prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 51, godina IX, lipanj 2017.

issn

: 184

7-16

5X

tema brojaE-commerce

posebni prilozi

intervjuMarko Pipunić

Poduzetničke potporne institucijeUpravljanje projektimaZaštita na raduDrvna industrija

32 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Marko Pipunić, predsjednik Uprave tvrtke Žito d.o.o.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Tajvan

KapitalHrvatska makroekonomija u plusu

ObrazovanjeNovi polet hrvatskog tržišta rada - stvarnost ili statistička pogreška?

MultimedijaGlobalna standardizacija potaknut će još brži razvoj multimedije i virtualne stvarnosti

Gospodarska vozilaOčekuje se daljnji rast tržišta gospodarskih vozila

Poslovni kalendar

12 tema broja: E-commerce

Online trgovina sljedećih će godina biti jedna od najpropulzivnijih gospodarskih djelatnosti. Na njen će snažan razvoj utjecati, prije svega, daljnji razvoj telekomunikacijske infrastrukture, odnosno prelazak na 5G mrežu, kao i snažno opredjeljenje Europske komisije ka izgradnji jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market) Europske unije.

41 Upravljanje projektima

8

22

34

44

60

64

82

69 Drvna industrija

26 Poduzetničke potporne institucije

54 Zaštita na radu

54 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Globalno gospodarstvo nije nikada bolje stajalo

Već dulje razdoblje cijene dionica na vodećim svjetskim burzama rastu i gotovo iz tjedna u tjedan dostižu rekordne razine. Sukladno tome, MSCI indeks svih svjetskih burzi također je dosegnuo najviše razine u povijesti. Izvrsni re-zultati na burzama posljedica su jačanja najvećih svjetskih gospodarstava, prvenstveno američkog i europskog, dok se rast kineskog gospodarstva konačno stabilizirao. Sve navedeno predstavlja odlične vijesti za naše gospodarstve-nike, koji imaju brojne prilike za rast na globalnom tržištu i ubrzani razvoj svojih poduzeća. Upravo zbog toga smo, nakon godinu dana, ponovo obradili temu E-commerce, jedno od najbrže rastućih područja globalnog poslovanja. Brojni hrvatski poduzetnici već niz godina upravo u ovom području ostvaruju izvrsne poslovne rezultate, a poslovnih mogućnosti ima još nebrojeno, za razne profile djelatnosti (nije to prilika samo za IT tvrtke, web trgovine okrenute globalnom tržištu, na primjer, mogu pokrenuti sva naša proizvodna i trgovačka poduzeća, a postoje brojne druge prilike i za sve ostale branše). Siguran sam da tu postoji prilika upravo i za vašu tvrtku, ma čime se bavili.

Začuđeni ste početkom uvodnika? Ne pišem o izborima, Agrokoru, preslagivanju, HDZSDPHNSMostPamet-noitd-u? Zaista, ali zaista, više nema smisla. U državi u kojoj razni redikuli, bez ikakvih konkretnih gospodarskih rezultata, bez ikakvih pristojnih manira kojima bi kamu-flirali svoje primitivno ponašanje i razmišljanje, s brojnim optužbama za vrlo ozbiljna kaznena djela, dobivaju potpo-

ru pola naroda, ili značajnog dijela, ne možemo još dugo vremena očekivati značajne promjene. Ako se ikada poka-zalo da narod ima vlast kakvu zaslužuje, to se pokazalo na ovim lokalnim izborima. Čast izuzetcima, neke sredine ipak su kaznile redikule u svojim redovima, ali to je samo iznimka, da ne spominjem da su te iste sredine još do prije koju godinu itekako podržavale svoje lokalne, jednako ne-sposobne i korumpirane, političare. No tako je kako je, ne treba previše očajavati zbog toga. Još uvijek nam je da-leko bolje nego mnogim drugim narodima, od naših pr-vih susjeda pa do nesretnika po Africi, Bliskom istoku itd. Imamo sreću da živimo u prekrasnoj državi, misleći, na-ravno, na prirodne ljepote, ne na bilo što drugo, u kojoj još uvijek ima predivnih ljudi koji nas podsjećaju zašto smo ponosni što smo to što jesmo, i što živimo baš ovdje. U svijetu ima toliko izvrsnih poslovnih prilika, zahvaljujući modernim tehnologijama sve je postalo toliko povezano i lako dostupno, da se uopće ne trebamo opterećivati lo-kalnim događajima na političkoj i poslovnoj sceni u ovako maloj i beznačajnoj državici poput naše. Okrenite se svije-tu, okružite se tim divnim ljudima koji žive na ovom pro-storu, uživajte u prirodnim ljepotama koje su na svakom koraku i neće vam ništa više u životu trebati. I naravno, obavezno, ali zaista obavezno, prestanite pratiti domaće vijesti. Jedini uvjet za vašu neograničenu sreću i mentalno zdravlje.

76 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

BIZ vijesti BIZ vijesti

Zlatna košarica: dm najbolji trgovac, Labud najbolji proizvođač

U organizaciji magazina Ja TRGOVAC, 1. lipnja su na svečanosti održanoj u hotelu Westin u Zagrebu dodijeljene nagrade Zlatna košarica. Riječ je o priznanjima koja pre-poznaju najbolja ostvarenja u sektorima maloprodaje i in-dustrije robe široke potrošnje u 2016. godini u kategorijama Trgovac godine, Proizvođač godine, Društveno odgovorna kompanija godine, Tehnološki dobavljač godine, Mali trgo-vac godine te Proizvod godine.

Drogerijski lanac dm-drogerie markt proglašen je za najboljeg trgovca u 2016. godini, a uz to je ponio i nagra-du za društveno odgovornu kompaniju godine. Zagrebački Labud dobio je laskavo priznanje za najboljeg proizvođača u prošloj godini, dok je u kategoriji tehnološkog dobavljača pobjednik riječka tvrtka Login. Drugu godinu zaredom za najboljeg malog trgovca u Hrvatskoj proglašen je Tehno – ron iz Zagreba, a proizvod godine je jabukovača Stari lisac iz portfelja Heinekena Hrvatska.

Najbolja ostvarenja u prošloj godini odabrao je stručni žiri sastavljen od 14 članova koji dolaze iz vodećih agencija za istraživanje tržišta (GfK, Hendal, Ipsos, Nielsen, Valicon), konzultantsko-revizorskih kuća (Deloitte, PwC), Eko-nomskog instituta Zagreb, sektorskih institucija (HGK, HUP, HOK), Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Sindikata trgovine Hrvatske i magazina Ja TRGOVAC.

Vipnet dodijelio nagrade natječaja Heroji digitalnog doba

Pobjednicima Vipnetovog natječaja Heroji digitalnog doba 30. svibnja dodijeljene su nagrade u HUB385 centru inovacija u Zagrebu na svečanoj dodjeli. U zahtjevnoj konkurenciji, pobjedu su odnijele tvrtke Async i Urban Mobility iz Zagreba te osječki Poin-ters, koji je osvojio i nagradu publike. Pobjednici su uz uručena priznanja, osvojili i vrijedne nagrade: sudjelo-vanje u promotivnoj kampanji Vipneta, edukaciju ili poslovno savjetovanje, izradu profesionalnih fotogra-fija i video sadržaja te vrijedan mobilni uređaj. Glavni kriteriji odabira pobjednika bili su kreativnost i ino-vativnost proizvoda, usluga i poslovanja s posebnim naglaskom na digitalni način poslovanja.

Tvrtki Async j.d.o.o. digitalna komunikacija ključna je u poslovanju s obzirom na to da je pokrenula neko-liko atraktivnih digitalnih brandova i proizvoda. Originalnošću se svakako izdvaja startup MyBee-Line - sustav za digitalizaciju i potporu u pčelarstvu, a nagradu je preuzeo COO Async, Luka Klancir. Po-sebnost tvrtke Urban Mobility d.o.o. je u tome što je uspješno pokrenula car sharing uslugu Spin City, koja omogućava korištenje vozila na potpuno novi i drugačiji, digitalni način. Cijeli proces lociranja i re-zerviranja dostupnih vozila obavlja se putem aplika-cije, a nagradu je preuzeo CEO Urban Mobility, Matija Krznar. Pointers d.o.o. jedan je od pobjednika prema odabiru žirija te je ujedno osvojio i Nagradu publike s čak 1078 glasova i time postao dvostruki pobjednik natječaja. Ova tvrtka bavi se predstavljanjem turističkih destinacija i atrakcija putem VR 360° ma-terijala, snimaka dronom, HD slika i video materijala. Dodatno, Pointers ima i svoju vrlo uspješnu mobilnu aplikaciju te uskoro kreće i s webshop prodajom, a nagradu je preuzeo CEO tvrtke Pointers, Krunoslav Weinpert. -Natječaj za najbolje male poduzetnike u Hrvatskoj pokrenuli smo prošle godine kako bi istaknuli pojedin-ce koji stvaraju i grade uspješne obrte i tvrtke te time doprinose razvoju zajednice u kojoj djeluju. Nakon

prošlogodišnjeg velikog uspjeha, ove smo godine sta-vili naglasak na digitalizaciju kao nezaobilazni proces za sve poslovne subjekte koji se trude biti konkurentni i držati korak sa suvremenim zahtjevima poslovanja. Svi zajedno možemo biti ponosni na pobjednike, ali i na finaliste. Oni su prepoznali i iskoristili kreativni potencijal tehnologije te nam mogu služiti kao uzor i inspiracija - izjavio je Renato Divjak, direktor odjela za prodaju SOHO i VSE korisnicima Vipneta.

Hrvatska dobila novi alat za promociju kongresnog i poslovnog turizma

Pored domaćih kongresa, konferencija i seminara, sve više međunarodnih organizatora događanja odabiru Hrvatsku kao atraktivnu lokaciju za svoje evente. Na raspolaganju im je mnoštvo zanimljivih i kvalitetnih prostora, a od nedavno i potpuno redizajnirani alat za planiranje događanja u Hrvatskoj – portal PoslovniTu-rizam.com/CroatiaMeetings.com.

-Prije šest godina, kada smo pokrenuli prvi specija-lizirani medij i ‘venue finder’ ovog tipa u Hrvatskoj, željeli smo na jednom mjestu objediniti ponudu hr-vatskog poslovnog turizma i olakšati organizaciju evenata svim planerima događanja, od marketingaša i PR-ovaca, do poslovnih tajnica i predsjednika raznih udruženja. To je svakako bila novina u hrvatskoj kon-gresnoj industriji, u kojoj se godišnje organizira više od 8.000 različitih događanja. U međuvremenu su se dogodili neki novi trendovi, te je i kongresna indu-strija počela koristiti mnoge online alate, od mobilnih aplikacija i gadgeta do virtualnih evenata i web strea-minga. Stoga će i nova generacija potpuno redizajni-ranog portala PoslovniTurizam.com/CroatiaMeetings.com korisnicima pružiti kvalitetnije iskustvo, još više savjeta i podrške prilikom organizacije događanja - izjavila je Daniela Kos, voditeljica projekta.

Zanimljivo je bilo tijekom ovog razdoblja pratiti i upite za ponude upućene hotelima, kongresno-event agen-cijama i ostalim dobavljačima u industriji događanja. Do 80% takvih upita putem platforme PoslovnogTu-rizma/CroatiaMeetings dolazilo je od hrvatskih orga-nizatora događanja iz tvrtki, udruga ili državne uprave, što je pratilo godišnje statistike Hrvatskog zavoda za

statistiku, prema kojima je 70% svih skupova u Hr-vatskoj bilo lokalnog karaktera. No, u zadnje dvije go-dine trend se polako okreće u korist međunarodnih or-ganizatora kojima je Hrvatska postala itekako poželjna destinacija. Tako je od početka ove godine većina upita pristiglih putem platforme CroatiaMeetings.com bilo od strane međunarodnih korisnika, najviše iz Bel-gije, Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije i osta-lih zapadnoeuropskih zemalja. U skladu je to s novim Akcijskim planom razvoja hrvatske kongresne ponude, prema kojem je strateški cilj da Hrvatska do 2020. po-stane jedna od najpoželjnijih europskih destinacija za manje i srednje poslovne skupove.

Maraton inovacija Novathon #withPBZ dolazi u Zagreb

Intesa Sanpaolo Grupa ove godine u Hrvatsku dovodi svoje inovativno natjecanje Novathon. 24-satni maraton ino-vacija, pod nazivom Novathon #withPBZ, održat će se 23. i 24. rujna u Laubi. Natje-canje je otvoreno za pro-gramere, web dizajnere, stručnjake za marke-ting i studente srodnih područja koji će u timovima raditi na kreiranju, dizajnira-nju i gradnji koncepata, prototipova ili interaktivnih modela aplikacija za internetsko, mobilno bankarstvo i bankarske usluge u poslovnici, koje mogu promijeniti način na koji ljudi upravljaju svojim financijama. Pobjednički tim imat će priliku osvojiti glavnu nagradu u iznosu od 75 tisuća kuna. Intesa Sanpaolo Grupa zajedno je sa svojim Centrom za inovacije 2016. godine pokrenula Novathon, kreativno natjecanje u razvoju aplikacija, koje se prvi put održalo u Budimpešti prošlog ljeta.

Poseban gost natjecanja Novathon #withPBZ bit će Chris Skinner, jedan od najutjecajnijih ljudi u području financija i financijskih tehnologija, osnivač i voditelj bloga theFinanser.com, autor jedne od najprodavanijih knjiga Digital Bank i ValueWeb, kao i predsjednik Europskog networking foruma Financial Service Club, te Matteo Rizzi, koji se aktivno bavi financijskom tehnologijom već više od 20 godina, osnivač stranice swiftcommunity.net te Innotribe Startup Challen-gea, a suosnivač je i internetskih stranica Innotribe i www.FinTechStage.com. Prijave za natjecanje traju sve do 8. rujna na internetskoj stranici www.novathon.net.

y Više aktualnih vijesti pogledajte na BIZdirekt portalu: www.mirakul.hr/bizdirekt

98 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Najdraži mi je projekt onaj kojeg još nisam napravioMeđusobnim povezivanjem i nadogradnjom pojedinačnih subjekata u Žito grupi postigli smo snagu i neovisnost u proizvodnji, koju svaki subjekt u pojedinačnom djelovanju zasigurno ne bi mogao imati. Ulaganjem u nove tehnologije, proširenjem skladišnih i proizvodnih kapaciteta, postigli smo smanjivanje troškova i bolju produktivnost, kao nužne faktore opstanka na ovom turbulentnom tržištu.

Razgovarali: Krešimir Šimac i Andrej Crnčec

Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, hrvatski je po-duzetnik godine, a u razgovoru s njim o razlozima uspješnog poslovanja dotaknuli smo se ponajviše nje-gove razigrane osobnosti, koja je i pokretač svega.

Jeste li se na svojim poduzetničkim početcima, prije gotovo 30 godina, mogli zamisliti na mjestu vlasnika Žito grupe, gdje se nalazite danas? U poduzetništvu sam 27 godina. Počeo sam kao tr-govac i nisam ni znao da se to zvalo ‘poduzetništvo’. Imao sam jednostavnu želju, a ona je bila zaraditi za bolji život. Nisam ni u najcrnjim mislima slutio da ću morati napustiti svoj dom tada. Nažalost, rat je bio značajna prekretnica u mom životu i morao sam pre-poznati novu priliku u Slavoniji, u Osijeku, i krenuti ispočetka. U 25 godina, zajedno sa svojim suradnicima, korak po korak gradio sam današnju Žito grupu. Danas svim svojim aktivnostima nastojimo vratiti povjerenje u našu regiju, u kvalitetne i ukusne proizvode proizve-dene od slavonske sirovine.

Kakav je osjećaj promatrati s odmakom svoj poduzetnički put?Dosta sam rano morao početi brinuti o sebi i raditi. Zarađivao sam na poslovima koji nisu bili baš za-nimljivi... Ali ono što mi je bilo jako bitno i što me kreiralo kao osobu je podrška roditelja kroz slobodu koju su mi davali. Nisu me sputavali u ničemu, tako da mi je ta moja osobnost postala motiv i vodilja u životu.Ne znam koliko sam daleko gledao u poslovanju, no znam da sam uvijek želio nešto više. Kada smo počeli raditi, devedesetih godina, među prvima sam pre-poznao potrebu organiziranih druženja djelatnika, tzv. team buildinga. Zašto sam to radio? Vidio sam da se ljudi najbolje upoznaju kada se opuste i kada su u ne-formalnoj atmosferi, jer tada njihova prava osobnost dolazi do izražaja. Temeljem njihove osobnosti mogu vidjeti tko je potencijal za koji dio posla. Godišnje 300 ekonomista završi fakultet i svi imaju dobre ocjene, pa po čemu ih onda razlikovati? U životu se razlikuje-mo po osobnosti, ne samo po kvalifikacijama. Nisam kompetentan procjenjivati znanja jednog strojarca, ekonomista, inženjera, pravnika, ali osobnost mogu procijeniti. Temeljem nje sam i birao svoje suradnike i djelatnike. Okružio sam se stručnim i dobrim ljudima.U poslovanju je bitno imati jaku moć opažanja ljudi i događaja, jer kada sam dobio priliku za upravljanjem u biznisu, to je rezultiralo brojkama.

Kakav ste bili učenik, kakav student, s obzirom na tu Vašu ‘razigranu’ osobnost?Prva četiri razreda osnovne škole svi su najčešće odlikaši. Tako sam i ja bio. Druga četiri razreda bio sam vrlo dobar i nastavio sam taj trend kroz cije-lo školovanje. Nisam se opterećivao ocjenama, živio sam život kao razigrani tinejdžer, a poslije kao student Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Bio sam uvijek razigran , ali i uporan, jer nisam imao strah od novoga, i nisam poznavao strah od neuspjeha. Nemam kompleks manje vrijednosti i ne bojim se veličina. Moglo bi se reći da imam razvijen osjećaj treće dimenzije, jer kada arhitekt stvara, on ima osjećaj kako će taj projekt na kraju izgledati. Tako i ja, kad krećem u bilo koji projekt, znam kako će u konačnici izgledati, i kako će funkcionirati. Tako je meni bilo najlogičnije da pršut bude u Slavoniji, jer je sirovina ovdje, a uz suvremenu tehnologiju može se postići vrhunski proizvod.

Od 2 zaposlena u tvrtki Žito 1992. godine, Žito Gru-pa danas broji oko 1.500 zaposlenih. Kako birate svoje suradnike?Da, Žito grupa danas zapošljava oko 1500 djelatnika. Nisam ih sve osobno zaposlio jer je puno njih ušlo u sustav akvizicijama poslovnih subjekata, ali u svakoj prilici suradnike biram prema svojim kriterijima.Okružio sam se sposobnim suradnicima. Stručnjake ne možete pridobiti ako im naređujete, već samo ako ih uvjerite kako zajedno gradite dobru priču. Trebaju vas slijediti i to ne zato što moraju, već zato što se tada do-bro osjećaju. S lošijima od sebe ne možete ići naprijed, mene uvijek motiviraju bolji.

U kojim sve sektorima posluje Žito grupa?Žito grupa vertikalno povezuje sve svoje segmente proizvodnje, ratarsku, stočarsku i industrijsku, te objedi-njuje proizvodnju i plasman namirnica koje se nalaze na svakom obiteljskom stolu, a to su trajni mesni proizvo-di, mlijeko, jaja, šećer, brašno i ulje. Mi smo bolja kopija bivšeg IPK Osijek, koji je u konačnici bio dobar koncept. Međusobnim povezivanjem i nadogradnjom pojedinačnih subjekata u Žito grupi postigli smo snagu i neovisnost u proizvodnji, koju svaki subjekt u pojedinačnom djelovanju zasigurno ne bi mogao imati. Ulaganjem u nove tehnolo-gije, proširenjem skladišnih i proizvodnih kapaciteta po-stigli smo smanjivanje troškova i bolju produktivnost, kao nužne faktore opstanka na ovom turbulentnom tržištu.

Uz ratarstvo, stočarstvo i prehrambenu proizvodnju, započeli ste se baviti i obnovljivim izvorima energije - prva bioelektrana započela je s radom 2011. godine, a druga prošle godine. Zašto se odlučili djelatnost Gru-pe proširiti i na proizvodnju bioplina?Cilj Žito grupe modernizacija je poslovanja uz imple-mentaciju tehnologija kojima će uštedjeti energiju i smanjiti potrošnju prirodnih resursa i sirovina, a upra-

vo su bioelektrane primjer kako taj cilj postići i time spriječiti onečišćenje okoliša.Osnovu proizvodnje energije čini korištenje stajnja-ka s farmi Grupe, silaže i drugih organskih ostataka u bioplinskim postrojenjima, gdje se razgradnjom or-ganskih tvari stvara bioplin, čijim se sagorijevanjem u kogeneracijskom postrojenju proizvodi električna energija. Godišnje se proizvede 16,2 GWh električne energije u Maloj Branjevini te 13,9 GWh u Orlovnja-ku. Digestat, nusproizvod u proizvodnji bioplina, bogat mikro i makro nutrijentima, koristi se kao organsko gnojivo na ratarskim površinama Grupe.

Uz brojne akvizicije koje ste proveli, koju smatrate svojim najvećim uspjehom, odnosno, koja je tvrtka najviše napredovala od akvizicije?Teško je reći koja je akvizicija najveći uspjeh. Npr. u Kopanici smo 1994. odlučili graditi mlin i silose, iako je bilo 300% više mlinskih kapaciteta nego što je tada bilo potrebno. Za 13 mjeseci napravili smo mlin, koji i danas radi. Pozicionirali smo se u samo 3 mjeseca, i dobro poslovali. Kasnije smo prodali taj mlin, iako nismo izašli iz tog biznisa.Farma Magadenovac bila je u stečaju 2000. godine i nitko ju nije htio, osim nas. Sada uspješno poslujemo. Šećerana, Đakovština, Uljara, farma svinja... ista priča. Danas je u sve tvrtke investirano i one uspješno po-sluju.

