdan (do748 mg/kg)748 mg/kg)Jezero Ludoš (do 451 mg/kg).
PAHU k l B j iU kanalu Begej iTamiš
Pesticidi i PCBNajviše izraženo u kanalu Begej prevazilazi Holandske referentne vrednosti
23
P bl iProblemiVisoka koncentracija metala je d t kt Pl i B j K l detektovana u Plovni Begej, Kanalu “Vrbas-Bezdan”, Nadeli, Jezeru “Moravica”, Aleksandrovački kanal, Kudoš...Prosečne godišnje vrednosti za metale u rekama i kanalima su bile:
Ni 39 to 140 mg/kg,Zn 170-690 mg/kg, Cd 2.5 -23 mg/kg,Cr 47-330 mg/kg, g g,Cu 44-360 mg/kg,Pb 47-460 mg/kg, Hg od 0,06-0,4 mg/kg
24
g od 0,06 0, g/ g
ZAŠTIĆENE ZONE U VOJVODINIZAŠTIĆENE ZONE U VOJVODINI
25
Na ispitivanim lokacijama na osnovu koncentracija sezonskih merenja a i srednjih vrednosti tih merenja može se zaključiti da uglavnom svi toksični srednjih vrednosti tih merenja može se zaključiti da uglavnom svi toksični metali mogu da utiču ili utiču na prirodne osobine sedimenta, jer premašuju holandsku “target” vrednost. P t l k ij Posmatrano po lokacijama:
Koviljsko-Petrovaradinski rit (Ni, Zn, Cd, Cu), Obedska bara i Carska bara (svi sem Cr i Hg), Obeds a ba a Ca s a ba a (s se C g),jezero Ludoš (sem Hg), Gornje-podunavlje (Zn), Zasavica (Ni, Cd) i Moravica (Ni, Zn, Cd).
Povremeno je koncentracija premašila i vrednost holandske interventne vrednosti, kada se preporučuje remedijacija za: , p p j j j
bakar (Koviljsko-Petrovaradinski rit-Šlajz, Jezero Ludoš, Carska bara-Vidikovac, Zasavica) i a nikl cink kadmij m i hrom na lokaciji Je ero L doš L doš Iza nikl, cink, kadmijum i hrom na lokaciji Jezero Ludoš-Ludoš I.
Crne tačke u AP Vojvodini na
vodotocima male odotoc a a esamoprečišćavajuće
moći!
Veliki Bački kanal
Opterećenje otpadnih voda organskim materijama
HPK BPKHPK
781671; 49,8%
880; 0,1%
8344; 0,5%
12886; 0,8%BPK5
226163; 29,42%
76009; 9,89%
57512;
44714229154; 1,9%
38305; 2,4%
2483; 0,2%57512; 7,48%
6836; 0,89%
16861; 447142; 28,5%
128237; 8,2%
121333; 7,7%
FABRIKA ŠEĆERA "BAČKA" "CRVENKA" FABIKA ŠEĆERA
374026; 48,65%
2,19%
1285; 0,17%
212; 0,03%
4628; 0 60%
FABRIKA ŠEĆERA "BAČKA""CRVENKA" FABIKA ŠEĆERACARNEXFARMACOOPVITALFABRIKA ŠEĆERA BAČKA CRVENKA FABIKA ŠEĆERA
CARNEX FARMACOOPVITAL JKP STANDARDETERNA FABRIKA ARMATURE KULAJKP KULA PANON
4628; 0,60%
5229; 0,68%
VITALJKP STANDARDETERNAFABRIKA ARMATURE KULAJKP KULAPANON
29
Fabrika Vrednosti
Metali (mg/l)
Hrom Cink Kadmijum Gvožđe Bakar Nikal Olovoj
FABRIKAARMATURE
minimalne 0.23 0.15 0.00 0.05 0.03 0.06 0.00
maksimalne 5.80 3.50 0.03 0.18 3.90 11.30 0.29ARMATURE KULA
maksimalne 5.80 3.50 0.03 0.18 3.90 11.30 0.29
srednje 2.08 1.40 0.01 0.13 1.45 4.86 0.13
minimalne 0.04 - - - - - -
AD "ETERNA", Fabrika kože maksimalne 0.15 - - - - - -
srednje 0.09 - - - - - -450
500
550
600
dan)
FABRIKA ARMATURE KULAAD "ETERNA", Fabrika kože
300
350
400
450
e vo
de m
etal
ima
(g/d
100
150
200
250
Opt
ereć
enje
otp
adne
0
50
100
Cr Zn Ni Pb Cd Fe Cu
O
250
300
350
400
450
mgO
2 /l)