Kako je moguće da sve tvrtke koje su bile u stečaju, sada objedinjene, i uspješno posluju?Vraćamo se opet na talent, na osobnost, te mogućnost prepoznavanja prilika. Onaj tko ih je ranije vodio, ili nije bio dovoljno zainteresiran za uspjeh, ili je imao strah od neuspjeha. Ja se ne bojim novog, niti neus-pjeha. Sa svojim suradnicima osmišljavam kako st-voriti dodanu vrijednost i kako oplemeniti sve što radimo. Jednom kada ostvariš materijalni i financijski cilj, ispunjavaju te neke druge stvari. Mene ispunjava stvaranje nove vrijednosti, jer sve što radim želim na-praviti bolje.

Kako se educirate? Čitate li stručnu literaturu, po-slovne portale?Čitam knjige kada stignem, ali ne one strukovne. Jednom mi je prijatelj na čitanje ponudio knjigu ‘7 na-vika uspješnih ljudi’. Kada smo se našli na kavi, ko-mentirao sam s njim da je ta knjiga kao da sam ju ja pisao. Nema tu ništa revolucionarno, niti novo, treba samo živjeti i biti pozitivan.Stalno naglašavam suradnicima da su odnosi ključ sve-ga. Firme uništavaju loši odnosi, a ne loši manageri.

Postali ste hrvatskim poduzetnikom godine, unatoč neočekivanom uskraćivanju 126 milijuna kuna na koje ste računali prošle godine za pokretanje novih investicija. S obzirom na to, kakav je osjećaj bio primiti nagradu?

Marko Pipunić, predsjednik Uprave tvrtke Žito d.o.o.

Svoje suradnike i djelatnike birao sam temeljem njihove osobnosti, a tako sam procjenjivao i partnere s kojima ću poslovati.

Intervju mjeseca Intervju mjeseca

1110 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Ovo nije moja pobjeda, kako sam već spominjao, već pobjeda projekta i prije svega tima velikog broja mladih ljudi koji su imali hrabrosti krenuti za mojim idejama proizvodnje pršuta u Slavoniji, ovo je pobjeda svih nas. Mislim da je ovaj projekt mesne industrije zaslužio finale jer izlazi iz hrvatskih okvira. To je ozbiljna priča koja ima sljedivost, kontroliran i kvali-tetan proizvod.

Koje Vam je razdoblje u poslovanju do sada bilo najteže, i zbog čega?Ne sjećam se nijednog toliko teškog, da bih ga izdvojio. Svaka je bol teška, ali u konačnici ona prođe i zaboraviš ju. Tako je i u poslu. Najdraži mi je projekt onaj kojeg još nisam napravio.U svaki se projekt dajem 100%, što osjete svi oko mene. Veseli me svaki sljedeći, jer prošli ostaje iza mene.

Vaš novi projekt je prošle godine otvorena najmoderni-ja tvornica pršuta u ovom dijelu Europe, i to u Čepinu. Jeste li zadovoljni dosadašnjim razvojem tog projekta vrijednog gotovo pola milijarde kuna?Projekt proizvodnje pršuta i trajnih mesnih proizvoda u Slavoniji, greenfield je investicija vrijednosti od 490 mil. kuna, i ono što je bitno, završena je u samo 13 mjeseci.Trenutno proizvodimo 150.000 pršuta. Hrabrost je ujedno i ludost. A lude sreća prati. Ovo je puno veća prilika od onoga što je trenutno zamišljeno, jer pršute jede 3 milijarde ljudi. Svi naši proizvodi napravljeni su tako da ga okusom mogu konzumirati ljudi od Europe do Azije. Od početka je plan bio uz pršut proizvoditi kobasice i salame, te komadne proizvode poput buđole i slanine, jer to je logika iskorištenja cijele svinje koja jednostavno predstavlja bolju matematiku.

DOBRO je novi brand trajnih mesnih proizvoda od slavonske svinje koje proizvodi Žito grupa. Kako vidite njegovu budućnost?Stvaranje novih firmi nije isto što i restrukturiranje, spašavanje firmi - to je restauracija. Ja sam i restau-rator i inovator. Trebalo je otvarati nova radna mjesta, stvarati novu vrijednost. Osjećao sam se odgovornim, i tako sam odlučio pokrenuti proizvodnju pršuta. I u tome vidim potencijal. Zaposleno je oko 100 ljudi, ali

indirektno i puno više. Ako se uspijemo dobro pozicio-nirati, kako sam zamislio, imamo šansu za 3-4 godine proizvesti milijun pršuta. Možemo napraviti Slavo-niju prepoznatljivom po pršutu, a ne po komarcima, fišu ili čobancu. Ovo je projekt budućnosti, ima puno outsourcinga, i uključuje puno ljudi. Ili će ostati na ovoj razini, ili će doživjeti ekspanziju. Vrijeme će po-kazati. Želim Slavoniju u novom ruhu. Moramo doći do novog prihoda od milijardu do 2 milijarde eura, koji će generirati novostvorene vrijednosti.

S koliko kooperanata poslujete na području Slavonije?S oko 2.000 kooperanata.

Kako biste opisali suradnju s njima?Korektnost je tu bitna, svatko želi biti plaćen za svoje. Suradnja je dobra, ono što obećaš, važno je da i ispuniš. Često ponavljam da su poljoprivreda i proizvodnja hrane strateške djelatnosti u svakoj državi, stoga mi kao veliki prerađivač otkupom domaćih sirovina omogućujemo stabilnost i rast manjim proizvođačima, te plasman visokokvalitetnih gotovih proizvoda na tržištu.

Dok većina Slavoniju vidi kao ‘slijepo crijevo’ Hrvat-ske, Vi ju vidite kao potencijal. Kako izgleda Vaša vizija Slavonije?Hoću drugačiju Slavoniju. Odmaknimo se od tradicije, neka ona ostane u sjećanju. Trebamo nove investicije. Potrebe nam rastu, dolaze novi mladi ljudi, nove ge-neracije. Želim Slavoniju s većim potrebama. Mesna industrija ima veću misiju od same proizvodnje i pro-daje DOBRO proizvoda. Pokrećemo slavonski projekt ‘Vjerujemo u dobro’ s jakom vizijom integriranja i korištenja slavonskih potencijala i njenih ljudi.

Kako vidite Žito grupu u idućih 5 godina? Bit ću stariji 5 godina. Ideja je pokušati promijeniti na-vike ljudi u Hrvatskoj u smislu kvalitetnije prehrane i povećati proizvodnju pršuta do 2020. Ostalo će ići po inerciji, gradnja, nadogradnja, i razvoj.

Gdje vidite daljnji prostor za razvoj?Osnovni cilj mi je stvaranje nove vrijednosti, a to tre-nutno vidim kroz pršutanu. Svinjogojstvo možemo povećati, sa 150 na 300.000, ako bude neke razumne državne strategije. Nije zadovoljstvo da mi budemo jedini, čak ni najveći. Ljepše je biti drugi nego prvi. Lakše je. Ja nisam manager, više sam vođa. Nastojim motivirati bolje od mene, uvjeriti ih da idu za mnom. A to možeš jedino u svojoj firmi.Smatram da se u Hrvatskoj može postići dobra kva-liteta života, uz manje ili jednako rada kao i u daleko više razvijenijim zemljama.Sjećam se, kada sam bio mali, da su me pitali što želim biti kad odrastem. Odgovorio bih im: direktor i dobar čovjek.

Cilj Žito grupe modernizacija

je poslovanja uz implementaciju novih

tehnologija kojima će se uštedjeti energija, ali i

povećati konkurentnost gotovih proizvoda od

slavonske sirovine.

Intervju mjeseca

Pogon za proizvodnju slavonskog ‘Dobro’ pršuta

1312 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Prema svim istraživanjima, u Hrvatskoj raste povjerenje u online kupovinu, pa su tako zadnji rezultati istraživanja Valicona pokazali da svaki drugi Hrvat svaki mjesec kupi nešto online. Prema podatcima Gemius istraživanja većina Hrvata više kupuje na stranim online trgovinama (eBay, AliExpress) nego na domaćim. Kako smatra predsjednik Udruge eCommerce Hrvatska i nezavisni e-commerce konzultant, Marcel Majsan, razlog za to je bolja cijena u stranim online trgovinama, ali i besplatna dostava koju omogućuju prije svega mnoge kineske web trgovine.

Prema istraživanju eShopper Barometar DPDgroup, u Hrvatskoj udio online kupnje u sveukupnoj kupovini iznosi 6% i, kao što slučaj sa svim tržištima u usponu, nalazi se ispod europskog prosjeka koji iznosi 9,6%. Iako je Hrvatska relativno dobro pokrivena Internetom (74% stanovništva koristi Internet), udio korisnika koji redovito kupuju online znatno je niži (40%).Prema podatcima udruge eCommerce Hrvatska, u Hr-vatskoj je sada oko 1.500 web trgovina spojenih na neku Internet Payment Gateway uslugu, a najpopularnija roba u hrvatskim online trgovinama je odjeća. Najveće hr-vatske online trgovine su ekupi.hr i abrakadabra.com, no najviše Hrvata smatra da je oglasnik Njuškalo najbolje mjesto za online kupovinu.

Za hrvatsku web trgovinu karakteristično što kupci prefe-riraju plaćanje prilikom preuzimanja robe, što može biti i znak nepovjerenja u domaće online trgovine, a preferiraju i plaćanje karticama u više obroka. Preko 60% Hrvata istražuje proizvode online prije kupovine, tako da je posje-dovanje nekakvog online kataloga proizvoda postalo 'must have' za sve trgovce, bez obzira koliko se oslanjali na onli-ne prodaju. -U Češkoj djeluje 40.000 web trgovina, a kod nas njih samo 1.500, iako Češka ima samo dvostruko više stanovnika i otprilike sličnu online infrastrukturu. Dakle, prostora za rast online trgovine kod nas ima i sada je pra-vo vrijeme za pokretanje web trgovine - smatra Majsan.

Više od 90% online populacije kupovalo na InternetuOnline tržište u Hrvatskoj u velikom je porastu, učestalost online kupovine iz godine u godinu nezaustavljivo raste. Barem jednom mjesečno na webu kupuje već gotovo po-lovica korisnika Interneta, cijelih 10% više nego godinu ranije. Iskustvo s web kupovinom ima čak 91% korisnika Interneta, a broj onih koji nikada nisu kupovali na webu je u daljnjem padu. Njih je samo oko desetina, navodi se u istraživanju Shopper's Mind 2017.

Udruga eCommerce Hrvatska provela je opsežno istraživanje u 120 najvećih online trgovina u Hrvatskoj, no Majsan nam je ekskluzivno otkrio ključne nalaze istraživanja. Prema tom istraživanju, preko 50% web trgovaca u Hrvatskoj posjeduje i klasične trgovine, a do-datnih 20% planira otvoriti klasične trgovine u skorije vrijeme. 52% web trgovaca iz istraživanja ima promet do 300.000

kn godišnje. Većina trgovaca zaposlila je više osoba nakon otvaranja online trgovine ili su pak raspodijelili poslove među postojećim zaposlenicima. Čak 70% web trgovaca prodaje ili planira prodavati izvan granica Hrvatske, no najveći problem su im visoki troškovi dostave robe izvan zemlje.U hrvatskim Internet trgovinama najviše se prodaju raz-ne vrste robe (80%), dok ostatak čine usluge (osiguranja i slično), digitalni sadržaji (audio knjige, glazba itd.) te ulaznice za različite događaje i slično. Očekivano, najviše se u online dućanima prodaje odjeća. Samo 25% hrvatskih online trgovaca ima nekakav loyalty program. Majsan smatra kako je tu najveći prostor za na-predak u marketingu online trgovine u Hrvatskoj. Naime, prema iskustvima iz svijeta, a što potvrđuje istraživanje PwC-a, u online trgovinama najbolje se prodaju proizvodi na akcijama, a online kupci znatno su aktivniji u loyality programima u odnosu na kupce u klasičnoj trgovini.

Prodajete, a nemate webshop?Najveći problem hrvatskih trgovaca je kako pokrenuti, voditi i promovirati online trgovinu, dakle, problem im je nedostatak informacija. Usto, Majsan problem vidi i u domaćem prekompliciranom zakonodavstvu.

-Najnužnije je prije pokretanja online trgovine imati prave i dostatne informacije, educirati se prije pokre-tanja posla. Ako ne znate što radite, mogli bi odabrati neodgovarajuća ili preskupa rješenja, vaša web trgovina neće uspjeti, a postoji i opasnost dobivanja kazne u slučaju da nije sve usklađeno sa zakonom. Zato svima savjetujemo da educiraju svoje zaposlenike, angažiraju stručnjake ili konzultanta prije nego što krenu u pokretanje web trgovi-ne - ističe Majsan, dodajući kako u Hrvatskoj nije rijedak slučaj da se za voditelja web trgovine postavi osoba koja nema nikakvo iskustvo s poslom. Majsan važnim smatra i to da trgovci trebaju poraditi na omnichannel pristupu prodaji jer je poznato da mnogi kupci čitaju online recen-zije i uspoređuju cijene prije odlaska u kupovinu. Sve je češća pojava da kupci koriste svoje pametne mobitele kako bi uspoređivali cijene i proizvode čak i kad su u dućanu. Trgovci bi stoga trebali poraditi na integraciji online i off-line aktivnosti, kako bi omogućili svojim potencijalnim kupcima da dobiju sve potrebne informacije, kako online, tako i u samim trgovinama.-Ako imate fizičke poslovnice, obavezno sinkronizirajte cijene i zalihe robe. Ako imate loyalty program, integri-rajte ga s web trgovinom. Ako možete omogućiti prikaz zaliha po poslovnicama, omogućite online kupcima preu-zimanje robe u najbližoj poslovnici, uvedite online chat i ponudite pomoć svojim posjetiteljima itd. Ukratko, online kupovina trebala bi imitirati iskustvo offline kupovine i ne smije se dogoditi da bude napornija ili neugodnija od offline kupovine - preporučuje Majsan.

Istraživanje Shopper's Mind 2017. pokazalo je za-nimljivu dinamiku ponašanja potrošača u fazi

Pravo je vrijeme za pokretanje web trgovine

Online trgovina sljedećih će godina biti jedna od najpropulzivnijih gospodarskih djelatnosti. Na njen će snažan razvoj utjecati, prije svega, daljnji razvoj

telekomunikacijske infrastrukture, odnosno prelazak na 5G mrežu, kao i snažno opredjeljenje Europske komisije ka izgradnji jedinstvenog digitalnog tržišta

(Digital Single Market) Europske unije.

Pripremio: Gorden Knezović

Iskustvo s web kupovinom ima čak 91% korisnika Interneta, a broj onih koji nikada nisu kupovali na webu je u daljnjem padu, samo ih je oko desetina.

Tema broja Tema broja

1514 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

istraživanja prije kupnje te s time povezanim onli-ne izvorima informacija. Zamjetan je uzlet portala za usporednu kupovinu (jeftinije.hr i slično), koje u Hr-vatskoj upotrebljava 55% online korisnika. Riječ je o platformama koje na jednom mjestu omogućuju pri-stup informacijama potrebnim za pametnu kupovinu te time potrošačima olakšavaju odabir proizvoda.

Kako odabrati platformu za vašu web trgovinu?Tržištem softvera vezanog uz online trgovinu u Hrvatskoj od enterprise platformi dominiraju SAP Hybris i Magen-to Enterprise. Za manje online trgovine popularni su Sho-pify, Magento i WooCommerce.

Kako nam je rekao direktor razvoja poslovanja i član Uprave tvrtke Corvus Info d.o.o. Damir Gužvinec, postoje odlična rješenja privatnih tvrtaka koje su specijalizirane za online trgovine. -U enterprise e-commerce svijetu postoji trend cloud rješenja, kao npr. Hybrisov YaaS ili Salesforce Commerce Cloud, koja omogućavaju kupnju i instalaciju nadogradnji sustava na sličan način kako je moguće raditi kupnju i instalacije aplikacija na mobitele preko iTunesa ili Google Playa. Također, vidi se naglasak na integraciji s marketing rješenjima koja omogućuju personaliza-ciju sadržaja i bolje targetiranje kupaca - rekao nam je Gužvinec.

-U online payment segmentu na tržištu u regiji po-stoji potreba za integracijom s više banaka kako bi se omogućilo plaćanje na rate i kako bi se podržao prihvat svih platnih kartica. U tom smislu postoji više provide-ra koji nude uslugu Internet Payment Gatewaya (IPG). Razlike u IPG providerima su u samoj kvaliteti i sigurno-sti softvera, što se dokazuje PCI DSS Level1 certifikatom, u kvaliteti kompletne usluge od ugovaranja, integracije online trgovine na IPG te, naravno, kvalitete podrške. Također, razlike su u broju banaka na koje je IPG spojen, uključujući domaće i strane banke. Najveće su razlike u dodatnim funkcionalnostima, od kojih je najznačajnija spremanje kartičnih podataka. Također, važno je moći prilagoditi softver specifičnim zahtjevima, što obično po-drazumijeva imanje vlastitog softvera i razvojnog tima - objasnio je Gužvinec.

Dodao je kako Corvus Info za online plaćanje ima vlastiti razvojni tim i vlastiti IPG softver koji nudi kao Corvus-Pay uslugu. CorvusPay spojen je na osam banaka u re-giji te omogućava spremanje kartičnih podataka, čime se omogućavaju funkcionalnosti poput tokenizacije i walle-ta. Tokenizacija predstavlja pohranu kartičnih podataka na IPG, a online trgovina ima referencu na te kartične po-datke putem određenog identifikatora, odnosno tokena, i temeljem toga se iniciraju plaćanja bez potrebe ponovnog unosa kartičnih podataka. Također, Corvus Info ima vla-stiti softver za detekciju kartičnih prijevara koji za sada koriste banke, a u tijeku su dorade te će ga moći koristiti i online trgovine kako bi samostalno mogle kontrolirati i smanjivati kartične prijevare.

Online trgovine Corvus Info razvija na SAP Hybris plat-formi, a najznačajniji projekt je eKupi web trgovina. Do prije par godina rješenja su razvijali na vlastitoj platfor-mi, no zbog brzog razvoja e-commerce tržišta i potreba klijenata rješenja migriraju na SAP Hybris. -U segmentu plaćanja najveći problem s kojim se susrećemo je neregu-liranost tržišta, čime se omogućava rad manje kvalitetnih rješenja koja se nude po relativno niskim cijenama, na što su onda primorani svi provideri, a to pak providere dovodi do težeg investiranja u razvoj novih funkcionalnosti, što u konačnici rezultira sporijim razvojem e-commerce tržišta u cjelini - upozorava Damir Gužvinec.

Upoznajte navike i osobnost e-kupacaO rastu povjerenja potrošača u e-commerce govori poda-tak da njih 47% za kupnju nekog proizvoda putem Inter-neta za odluku treba samo jedan dan. Osim toga, raste i okvirni iznos web kupovine, koji kod 39% ispitanih već iznosi više od 350 kuna, navodi se u istraživanju web ku-povine u Hrvatskoj Shopper's Mind 2017., istraživačkog projekta kojeg poduzeće sMind d.o.o. provodi u suradnji s istraživačkom agencijom Valicon, a koje je ove godine obuhvatilo mišljenja 22.437 korisnika Interneta. U tom je istraživanju ispunjeno 4.125 anketa u okviru reprezenta-tivnog uzorka panela JaZnam, a 18.312 uz pomoć trgovaca koji su sudjelovali u natjecanju Web trgovac godine.Primjetno je kako je sve više online kupovine izvršeno mobilnim uređajem. Potrošači prije kupovine istražuju na portalima usporedne kupnje. Među najčešćim plaćanjima na Internetu su plaćanje pouzećem (30%), PayPal (27%, prvenstveno zbog naklonjenosti hrvatskih potrošača glo-balnim e-commerce platformama) te kreditne kartice, kojima plaća petina anketiranih.Računalo je još uvijek najčešći uređaj za izvršenje kupo-vine za čak 8 od 10 online kupaca. Iako je zabilježen rast utjecaja mobilne tehnologije, sada na tabletu ili pamet-nom telefonu kupnju zaključuje gotovo petina ispitanika, uglavnom veliki kupci i milenijci.

Mobiteli su već sada najvažniji uređaj za istraživanje ponude željenih proizvoda. Na pametnom telefonu prije kupnje istražuje 44% online korisnika.

Iako se upotreba internetskih pretraživača (Google i slično) u fazi istraživanja u odnosu na prošlu godinu smanjila, platforme za usporednu kupovinu (jeftinije.hr i slično) postale su ključan izvor informacija za pametne kupovne odluke, a koristi ih već trećina online populacije.

Načini plaćanja u online trgoviniPrvo istraživanje Masterindex o e-trgovini i novim tren-dovima u plaćanju, koje je MasterCard proveo među

Što i gdje Hrvati kupuju onlinePrema istraživanju DPD grupe, Hrvati online najviše kupuju odjeću, a kupovina sportske opreme i malog namještaja ima najveći potencijal za rast. Odmah nakon odjeće, većina prosječnih e-kupaca odlučuje se na kupovinu high-tech/elektronike, a veliki potrošači uglavnom se odlučuju na kupovinu proizvoda za ljepotu i njegu. Zanimljiv je podatak da hrvatski milenijci pretežno kupuju proizvode iz segmenta modne odjeće i zdravlja, dok e-kupci iz ruralnih područja kupuju više kućanskih apa-rata i igračaka od e-kupaca iz većih gradskih sredina. Kako je, za razliku od zrelih tržišta poput britanskog, njemačkog ili poljskog, u Hrvatskoj e-commerce ponuda još uvijek u fazi nastajanja, logičan je visok udjel e-kupaca koji su barem jednom kupovali na nekim od brojnih inozemnih web trgovina. Kod hrvatskih e-kupaca taj je udio posebno visok (čak 79%). Kada govorimo o kupovini putem stranih web tr-govina i naručivanju proizvoda iz inozemstva, prvo mjesto zauzima Kina. Po kriteri-ju istraživanja prema kojem se od hrvatskih e-kupaca tražilo da navedu posljednju stranicu na kojoj su izvršili kupovinu, rezultati pokazuju kako je eBay daleko ispred ostalih trgovina: koristi se čak 3 puta više od druge stranice na rang listi (ekupi). Od ukupnog broja ispitanika čak ih je 97% bilo zadovoljno s iskustvom online kupovine. Velik broj hrvatskih e-kupaca naveo je da je dostava za njih bila besplatna (67%). Većina ih preferira dostavu na kućnu adresu (81%), dok se na drugome mjestu nalazi dostava u poštanski ured (iako daleko iza prve kategorije, sa svega 9%).

ispitanicima iz više od 20 europskih zemalja, pokazuje različite navike plaćanja u online trgovinama. U Češkoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Poljskoj online bankarstvo dvostruko je popularnije od kartica. No, u zemljama poput Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Irske i Italije kar-tice su najpopularnije metode plaćanja. U Hrvatskoj, pri plaćanju s mobilnog uređaja predvodi online bankarstvo (41%), a slijede kartice (31%).Studija je istražila i nove metode plaćanja kao što su digi-talni novčanici, aplikacije banaka i skeniranje QR kodova, te utvrdila snažan potencijal za rast u tim segmentima. Iako u Europi postoji jasna otvorenost prema korištenju novih tehnologija, interes nije uvijek u korelaciji sa stvar-nom uporabom. Primjerice, španjolski online kupci u teo-riji pokazuju najviše entuzijazma (54%) za e-novčanike, ali s 14% ispitanika koji sada koriste tu tehnologiju za-ostaju za Norvežanima (20%), Grcima (20%) i Fincima (19%). Istovremeno, 41% Hrvata pokazuje interes za di-gitalnim novčanicima, a pri kupnji preko mobitela koristi ih 4% ispitanika. Zanimljivo, Hrvati su sa 16% jedna od tri nacije, uz Italiju (47%) i Španjolsku (17%), koje poka-zuju najveći interes za digitalnom valutom (bitcoin itd.).

Pametni telefoni mijenjaju online kupovinuIstraživanja Shopper’s Mind 2017. i Consumer Barometer 2016. otkrivaju da takozvane mobile friendly web trgovi-ne više nisu prednost nego temeljni uvjet za prisutnost u online trgovini. Pametni telefoni i drugi mobilni uređaji ne samo da su postali ključan dio našeg svakodnevnog života, već i osnovni uređaj putem kojeg pristupamo Internetu. Podatci Googlovog Consumer Barometer istraživanja 2016., napravljenog na reprezentativnom uzorku populacije iznad 16 godina, pokazuju da u Hr-vatskoj pametni telefon koristi 65% ljudi, a čak 30% njih na tjednoj razini koristi pametni telefon za pretraživanje informacija o proizvodu. Prosječan potrošač pogleda na svoj pametni telefon i do 150 puta na dan.Istraživanje online kupovine Shopper’s Mind Hrvatska 2017. detaljno je proučilo upotrebu različitih uređaja u

Softverska platforma online trgovine treba

biti integrirana s marketing rješenjima

koja omogućuju personalizaciju sadržaja i bolje

targetiranje kupaca.

Tema broja Tema broja

TEHNIKA I OPREMA

PREHRAMBENI PROIZVODI

MODA

IGRAČKE I POKLONI

DJEČJA OPREMA

NAMJEŠTAJ

KOZMETIKA

KNJIGE, FILMOVI, GLAZBA

USLUGE

DODACI PREHRANI

AUTO/MOTO

SVE NAVEDENO

0 5 10 15 20 25 30 35 40 %

Što prodaju hrvatski online trgovci?

Izvor: Udruga eCommerce Hrvatska

Sve je češća pojava da kupci koriste svoje pametne mobitele kako bi uspoređivali cijene i proizvode, čak i kad su u dućanu.

1716 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

procesu uoči kupovine. U fazi istraživanja informacija o proizvodima na mobilnim uređajima (pametnom telefonu ili tabletu), pretraživalo je čak 55% hrvatskih korisnika Interneta. Većina njih pretraživala je koristeći pametni telefon, a svega 11% njih koristeći tablet. Mobilni uređaji su kao kanal istraživanja gotovo prestigli prijenosna računala, a posljednju web kupnju putem pametnog tele-fona izvršilo je čak 16% hrvatskih korisnika. A da više od polovice online populacije starije od 35 godina istražuje ponudu proizvoda koristeći pametni telefon jednako često kao i računalo, potvrđuje i najnovije istraživanje Consu-mer Barometer.Podatci analize tehničke usklađenosti trgovina sa stan-dardima sigurne kupovine online, koja je provedena u sklopu natjecanja Web trgovac godine 2017., pokazali su da već 9 od 10 hrvatskih web trgovina ima web strani-cu prilagođenu mobilnim uređajima. Korisnici sve češće koriste opciju showroominga, odnosno u fizičkim trgo-vinama isprobavaju proizvode, a naručuju ih online po povoljnijim cijenama, npr. tenisice, odjeću i sl. Najvažnije je da web shopovi prilagode svoju komunikaciju prema kupcima kroz sve dostupne platforme (chat, e-mail, tele-fon, Facebook, WhatsApp i sl.) jer su kupci sve zahtjevniji.

Zakonska rješenja Europske komisije za unaprjeđenje tržišta e-trgovineU sklopu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Eu-ropske unije (Digital Single Market), kao jednog od pred-uvjeta globalne konkurentnosti Europe, Europska je ko-misija definirala niz prioritetnih obveza u uspostavljanju tzv. gigabitnog društva. Jedna od ključnih sastavnica je-dinstvenog tržišta je, naravno, i trgovina, odnosno stva-

ranje zakonskih i svih drugih preduvjeta za nesmetanu prekograničnu trgovinu između članica Unije.

U posljednje se vrijeme intenzivno u europskim instituci-jama radi na nekoliko povezanih zakonodavnih prijedlo-ga kojima je cilj jačanje e-trgovine i zaštite potrošača. Tako Europski parlament želi zaustaviti geoblokiranje, odnosno usmjeravanje tražilica na lokalno ili nacional-no područje, te smatra da su prijedlozi Europske komi-sije po pitanju ukidanja takvih ograničenja i poticanja prekogranične e-trgovine između članica EU korak u pra-vom smjeru.U svojem izvješću o istraživanju sektora e-trgovine Eu-ropska komisija utvrđuje poslovnu praksu koja bi mogla ograničiti tržišno natjecanje. To izvješće omogućuje da usmjeri izvršavanje protumonopolskih pravila EU-a na tržištima e-trgovine, te je već potaknulo poduzeća da preispitaju svoju praksu. Jedan od osnovnih ciljeva stra-tegije jedinstvenog digitalnog tržišta jest potrošačima i poduzećima osigurati bolji pristup robi i uslugama na cije-lom području EU. Istraživanje sektora e-trgovine nado-punjuje zakonodavne prijedloge Komisije u tom području. Pomoću tog istraživanja Komisija je željela utvrditi even-tualne probleme u pogledu tržišnog natjecanja na europ-skim tržištima e-trgovine.

Kako jedinstveno digitalno tržište može unaprijediti e-commerce?U izvješću Europske komisije potvrđuje se da je rast e-tr-govine u proteklom desetljeću, a osobito transparentnost cijena i cjenovno natjecanje, uvelike utjecao na strategije distribucije poduzeća i ponašanje potrošača. Konačnim rezultatima istraživanja o sektoru naglašavaju se sljedeći tržišni trendovi:• Veliki broj proizvođača u posljednjih je deset godina

odlučio izravno prodavati svoje proizvode potrošačima preko svojih trgovina na malo na Internetu, čime uveli-ke konkuriraju svojim distributerima;

• Sve veća primjena selektivnih sustava distribucije, u kojima proizvode mogu prodavati samo prethodno oda-brani ovlašteni prodavatelji, proizvođačima omogućuje bolju kontrolu njihovih distribucijskih mreža, osobito u smislu kvalitete distribucije i cijene;

• Sve veća primjena ugovornih ograničenja radi bolje kontrole distribucije proizvoda. Ovisno o poslovnom modelu i poslovnoj strategiji, ta ograničenja mogu poprimiti različite oblike, kao što su ograničenja u određivanju cijena, zabrana prodaje na tržištima (plat-formama), ograničenja upotrebe alata za uspoređivanje cijena i isključivanje aktera koji isključivo djeluju na In-ternetu iz distribucijskih mreža.

Određena se praksa ponekad može opravdati, primjerice, radi poboljšanja kvalitete distribucije proizvoda. Druga praksa, međutim, može potrošačima neopravdano uskrati-ti veći izbor proizvoda i niže cijene u e-trgovini. Zbog toga je potrebno djelovanje Komisije da se osigura poštovanje pravila EU-a o tržišnom natjecanju.

Najzastupljenije online plaćanje je pouzećem (30%),

slijedi Paypal zbog naklonjenosti

hrvatskih potrošača globalnim

e-commerce platformama (27%) te kreditne kartice,

kojima plaća petina anketiranih.

30,93 %

25,26 %

20,28 %

12,11 %10,31 %

0,26 % 0,26 %

Virmani/uplata

Pouzećem Kartično Plaćanje uposlovnici

Paypal Nešto drugo Sms plaćanje

Tek svaki četvrti webshop nudi plaćanje pouzećem, iako statistika pokazuje da svaki drugi Hrvat preferira platiti robu

prilikom preuzimanja – što implicira nanedostatak povjerenja.Zanimljivo, preko 10 %

ih nudi i plaćanje Paypalom.

Tema broja Tema broja

Izvor: Udruga eCommerce Hrvatska

Prvo domaće istraživanje online trgovine u HrvatskojPrema istraživanju koje je provela udruga eCommerce Hrvatska, najzastupljeniji proizvodi u hrvatskim online trgovinama su fizički proizvodi (79%), na drugom mjestu su usluge (10%), a slijede digitalni proizvodi (9%) te iskustva (2%). Iako nam se predviđa rast od 11 %, većina online trgovina ima promet manji od 300.000 kn godišnje.

Pripremio: Marcel Majsan, predsjednik Udruge eCommerce Hrvatska i nezavisni e-commerce konzultant

Prvo istraživanje web trgovina u Hrvatskoj provedeno je metodom upitnika za članove udruge eCommerce Hrvatska, ispunjeni upitnik vratilo je 140 online trgovina, dok je kod načina na koji se online trgovci oglašavaju uzorak bio 40 online trgovina. Po kategorijama proizvoda najzastupljeni-ji su tehnika i oprema (32%), slijede na podjednakoj razi-ni prehrambeni proizvodi i FMCG (14%), moda - obuća i odjeća (14%), igračke i pokloni (6%) te dječja oprema (6%). Kada su u pitanju softverske platforme za online trgovinu, prednjače custom rješenja (34%) i Wordpress (33%), a slije-di ih Magento (14%).

Nedostatak online outletaOnline trgovine u Hrvatskoj su pretežito male do srednje veličine po asortimanu proizvoda, što ukazuje da nedostaje online outleta. Godišnji promet domaćih webshopova najza-stupljeniji je u kategoriji do 300.000 kuna (48%). Slijede webshopovi s prometom od 1 milijun do 3 milijuna kuna (20%) te podjednako webshopovi od 300.000 do 1 milijun kuna (14%) i više od 3 milijuna kuna (14%).Nadalje, istraživanje pokazuje da 47% online trgovi-na posjeduje isključivo digitalno orijentirano poslovanje, od kojih mali postotak (11%) namjerava otvoriti vlastitu fizičku poslovnicu, što ukazuje na to kako je mali broj online trgovaca spreman za multichannel rješenja te ne namjerava ulagati u fizičke (brick-and-mortar) kanale.Trend u trgovini pokazuje i da su trgovci koji posjeduju fizičke poslovnice (53% ispitanih) kao dio vlastite poslovne strategije primorani razviti i online prisutnost te na taj način ponuditi opciju online kupovine.Kada su u pitanju načini plaćanja u online trgovini u Hr-vatskoj, bitno je istaknuti da kartično plaćanje zaostaje (21%) za ostalim mogućnostima, kao što su virmansko plaćanje (31%) i plaćanje pouzećem (25%). Novije mogućnosti kao Paypal i SMS plaćanje još uvijek nisu dosti-gle razinu očekivane dostupnosti jer su na samo 10% udjela.

Među najkorištenijim payment gatewayima dominiraju tri opskrbljivača, najviše Wspay (38%), T-Com (32%) te Corvus (21.52%). Pri odabiru partnera za usluge dostave, ističu se podjednako veliki igrači GLS (21%), HP (20%) i Overseas (18%). Unatoč dominantnoj ulozi velikih partne-ra, bitno je istaknuti da 12% trgovaca ima razvijeno vlastito rješenje dostave.Zastupljenost loyalty programa u strategiji poslovanja je na

veoma niskoj razini s tek 20% trgovaca koji imaju imple-mentiranu takvu mogućnost.

Među trgovcima koji posjeduju implementirani loyalty pro-gram, 39% ima integriranu offline i online mogućnost, dok 36% ispitanih trgovaca s loyalty programom nudi takvu opciju svojim kupcima samo na online kanalu.

Domaći trgovci među najvećim preprekama pri online poslovanju ističu veliki broj administrativnih problema s kojima se susreću na kratkoročnoj i dugoročnoj razini upravljanja trgovinom.

› 48 % ima godišnji promet do 300.000 kn, a samo 14 % više od 3 milijuna kn

› 53 % posjeduje fizičku poslovnicu

› 37 % prodaje i van granica RH, dok 34 % ostalih planira dostavljati van RH

› Najviše se prodaje tehnika (32 %) i moda (14 %)

› Najviše se koriste custom rješenja (34 %), Wordpress (33 %) i Magento (32%)

› Najveći problem su im administracija i marketing.

Najveći problemiDomaći trgovci među najvećim preprekama pri online poslovanju ističu veliki broj administrativnih problema (43%) s kojima se susreću na kratkoročnoj i dugoročnoj razini upravljanja trgovinom. Ta se problematika direktno nadovezuje na manjak ka-dra koji će obnašati niz obaveza unutar trgovine te, s druge strane, česte legislativne promjene koje destabiliziraju poslovanje.

Trgovci napominju i tehničke poteškoće (22%) te probleme s oglašavanjem (19%). Uz to, manjak povjerenja i familijarnosti s online kupovinom kod kupaca predstavlja problem za 16% ispitanih trgovaca u širenju vlastitog poslovanja.

Po pitanju oglašivačkih kanala, AdWords oglašavanje široko je zastupljeno među domaćim trgovcima sa 67% ispitanih koji ga aktivno koriste za svoje marketinške potrebe. Usprkos tome, ulog u tu vrstu oglašivačkog kanala ne prelazi 1.000 kn mjesečno kod 35% ispitanih, dok ih 17% ulaže od 1.000 do 5.000 kn. AdWords oglašavanjem jako je zadovoljno 18% ispitanih, dok ih je 63% srednje zadovoljno.Što se tiče e-mail oglašavanja, znatna većina trgovaca koristi se tim kanalom. Naime, 67% ga aktivno koristi, dok 26% planira uvesti tu opciju u skoroj budućnosti. Unatoč tome, u praksi se newsletteri šalju rijetko (25%) ili jednom mjesečno (12%). Mali po-stotak trgovaca koristi e-mail kao aktivni kanal komunikacije i provodi ga neautoma-tizirano. Među oglašivačkim opcijama, Facebook se ističe kao najzastupljeniji kanal među trgovcima. Tim se kanalom koristi 80% ispitanih, dok ih 10% planira aktivirati tu platformu u skoroj budućnosti.

Rezime istraživanja online trgovina pokazuje da:

1918 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

U Hrvatskoj je barem jednu online kupnju izvršilo već 9 od 10 korisnika Interneta, a gotovo polovica online populacije predstavlja redovite mjesečne kupce. Zbog te će dinamike klasični trgovci, koji svoj razvoj planiraju samo kroz povećanje kvadrature prodajnih prostora, biti pod iznimnim pritiskom jer im se pro-duktivnost može praktički svakodnevno smanjivati. Više smo saznali u razgovoru s Darkom Dujićem, izvršnim direktorom tvrtke sMind d.o.o.

Kako biste usporedili dosadašnji razvoj online trgovi-ne u Hrvatskoj u odnosu na zemlje regije, tzv. nove članice EU te stare članice EU?Ako uspoređujemo Hrvatsku s drugim EU državama, sigurno je da postoji još prostora za rast. Prema po-datcima istraživanja Europske komisije Digital Sco-reboard, prošle je godine kupovinu putem Interneta

u Hrvatskoj izvršilo 45% korisnika Interneta što nas je, u usporedbi s ostalima, smjestilo iznad država po-put Litve, Portugala i Italije, ali i ispod država poput susjedne Slovenije, Češke ili Njemačke. Ipak, Hrvatska je sa Slovenijom na samom vrhu EU prema upotrebi Interneta za istraživanje ponuda uoči kupovine - 9 od 10 korisnika je u protekla 3 mjeseca putem Interneta pretraživalo informacije o proizvodima i uslugama.

U kojem smjeru očekujete da će se razvijati online tr-govina u Hrvatskoj u sljedećim godinama?Postoji nekoliko ključnih čimbenika koji potiču rast e-commercea u Hrvatskoj. Prvi je zasigurno učestalost kupovine, koja će se u idućim godinama još povećavati. Uz to je vezan i porast vrijednosti online kupnje, a on će i dalje rasti.Kao treći čimbenik rasta web kupovine u Hrvatskoj možemo istaknuti širenje broja kupovina u novim ka-tegorijama, odnosno robnim skupinama koje do sada nisu bile toliko razvijene na Internetu. Ovdje je poseb-no zanimljivo povećanje web kupovine tradicionalnih usluga poput osiguranja, ali i rast broja kupovina u kategorijama odjeće i obuće te sportske opreme, koje se polako približavaju već razvijenim kategorijama proizvoda kao što su audio-video, telefoni, bijela teh-nika, računala te dom i vrt.

Razlika u razvoju online trgovine u Hrvatskoj u uspo-redbi sa Slovenijom je u tome što su hrvatski kupci malo više naklonjeni kupovini u inozemnim web tr-govinama. Važno je zapitati je li to posljedica manje kvalitetnih domaćih rješenja ili nedostatka povjerenja.

Karakteristike e-trgovine u HrvatskojNalazimo se u vremenu brzog rasta kupovine putem Interneta, a potencijal e-commercea je, u usporedbi s ostalim segmentima trgovine, izniman. U Hrvatskoj i u Sloveniji, zahvaljujući istraživanju tvrtke sMind - State of Ecommerce Mind 2017., te putem prometa na vodećim portalima za usporednu kupovinu u regiji, jeftinije.hr i ceneje.si, primjetno je iznimno povećanje učestalosti web kupovine te rast broja kupnji u novim kategorijama proizvoda.

Ključne značajke online oglašavanja za web trgovinu i preporuke e-trgovcima-Kupnje su se praktički preselile na Internet, posebno u fazi pretraživanja i odlučivanja. In-ternet je postao ključni informacijski okvir na kojem potrošači traže informacije u trenutku kada donose odluku o kupovini. Vrlo je važno razumjeti da je došlo do značajnog pomaka od tražilica (Google i slični) k platformama koje potrošačima omogućuju sve relevantne podatke za mudre kupovne odluke. U posljednje vrijeme svjedočimo razvoju rješenja za usporednu kupovinu i virtualnih tržnica koje omogućuju jednostavnu optimizaciju kupovnog procesa u gotovo svim glavnim skupinama skupinama proizvoda, ističe Dujić.

-Platformama za usporednu kupovinu poput jeftinije.hr služi se već trećina hrvatskih korisni-ka Interneta te je stoga i online i fizičkim trgovcima ključno na transparentan način prikazati ponudu na tom kanalu i tako dosegnuti do zainteresiranih potrošača. Radi se o jednostavnom kanalu na kojem potrošači dobivaju sve ključne informacije za brzu, informiranu i sigurnu kupnju. Potrošačima štedi vrijeme, novac i neugodnost koju mogu prouzrokovati mnogi loši trgovci. Nadalje, povjerenje je ključno - certifikacija trgovina koja potvrđuje da trgovina zaista postoji i posluje u skladu sa svim pravilima struke te primjeren način prikaza tih certifikata, ključna su prednost takvih platformi.Osim toga, trgovcima je važno da budu svjesni važnosti necjenovnih faktora ponude. Privlačna cijena je još uvijek temelj u procesu kupovine, ali nipošto nije dovoljna za konkurentnost neke trgovine. Biti koncentriran isključivo na cijenu dugoročno nije održivo, a napredniji trgovci kao dodatnu vrijednost svojim potrošačima nude povoljnije uvjete dostave, bolje korisničko iskustvo, optimizaciju preuzimanja paketa, kvalitetnije podatke o proizvodima, itd. Ključna područja koja trgovci moraju razumjeti mogu sažeti u 4T model - tehnologija, promet (traffic), transparentnost i povjerenje (trust) - veliki broj njih je još uvijek usredotočen na 1P - cijenu (price) završava Dujić..

Darko Dujić, sMind

Tema broja

Hrvatska je sa Slovenijom na

samom vrhu EU prema upotrebi

Interneta za istraživanje ponuda

uoči kupovine

2120 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Domaće tvrtke sve više web trgovinu shvaćaju kao ozbiljan kanal prodajePrema najnovijem istraživanju Masterindexa o e-trgovini koje je MasterCard proveo među ispitanicima iz više od 20 europskih zemalja, čak 90% Europljana kupuje online najmanje jednom godišnje, 63% barem jednom mjesečno, a 25% najmanje jednom tjedno. U Hrvatskoj 82% ispitanika kupuje barem jednom godišnje, 57% njih bar jednom mjesečno, a najmanje jednom tjedno kupuje ih 22%. O trendovima u e-commerceu razgovarali smo s Ivicom Kruhekom, direktorom Markera.

Na domaćem tržištu postoje dosta različiti stupnjevi znanja i informiranosti među tvrtkama koje su već uvele ili tek planiraju izraditi web trgovinu.