19981999200020012002
Sadržaj metala u vodi Velikog Bačkog kanala 0
50
100
150
200
0 2 4 6 8 10 12
BP
K5 (m 2002
2003
Bačkog kanala
600
700
Pb
0 2 4 6 8 10 12
Vreme (mesec)
Sadržaj organskih materija u vodi
200
300
400
500
µg/l
PbCrCdNiZnCu
j g jVelikog Bačkog kanala na profilu Vrbas II u toku godine
0
100
200
Uzvodnood
Crvenke
Uzvodnood Kule
Nizvodnood Kule
Vrbas I Most uVrbasu
Uzvodnood
triangla
Nizvodnood
triangla
CuMnFe
31
Crvenke triangla triangla
350
400
450
kg)
0 20
Sadržaj metala u sedimentu Velikog 100
150
200
250
300
350
once
ntra
cija
Mn
(mg/
k0-2020-4020-5020-6050-7060-80 Sadržaj metala u sedimentu Velikog
Bačkog kanala
Leva
oba
la
1/4-
L
a ka
nala
1/4-
D
bala
0-20
20-4
020
-50
20-6
0
50-7
0
0-80
0
50 Ko
Debljina mulja (cm)
Sre
dina
Des
na o
b60Debljina mulja (cm)
120
140
mg/
kg) 0-20
20-4020 60
Lokacija 3100 m nizvodno od ustave 40
60
80
100
ncen
traci
ja N
i (m 20-60
50-7060-80
kod Vrbasuev
a ob
ala
1/4-
L
kana
la
1/4-
D
bala
0-20
20-4
0
20-6
0
50-7
0
60-8
0
0
20Kon
Le
Sred
ina
Dde
sna
o 0 2
Debljina sedimenta (cm)
Primer: NADELAPrimer: NADELAStanje na terenu je takvo da usled koncentracije zagađivača na sektoru dužine oko 30 km od ustave Skrobare do ustave kod Ivanova dolazi do izrazitog narušavanja kvaliteta voda.kvaliteta voda.
Ustava “KOVAČICA”Ustava
“DEBELJAČA
33
Ustava “SKROBARA”
Sadržaj metala u vodiUstava Debeljača
8
10 Rastvoreni kiseonik Maj Oktobar
3035404550
j
Ustava Crepaja
Ustava Jabuka
Ustava Beli narcis
Ustava Kovin
2
4
6
mg
O2/l
05
10152025
μg/
l Ustava Ivanovo
I/II klasa prema sadržaju svih metala u oba perioda, osim u maju u slučaju:
Debelj
aca
Crepaja
Skroba
raBeli
narci
s
Kovin
Ivano
vo
0
0
Ni Pb Cd Zn Cr Cu
90 HPK - Maj maju u slučaju:
kadmijumakod ustave Skrobara (Jabuka) (III/IV)kod ustave Crepaja - van opsega definisanog našim P il ik
30
40
50
60
70
80
90
mg
O2/l
BPK5 - Maj HPK - Oktobar BPK5 - Oktobar
Pravilnikomžive jer je u površinskoj vodi kod ustave Kovin, detektovan sadržaj žive koji premašuje 2,1 puta maksimalno dozvoljenu koncentraciju od 1 μg/l koja je propisana za I/II i III/IV klasu.Deb
eljac
aCrep
ajaSkro
bara
Beli na
rcis
Kovin
Ivano
vo
0
10
20
34
Sadržaj organskih materija
20000 Amonijak Nitrati i nitritiOrganski azot
4000
14000
16000
18000
mg/
kg
Organski azot Ukupni azot Ukupni fosfor
Sadržaj nutrijenata i organskih materija u
Debelj
aca
Crepaja
Skroba
raBeli
narci
s
Kovin
Ivano
vo0
2000
materija u sedimenu Nadele
500 HPKBPK
140
160 Mineralna ulja Korigovana mineralna ulja
200
300
400
mg
O2/k
g
BPK5
40
60
80
100
120
Ciljna vrednost50 mg/kg
mg/
kg
eljac
a
epaja
obar
a
narci
s
Kovin
anov
o0
100
m
Debelja
caCrep
ajaSkro
bara
eli na
rcis
Kovin
Ivano
vo
0
20
40
35
Debelj
Crep
Skro
Beli na K
Ivan
Deb C Sk
Beli Iv
SADRŽAJ METALA U SEDIMENTU NADELE PRI SADRŽAJ METALA U SEDIMENTU NADELE PRI VISOKOM VODOSTVISOKOM VODOSTAAJUJU
Mesto uzorkovanjaNi Pb Cd Zn Cr Cu Hg
mg/kg
Ustava Debeljača 37 26 2,9 36 10 21 0,25