Web agencija Marker d.o.o., specijalizirana za izra-du web trgovina, može se može pohvaliti s najviše izrađenih web shopova u Hrvatskoj. Koji su trendovi u području eCommerce-a u svijetu, te u Hrvatskoj?Da, drago nam je da velik broj domaćih tvrtaka prepozna-je upravo nas kao oslonac svog projekta online prodaje i odluči u suradnji s nama izraditi svoju prvu web trgovi-nu ili postojeću web trgovinu dići na višu razinu. Pre-poznajemo kako domaće tvrtke sve više web trgovinu naglašavaju kao ozbiljan kanal promocije i prodaje, čime su se pojačale i investicije u taj segment poslovanja. Om-nichannel je još jedan trend - poslovni pristup koji je u svijetu već dobro razvijen, a kojim i domaći trgovci sve uspješnije spajaju online i offline iskustvo korisnika i na taj način zaokružuju ukupno iskustvo komunikacije i in-terakcije kupca s brandom.

Koliko hrvatske web trgovine prate svjetske trendove?Na domaćem tržištu postoje dosta različiti stupnjevi znanja i informiranosti među tvrtkama koje su već uvele ili tek planiraju izraditi web trgovinu. U jednoj krajno-sti imate tvrtke koje u startu raspolažu sa skromnim znanjem i iskustvom iz tog područja. S druge strane, ima-te tvrtke koje ulažu u edukaciju svojih djelatnika, koji su onda puno informiraniji o trendovima u svijetu, poznaju funkcionalnosti i modele koje koriste strane web trgovi-ne i s njima puno brže i jednostavnije možemo integri-rati neke naprednije funkcionalnosti. Jasno je kako takvi trgovci ostvaruju veće promete, brže povrate i bolje stope rasta online trgovanja.

Savjetujete trgovce čije su web trgovine u fazi razvoja, ali i one koji žele poboljšati rezultate. Možete li nam navesti konkretni primjer (case study) klijenta koji je uz vašu pomoć ostvario bolju prodaju?O konkretnim brojkama naših klijenata stvarno ne mogu govoriti, ali ponosni smo da web trgovine koje smo mi izradili ostvaruju veće stope rasta i brže napreduju. Bila je situacija s jednom tvrtkom koja je već imala web trgo-vinu, no osjećali su da ne ostvaruju svoj puni potencijal i javili su se nama za izradu nove web trgovine. Nakon što smo izradili web trgovinu, oni su uz istu posjećenost ostvarivali 50% veći promet. Kad su stigli ti prvi uspo-redni rezultati, klijent nije mogao vjerovati koliko je sa starom web trgovinom prometa gubio, tj. propustio uzeti.

Ne treba govoriti da je to danas jedan od naših najboljih klijenata koji konstantno ulaže u nove funkcionalnosti i stalno poboljšava svoje rezultate.

Dug je popis vaših klijenata, koje biste klijente izdvojili?Teško je nekog posebno izdvojiti, ali zanimljive i izazovne projekte radimo za web trgovine bio&bio, Keindl sport, Mobis electronic, Hespo, Happy Dreams, Perfecta Dre-ams, Gumiimpex, Intertekstil Stanić, Jegerstar, Matram, Čateks, Encian, Stanić-Trade, Modeline, Eurotrade, Tim Novak, Comet, Gnijezdo.hr i dr.

Kako ispuniti očekivanja kupca u web trgovini?Za početak, morate izraditi kvalitetnu web trgovinu koja će kupcima biti intuitivna i jednostavna za korištenje. No, pravi posao slijedi nakon što ste napravili web trgovinu. Ključ će biti vaša usluga. Koliko je dobra i pouzdana do-stava, koliko ste dostupni za pitanja, savjet, podršku, ko-liko dobro rješavate reklamacije i koliko dobro prepozna-jete potrebe vaših kupaca. Upravo kombinacija tih faktora najviše utječe na zadovoljstvo kupaca i čini razliku između dobrih i loših web trgovina.

Ivica Kruhek, direktor Markera

Tema broja Tema broja

Optimizirajte svoje online poslovanjeInternet trgovina svojom eksplozijom mijenja i logistički te prijevoznički sektor. Kupci očekuju brzu dostavu, a vlasnicima web shopova važno je imati kvalitetnu uslugu dostave te, naravno, pouzdanog partnera koji je u mogućnosti odgovoriti na zahtjevnu zadaću isporuke veće količine pošiljaka. Kako se In Time d.o.o. prilagođava novim zahtjevima tržišta, razgovarali smo s Domagojem Orbanom, voditeljem prodaje i marketinga tvrtke.

Sve je više Internet trgovina u Hrvatskoj. Što je uzrok ovome rastu online kupovine?U posljednje vrijeme sve je veći trend rasta Internet trgovina u Republici Hrvatskoj. Zašto je tome tako najbolje opravdava činjenica da je Internet trgovina otvorena 24 sata na dan, 7 dana u tjednu i omogućuje krajnjim korisnicima kupovinu iz udobnosti vlastitog naslonjača. Kao vlasnicima Internet trgovine, predno-sti su svakako mogućnost zaprimanja narudžbi u sva-ko doba dana, uvid u posjećenost stranice, popularnost određenih proizvoda, te analiza krajnjih korisnika, što uvelike pomaže daljnjem planiranju i širenju poslo-vanja.Ono što ova vrsta trgovine, kao i fizička trgovina, zahtijeva, jest posjedovanje prostora za skladištenje proizvoda. Skladišni prostor iziskuje dodatnu organi-zaciju, a time i troškove. Ukoliko nemate mogućnost ili jednostavno ne želite dodatne obaveze, In Time d.o.o. ima rješenje za svoje partnere.

Vezano uz skladišni prostor, što In Time nudi svojim partnerima?Skladišni prostor tvrtke In Time d.o.o. udovoljava svim potrebama klijenata za skladištenjem, kako pa-ketnih, tako i paletnih pošiljaka. Prostor je opremljen sustavom za grijanje i hlađenje kako bi pošiljke bile na odgovarajućoj temperaturi tokom cijele godine, dok

stalan videonadzor osigurava pošiljke od neželjenih situacija.Odjel logističkog outsourcinga tvrtke In Time d.o.o. neprestano se razvija tražeći načine kako svojim partnerima ponuditi što kvalitetniju uslugu i pro-duktivnost uz maksimalne uštede. Ovaj odjel za vas će evidentirati vašu robu, pripremiti, deklarirati i adresi-rati pošiljke, otpremiti ih na dostavu te na kraju sva-kog radnog dana napraviti i dostaviti vam izvještaj o dostavljivosti pošiljaka.

S kojim kapacitetima raspolažete?Kako bi svojim partnerima omogućili što jednostavnije poslovanje, Odjel logističkog outsourcinga ima kapaci-tet manipulacije više od 3000 pošiljaka dnevno, što osi-gurava da će sve vaše narudžbe toga dana biti u potpu-nosti obrađene i otpremljene na dostavu.

Koje biste pogodnosti istaknuli za vlasnike Internet trgovina?Ono što je posebno zanimljivo vlasnicima Internet trgovina je dostava istog dana na području grada Za-greba. To znači da će sve vaše pošiljke, čije narudžbe budu zaprimljene u jutarnjim satima, biti isti dan i dostavljene. Brza i kvalitetna usluga ono je što krajnji potrošači očekuju od Internet trgovine, a tvrtka In Time d.o.o. u svim segmentima prati zahtjeve tržišta.Ako ste vlasnik Internet trgovine, činjenica da tvrt-ka In Time d.o.o. nudi uslugu spajanje više koleta različitih pošiljatelja u jednu pošiljku (Bundling), vama bi mogla biti vrlo interesantna. Cijeli proces odvija se tako da se više proizvoda koji se nalaze na skladištu tvrtke In Time sjedinjuju u jednu jedinstve-nu pošiljku namijenjenu jednom korisniku. Ovaj pro-ces smanjuje vrijeme trajanja cjelokupnog procesa, reducira troškove i pojednostavljuje vaše poslovanje.

Jednostavnost protoka u lancu opskrbe jedan je od najvažnijih segmenata u izgradnji poslovne mreže. Pronaći partnera kojemu možete bezbrižno povjeriti važan segment svog poslovanja od neprocjenjive je važnosti. Tvrtka In Time vodeća je kurirska tvrtka na području međunarodnog transporta. Svojim znanjem i resursima klijentima nudi visoku kvalitetu usluge, fleksibilnost, pouzdanost, partnerstvo te stabilnost po-slovanja. In Time pojednostavit će cjelokupan proces vašeg poslovanja.

Domagoj Orban, Voditelj prodaje i

marketinga In Time d.o.o. - TNT Express

Brza i kvalitetna usluga ono je što krajnji potrošači

očekuju od Internet trgovine, a tvrtka In Time d.o.o. u svim segmentima prati

zahtjeve tržišta.

2322 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

TajvanGlavni grad:

TaipeiPovršina:

35.980 km²Stanovništvo:

23,52 milijuna Službeni jezik:

mandarinski (službeni), tajvanski

Valuta:

tajvanski dolar (1 EUR = 33.882 TWD)

Robna razmjena s Tajvanom (2016.)

Izvoz Hrvatske u Tajvan Uvoz Hrvatske iz Tajvana

Strojevi i oprema 9% Elektronička oprema 11%

Prehrambeni proizvodi, vino 8% Računalna oprema 9%

UKUPNI IZVOZ6.385tisućaEUR

UKUPNI UVOZ37.317 tisućaEUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U NR KINI

Počasna konzulica: gđa. Ivy WuAdresa: 64th Floor, Hopewell Centre, 183 Queen’s road East, Wanchai, Hong Kong SAR Tel: 00852 2528-4975Fax: 00852 2865-6276E-mail: gordonwu@hhlmail.com

VELEPOSLANSTVO NR KINE POKRIVA TAJVAN U REPUBLICI HRVATSKOJ

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: Nj.E. G. Zhaoming HuAdresa: Mlinovi 132, 10 000 Zagreb Tel: 00385 1 46 37 011Fax: 00385 1 46 37 012E-mail: veleposlanstvo.nr.kine1@zg.t-com.hr

Tajvan - neovisnost zemlje zbog izvozne orijentiranostiIstočnoazijski tigar s velikim potencijalom ekonomskog konkuriranja u Aziji, modernizaciji industrije i poljoprivrede te obrazovanim stanovništvom, nudi iznimne prednosti za suradnju.

Tajvan je poznat po brzim vlakovima

Taipei

Većina ljudi na Tajvanu posjeduje tradicionalne vri-jednosti utemeljene na etici Konfucija, no industrijski pritisci mijenjaju vrijednosti. Ipak, neke vrijednosti poput štovanja predaka, poštovanja prema roditeljima, naglaska na obrazovanje i rada još su uvijek prisutni. Od industrijalizacije, žene imaju veći društveni status i slobodu. Odvajanjem od Kine, od kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća vlasti su postupno demokra-tizirale i uključile lokalno stanovništvo unutar upra-vljačke strukture. Kasnije je otok prosperirao i postao jedan od istočnoazijskih tigrova (uz Hong Kong, Sin-gapur i Južnu Koreju). Tajvan je tijekom Hladnog rata zabilježio jači gospodarski razvoj nego što je tada imala NR Kina, te je zajedno s ostalim „tigrovima“ ulagao u obrazovanje stanovništva, zdravstvo i zaštitu domaćeg gospodarstva. Tajvan se može ponositi visokim raz-vojem industrijskih klastera koji mu pomažu postati drugi najveći svjetski proizvođač računalnih hardvera, te treći po razvoju industrije poluvodičkih ljevaonica, IC dizajnu i PC proizvodima. Tajvan je zahvalan direk-

Važni linkoviVlada Tajvanawww.taiwan.gov.tw/Ministarstvo vanjskih poslovawww.mofa.gov.tw Ulaganje u Tajvanhttp://investtaiwan.nat.gov.tw/Turistička zajednica Tajvanahttp://eng.taiwan.net.tw/

tnoj pomoći i početnom ulaganju SAD-u, zbog čega su napredovali u razvoju, modernizaciji industrije i poljo-privrede, te povećali životni standard. Tajvanska dip-lomatska izolacija, pad domaće potražnje, smanjenje poreznih prihoda, niska stopa nataliteta i brzo starenje stanovništva veliki su dugoročni izazovi. Opasnost od terorizma je velika.

Struktura gospodarstvaNajzastupljeniji poljoprivredni proizvodi u Tajvanu su riža, voće, povrće, čaj, cvijeće, svinjetina, riba i perad, dok su industrijski proizvodi elektronika, informacijski i komunikacijski proizvodi, prerada nafte, kemikalije, tekstil, željezo i čelik, cement, vozila i dr. Zbog američke investicijske pomoći Tajvan je napredovao u agrarnoj politici, industrijalizaciji, razvoju infrastrukture, razvoju elektronske industrije i dr. Nakon prestanka američke pomoći Tajvan je „stao na noge“ te se brzo preorijentirao na izvoz, što ga je učinilo neovisnim od NR Kine. Izvozne reforme

najviše su bile usmjerene na elektroniku, strojeve i petrokemijsku industriju.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska putem Europske unije razvija gospodarsku suradnju s Tajvanom, s obzirom na to da je Europska unija četvrto najveće tržište Tajvana i najveći ulagač putem inozemnih izravnih ulaganja. Suradnja EU (s time i Hrvatske) i Tajvana proteže se u brojnim sektorima (kultura, istraživanje, trgovina, obrazovanje, zaštita okoliša). Iako se odnos Kine i Tajvana treba poboljšati te Europska unija ne priznaje Tajvan kao nezavisnu državu, cilj Tajvana je potaknuti bolju suradnju, promicati mir i sigurnost, te ostvariti povjerenje i dobre poslovne odnose s obzirom na postojeću dosadašnju suradnju s Europskom unijom. Suradnja Hrvatske i Tajvana ogleda se u područjima turizma, trgovine, transporta i logistike, te prehrambene industrije.

Postupak uvoza robe u TajvanCarina se naplaćuje na uvoznu robu u skladu s carin-skim zakonima, carinskom uvoznom tarifom i drugim relevantnim propisima. Potvrde o podrijetlu potrebne su za određene proizvode (poput čaja, škampi i nekih tekstilnih proizvoda). Osim standardne dokumentaci-je za neke proizvode (parfemi, likeri, kemikalije, i dr.) tražit će se i dodatna certifikacija. Uvozne dozvole i dokumenti potrebni su za robu koja je na „crnoj listi“. Trgovački uzorci, instrumenti i oprema, kao i izložbe-na roba koja se unosi u Tajvan za promociju i potrebe izlaganja oslobođeni su carine. Prosječna nominalna

carinska stopa iznosi 4,2% za uvozne proizvode (osim poljoprivrednih proizvoda). Povlastice se primjenjuju na razne proizvode, uključujući motorna vozila, izlož-be, vojne, obrazovne i istraživačke robe.

UlaganjaTajvan nudi puno prednosti kod ulaganja. Geograf-

2524 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

ski je dobro lociran te transportno povezuje sje-vero-istočnu i jugoistočnu Aziju, ali ima i idealnu poziciju za ekonomskim konkuriranjem u Aziji. Izvješće globalne konkurentnosti 2016. godine pro-glasilo je Tajvan kao „državu razvoja industrijskih klastera“, petu najbolju na svijetu. Imaju izvrsnu radnu snagu, uspješan sektor istraživanja i razvoja, gustu mrežu prijevoza, relativno jeftinu vodu, elek-tričnu energiju i telekomunikacijske usluge. Tajvan

se može pohvaliti s prijateljskim okruženjem za fi-nanciranje i prikupljanje sredstava, zbog obilnog ka-pitala, stabilnog tečaja i relativno niskih kamatnih stopa. Politika privlačenja stranih ulaganja uključuje ne tako stroga ograničenja za strana poduzeća koja nastoje prikupiti kapital i pojednostaviti administra-tivne postupke prikupljanja sredstava.

Poslovni običajiRukovanje uz lakši stisak uobičajen je način pozdra-va. Mnogi spuštaju oči tijekom pozdrava u znak po-štovanja. Obično se obraćaju imenom i prezimenom. Posjetnice se razmjenjuju odmah nakon uvoda te se s njima odnosi s poštovanjem. U komunikaciji, uz riječi puno koriste i prate neverbalne znakove sugovornika, te cijene dubok i širok kontekstualni uvid kod izrečene poruke. Stoga, ljudi iz izravnih kultura (SAD, Njemač-ka, skandinavske zemlje) moraju se prilagoditi i str-pljivo slušati kako bi došli do potrebnih informacija. Nadalje, izravne kulture nisu toliko sklone gestama u komunikaciji, zbog čega će Tajvanci dodatno propitki-vati osobu kako bi ju bolje upoznali. Dnevni red sa-stanka formalno ne postoji, već služi kao „odskočna daska“ za raspravu. Budući da su im poslovni odnosi bitni, dio vremena će posvetiti neposlovnim rasprava-ma. Vrijeme se ne smatra važnim, nego im je bitniji sklopljen dogovor s pouzdanom osobom/poduzećem. Ljudi iz Tajvana ne vole direktnu komunikaciju i često biraju riječi kako ne bi povrijedili sugovornika, te će nježno gurati svoje ideje i čekati reakciju drugih.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Tajvana

BDP: 1.125 bilijuna USD

BDP per capita: 47.800 USD

Stopa rasta BDP-a: 1%

BDP prema sektorima: usluge (62,1%), industrija (36,1%), poljoprivreda (1,8%)

Izvoz (2016.): 314,8 mlrd USD

Izvozni proizvodi: poluvodiči, petrokemijski proizvodi, automobili i njegovi dijelovi,

brodovi, bežična telekomunikacijska oprema, čelik

Zemlje izvoza: Kina (27%), Hong Kong (13%), SAD (10%), Japan (6%)

Uvoz (2016.): 248,7 mlrd USD

Uvozni proizvodi: nafta, prirodni plin, ugljen, kemikalije, tekstil, automobili, računala

Zemlje uvoza: Japan (17%), Kina (16%), SAD (9%)

Nezaposlenost: 3,9%

Inflacija: 1,3%

Internetski kod zemlje: .tw

Pozivni broj: +886

Kaoshiung

Diplomatska izolacija, pad domaće potražnje,

smanjenje poreznih prihoda, niska stopa

nataliteta i brzo starenje stanovništva

veliki su dugoročni izazovi Tajvana.

Meeting G2.3 - Hrvatska, puna poslovnih potencijalaPostoji mogućnost za ogromnu razmjenu znanja i iskustava između Hrvata iz dijaspore i onih koji žive ovdje. Sigurni smo da će se kroz tu interakciju stvoriti i nove poslovne prilike, na dobrobit svih uključenih strana.

Nakon uspješno održanih dviju konferencija, organizatori su uvelike u pripremama za idući Meeting G2.3, na kojem žele okupiti još više Hrvata iz različitih zemalja s ciljem da se razgovara, posluje i predlaže kako život u Hrvatskoj učiniti što kvalitetnijim, ali i kako jačati međusobno povjerenje te raditi na umrežavanju Hrvata u cijelom svijetu. S predstavnicima organizacijskog odbora Konfe-rencije, Josipom Hrgetićem, direktorom projekta i Marom Vitols-Hrgetić, direktoricom programa, razgovarali smo o tome kako teku pripreme i što od 3. po redu konferencije možemo očekivati.

Teku li pripreme za Meeting G2.3 lakše, s obzirom na to da već iza sebe imate dvije uspješne konferencije?Tim je već uigran i neke stvari sigurno idu brže i jedno-stavnije. Ali s obzirom na to da svake godine radimo promjene u konferenciji i pokušavamo ju poboljšati s obzirom na feedback sudionika, možemo reći da je uloženo jednako, ako ne i više vremena u organizaciju.

Možete li izdvojiti najznačajnije zaključke s prošlogodišnjeg Meetinga G2.2? Imate li uvid u neke konkretno realizirane projekte/suradnje, koji su plod kon-ferencije?Na kraju svake konferencije napravljeni su zaključci koji su predani državnim tijelima i koji stoje svima na raspola-ganju na našoj novoj web stranici meeting-g2.com.Iako ne pratimo direktno sve što se događa između sudio-nika konferencije, do nas su došle informacije o više su-radnji koje su pokrenute kroz susrete na konferencijama - npr. otvorenje nekoliko poslovnica hrvatske firme u Južnoj Americi, otvorenje predstavništva hrvatsko-njemačke tvrtke u domovini, otvorenje predstavništva hrvatske tvrtke u Australiji i Novom Zelandu, osnivanje student-ske stipendije u Kanadi. Sigurni smo da će toga ove go-dine biti još više, s obzirom na broj ljudi koji očekujemo.

Očekujete li nove zemlje sudionice na konferenciji G2.3?Kao i svake godine, očekujemo da se glas o konferenciji proširi još i dalje, i da će sigurno biti predstavnika zemalja koje do sada nisu bile, primjerice, Novog Zelanda i Meksi-ka. Osim novih zemalja očekujemo i veći broj sudionika iz zemalja koje su već sudjelovale, uključujući samu Hr-vatsku.

Moto ovogodišnje konferencije je 'Hrvatska, puna po-slovnih potencijala'. Na koji način u većoj mjeri materijali-

zirati te potencijale, za koje svi znamo da postoje?Hrvatska ima puno prilika i načina da realizira svoje po-tencijale. Jedan od njih, za koji mi smatramo da je vrlo važan, jest i umrežavanje Hrvata iz dijaspore i njihovo povezivanje i uključivanje u poslovni život Hrvatske, te poslovne prilike koje se ovdje pojavljuju. Mislimo da po-stoji mogućnost za ogromnu razmjenu znanja i iskustava između Hrvata iz dijaspore i onih koji žive ovdje. Sigurni smo da će se kroz tu interakciju stvoriti i nove poslovne prilike, na dobrobit svih uključenih strana. Hrvatska je zemlja gdje još uvijek ima prostora za nove biznise, s čistom i prekrasnom prirodom, to je ekološki osviještena zemlja, zemlja mlade i vrlo obrazovane radne snage, mla-dih izumitelja koji uvijek pobjeđuju na međunarodnim natječajima...

Na kraju svake konferencije napravljeni su zaključci koji su predani državnim tijelima i koji stoje svima na raspolaganju na našoj novoj web stranici meeting-g2.com.

Ponovo bogat program Meetinga

Kako nam organizacijski odbor Meetinga prenosi, program ovogodišnje konferencije usmjeren je, kako i sam naziv konferencije kaže, da je Hrvatska zaista zemlja puna poslovnih potencijala.Tako je najavljeno i 5 izuzetno zanimljivih panel diskusija: • ‘Kako privući investitore iz hrvatske dijaspore i zastupati njihove interese’• ‘Kako promovirati hrvatske proizvode iz cijelog svijeta u cijelom svijetu’• ‘Lopta i kravata - savršena poslovna kombinacija’ - ili kako vrhunski sportaši plane-

tarne slave mogu pomoći razvoju hrvatskoga gospodarstva• ‘Zeleno kao novo zlato’ - ili kako se Hrvatska može ponositi i čistom nezagađenom

zemljom, ekološkom proizvodnjom i zdravim proizvodima• ‘Krv, suze i znoj - u industriji je spas’ - ili koje je trenutno stanje domaće industrije,

što se proizvodi, na čemu se temelji hrvatska industrija i koji su novi poslovni modeli...

-Vjerujemo da će i ovogodišnji, Meeting G2.3, privući brojna poslovna imena, tvrtke i institucije, kako bismo detektirali probleme i pronašli rješenja za suradnju s dijaspo-rom te zajedničkim naporima u Hrvatsku doveli toliko željene i potrebne investicije, ističu iz organizacijskog odbora Meetinga.

Konferencije

2726 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva, te stvaranje uvjeta i okolnosti za razvoj što bolje poduzetničke klime jedni su od glavnih ciljeva Mi-nistarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Po-duzetnicima su omogućeni povoljni uvjeti financi-ranja kroz poticajne programe s mjerama gdje mogu koristiti bespovratne potpore, povoljne kredite, potpore iz programa jamstava i financijske instru-mente te poduzetničke i EU fondove.

-Poticajnim mjerama cilj je ojačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva kroz ulaganja kojima osnažuju svoj tržišni položaj i rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu. Značajan dio poticaja usmjerit će se u inovacijske procese olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i stvaranje novih poduzeća. U provedbi projekata ključna je uloga lokalne uprave koja olakšava po-stupke provedbe poduzetničkih ulaganja i pruža mogućnosti korištenja poduzetničkih zona - kažu iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obr-ta. Dodaju da Hrvatska konačno može očekivati srednjoročni rast na svjetski relevantnim ljestvi-cama konkurentnosti. Preduvjet za to bio je razvoj sustavnog rješenja za reforme u nekim od ključnih područja. Tako je, primjerice, MINGO već započeo cjelovitu regulatornu reformu poslovne klime. Cilj je rasteretiti poduzetnike za barem 30% izmjerenog administrativnog opterećenja. -Smanjujemo i parafiskalna opterećenja. Nastavlja-mo još ambicioznije s poticanjem liberalizacije tržišta usluga. Trenutni gospodarski rast ohrabruje jer je

Stvaranje povoljne poduzetničke klime Aktivnosti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, te poduzetničkih centara, inkubatora, akceleratora, tehnoloških parkova i državnih agencija sve su više usmjerene na omogućavanje povoljnih uvjeta financiranja, razvoj inovacijskih procesa i stvaranje novih poduzeća.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

izvozno orijentiran i pokazuje pozitivne učinke in-tegracije na unutarnje tržište EU zbog slobode kre-tanja roba i usluga. Nakon što se provedu reforme poslovne usluge, sa svrhom pojeftinjenja i pojedno-stavljenja administrativnih i regulatornih uvjeta po-slovanja, moguće je očekivati mnogo više stope rasta, kao i otvaranje prostora za snažnija zapošljavanja i investicije.

Kvaliteta potpore razvoju uspješnog poduzetništva u HrvatskojSmisao poduzetničkih potpornih institucija je pružanje podrške poduzetnicima u svim faza-ma razvoja poduzeća, a najveći dio usluga koje poduzetničke potporne institucije pružaju poduzetni-cima obuhvaća edukacije na teme koje su interesant-ne poduzetnicima na terenu koji ta potporna institu-cija pokriva. Dvije najčešće edukacije koje potporne institucije temeljem interesa poduzetnika provode na cijelom području Hrvatske odnose se na pokretanje poslovanja i podršku/izradu projektnih prijava za različite natječaje, poručuju iz MINGO-a.

-Prema našem iskustvu suradnje s poduzetničkim potpornim institucijama, kvaliteta njihovog rada i usluga koje pružaju poduzetnicima jako ovisi o sa-mim zaposlenicima i njihovom proaktivnom pri-stupu. Upravo zato je uloga osnivača poduzetničkih potpornih institucija jako važna, a to su u najvećem broju jedinice lokalne i/ili područne samouprave, jer se jačanjem kapaciteta tih institucija unaprjeđuje poduzetničko okruženje kroz podizanje kvalite-

te i širenje spektra usluga koje poduzetnici mogu zatražiti i dobiti.MINGO raspolaže s gotovo milijardu eura sredstava iz fondova EU namijenjenih malim i srednjim po-duzetnicima. Riječ je o 970 mil. eura iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Usto, Mini-starstvo je objavilo 12 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava financiranih iz Europskog fonda za regio-nalni razvoj, ukupne vrijednosti 2,15 mlrd. kuna.-Radi se o pozivima namijenjenim investicijskim ulaganjima MSP u materijalnu i nematerijalnu imo-vinu kroz osnivanje novih ili proširenje kapaciteta postojećih poslovnih jedinica, objavljeni su i pozi-vi namijenjeni poticanju internacionalizacije naših MSP-ova kroz nastupe na sajmovima i certifikaciju proizvoda. Uz pozive namijenjene poduzetnicima, objavljeni su i natječaji za izgradnju poduzetničke in-frastrukture, kao što su npr. poduzetnički inkubatori i zone, kojom će se stvoriti preduvjeti za poboljšanje kvalitete i dostupnosti infrastrukture poduzetnicima.

Također, HAMAG-BICRO povećao je omotnicu za ESIF Male zajmove nakon što je za taj instrument iskorištena gotovo cijela inicijalna alokacija od 12,5 mil. eura. -Povećanje omotnice rezultat je izuzetne potražnje za ESIF Malim zajmovima u proteklom razdoblju. Kako se pokazalo da je instrumentom pogođena

ciljana tržišna niša, što pokazuje i sve veći broj za-primljenih zahtjeva svaki dan, Agencija je dobi-la odobrenje za novu alokaciju za instrument ESIF Malih zajmova. Zajedno s ESIF Mikro investicijskim zajmovima i Mikro zajmovima za obrtna sredstva, ukupna alokacija za ESIF zajmove sada iznosi 45 mil. eura i poduzetnicima je dostupna do 2020., tj. do iskorištenja sredstava. Vrbanec dodaje da Agen-cija intenzivno radi na pojednostavljenju natječajne procedure, ubrzanju procesa ocjene projektnih prija-va te nastoji poduzetnicima pomoći putem informa-tivnih i provedbenih radionica, direktnim kontaktom i smjernicama na web stranici te vjeruju da će njihov rad omogućiti bolje uvjete poduzetnicima, potaknuti mlade u razvoju svojih poslovnih ideja i ohrabriti ih u poduzimanju poslovnih pothvata.

Poduzetnički inkubatori mjesta za rast poslovnih idejaU procesu inkubacije poduzetnički inkubatori novim i startup tvrtkama pomažu razviti poslovnu ideju te ju pretvoriti u funkcionalni i financijski stabilan projekt, nudeći im pritom razne usluge. -Poduzetnički inkubator BIOS uz subvencionira-ni najam prostora svojim stanarima nudi admini-strativne i konzultantske usluge bez naplate, kao i subvencioniranu edukaciju koja je poduzetnicima po-trebna. To znači da poduzetnik koji tek započinje svoj

Ministarstvo gospodarstva,

poduzetništva i obrta raspolaže s

gotovo milijardu eura sredstava iz fondova

EU namijenjenih malim i srednjim

poduzetnicima.

Poduzetničke potporne institucije Poduzetničke potporne institucije

Ukupna alokacija za ESIF zajmove sada iznosi 45 milijuna eura i poduzetnicima je dostupna do 2020. godine, odnosno do iskorištenja sredstava.

Usluge BIOCentra dostupne su svim novim i postojećim tvrtkama koje djeluju u području bioznanosti.

Borongajska cesta 83H10000 ZagrebTel: +385 (0) 1 6458 644E-mail: info@biocentre.hrUrl: http://www.biocentre.hr

Biotehnološki inkubator

2928 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

poduzetnički poduhvat (startup) dobije u inkubatoru uređen i namješten prostor i pristup Internetu, pa je za početak rada potrebno samo donijeti računalo, spojiti se na mrežu i početi raditi - kaže Jean-Pierre Maričić, direktor BIOS-a. Dodaje da djelatnici inku-batora, u suradnji s drugim potpornim institucijama, pomažu stanarima u pripremi i pisanju projekata, pripremi poslovnih planova, zahtjeva za kredite, kon-taktu s investitorima, sudjelovanju na konferencija-ma i radionicama i sl.

BIOS je poslovanje počeo kao inkubator za proizvodne tvrtke, ali sada najčešće inkubira tvrtke koje se bave ICT i drugim naprednim tehnologija-ma. Trenutno ima 41 stanara s oko 160 zaposlenih djelatnika. -U slučaju BIOS-a preko 78% svih inku-biranih tvrtaka preživjelo je razdoblje od pet godina poslovanja, dok je kod tvrtaka koje nisu bile stana-ri inkubatora taj broj 37%. U ovom podatku vidi se uspješnost djelovanja inkubatora i drugih potpornih institucija koje surađuju u edukaciji i drugim oblici-ma pomoći poduzetnicima - zaključuje Maričić.

Poduzetnički akceleratori podrška rastu i širenju poslovanjaU postinkubacijskoj fazi tvrtke se okreću razvoju i širenju poslovanja na domaćem i stranom tržištu, pri čemu im akceleratori omogućuju dodatnu edukaci-ju za unaprjeđenje poslovnih vještina i inovativnih koncepata te komercijalizaciju inovacija i privlačenje investitora. Kako to radi Tehnološki park Zagreb, rekao nam je direktor Frane Šesnić: -TPZ tvrtkama članovima pruža podršku u svim fazama razvoja inovativnih poduzetničkih ideja - predinkubacije, inkubacije i postinkubacije. Ta podrška uvijek je u skladu sa specifičnim potrebama i zahtjevima sva-kog pojedinog člana, a manifestira se kroz osiguran radni prostor, tehničku podršku, poslovno savje-tovanje, poslovnu edukaciju i internacionalizaciju. Svjesni važnosti financiranja i dostupnosti sredsta-va, pripremamo i prvi domaći fond sjemenskog ka-pitala za financiranje startupova u inicijalnoj fazi njihova razvoja. Također, bitno je istaknuti kako se tvrtke iz TPZ-a uspješno probijaju na strana tržišta te mnoge od njih većinu prihoda ostvaruju izvo-zom. U današnje vrijeme, kada je svijet 'globalno selo', informacije o inovativnim projektima šire se brzo, a mi kroz program Internacionalizacije di-rektno pomažemo pri njihovu predstavljanju na relevantnim sajmovima i drugim međunarodnim događajima.

Šesnić je također izrazio zadovoljstvo programom Startup Factory: -Vrlo smo zadovoljni rezultatima Startup Factory Zagreb programa. Kroz ovaj pro-gram izabranim smo timovima omogućili men-torsku, infrastrukturnu, edukacijsku i financijsku pomoć. Tvrtke proizašle iz ovog programa brzim koracima razvijaju svoje inovativne ideje, većina njih je i lansirana na tržište, a neke već samostalno generiraju prihode te ih i u tom kontekstu možemo smatrati uspješnima. U ovome trenutku užurbano radimo i na pripremi SFZGB2017 programa.

-TPZ u ovome trenutku djeluje na tri lokacije - uz lo-kaciju u Ulici Dragutina Golika i prostor na Žitnjaku, od nedavno djelujemo u novouređenom prostoru na Zagrebačkom velesajmu. Novi prostor ukupne površine od 7313m² koncipiran je kroz 118 zasebnih modularnih jedinica u kojima po standardima mogu biti smještena 3 do 4 radna mjesta. Osim spome-nutih pojedinačnih ureda, u prostoru je osiguran i coworking dijeljeni radni prostor, poseban prostor za provođenje akceleracijskog programa, kao i do-datne dvorane za edukaciju, sastanke, serverske sobe i laboratorije poput Centra za računalnu forenziku, Centra za razvoj sučelja, elektroniku, tehnologiju zaštite okoliša i IoT (Internet of Things) senzorskog laboratorija. Spomenuti modularni i fleksibilni ure-di osmišljeni su i izvedeni s ciljem što brže i jedno-

Poduzetničke potporne institucije

U tijeku je provedba Javnog poziva „Podrška razvoju centara

kompetencija“ kojim će se potaknuti

suradnja akademije i industrije, a proračun

za ovaj Poziv iznosi 105 milijuna eura.

GEM istraživanje za 2016. - Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?Hrvatska od 2002. godine sudjeluje u Global Entrepreneurship Monitor (GEM) istraživanju, najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva. Uključenost u GEM istraživanje omogućava Hrvatskoj intervencije u različite aspekte poduzetničkog ka-paciteta koje su temeljene na istraživačkim spoznajama, a ne pretpostavkama.

Izdvajamo dio rezultata istraživanja o poduzetničkoj aktivnosti Hrvatske u EU perspektivi:

1. Percepcija o prilikama lagano raste (s 18,4% u 2014. godini na 24,6% u 2016.), ali nedovoljno da se Hrvatska „odlijepi“ od začelja EU. Za razliku od Hrvatske, jedna trećina odraslih stanovnika u EU vidi priliku, što govori o velikoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje. Istovremeno, Hrvatska je u vrhu EU po iskazanim poduzetničkim namjerama, što upućuje na veće učešće pokretanja po-slovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike.

2. Društvene vrijednosti ne podržavaju poduzetničko djelovanje. Po mišljenju većine ispitanika u Hrvatskoj, uspješni poduzetnici nemaju visok društveni status – po takvom stavu Hrvatska je u cijelom analiziranom razdoblju na zadnjem mjestu u EU, a na začelju je po medijskoj pažnji poduzetništvu.

3. Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća, koja se u GEM istraživanju definiraju pomoću kriterija inovativnosti u korištenju novih tehnologija, inovativnosti u razvoju novih proizvoda, izloženosti konkurenciji i očekivanju novog zapošljavanja.

4. Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (aktivnost na razvoju novog proizvoda/usluge, ili pokretanje nove poslovne jedinice za poslodavca) Hrvatska je iznad prosje-ka EU od 7,1% (s 10,4% dijeli 2. mjesto s Nizozemskom).

Sve rezultate GEM istraživanja za 2016. godinu možete pronaći na web stranicama Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva - www.cepor.hr.

3130 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

stavnije prilagodbe korisnicima koji, ovisno o po-trebama i potencijalu rasta, mogu koristiti i više od jednog modula. Novi prostor ujedno sadrži i igrao-nicu za djecu korisnika TPZ-a. Širenjem kapaciteta još intenzivnije radimo na poticanju i razvoju startup poduzetništva i inovacija, te inovativnim i obrazo-vanim pojedincima i timovima omogućujemo da u poticajnom okruženju uz vrhunsku opremu razvijaju svoje ideje u uspješne poduzetničke pothvate - obja-snio je Šesnić.

Ohrabrujući rast poduzetničkih i industrijskih zonaNa području Industrijske zone Bakar na Kukulja-novu gradi se nova poslovna zona od milijun četvornih metara. Prema riječima Tomislava Klarića, gradonačelnika Bakra, radi se o novom, trećem po redu investicijskom ciklusu vrijednom više od 800 milijuna kuna, u sklopu kojeg se grade 33 hale s tisuću novih radnih mjesta. U zoni će se početkom srpnja otvoriti proizvodno-poslovna zgrada tvrtke Kaltenberg Adria d.o.o., investicija vrijedna goto-vo 10 milijuna eura. Unutar zone uskoro se otvara nova prometnica, vrijedna 6 milijuna kuna, i 9 novih opremljenih radnih platoa. Šibenska Poduzetnička zona Podi od ove je godine bogatija za tri nove hrvatske tvrtke -Industrius, IDS i Hidraulika Kurelja - koje će zaposliti 150 radnika. Također, tvrtka Sense Esco kupuje parcelu na kojoj planira izgraditi bioenerganu i proizvodnju biomase od komine. U Podima trenutno posluje 35 tvrtaka, većina njih je proizvodnog karaktera, a s novim po-gonima broj zaposlenih narast će na 1300. Tri gospodarske zone u Prelogu u 80-ak tvrtaka zapošljavaju više od 3500 ljudi, a najavljene su i nove investicije. Tvrtka LPT, koja proizvodi žičane jezgre za madrace i namještaj, gradi dva nova proizvodna objekta vrijedna 150 milijuna kuna, a austrijski proizvođač modne obuće najavio je širenje proizvodnje i gradnju novih pogona.

Poduzetničke potporne institucije za inovativna tehnološka poduzećaStep Ri, znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, godinama je mjesto gdje se susreću znanost i gospodarstvo s ciljem poticanja inovativnosti, konku-rentnosti i komercijalizacije inovacija.-Gospodarstvo koje se tehnološki ne razvija pro-pada - kaže Boris Golob, direktor Step Ri-a, te na-stavlja: -Najvažnije mjesto, izvor stvaranja novih tehnoloških tvrtaka, područja su na kojima se susreću poslovna i znanstvena zajednica. Jasna poruka ula-ganja u aktivnosti istraživanja i razvoja bila bi finan-ciranje znanstvenih projekata koji su izravno orijen-tirani na tržišnu primjenu i razvijaju se u suradnji s poduzećima.Golob kaže da je osnovna ideja suradnje znanosti i go-spodarstva na bilo koji način smanjiti jaz između indu-strije i znanstvene zajednice, bilo da se znanstvenicima pomogne da postanu poduzetnici, što je dosta rijetko, ili da se poduzetnicima približi znanje i stručnost koja postoji u znanstvenoj zajednici. -Mi u Step Ri-u to pokušavamo raditi na sve moguće načine - od eduka-cija, podrške kod pisanja projekata, savjetovanja, orga-nizacije različitih događanja, skupova. Općenito, još uvijek smo jako daleko od toga da budemo zadovoljni, no poslujemo održivo, i dok god budemo mogli, tražit ćemo nove i bolje načine. Od projekata Golob izdvaja WAMSTER - kompaktni

Poduzetničke potporne institucije Poduzetničke potporne institucije

sustav za dinamički nadzor raspodijeljenih elektro-energetskih sustava, high-tech rješenje tvrtke STER d.o.o., koja ga paralelno razvija i komercijalizira. Do-sad su izvozili u Rusiju, Kazahstan, Belgiju, Italiju, Francusku i Ujedinjene Arapske Emirate. Projekt je financiran sredstvima programa PoC HAMAG-BICRO-a i Zaklade FIPRO, čiji je program Komer-cijalizacija inovacija financirala Primorsko-goranska županija.

Podizanje konkurentnosti poduzetništva kroz istraživanje i razvojU MINGO-u kažu da provode mjere poticanja ula-ganja koje pokrivaju cijeli inovacijski ciklus. Te mje-re na jedan način predstavljaju ulaganje od strane države, a koje ujedno i potiču poduzeća da također ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije.Mjera koja pokriva fazu istraživanja i razvoja je Javni poziv „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“. Cilj ovog Poziva je dodjeljivanje državne potpore za aktivnosti istraživanja i razvoja poslovnog sektora s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga, tehnologija i poboljšanja poslovnih procesa te povećanje njiho-ve suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucija-ma. Proračun za ovaj Poziv iznosi 748.000.000 kuna. Javni poziv je otvoren do 31. prosinca 2019.

Mjera koja pokriva fazu komercijalizacije ino-vacija je Javni poziv „Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu“. Predmet ovog Poziva je poti-canje ulaganja neophodnih za primjenu rezultata istraživanja, razvoja i inovacija u poslovne aktivnosti i pokretanje proizvodnje na temelju primijenjenih rješenja. Proračun za ovaj Poziv iznosi 114.000.000 kuna. Javni poziv je otvoren do 31. prosinca 2017.-Očekujemo da će do kraja ove godine biti ponovo otvoren javni poziv za novoosnovana inovativna mala i srednja poduzeća. U tijeku je i provedba Javnog poziva „Podrška razvoju centara kompeten-cija“. MINGO će navedenim Pozivom potaknuti su-radnju akademije i industrije kako bi se osigurala po-veznica između novih znanstvenih spoznaja i njihove uspješne primjene u gospodarstvu. Proračun za ovaj Poziv iznosi 105 mil. eura. Projekti poticanja razvoja poduzetništva na lokalnoj raziniAktualne projekte Razvojne agencije Zagreb i TPZ-a naveo je Šesnić: -U ovome trenutku paralelno radimo na nizu projekata i programa. Svi su oni orijentirani prema različitim ciljnim skupinama, no svima je generalni cilj jednak - pomoći, usmjeriti i podržati rast poduzetništva i inovacija kroz razvoj kvalitetnih poslovnih ideja. Tako osim intenzivnog rada na poticanju inovativnog i proizvodno-usmje-renog startup poduzetništva kroz TPZ, svakodnevno

BIOCentar je inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije, koji nudi infrastrukturu i usluge za razvoj biotehnoloških poduzeća. U sklopu progra-ma poslovne inkubacije, BIOCentar pruža klijentima savjetodavne usluge vezane uz razvoj poslovanja i pokretanje poduzeća, te pomaže u umrežavanju s relevantnim institucijama i poslovnim subjektima.