Ustava Crepaja 41 29 4,3 39 17 26 0,24
Ustava Jabuka 49 73 17 145 29 85 0,69Ustava Jabuka 49 73 17 145 29 85 0,69
Ustava Beli narcis 44 38 4,7 92 12 41 0,54
Ustava Kovin 35 24 3,5 54 20 31 0,17
U t I 38 57 1 3 644 23 285 0 84
36
Ustava Ivanovo 38 57 < 1,3 644 23 285 0,84
215
220 Ni
Holandska interventna
Sadržaj metala u sedimentu pri niskom
100
200
205
210
Holandska "ciljna"
vrednost (210 mg/kg)
mg/
kg
Ivanovo Beli narcis Skrobara
sedimentu pri niskom vodostaju
nala
- pov
ršins
ki slo
j
a kana
la - s
rednji
sloj
kana
la - d
ubins
ki slo
jLe
va ob
alaDes
na ob
ala50
0 m uz
vodn
o
0
50j
vrednost (35 mg/kg)
Sredina
kan
Sredina
Sred
ina ka
190
200
CuEmpirijskavrednost (197 mg/kg)
IvanovoBeli narcis
940Zn
Ivanovo Beli narcis
20
40
60
80
190
Teorijskavrednost (35,7 mg/kg)
mg/
kg
Beli narcis Skrobara
200
300
400900
920
Teorijskavrednost (123 mg/kg)Empirijska
vrednost (315 mg/kg)
mg/
kg
Skrobara
kana
la - p
ovrši
nski
sloj
dina k
anala
- sred
nji sl
oj
a kana
la - d
ubins
ki slo
jLe
va ob
alaDes
na ob
ala50
0 m uz
vodn
o
0
nala
- pov
ršins
ki slo
j
a kanala
- sred
nji sl
oj
kana
la - d
ubins
ki slo
jLe
va ob
alaDes
na ob
ala50
0 m uz
vodn
o
0
100
37
Sredina
ka
Sredin
Sredina
Sredina
kan
Sredina
Sred
ina ka
3.8
4.0 Cd
E i ij k
IvanovoBeli narcis100 Cr
Empirijska vrednost
0.40.50.63.0
3.2
3.4
3.6
Teorijskavrednost (0,6 mg/kg)
Empirijska vrednost (3,5 mg/kg)
mg/
kg
Skrobara
30
40
50
60
70
80
90
Teorijskavrednost (37,3 mg/kg)
(90 mg/kg)
mg/
kg
Ivanovo Beli narcis Skrobara
a - površ
inski s
lojnala
- sred
nji sloj
ala - d
ubinski s
lojLev
a obala
Desna o
bala50
0 m uzv
odno
0.00.10.20.3
a - površ
inski s
lojnala
- sred
nji sloj
ala - d
ubinski s
lojLev
a obala
Desna o
bala50
0 m uzv
odno
0
10
20
30
Sredina k
anala
Sred
ina kan
Sredina k
anal
100 PbEmpirijska vrednost (91,3 mg/kg)2 9
3.0 Hg IvanovoBeli narcis
Sredina k
anala
Sred
ina kan
aSred
ina kan
ala
20
405060708090
Teorijskavrednost (35 mg/kg)
( , g g)
mg/
kg
Ivanovo Beli narcis Skrobara
0.6
0.8
2.32.42.52.62.72.82.9
Teorijskavrednost (0,17 mg/kg)
Empirijska vrednost (0,486 mg/kg)
mg/
kg
Beli narcis Skrobara
površ
inski
sloj
ala - s
rednji
sloj
a - dub
inski
sloj
Leva
obala
Desna
obala
500 m
uzvo
dno
0
10
a - pov
ršins
ki slo
jnala
- sred
nji sl
ojala
- dub
inski s
lojLev
a oba
laDes
na oba
la50
0 m uzv
odno
0.0
0.2
0.4
38
Sredina
kana
la - p
Sredina
kana
laSred
ina ka
nala 50
Sredina
kana
la Sred
ina kan
Sredina k
anal
K i jKrivajaCd (mg/kg)
6 00
8.00
10.00
12.00
14.00
0.00
2.00
4.00
6.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Cr (mg/kg)
100.00
120.00
20 00
40.00
60.00
80.00
39
0.00
20.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Pb (mg/kg)
80 00
90.00
Ni (mg/kg)
400.00
450.00
30.00
40.00
50.00
60.00
70.00
80.00
100 00
150.00
200.00
250.00
300.00
350.00
0.00
10.00
20.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
0.00
50.00
100.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Cu (mg/kg)