Program transfera tehnologije provodi se u vrhunski opremljenom Centralnom labo-ratoriju. Organiziran je u 5 specijaliziranih laboratorija za mikrobiologiju, staničnu biologiju, izolaciju i pročišćavanje biomolekula, bioanalitičku kemiju i proteomiku te opremljen kapitalnom opremom koja omogućava provedbu razvojno-analitičkih projekata različite razine kompleksnosti i dužine trajanja. Do sada je u putem ugovor-nog istraživanja uspješno realizirano preko 30 projekata s grupama i pojedincima iz akademske zajednice, prehrambene i farmaceutske industrije, te s malim poduzetni-cima. BIOCentar također pruža podršku nacionalnim i međunarodnim znanstvenim institucijama i skupinama uključenim u provedbu inovativnih projekata iz područja bioznanosti sa značajnim komercijalnim potencijalom.

Objekt BIOCentra je površine 3000 m2 i ispunjen je funkcionalnim prostorima za ko-risnike, koji se sastoje od konferencijskih dvorana i dvorana za sastanke u prizemlju te uredima i laboratorijima za najam na prvom katu. Cijene najma uredskog i labora-torijskog prostora, kao i cijene najma konferencijskih dvorana te dvorana za sastanke mogu se pronaći na mrežnim stranicama BIOCentra - www.biocentre.hr.

BIOCentar - inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije

Gospodarstvo koje se tehnološki ne razvija -

propada.

3332 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

provodimo edukacije za lakši ulazak u poduzetništvo namijenjene interesno širokom spektru potencijal-nih poduzetnika kroz poduzetnički centar Plavi ured. Mjera kojima potičemo poduzetništvo je mnogo. Jedna od inovativnih je i mjera „Radi čisto - budi za-poslen!“ namijenjena lakšoj legalizaciji poslovanja svih onih koji obavljaju poslove čišćenja i održavanja kućanstava. Kontinuirano se provode aktivnosti i pripremaju projekti u okviru Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Grada Zagreba, s ciljem jačanja zapošljivosti ranjivih skupina i povezivanja potre-ba poslodavaca s obrazovnim sektorom. U provedbi su također i tri projekta sufinancirana sredstvima EU koji se bave razvojem alternativnih mehaniza-ma financiranja inovacija i poduzetničkih projekata, povezivanjem tradicionalnih industrija s kulturno-kreativnim sektorom, te razvojem učinkovite podrške mladima pri zapošljavanju.

-Grad Osijek i Osječko-baranjska županija imaju po-zive za dodjelu potpora poduzetnicima po određenim kriterijima - poduzetnici početnici, nabava strojeva, certificiranje, i sl. Nekoliko je otvorenih natječaja koji se sufinanciraju iz EU fondova, dok se za ovu godinu još čeka, trenutno nije u najavi, program Impuls koji raspisuje MINGO - rekao nam je Maričić. Za Opći program poticanja razvoja poduzetništva na području grada Osijeka u 2017. iz gradskog proračuna izdvojeno je milijun kuna, a iznos potpore po poduzetniku iznosi 50.000 kuna. Grad također sudjeluje u subvencioni-ranju kamate po odobrenim poduzetničkim kreditima od 1 do 3,5%.

Poduzetničke potporne institucije

Istarska županija ove godine dodjeljuje nepovratne potpore za početak poslovanja - samozapošljavanje po-duzetnika u iznosu od 5 do 10 tisuća kuna te potpore MSP-ovima za nabavu nove opreme u iznosima od 5 do 25 tisuća kuna. Grad Pazin Programom mjera za poticanje poduzetništva u 2017. nepovratne potpore dodjeljuje novoosnovanim tvrtkama i obrtima, te su-financira samozapošljavanje, pripremu EU projekata, kamatne stope poduzetničkih kredita, ulaganje u stan-darde kvalitete, polaganje stručnih i majstorskih ispita.

Savjetovanje i edukacija poduzetnika-U Hrvatskoj se o poduzetništvu ne uči u osnovnim i srednjim školama, a tek rijetko i nedovoljno na fa-kultetima. Edukacije koje organiziramo, osim in-formativno-obrazovnog karaktera, nose obilježja motivirajuće i organizacijske radionice te mogu po-laznike potaknuti na otvaranje svojih tvrtaka i obr-ta ako još ne posluju na realnom tržištu. Stručni predavači Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, koji su i sami poduzetnici s bogatim poslovnim iskust-vom, pripremit će polaznike za brojne izazove tržišta. Naše edukacije uključuju teme poput izrade poslovnog plana, poslovanja u cloudu, kvalitetne prezentacije poduzetničkih usluga i proizvoda na tržištu, prodajne tehnike, brandiranje, izgradnju vizualnog identiteta, osnove marketinga i odnosa s javnošću, važnost di-gitalnog komuniciranja, povlačenje sredstava iz EU fondova, važnost kreativnosti u poduzetništvu i još mnoge druge - kaže Sanela Dropulić, voditeljica Vir-tualnog ženskog poduzetničkog centra, te ističe da je velik interes polaznika dokaz koliko su besplatne edukacije potrebne.

Centar je u suradnji s hrvatskim poduzetnicama, nekoliko EU država i institucija pokrenuo i projekt Grad prijatelj ženskog poduzetništva, koji će biti usmjeren na Slavoniju, Liku, Gorski kotar i otoke, s ciljem skretanja pažnje na velike razlike između po-duzetnica, ovisno o mjestima gdje žive i rade. U sk-lopu projekta organizirat će besplatne poduzetničke edukacije.

-Prvi gradovi koji su intenzivno krenuli u ovaj projekt su Lipik, Nova Gradiška, Zagreb, Sisak i Zaprešić. Navedeni gradovi izdvajaju znatna proračunska sredstva za organizaciju poduzetničkih edukacija, financiranje B2B susreta, kongresa i sajmova, podupiru izdavačku djelatnost i ostale aktivnosti zajedničke suradnje na promociji ženskog poduzetništva, ali i poduzetništva općenito. Projekt cilja na suradnju s lokalnim upravama i samoupra-vama kako bi ih se potaknulo na izdvajanje sredsta-va iz proračuna za pokretanje projektnih sadržaja da postanu dijelom konstruktivnog i proaktivnog poduzetničkog ozračja u Hrvatskoj - objašnjava Dropulić.

U Hrvatskoj se o poduzetništvu ne uči u osnovnim i

srednjim školama, a tek rijetko i

nedovoljno na fakultetima.

Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucijaPočetkom godine MINGO je objavio natječaj „Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija putem HAMAG-BICRO-a - pilot projekt“, s ciljem jačanja ponude profesio-nalnih usluga MSP-ovima na istoj razini kvalitete u svih krajevima Hrvatske. -Svrha projekta „Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija za pružanje vi-sokokvalitetnih usluga za MSP-ove“ je povećanje konkurentnosti hrvatske ekono-mije kroz razvoj učinkovitih potpornih institucija koje će svojim djelovanjem stvo-riti povoljno okruženje za razvoj poslovanja i povećati mogućnosti rasta i održivosti poduzeća, naročito onih koja nastaju kao startup poduzeća utemeljena na znanju, rezultatima znanstvenog istraživanja i korištenju novih tehnologija.

Potporna infrastruktura služi kako bi olakšala put poduzetniku od razvoja novog proizvoda do tržišta i kupca - objašnjava Vrbanec. Program, koji treba započeti u lipnju ove godine te trajati 18 mjeseci, počiva na tri provedbena načela: investi-ranje u edukaciju i usavršavanje, potporne aktivnosti i savjetovanje te promociju i umrežavanje. -Mreža PPI-a će se usmjeriti na poboljšanje kvalitete u pružanju usluga, razvoj novih usluga te ujednačavanje dostupnosti i kvalitete usluga poduzetnicima u svim županijama. U prvoj fazi projekta poduzetnicima će na raspolaganju biti milijun eura, dok se nakon isteka pilot faze od 18 mjeseci očekuje kako će MINGO isti projekt produžiti na sljedeće četiri godine i odobriti dodatnih 9 milijuna eura - kaže Vrbanec.

3534 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Dodijeljene nagrade Top of the Funds

Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK dodjeljuje godiš-nje nagrade najboljim investicijskim fondovima i najboljem društvu za upravljanje investicijskim fondovima već dulji niz godina, doznajemo iz HGK. Ove su godine nagrade dodijeljene u sedam kategorija na svečanosti održanoj 20. travnja u HGK.

Erste Asset Management dobitnik je godišnje nagrade Top of the Funds za najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima u 2016., a nagradu je primio Miro-slav Jurišić, član Uprave društva.

Nagrada za najbolji eurski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je PBZ Euro Novčanom fondu kojim upravlja PBZ Invest, a nagradu je primila fond-menadžerica Ozana Peršić.

Auctor Cash kojim upravlja Auctor Invest dobitnik je nagrade za najbolji kunski nov-čani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, a nagradu je primio Petar Kutle-ša, član Uprave Auctor Investa.

Nagrada za najbolji mješoviti otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je mješovitom fondu HPB Global kojim upravlja HPB Invest, a nagradu je preuzeo Boris Guljaš, predsjednik Uprave HPB Investa. Nagrada za najbolji dionički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je dioničkom fondu Erste Adriatic Equity kojim upravlja Erste Asset Management, a primio ju je Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa.Dobitnik nagrade za najbolji obveznički otvoreni investicijski fond s javnom ponu-dom je PBZ Bond fond kojim upravlja PBZ Invest, a nagradu je preuzeo fond-me-nadžer Marko Polić.

Najbolji posebni otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je Fond Raiffeisen Dynamic kojim upravlja Raiffeisen Invest, a nagradu je primio Bojan Vuković, član Uprave Raiffeisen Investa.

Hrvatska makroekonomija u plusu

Kapital

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Kapital

Uz velike promjene na svjetskoj geopolitičkoj sceni, Hr-vatsku je nedavno potresla kriza koncerna Agrokor. Pre-ma nalazima analitičara HNB-a u publikaciji Financijska stabilnost, izdanoj u svibnju ove godine, unatoč nastavku rasta gospodarstva te i dalje dobrim makroekonomskim pokazateljima, strukturne ranjivosti domaćega gospo-darstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materi-

Svijet je u posljednjih nekoliko godina doživio brojne promjene u geopolitičkom smislu. Nakon velike ekonomske krize 2008. i blagog oporavka svjetske ekonomije koji je uslijedio tek za nekoliko godina, Europu je potresla i izbjeglička kriza. EU je zbog rata u Ukrajini uvela zabranu izvoza u Rusku Federaciju, što je poljuljalo cijelo europsko tržište, a Velika je Britanija referendumom izglasala izlazak iz EU. U međuvremenu je američko gospodarstvo pretrpjelo određene štete s dolaskom konzervativca Trumpa na predsjedničko mjesto. Hrvatska se pak posljednjih mjeseci bori s krizom koncerna Agrokor, ali i krizom vlasti. Međutim, unatoč tome, bilježi značajan gospodarski rast.

jalizacije rizika vezanih uz koncern Agrokor. Još uvijek neizvjestan ishod restrukturiranja tog koncerna utječe na rast rizika solventnosti i likvidnosti u sektoru nefi-nancijskih poduzeća te u skladu s tim na rast ranjivosti u bankarskom sektoru. Povećana neizvjesnost dovela je i do porasta domaće komponente indeksa financijskog stresa, ponajprije zbog velike kolebljivosti na domaćem dioničkom tržištu.

Znatne strukturne ranjivosti domaćega gospodarstva potvrđuje i nadalje visoka premija rizika za Republi-ku Hrvatsku na međunarodnim tržištima u odnosu na usporedive zemlje. Visok javni dug upućuje na potre-bu za dugoročno održivom fiskalnom konsolidacijom. Stoga, iako je strukturni proračunski manjak značaj-no smanjen, niži proračunski manjak u prošloj godini valja promatrati i u kontekstu relativno visokih stopa gospodarskog rasta te relativno povoljnih uvjeta finan-ciranja. U skladu s tim, radi smanjenja rizika vezanih uz državni proračun potrebno je nastaviti s naporima za smanjenje proračunskog manjka, što je trajno mo-guće ostvariti jedino povećanjem potencijalnih stopa rasta gospodarstva. Slično tome, iako znatno smanje-ne, vanjske ranjivosti mjerene omjerom inozemnog duga i BDP-a i nadalje su prisutne te čine zemlju vrlo ranjivom s obzirom na moguće promjene u uvjetima financiranja.

Proces restrukturiranja koncerna Agrokor, koji je značajno sudjelovao u hrvatskom inozemnom dugu, mogao bi smanjiti teret kamata, odnosno novčani od-ljev koji plaćaju subjekti iz Republike Hrvatske. Osim toga, eventualno pretvaranje duga u vlasničke udjele dovelo bi do smanjenja inozemnog duga, a restruk-turiranje i otvaranje kompanija iz koncerna Agrokor prema vanjskim tržištima do rasta profitabilnosti i izvoza u srednjem roku, ali i mogućeg rasta izravnih stranih ulaganja u proizvodne kapacitete. Ipak, predu-vjet je za takav razvoj događaja uspješna provedba tek započetog procesa restrukturiranja. U međuvremenu, unatoč tome što se u 2017. godini očekuju bolji re-

zultati poslovanja, u sektoru nefinancijskih poduzeća prevladavaju negativni rizici zbog značenja koncerna Agrokor kao dužnika, ali i kao kupca proizvoda, u pr-vom redu domaće prehrambene industrije, navodi se u HNB-ovoj publikaciji Financijska stabilnost.

Zagrebačka burza u društvu 'velikih igrača' Od 2010. Zagrebačka burza uvela je neke značajne no-vitete na domaće tržište kapitala - pokrenuta je spe-cijalistička trgovina (market making), započelo je tr-govanje strukturiranim proizvodima, Burza je počela upravljati Multilateralnom trgovinskom platformom, uvedeno je osam novih indeksa, a započelo je i izda-vanje LEI oznaka, navodi se u dokumentu Zagrebač-ka burza d.d. iz svibnja 2016. Zajedno s Bugarskom i Makedonskom burzom, Zagrebačka burza 2014. godine osnovala je društvo SEE LINK s ciljem stva-ranja regionalne infrastrukture za trgovanje dionica-ma uvrštenima na ta tri tržišta. Platforma je postala funkcionalna krajem prvog kvartala 2016. i omogućit će lakši i efikasniji pristup investitorima na tržište čija je ukupna vrijednost gotovo 30 milijardi USD. Na sa-mome kraju 2015. godine, Zagrebačka burza uspješno je završila proces preuzimanja Ljubljanske burze od CEE Stock Exchange Group. Već 25 godina Zagrebačka burza predvodi trendove u razvoju regionalnog tržišta kapitala.

Prema Mjesečnom izvješću Zagrebačke burze za travanj 2017., zamjetno je usporavanje negativnog trenda. U travnju je promet dionicama unutar knjige ponuda bio -31,2% niži nego mjesec ranije, a ukupan promet unutar knjige ponuda bio je -13% slabiji nego u ožujku. Pad ukupnog prometa donekle je ublažilo

Mapa rizika, prvo tromjesečje 2017.

Nefinancijski sektor

Strukturne ranjivosti (činitelji koji pojačavaju ili smanjuju intenzitet

mogućeg šoka

Kratkoročna kretanja (potencijalni okidači

materijalizacije sistemkih rizika)

Ukupna izloženost sustava u cjelini

sistemskim rizicima

Financijski sektor

Ocjena 1 (vrlo nizak stupanj izloženosti sistemskim rizicima)

3 (srednji stupanj izloženosti sistemskim rizicima)

5 (vrlo visok stupanj izloženosti sistemskim rizicima)

2 (nizak stupanj izloženosti sistemskim rizicima)

4 (visok stupanj izloženosti sistemskim rizicima)Izvor: HNB

3736 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Kapital

trgovanje obveznicama, čiji je promet unutar knjige ponuda porastao +197,4%, dok izraziti rast ukupnog volumena od +273,2% svjedoči o intenzivnom trgo-vanju. Indeksi su većinom zabilježili negativan re-zultat, uz rijetke iznimke (CROBEXindustrija +7,3% i CROBEXtransport +0,3%). Kao i u ožujku, i ovaj mjesec najviše je korigiran CROBEXnutris (-25,3%). CROBEX i CROBEX10 nastavili su negativan trend, iako je on donekle usporen u odnosu na mjesec rani-je, a ukupna tržišna kapitalizacija bila je -1,8% manja nego u prethodnom mjesecu.

Kretanja na hrvatskom i svjetskom tržištu kapitala O tržištu kapitala u Hrvatskoj razgovarali smo s Alek-sandrom Bojanić iz HANFA-e. Kako nam je ispričala, tržište kapitala sastoji se od trgovine financijskim in-strumentima na uređenom tržištu (burza) i izvan nje-ga. U Republici ga Hrvatskoj čine: Zagrebačka burza d.d. Zagreb (tržišni operater i operater multilateralne trgovinske platforme - MTP), Središnje klirinško de-pozitarno društvo d.d. Zagreb (SKDD; operater sre-dišnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i operater sustava poravnanja i namire nema-terijaliziranih vrijednosnih papira te operater Fonda za zaštitu ulagatelja), ulagatelji (investitori) u financijske instrumente, posrednici (investicijska društva, kredit-ne institucije i ostali), izdavatelji vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata te Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA; nadzorno ti-jelo u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor finan-cijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju).

Stručnjaci se slažu da je na svjetskom tržištu kapitala iza nas turbulentno razdoblje, s obzirom na političku nestabilnost koja traje već duže vrijeme. U Hrvatskoj su se također dogodili određeni poremećaji, u najve-

ćem dijelu nastali zbog krize Agrokora. Sveukupni promet na Zagrebačkoj burzi skočio je u prvom tro-mjesečju ove godine u odnosu na zadnji kvartal prošle za gotovo 30%, uglavnom zahvaljujući nevjerojatnom skoku prometa dionicama od 111%.

Najviše se trgovalo dionicama Leda, Adris grupe, Ja-mnice, Valamar Riviere i HT-a, a najveću tržišnu kapi-talizaciju postigle su dionice INA-e, Zagrebačke banke, PBZ-a, HT-a i Janafa, vidljivo je iz Mjesečnog izvješća Zagrebačke burze za travanj 2017.

Stabilnost hrvatske kune Pojačana kolebljivost međunarodnih financijskih tr-žišta i politička neizvjesnost oko ekonomskih politika u pojedinim razvijenim zemljama povećavaju rizike povezane s mogućim pooštravanjem uvjeta financira-nja, dok nastavak domaćega gospodarskog oporavka i konsolidacija javnih financija donekle smanjuju rizike koji bi mogli ugroziti financijsku stabilnost zemlje, na-vodi se u publikaciji HNB-a Financijska stabilnost iz svibnja 2017.

Hrvatska kuna godinama drži stabilan tečaj te postoji određena bojazan javnosti oko toga što možemo oče-kivati prijeđe li Hrvatska na euro. O tome se govori-lo 31. ožujka na 5. susretu guvernera regije, kojem je domaćin bio guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić (izvor: HNB). Izražen je zajednički stav da će se monetarni režimi kretati prema bližoj integraciji s eurozonom, jer u malim i otvorenim ekonomijama, kakve su ekonomije u regiji, monetarni suverenitet ne donosi posebne benefite. Prema najavi guvernera Vujčića, uskoro se očekuje izlazak dokumenta Euro-strategije u izdanju HNB-a. U tom dokumentu bit će izračuni koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu, što će u konačnici poslužiti za argumentiranu javnu

Struktura prometa dionicama, Mjesečni izvještaj za travanj 2017. – Zagrebačka burza

Oznaka Izdavatelj Promet (HRK) Udjel (%) Kumulativ (%)

1 LEDO-R-A Ledo d.d. 111.698.603 30,6 30,6

2 ADRS-P-A Adris grupa d.d. 30.491.311 8,3 38,9

3 JMNC-R-A Jamnica d.d. 28.277.881 7,7 46,7

4 RIVP-R-A VALAMAR RIVIERA d.d. 20.581.421 5,6 52,3

5 HT-R-A HT d.d. 19.036.118 5,2 57,5

6 BLJE-R-A Belje d.d. Darda 15.145.426 4,1 61,6

7 PODR-R-A Podravka d.d. 13.844.178 3.8 65.4

8 ATGR-R-A Atlantic Grupa d.d. 12.563.848 3.4 68.9

9 ATPL-R-A Atlantska plovidba d.d. 11.133.907 3,0 71,9

10 ADRS-R-A Adris grupa d.d. 10.024.577 2,7 74,7

OSTALI 145.791.579 27,5 100,0Ukupno 365.346.745

Još uvijek neizvjestan ishod restrukturiranja

koncerna Agrokor utječe na rast rizika solventnosti

i likvidnosti u sektoru nefinancijskih poduzeća

te u skladu s tim na rast ranjivosti u

bankarskom sektoru.

3938 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

razvoj investicija i za ekonomski rast. Prednosti ulaska u eurozonu su uklanjanje valutnog rizika, smanjenje troška zaduživanja, smanjenje rizika likvidnosti za banke, itd., poručio je guverner Vujčić.

Hrvatska - investicijski potencijal s birokratskom kočnicom O Hrvatskoj se najčešće govori u superlativima, međutim, potencijalni investitori nerijetko odusta-ju od investicija zbog velikih birokratskih poteško-ća s kojima se trebaju izboriti ako žele investirati u Hrvatskoj. Ima li promjena u pogledu investiranja u Hrvatskoj doznajemo od Aleksandre Bojanić iz HANFA-e.

Investicijska društva (brokerske kuće) i kreditne institucije (koje su za pružanje investicijskih uslu-ga dobile odobrenje) posrednici su na tržištu kapi-tala, ispričala nam je. Usluge posrednika na tržištu kapitala koriste ulagatelji (investitori) u financijske instrumente, a to su: građani, trgovačka društva, in-vesticijski i mirovinski fondovi, društva za osigura-nje, kreditne institucije (banke) i dr. Svi oni trguju financijskim instrumentima izdavatelja (kompanije koje nude financijske instrumente radi trgovanja, odnosno prikupljanja kapitala).

U zadnjih par godina ukupan broj ulagatelja u in-vesticijske fondove bilježi kontinuirani porast, i to uglavnom fizičkih osoba, dok broj pravnih osoba bi-lježi pad. Na kraju prvog kvartala 2017. bilo je ot-prilike 217.480 ulagatelja u investicijske fondove, od čega je bilo otprilike 215.220 fizičkih osoba i 2.260 pravnih osoba. U odnosu na kraj četvrtog kvartala 2016. kad je u fondove ulagalo otprilike 213.570 oso-ba povećao se broj fizičkih osoba za otprilike 0,77 %, a smanjio se broj pravnih osoba za otprilike 2,58 %. Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku i buduć-nost mirovina Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku (izvor: HNB) za razdoblje od 2012. do 2016. godine poka-zuju, između ostalog, da je BDP u stalnom rastu i za zadnji kvartal je iznosio 2,5%, da je tečaj kune stabilan u posljednjih 5 godina, da postoji blagi rast izvoza roba i usluga, kao i blagi pad inozemnog duga te da je smanjena stopa nezaposlenosti. Kako uka-zuju brojke, hrvatsko je gospodarstvo u usponu te se prema europskim statistikama smješta u sam vrh prema rastu.

Ipak, postoje gorući problemi u segmentu mirovina. Naime, prema publikaciji Demografski razvoj Hrvat-ske kao temelj planiranja mirovinskog sustava, de-mografa i profesora sa zagrebačkog PMF-a, Stjepana Šterca, mirovinski sustav kakav trenutno poznajemo je dugoročno neodrživ. Razloga za to je više. Stopa

Kapital

raspravu. U Hrvatskoj je valutni rizik osobito izražen zbog visoke devizne zaduženosti svih sektora koja pre-mašuje 500 milijardi kuna, što je više od jednog i pol hrvatskog BDP-a (od čega se 220 milijardi kuna od-nosi na državu, oko 200 milijardi kuna na poduzeća i oko 80 milijardi kuna na stanovništvo). Valutni rizik predstavlja teret za gospodarstvo jer pogoršava uvje-te financiranja. U takvim uvjetima monetarna politika nužno se fokusira na održavanje stabilnosti tečaja kao osnovnog preduvjeta za očuvanje financijske stabilno-sti. Za monetarnu politiku koja djeluje uz takva ogra-ničenja postoje dvije potencijalne opcije za smanjenje valutnog rizika – jedna je politika deeuroizacije, a dru-ga je uvođenje eura kao vlastite valute. Guverner je na panelu rekao da je, s obzirom na ogra-ničene mogućnosti monetarne politike u smanjivanju stupnja euroiziranosti gospodarstva, za Hrvatsku uvo-đenje eura optimalna strategija za uklanjanje visokog valutnog rizika kojem je zemlja izložena. U skladu s tim, uvođenje eura za Hrvatsku bio bi najbolji put i za

mortaliteta je drastično premašila stopu nataliteta u Hrvatskoj, u posljednjih 5 godina zemlju je napustilo oko 5% ukupne populacije, i to radno sposobne po-pulacije, a nastavi li se takav trend i nadalje, svakih 5 godina, izgubit ćemo dvije generacije ljudi, a za 10 godina imat ćemo 30% populacije starije od 60 godi-na. Podatci za 2015. pokazuju da je bilo 1.413 637 za-poslenih osoba na 1.228 020 umirovljenika. Drugim riječima, Hrvatska prolazi kroz proces depopulacije i ne promijeni li se demografska politika, budućnost mirovinskog sustava neće izgledati dobro.

Kunski krediti tvrtkama za obrtna sredstva i investicije u porastu Nedavno su Europski investicijski fond (EIF) i Pri-vredna banka Zagreb d.d. (PBZ) potpisali sporazum u okviru programa COSME, doznajemo od Dražena Dumančića iz PBZ-a. Sporazum je ostvaren zahva-ljujući podršci Europskog fonda za strateška ulaga-nja (EFSU). EFSU je središnji stup Plana ulaganja za Europu Europske komisije.

Navedenim sporazumom PBZ-u se omogućuje lan-siranje tri nova kreditna proizvoda namijenjena mi-kro i malim te srednje velikim poduzećima (MSP). Mikro i malim poduzećima bit će dostupni kredit za financiranje investicija te kredit za obrtna sredstva,

a srednje velikim poduzećima kredit za financiranje investicija. Zahvaljujući jamstvu EIF-a u okviru pro-grama COSME i financijskoj potpori EFSU-a, krediti će se odobravati uz znatno manje zahtjeve za instru-mentima osiguranja.

Očekuje se da će kredite tijekom sljedeće tri godine iskoristiti 600 hrvatskih mikro, malih te srednje ve-likih poduzetnika, koji će zahvaljujući tim kreditima moći proširiti poslovanje, uvesti inovacije i otvoriti nova radna mjesta.

Iz COSME programa odobrit će se ukupno 350 mili-juna kuna kredita, pri čemu obrtnici te mali i srednji poduzetnici koji zapošljavaju manje od 50 djelatni-ka i ostvaruju godišnji prihod manji od 10 miliju-na kuna mogu dobiti kredit za tekuću likvidnost, u kunama, u iznosu do 250.000 kuna i na rok do 3 go-dine (36 mjeseci), samo uz mjenice i zadužnice, dok za investicije, obrtnici i poduzetnici s manje od 250 zaposlenih, mogu dobiti i kredit u kunama na rok do 7 godina (84 mjeseca). Maksimalan iznos kredita je 1 milijun kuna, a uz mjenice i zadužnice kao instru-ment osiguranja uzima se zalog na predmetu inve-sticije. Bitno je istaknuti da se kod COSME kredita ne traži hipoteka na nekretninu, u zaključku dodaje Dumančić.

U zadnjih par godina ukupan broj ulagatelja u

investicijske fondove bilježi kontinuirani

porast, i to uglavnom fizičkih osoba, dok broj

pravnih osoba bilježi pad.

Očekuje se da će kredite tijekom sljedeće tri godine iskoristiti 600 hrvatskih mikro, malih te srednje velikih poduzetnika, koji će zahvaljujući tim kreditima moći proširiti poslovanje, uvesti inovacije i otvoriti nova radna mjesta.

Kapital

Akademija Zagrebačke burze

Zagrebačka burza od samih je početaka veliku pozornosti pridavala edukaciji, me-đutim, s vremenom se pokazala potreba za bolje strukturiranim i kontinuiranim pri-stupom. Nakon pokretanja Akademije Zagrebačke burze uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj 2010., s ciljem povećanja stručnosti, iskustva i znanja brokera, investitora i opće javnosti iz područja financijskih instrumenata, trgovanja, europske prakse i drugih financijskih tema, danas je Akademija Zagrebačke burze najveći pru-žatelj usluga edukacije o financijskim tržištima u Hrvatskoj s više od 60 raznih edu-kativnih programa, ispričale su nam Sanda Kuhtić Nalis, direktorica Sektora poslovne podrške i voditeljica korporativnih komunikacija Zagrebačke burze i Melita Marčeta, voditeljica Akademije Zagrebačke burze.

Aktivnosti Akademije usmjerene su svim sadašnjim i potencijalnim sudionicima fi-nancijskog tržišta, u rasponu od malih investitora, preko studenata do infrastruktur-nih ustanova, profesionalaca i društava čiji vrijednosni papiri kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Do danas je razne edukativne programe i aktivnosti Akademije pohađalo preko 6.300 pojedinaca iz Hrvatske i regije.Akademija veliku pozornost posvećuje društveno odgovornom poslovanju i jačanju financijske pismenosti opće populacije s naglaskom na mladima te je u sedam go-dina postojanja osigurala besplatne edukacije za više od 2.000 mladih. Surađuju na brojnim projektima i sa studentskim udrugama, a na jačanju financijske pismenosti rade i u okviru Operativne radne grupe za financijsku pismenost pri Ministarstvu financija s brojnim drugim ustanovama. Kreator su i simulacije burzovnog trgovanja pod nazivom 'Virtualna burza', na kojoj je do sada 'investiralo' oko 20.000 'investito-ra', a koristi se kao edukativni alat na brojnim visokim školama i fakultetima.

Rezultati istraživanja „Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj“ iz 2015. pokazali su kako najviše prostora za poboljšanje u području finan-cijske pismenosti postoji upravo među mladima. Upravo su stoga ciljevi Akademije Zagrebačke burze u dolazećem razdoblju ponajprije usmjereni daljnjem angažmanu na povećanju razine financijskog znanja studenata i učenika. Zadovoljstvo polaznika i brojna dodatna pitanja najbolji su pokazatelj da postoji velik interes za ovim tema-ma, ali i određena praznina u školskim i akademskim kurikulumima, koju Akademija svojim radom nastoji ispuniti, zaključuju Kuhtić Nalis i Marčeta.

4140 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Od projektnog managera traži se visoka razina energije, komunikativnost te sposobnost anticipiranja rizikaOsobne karakteristike te način rada i vođenja projekata projektnog managera nisu dovoljne za osiguranje kvalitetnog upravljanja projektom. Potrebno je i kvalitetno okruženje na razini organizacije ili organizacija koje sudjeluju u izvođenju projekta, kao i širi kontekst poslovnih i društvenih dionika, koji su pozitivno ili negativno utjecani aktivnostima ili rezultatima projekta.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Upravljanje projektima

Odlike uspješnog Project Managera

Po definiciji PMI Vodiča kroz PMBOK (PMI Project Management Body of Knowledge), koji je prepoznat kao globalni standard o vođenju projekata, voditelj projekta osoba je koju je organizacija koja izvodi projekt nominirala da vodi tim koji je odgovoran za ostvarivanje ciljeva projekta. Svi neuspjesi se razlikuju. Uspjesi su svi isti. Kako je to Colin Powell, 65. državni tajnik SAD-a, vješto rezimirao (‘There is no secret to suc-cess. It is the result of preparation, hard work and learning from failure.’), uspješni projektni manager planira, radi na izvođenju projekta timski i ugrađuje prethodna iskustva u osiguranje uspješnosti sljedećih zadataka i aktivnosti povjerenih projekata. Prema riječima Marije Bajice, ako se pitate jeste li i sami uspješni ili imate odlike da postanete uspješni projektni manager, pozitivni odgovori na sljedeća pitanja mogu biti dobar putokaz ka uspjehu:

Znate li dovoljno o području kojim se projekt treba baviti i koje ciljeve postići? Jeste li spremni i možete li, ako ne znate dovoljno, pravovremeno naučiti?Volite li raditi s ljudima i u timu?Volite li rješavati nepoznanice i probleme?Volite li raditi red od nereda?Volite li ‘gurati’ aktivnosti prema izvršenju?Imate li komunikacijske vještine i samopouzdanja motivirati, utjecati i osigurati da zajedno s timom napravite planirano i očekivano? Jeste li dovoljno vješti i organizirani da to obavite pravovremeno?Jeste li spremni raditi bez radnog vremena?

Prof.dr. Mladen Radujković smatra kako su odlike uspješnih razumijevanje projektnih ciljeva, sadržaja projekta i potreba interesnih sudionika te profesionalni rad s timom na uspješnom upravljanju, kojim se osigurava projektna isporuka unutar zadanih uvjeta.

Nacionalne i poslovne strategije provode se akcijskim i poslovnim planovima, koji se preko programa ili portfelja svode na provođenje određenih projekata.

Postoje uspješni i neuspješni projekti. Kako osigurati uspješnost projekta jednostavno je pitanje koje sadrži mnoštvo kompleksnih odgovora, čijom realizacijom apstraktan projekt postaje konkretan u prostoru i vre-menu. Projektno djelovanje danas je integrirano u sva-ku vrstu poslovanja, te stoga ne čudi sve veća važnost projektnog managementa.

Project Management - što je potrebno za kvalitetno upravljanje projektom-Za kvalitetno upravljanje napose su potrebne kompe-tencije iz upravljanja projektom, koje možemo podije-liti u tri skupine (prema IPMA): tehničke kompetencije upravljanja (alati, metode), kontekstualne kompetenci-je (poznavanje okruženja u kojem se projekt provodi i specifičnih uvjeta) te kompetencije ponašanja (vezane uz ljude te njihove osobnosti i ponašanja u izazovnim situacijama). Također, potrebno je da organizacija/kom-panije koje provode projekt (odnosno organizacije koje su uključene) razumiju i imaju poslovanje koje daje pre-duvjete i potporu pripremi i provedbi projekata - rekao nam je prof.dr. Mladen Radujković, predsjednik Hrvat-ske udruge za upravljanje projektima (HUUP). HUUP je osnovan 1999. godine, a na 15. Svjetskom kongresu o Project Managementu, održanom 2000. godine, pri-mljen je u Svjetsko udruženje za upravljanje projektima International Project Management Association (IPMA).Osim što je potrebno imati profesionalne kompetencije iz industrije i managementa, a to su formalne kvalifikacije i stečeno znanje, iskustvo i vještine koje se kontinuirano nadopunjavaju učenjem i praksom, kvalitetno upravlja-nje projektom od projektnog managera traži visoku razi-nu energije, komunikativnost, te sposobnost anticipiranja rizika, njihovog eliminiranja ili umanjivanja, rješavanja problema i donošenja odluka. Ipak, osobne karakteristike te način rada i vođenja projekata projektnog managera nisu dovoljne za osiguranje kvalitetnog upravljanja pro-jektom, smatra Marija Bajica, predsjednica PMI Udruge za upravljanje projektima Hrvatska te članica Uprave Oikon d.o.o. - Instituta za primijenjenu ekologiju. PMI Hrvatska (www.pmi-croatia.hr) ogranak je najveće me-đunarodne udruge za upravljanje projektima, Project

Management Institute (PMI).-Potrebno je i kvalitetno okruženje na razini organiza-cije ili organizacija koje sudjeluju u izvođenju projekta, kao i širi kontekst poslovnih i društvenih dionika koji su pozitivno ili negativno utjecani aktivnostima ili re-zultatima projekta. Nacionalne i poslovne strategije provode se akcijskim i poslovnim planovima, koji se preko programa ili portfelja svode na provođenje odre-đenih projekata. Prepoznavanje projekata kao načina operacionalizacije strategija te postizanje ciljeva i orga-niziranje radnih sredina na način da propisi, politike, metode i postupci definiraju način provođenja projekata,

RBA mBIZ mobilno bankarstvo za brzo i jednostavno poslovanjePoduzetnici ugovaranjem RBA mBIZ mobilnog bankarstva u promotivnom razdoblju od 1. lipnja do 31. kolovoza ostvaruju pravo na besplatnu naknadu za korištenje usluge za sljedeća tri mjeseca.

Raiffeisen banka od sada nudi poduzetnicima bankarst-vo na dlanu - RBA mBIZ mobilno bankarstvo - kako bi uštedjeli vrijeme, novac i ubrzali svoje poslovanje. Po-duzetnici ugovaranjem RBA mBIZ mobilnog bankarstva u promotivnom razdoblju od 1. lipnja do 31. kolovoza ostva-ruju pravo na besplatnu naknadu za korištenje usluge za sljedeća tri mjeseca.

Aplikacija RBA mBIZ mobilno bankarstvo dostupna je za Android i iOS platforme, a korisnicima omogućava pri-stup mobilnom bankarstvu te uključuje i mToken - si-gurno rješenje za autentifikaciju. Također, aplikacija pruža praktične i korisne funkcionalnosti u svrhu pojedno-stavljenja i ubrzanja poslovanja u digitalnom dobu.

Autentifikacija i autorizacija aplikacije moguća je otiskom prsta, što znatno smanjuje vrijeme pristupa informaci-jama te pregledu poslovanja. Putem aplikacije moguć je pregled stanja i cjelokupnog prometa kunskih i deviznih transakcijskih računa, autorizacija kunskih platnih naloga pojedinačno ili grupno, zadavanje kunskih platnih naloga standardnim ili putem opcije FotoNalog te opcije Parcijal-nog skena, odnosno pojedinačnog skeniranja podataka s faktura. Mobilnim bankarstvom Raiffeisen banke moguće je

također pregledati sva kunska plaćanja te je omogućen pregled, unos i ažuriranje kunskih predložaka, dok po-stoji i mogućnost autorizirane komunikacije s Bankom u svakom trenutku. Dodatno, putem mTokena poslovnim korisnicima omogućena je prijava u RBA iDIREKT inter-netsko bankarstvo te korištenje svih funkcionalnosti iDI-REKT-a, a u sklopu aplikacije nalazi se i unaprjeđeni pre-gled lokacija RBA poslovnica i bankomata s mogućnošću navigacije do željene lokacije te direktno povezivanje s RBA INFO telefonom.

Usluga RBA mBIZ može se ugovoriti u bilo kojoj RBA poslovnici u cijeloj Hrvatskoj, na način da će odmah po ugovaranju usluge prvi dio koda za aktivaciju biti do-stavljen na e-mail adresu korisnika, a drugi dio putem SMS poruke. Nakon unosa kodova i uspješne aktivacije usluge, pristup transakcijskom multivalutnom računu moguć je sljedeći dan.

U slučaju promjene mobilnog telefona, vraćanja na tvorničke postavke ili brisanja aplikacije, potrebno je pre-thodno provesti postupak reaktivacije mTokena, što kori-snici mogu učiniti samostalno putem RBA iDIREKT in-ternetskog bankarstva za poslovne korisnike ili dolaskom u bilo koju poslovnicu Raiffeisen banke.

Autentifikacija i autorizacija

aplikacije moguća je otiskom prsta, što

znatno smanjuje vrijeme pristupa informacijama te

pregledu poslovanja.

Kapital

4342 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Najbolji Project Management softveri za 2017. godinu

NazivLiquid

Planner Wrike Zoho

Projects Workfront Mavenlink Teamwork Projects Volerro TeamGantt Clarizen Celoxis

Cijena/ mjesec

$39 (po korisniku)

$24.8 (po korisniku)

$50 (Flat)

$30 (po korisniku)

$39 (po korisniku)

$49 (Flat)

$7.99 (po korisniku)

$14.95 (po korisniku)

$45 (po korisniku)

$25 (po korisniku)

Prostor 100GB 50GB 15GB 250MB

(po korisniku)1TB 20GB Ovisi

Bez granice

50MB (po korisniku)

2GB (po korisniku)

Prostor za besplatni račun

Nije dostupan

2GB 10MB Nije

dostupanNije

dostupan 10MB 100MB

Bez granice

Nije dostupan

Nije dostupan

Broj projekata za besplatni račun

Nije dostupan

Bez granice 1 Nije

dostupanNije

dostupan2 3 1

Nije dostupan

Nije dostupan

Moguća besplatna verzija

Ne Da Da Ne Ne Da Ne Da Ne Ne

Uključen chat

Ne Ne Da Ne Ne Ne Da Ne Da Ne

Podržava Zapier

Da Da Da Ne Da Da Ne Ne Da Ne

Izvor: PC magazine (prilagođeno)

donošenja odluka, nagrađivanja, napredovanja i kodeksa ponašanja osiguravaju potrebnu radnu i institucionalnu okolinu za kvalitetno planiranje i izvođenje projekata - kaže Bajica, te dodaje da je kao minimum neophodan za osiguranje kvalitetnog upravljanja projektom potrebno imati jasnu definiciju ciljeva, dobro definiran opseg pro-jektnog zadatka, jasnu definiciju uloga i odgovornosti na projektu u kontekstu izvođenja aktivnosti, upravlja-nja promjenama i donošenja odluka, te podršku mana-gementa.

Formiranje, razvoj i upravljanje projektnim timomJedno od najčešće postavljanih pitanja je na što sve treba obratiti pozornost pri formiranju i upravljanju projektnim timom. Kako postići što veću učinkovitost tima? Jer, o usklađenom i pravovremenom radu tima ovisi i uspješnost projekta u konačnici. -Pri formiranju tima treba posebno voditi računa o potrebnim kompetencijama, kojima se usklađuju zna-nja, iskustva, prakse i ponašanja kojima se determinira učinkovitost tima. Uz navedeno, tim mora imati jasan zadatak, kriterije ocjene uspješnosti, rok, radni plan, resurse, komunikacijski plan, te, naravno, voditelja koji ima osobine lidera. Učinkovitost tima kombinacija je više faktora u kojima su posebno važni posvećenost zajedničkom cilju, dobar radni plan, kompetencije i motivacija - pojašnjava prof.dr. Mladen Radujković.

Upravljanja projektnim ciklusom kod EU projekataVeć se duže vrijeme EU fondovi koriste kao dodatan izvor financiranja poduzetnika, javnih institucija, držav-nih tvrtaka, udruga. Upravljanje projektnim ciklusom obuhvaća analizu dionika, problema, ciljeva i strategije te pripremu projektne dokumentacije. Svakako je važno

napraviti uvod u studiju izvodljivosti te analizu troškova i koristi, dokument koji je potreban za sve veće projekte koji se prijavljuju za sufinanciranje. Ciklus bi trebao obu-hvatiti i pripremu proračuna projekta te čišćenje proraču-na prije potpisivanja ugovora. Suvereno vladanje meto-dologijom upravljanja projektnim ciklusom omogućit će kvalitetnu pripremu EU projekta za prijavu na aktualne natječaje. PMP (Project Management Professional) certifikat - standard izvrsnosti u upravljanju projektimaPMP® certifikat prvenstveno je provjera i potvrda kompetencija pojedinca u domeni vođenja projekata, što uključuje objektivnu i impersonalnu procjenu ste-čenih znanja, vještina i iskustva osobe koja se certifici-ra. Upravo zato što se certifikat temelji na realno pro-vedenim projektima u kojima je ta osoba sudjelovala i provjeri stečenog znanja koja ne može biti utjecana poznanstvima ili kupljena novcima, PMP® certifikat prepoznat je kao globalno usporedivi etalon za kvalite-tu u području struke voditelja projekata.-S PMP® certifikatom dobivate standardizirane vješti-ne upravljanja projektima i prave vjerodajnice da biste ih dokazali. Omogućuje vam da demonstrirate svoje iskustvo upravljanja projektima, obrazovanje i kompe-tentnost za vođenje i usmjeravanje projekata. S PMP® certifikatom vaše vještine u upravljanju projektima pri-znate su u cijelom svijetu i primjenjive su za sve vodite-lje projekata u različitim stručnim područjima, uključu-jući tehnologiju, telekomunikacije, trgovinu, financije, istraživanje i još mnogo toga. PMP također može pru-žiti značajnu prednost kada je u pitanju plaća. Među is-pitanicima koji su popunjavali PMI anketu, zaposlenici koji imaju PMP certifikat imaju veću plaću (20% veću

u prosjeku) od onih koji nemaju PMP certifikat - rekao je mr.sc. Stanislav Strešnjak, PMP, potpredsjednik PMI Udruge za upravljanje projektima Hrvatska.