500.00
600.00
Zn (mg/kg)
3500.00
4000.00
4500.00
100.00
200.00
300.00
400.00
1000.00
1500.00
2000.00
2500.00
3000.00
40
0.001 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 0.00
500.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Prekogranični uticajBanatski vodotoci (Primer Begeja)Tisa RUMUNIJA
41
Begej
RUMUNIJA
42
T ški liTeški metali
43
44
Begej metali
Cd C
egejKlasa 4
40
50
60
70
once
ntra
tion
dry
wei
ght)
surface sediment bottom sediment
600
800
380 mg/kgncen
tratio
ndr
y w
eigh
t)
surface sediment bottom sediment
Cd Cr
0 3.644 6.919 8.528 10.658 13.358 15.447 16.867 19 21.800 24.500 26.650 28.850 29.3800
10
20
30
12 mg/kg
0.8 mg/kg
Cad
miu
m c
o (m
g C
d/kg
d
Distance from the Klek gate (km)
0 3.644 6.919 8.528 10.658 13.358 15.447 16.867 19 21.800 24.500 26.650 28.850 29.3800
200
400 380 mg/kg
100 mg/kg
Chr
omiu
m c
o (m
g C
r/kg
d
Distance from the Klek gate (km)Distance from the Klek gate (km)
800
1000 surface sediment bottom sediment
1000
surface sediment bottom sediment
Cu Hg
200
400
600
800
190 mg/kgCop
per c
once
ntra
tion
(mg
Cu/
kg d
ry w
eigh
t)
200
400
600
800
1000
300 µg/kg
Mer
cury
con
cent
ratio
n (µ
g H
g/kg
dry
wei
ght)
45
0 3.644 6.919 8.528 10.658 13.358 15.447 16.867 19 21.800 24.500 26.650 28.850 29.3800
36 mg/kg
Distance from the Klek gate (km)
0 3.644 6.919 8.528 10.658 13.358 15.447 16.867 19 21.800 24.500 26.650 28.850 29.3800
Distance from the Klek gate (km)
Organske Organske zagađujuće materije
46
200
250
300
µg/k
g)
Povrsinski sediment Dubinski sediment
0 3 644 6 919 8 528 10 658 13 358 15 447 16 867 19 21 8 24 5 26 65 28 850 29 3800
50
100
150
20 µg/kg
PCB
(
Kl 3 0 3.644 6.919 8.528 10.658 13.358 15.447 16.867 19 21.8 24.5 26.65 28.850 29.380
Udaljenost od ustave Klek, km
povrsinski sediment
Klasa 3
300
400
500
ral o
ilsdr
y w
eigh
t)
povrsinski sediment dubinski sediment PAH (7-52 µg/kg)
•19 km od Kleka
0
100
200
50 mg/kg
Min
er(m
g/kg
d
•Itebej-Mlin
•Posle Itebej
47
0 3.644 6.919 8.528 10.658 13.358 15.447 16.867 19 21.8 24.5 26.65 28.850 29.380
Udaljenost od ustave Klek (km)
Reka Tisa
Detektovano zagađenje teškim metalima (Zn, Pb, Cr, Cd).Poređenjem rezultata sa Poređenjem rezultata sa Kanadskim PEL vrednostima zaključeno je da ne postoji značajno zagađenje značajno zagađenje organskim polutantima (npr. PAH, PCB, pesticidi). Detektovan je prekogranični j p gtransport nutrijenata
48
Ekološka katastrofEkološka katastrofaa na Tisina Tisi
Izlivanje velikih Izlivanje velikih količina cijanida i količina cijanida i t k it k ič ihč ih t l t l toksitoksičnihčnih metala metala u Tisuu Tisu iz rudnika iz rudnika zlata u Rumunijizlata u Rumunijijj
2.5
3
3.5
CongradMindsent
0
0.5
1
1.5
2MindsentSegedinTisasitetMartinošPadejN.Becej
09.02
.-20
10.02
.-210
.02.8
10.2.
-14 h
10.02
.-20
11.02
.-211
.02.-8
11.02
.-14
11.02
.-20
12.02
.-212
.02-11
13.02
-813
.02-16
,4515
.02-11
-45
jTitel
HVALA NA PAŽNJI !HVALA NA PAŽNJI !
50