Koja su znanja potrebna za polaganje PMP certifikacijskog ispitaPMP® ispit provjerava znanje, iskustvo i vještine koje se odnose na pet procesnih grupa u upravljanja projektima - pokretanje, planiranje, izvršavanje, praćenje i kontrolu te zatvaranje. Područja znanja koje obrađuje PMI PM-BOK, te se testiraju na PMP ispitu su Project Integration Management, Project Scope Management, Project Time Management, Project Cost Management, Project Quali-ty Management, Project Human Resource Management, Project Communications Management, Project Risk Ma-nagement, Project Procurement Management i Project Stakeholder Management.-Kako bi pristupio ispitu, kandidat mora imati srednju školu i mora moći dokazati 7.500 sati u vođenju i uprav-ljanju projektima. Ukoliko kandidat posjeduje fakultetsku diplomu, tada mora moći dokazati 4.500 sati u upravljanju i vođenju projekata. Sam ispit je depersonaliziran i jednak svugdje u svijetu te uključuje pitanja koja provjeravaju znanje PMBOK standarda, kao i primjene tih standarda u case study simulacijama - pojašnjava Strešnjak.

Najbolji Project Management softveri i alatiIma puno softverskih paketa koji su posvećeni ili u sebi sadrže i dio posvećen vođenju projekata. Kako smatra mr.sc. Stanislav Stešnjak, možda su najpozna-tiji paketi, posvećeni upravo upravljanju projektima, MIcrosoft Project i Jira za agilne projekte. -Kako je bit upravljanja projektima komunikacija, tu je svaka-ko i softver za komunikaciju kao Active Colab, Asana, Slack, a ne smijemo izostaviti ni ‘obični’ tablični kal-kulator i program za obradu teksta, s kojima voditelj projekata provode podosta vremena - kaže Stešnjak.U američkom online izdanju PC maga, u tekstu objav-ljenom u svibnju možete puno više pročitati o najbo-ljim softverima za Project Management, te istražiti detaljni prikaz svakog alata i dodatne preporuke.

Uspješno provedeni projektiU želji da istakne organizacije i pojedince koji postižu najbolje projektne rezultate, Udruga PMI Hrvatska svake godine dodjeljuje nagradu za projekt godi-ne - strukovno priznanje za najbolje vođen projekt i najbolje projektne rezultate ostvarene u Hrvatskoj. Nagrada je, po uzoru na međunarodnu PMI Proje-ct of the Year Award (PoY), u Hrvatskoj ustanovlje-na 2008. godine. Povjerenstvo, koje imenuje Izvršni odbor PMI udruge Hrvatska, ocjenjuje i odlučuje o dobitniku na osnovu dokumentacije i prezentacije projekta vodeći se aktualnim kriterijima propisanim Pravilnikom o dodjeli Nagrade za projekt godine. I vi svoj projekt možete prijaviti na web stranici http://pmi-croatia.hr/hr/poy.

Nagrada za projekt godine za 2015. godinu dodijeljen je projektu ‘Kompetencijska mreža zasnovana na infor-macijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacij-skim potrebama’, nositelju projekta Fakultetu elektro-tehnike i računarstva, Sveučilišta u Zagrebu i voditelju projekta prof.dr.sc. Vedranu Podobniku. Također je do-dijeljeno i nekoliko povelja - opširnije o svemu mo-žete pogledati na stranici projekta godine ili na http://pmi-croatia.hr/hr/pmi-forum-2016-post-festum.

Upravljanje vremenom - jedan od najzahtjevnijih zadatakaNa koje načine osigurati pravovremeni završetak pro-jekta, pitanje je koje si postavlja svaki Project Manager. -Upravljanje je vrlo zahtjevno radi izrazite dinamike i sto-hastičke komponente projekata te vrlo zahtjevnih ciljeva koje postavljaju vlasnici projekata. Sve ono što je danas bilo dobro, sutra se želi ubrzati, poboljšati, povećati… Za pravovremen završetak projekta treba nekoliko faktora: realan početni okvir, kompetentno upravljanje projekti-ma temeljeno na međunarodnim standardima upravljanja projektima te razvijen sustav praćenja i kontrole izvršenja s uključenim upravljanjem rizikom te upravljanjem pro-mjenama - smatra Radujković.

Rajko Grlić u raljama project managera

Naš se svijet naočigled mijenja! Postoji čitav niz tehnoloških produkata koji sada postoje, a sjećamo se svijeta bez njih. Ali, postoje između njih i oni koji su već nestali ili upravo nestaju. Tko se sada sjeća disketa, audio i video kazeta, telefax uređaja... Zaokupljeni osnovnom temom - Projekti mijenjaju svijet, publika je na četvrtoj po redu konferenciji PMIDayz, od 26. do 28. svibnja kroz niz izvanrednih predavanja sudjelo-vala u različitim projektnim scenarijima, u kojima su predavači ukazali zašto nam neki projekti ne uspijevaju, ili teškom mukom donose planirane rezultate i ciljeve.Konferencija je ove godine dosegla magični broj od 150 posjetitelja, zbog čega je bila premještena u svečanu dvoranu FERIT-a, prostor u kojemu će moći rasti barem do 250. Profesor psihologije Adrian Drempetić je svojom cjelodnevnom predkonferen-cijskom radionicom s temom Osobna produktivnost i upravljanje na neki način otvo-rio konferenciju razmišljanjem kako prije nego počnemo mijenjati svijet, trebamo promijeniti sebe - na bolje.

U redovnom, besplatnom, dijelu konferencije, jedan od najboljih režisera i scenarista u regiji - Rajko Grlić, kroz sat i pol razgovora s publikom pokazao je kako nastaje film - od prve maglovite ideje, do prve projekcije u kino dvorani. Izuzetno vrijedna priča, koja je pokazala kako se vodi projekt filma kroz 4 godine nastajanja, uz mnoštvo de-talja i zanimljivih situacija.

Tradicionalna predavačka večera u vinariji Josić, uz bogatu ponudu jela i pića, donije-la je i neočekivani koncert u kojemu su sudjelovali slavonski tamburaši (očekivano) i vojvođanski trubači (sasvim neočekivano).Već tradicionalni team building u pustari Mirkovac nastavljen je u Igrama Gladi. Svaki od 12 projektnih timova bio je ocijenjen u nekoliko osnovnih vještina koje bi svaki projektni tim morao njegovati - taktiku, strategiju, koncentraciju, kreativnost, znanje i snagu! Timovi su se vratili u srednji vijek i kroz strateško-taktičku vježbu, naoruža-ni lukom i strijelom prošli su iskustvo ratovanja iz vremena Robina Hooda.

Upravljanje projektimaUpravljanje projektima

Učinkovitost tima kombinacija je više faktora u

kojima su posebno važni posvećenost zajedničkom cilju, dobar radni plan,

kompetencije i motivacija.

Upravljanje je vrlo zahtjevno radi izrazite dinamike i stohastičke komponente projekata te vrlo zahtjevnih ciljeva koje postavljaju vlasnici projekata.

4544 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Ulazak u EU Hrvatima je, između ostalog, otvorio jedno veće i prosperitetnije tržište rada. Posljednjih je godina izrazito naglašeno iseljavanje iz Hrvatske zbog ekonomskih razloga, nestabilne vlasti, nepo-stojanja jasnih ciljeva i strategija. Veliki emigracijski val dogodio se i 60-ih godina prošlog stoljeća, ali je tada iseljen drugačiji profil ljudi. Budući da je veliki dio populacije koja je iselila iz Hrvatske u posljednjih nekoliko godina visokoobrazovan, ovaj put možemo govoriti o odljevu mozgova.

Demograf Stjepan Šterc sa zagrebačkog PMF-a u studiji Demografski razvoj Hrvatske kao temelj pla-niranja mirovinskog sustava naglasio je nekoliko alarmantnih trendova koji se trenutno događaju u hrvatskom društvu. Hrvatsko stanovništvo ubrza-no stari, stopa mortaliteta znatno je veća od stope

Novi polet hrvatskog tržišta rada - stvarnost ili statistička pogreška?Hrvatsko gospodarstvo doživjelo je blagi oporavak u posljednjih nekoliko godina, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku. BDP za četvrto tromjesečje 2016. je za 3,4% veći u odnosu na isto tromjesečje 2015. godine, a ukupno je veći za 2,9% u 2016. u odnosu na 2015. godinu. Stopa registrirane nezaposlenosti za travanj 2017. iznosila je 13,2%, što je ogroman pomak u odnosu na gotovo 20% prije svega nekoliko godina. Iako politički nestabilna, Hrvatska ipak malim koracima napreduje. Ovaj pozitivni trenutak poželjno je dobro iskoristiti i u poslovnom smislu te unaprijediti znanja i vještine i postati poželjan zaposlenik na tržištu rada koje je, unatoč svojim brojnim nedostatcima, ipak oživjelo.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

nataliteta, za primjer - u 2015. godini bilo je 37.503 rođenih i 54.205 umrlih osoba, a s obzirom na sve veći rast broja osiromašenih građana, socijalna emi-gracija je u porastu. Samo 2015. Hrvatsku je napu-stilo oko 65.000 ljudi, od čega 22.000 visokoobra-zovanih, a u posljednjih 5 godina ukupno oko 5% populacije.

Brojke jasno ukazuju da nas ne čeka svijetla budućnost nastavimo li primjenjivati istu demo-grafsku i gospodarsku politiku kao do sada. Za očekivati je urušavanje mirovinskog sustava, još veću centralizaciju i još snažniju emigraciju mladih školovanih ljudi u razvijenije zemlje.

Realno je pitanje pada li stopa nezaposlenosti zbog migracije radno sposobnog stanovništva ili su to doi-sta pozitivni pomaci u gospodarstvu. Zašto je emi-gracija i dalje u porastu?

Primjera radi, usporedimo li prosječnu plaću liječnika opće prakse u Hrvatskoj koja iznosi okvir-no 8.700 kn, prema podatcima sa stranice www.moja.placa.hr, i liječnika opće prakse u Njemačkoj, koji zarađuje približno 39.000 kn mjesečno, zaključci se nameću sami.

Obrazovana Hrvatska u Europskoj uniji Jesu li Hrvati loše obrazovani ili su samo loše plaćeni? Mogli bismo reći da čak i bez obzira na sve nedostatke hrvatskog obrazovnog sustava, ipak na tržište rada plasiramo kvalitetne ljude koji su traženi i cijenjeni i na drugim tržištima rada. Naravno, po-trebno je stalno ulagati u sebe i unaprjeđivati svoje znanje, ali ta je činjenica postala općeprihvaćena i ne vrijedi samo za Hrvatsku, nego i za razvijenije zemlje.

Sagledamo li problematiku migracija iz malo šire perspektive, podatci Eurostata pokazuju da je 4.7 mi-

lijuna ljudi imigriralo u neku od EU članica u 2015., a oko 2.8 milijuna ljudi je emigriralo. Najveći broj useljenika, ali i iseljenika, zabilježila je Njemačka, a veće iseljavanje nego useljavanje bilježe Bugarska, Irska, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Poljska, Portugal, Rumunjska, Litva i Latvija.

Brisanje raznih administrativnih prepreka zahvaljujući EU donijelo je jedno posve drugačije doba za Europu. S obzirom na depopulaciju koju naša mala zemlja doživljava upravo u ovom tre-nutku, za nas to nije dobro. Međutim, to što ipak postoji prilika za bolji život, naposljetku je pozitivno. S obzirom na to da su migracije sastavni dio života ljudskog društva i događale su se tijekom cijele po-vijesti čovječanstva iz raznih razloga, ni ovo čemu svjedočimo danas nije ništa novo. Vjerojatno će s vremenom društvo evoluirati na način da ćemo početi prihvaćati činjenicu da nas imaginarne granice ne trebaju dijeliti. Ali, do tada, Hrvatska ipak mora naći bolji način za opstanak te naučiti kako pomladiti svoju populaciju i kako ju zadržati.

Je li hrvatski obrazovni sustav na usluzi svojim građanima? Hrvatski obrazovni sustav, kako izgleda, treba do-sta dotjerivanja, ali ima potencijala. Valja istaknuti da je obrazovni sustav samo jedan djelić koji može preokrenuti situaciju u okviru populacijske politike i da bi se mogao bolje prilagoditi svojim građanima. Vratimo li ponovno na brojke, profesori koji odga-jaju i podučavaju našu djecu u prosjeku zarađuju oko 5.500 kn, a slično je i s odgajateljima u dječjim vrtićima. Druga je nelogičnost što je radno vrijeme navedenih ustanova prilagođeno sustavu rada koji je dio prošlosti. Vrtići najčešće rade do 18 sati pa rodi-telji koji imaju drugačije smjene nemaju gdje osta-viti djecu.

Kako bi se mlade ljude potaknulo da stvaraju obi-telji, a osobito da imaju više djece, potporne insti-tucije moraju kvalitetno odraditi svoj dio posla. Pod tim se misli, primjerice, na prilagodbu radnog vremena, kvalitetniju stambenu i kreditnu politiku, bolju zdravstvenu zaštitu majki i djece, diferencija-ciju u oporezivanju dohotka ovisno o broju djece, prilagođeno oporezivanje proizvoda za djecu i druge vrste materijalnih i nematerijalnih poticaja. Vratimo li se na obrazovni sustav, zabrinjavajuće je što ne postoji jasna veza između obrazovnog sustava i tržišta rada i događaju se nelogične situacije. Postoji višak određenih zanimanja, ali i manjak nekih dru-gih, upisne kvote se ne mijenjaju godinama, a prepo-ruke HZZ-a se ne uvažavaju. Na pitanje može li izdvojiti neku europsku zemlju koja je uspješno riješila ovu problematiku, prof.

Besmisleno je pripremati se za

hrvatsko tržište rada - neovisno o tome

gdje se žele zaposliti, studenti se moraju

pripremati za svjetsko tržište rada.

Obrazovanje Obrazovanje

4746 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Ljeto je za većinu vrijeme odmora ili laganijeg tempa na poslu, a djeca i studenti imaju praznike. To je idealno vrijeme kad se možemo posvetiti aktivnostima za koje nismo imali vremena tijekom godine. Kad pomislimo na mukotrpno učenje novih vještina, svakako ćemo to nastojati izbjeći.

Ipak, ako želite provesti ugodno ljeto komunicirajući s lakoćom na novim stranim je-zicima - Berlitz ima rješenje za to. Učenje Berlitz metodom idealan je spoj aktivnosti i ugodnosti, te učenja i zabave u isto vrijeme. Berlitz metodom učite govoriti strani jezik lako kao što ste naučili svoj materinski, bez mukotrpnog memoriranja riječi i pravila. Od prvog sata govorite i mislite isključivo na stranom jeziku, dok kroz konver-zaciju obrađujete zanimljiv sadržaj iz Berlitz multimedijalnih materijala ili pak teme koje baš Vas zanimaju, opće ili poslovne. Progovorite suvremeni živi jezik s lakoćom uz Berlitz instruktore - visokoobrazovane izvorne govornike obučene za Berlitz meto-du. Uključite i vašu djecu u pregršt poučnih i zabavnih aktivnosti kroz Berlitz progra-me učenja stranog jezika za djecu i mlade.Tijekom ljeta čekaju vas osvježavajući popusti na razne usluge, radujemo se vašem dolasku!

U Berlitzu polaznici uče različite jezike, no jedan je zajednički - jezik uspjeha!

Milijuni ljudi naučili su jezike Berlitz metodom - možete i vi!

Nenad Filipović, Director of Executive Education na IEDC - Poslovnoj školi Bled, odgovara kako Njemačka ima dobar „šegrtski“ sistem, koji mla-dima određenih profila daje priliku steći dovoljno praktičnih znanja i iskustava, kao i stvoriti referencu i izgraditi odnos s poduzećem, što omogućava trajno zaposlenje. Iako se struktura potreba mijenja, pose-bice zbog pogubnog, ali neizbježnog utjecaja robo-tizacije i umjetne inteligencije, taj dio zapošljavanja će svakako još neko vrijeme biti zanimljiv. Kao još zanimljiviji ističe nizozemski model u kojem se

rješenja traže na nekoliko razina. Na najvišoj govo-rimo o dramatičnoj reformi sadržaja studijskih pro-grama na najboljim sveučilištima, koji postaju mno-go životniji i usmjereni ne samo na stvaranje znanja (klasično „bubanje“ je na tim fakultetima doista stvar prošlosti), nego na izgradnju pravog svjetona-zora i kompleksnih sposobnosti potrebnih u struci ili poslovanju. U poduzećima govorimo o zajedničkoj društvenoj odgovornosti poslodavaca i sindikata da ne brinu o tome da ljudi imaju zaposlenje, već o tome da ga u narednoj fazi mogu naći ako ga izgu-be ili ga se odluče promijeniti. Uz to, govorimo o mnogim potpornim elementima za mladu generaciju poduzetnika (akceleratori, poduzetničko financiranje i sl.), u zaključku kaže profesor Filipović.

Obrazovanje odraslih - rastući trend i prijeka potreba U ubrzanom svijetu u kojem živimo, znanja, kao i sve ostalo, zastarijevaju, i da bismo kao pojedin-ci bili konkurentni na tržištu, moramo ih stalno nadograđivati. Iz godine u godinu sve je veća po-nuda raznih edukacija, bilo da se radi o seminarima, tečajevima, opsežnijim dužim programima, online učenju. Edukacija u odrasloj dobi je rastući trend, ali doista i prijeka potreba. Poslovi koje radimo evolu-iraju na razne načine i zaposlenici se tome trebaju prilagoditi.

Mirakul Edukacijski centar stoga zajedno s predavačima prati potražnju na tržištu, te su-kladno tome formira nove edukacijske programe. Tako su krajem prošle godine uveli tri nova eduka-cijska programa: Mini MBA - Executive leadership, Project management Akademiju i Financijsku Aka-demiju. Iza svake od ovih akademija stoje mjeseci istraživanja tržišta, planiranja sadržaja, konzultacija s predavačima.Mirakul Edukacijski centar trenutno nudi osam aka-demija, brojne seminare te organizaciju InHouse radionica koje se u potpunosti prilagođavaju klijen-tovim potrebama. Većina edukacija posvećena je stručnim, specijalističkim znanjima. Edukacije o soft skills vještinama klijenti uglavnom traže u obliku InHouse radionica. -Većina naših polaznika dola-zi iz srednje velikih i velikih hrvatskih tvrtaka koji naučena znanja i vještine primjenjuju u svom poslu. Brojni se polaznici vraćaju na srodne edukacije u našoj organizaciji, te u razgovoru s njima saznajemo da oni kroz naše edukacije napreduju u svom poslu i pomiču se na hijerarhijskim ljestvicama unutar tvrtaka u kojima su zaposleni - navode iz Mirakul Edukacijskog centra.

Lovci na talente Posebno zanimljiva kategorija zaposlenika su ta-lentirani pojedinci. Mnogi poslodavci traže upravo takve zaposlenike, a kako do njih doći, pitali smo

Obrazovanje

Karijera počinje odabirom

obrazovanja, a ne u trenutku diplomiranja.

Jezični Centar Vox Mundi d.o.oIlica 44, HR-10000 ZagrebTel: + 385 1 48 12 116Fax: + 385 1 48 11 958Web: http://www.berlitz.hrBlog: http://blog.berlitz.hr

4948 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Martinu Jurković koja vodi tvrtku Talentor Hr-vatska. Kao posrednici pri zapošljavanju na tržištu radne snage u zadnjih nekoliko godina mnogo su se puta susreli sa zahtjevima klijenata da im predsta-ve kandidate koje bi oni smatrali talentima, ispričala nam je. A tko su zapravo talenti i kako im pristu-piti? Usko gledano, to su pojedinci koji mogu na-praviti razliku u organizacijskom učinku ili kroz trenutni doprinos ili dugoročno, predstavljajući najviše razine potencijala. Ako se radi o kandidatima s relevantnim radnim iskustvom iz nekog područja, njihov dosadašnji učinak je lako mjeriti, međutim, postavlja se pitanje kako izmjeriti budući, tj. mogući potencijal kandidata i „uloviti“ one čiji je izmjere-ni potencijal najveći. U slučaju nepostojećeg radnog iskustva kada ne možemo zaključivati o ponašanjima i uspjehu kandidata na temelju prošlih radnih re-zultata, jedino je rješenje izmjeriti potencijal putem situacijskih zadataka u kojima se izazivaju situacije slične onima s kojima bi se kandidati mogli susresti na radnom mjestu te se mjeri njihovo ponašanje i način na koji bi riješili situaciju.

Talentiranim pojedincima se u organizacijama obično ponude ključne pozicije te ih se uključuje u različite razvojne planove. Kako bi zadržale ključne talente, organizacije su s vremenom razvile različite talent management programe, a razlikuju se od in-dustrije do industrije. S obzirom na deficit talenata u tom segmentu, danas je najnaprednija ICT in-dustrija, kojoj je najveći izazov upravo privlačenje i zadržavanje talenata, na kraju dodaje Martina Jurković.

Kako ciljano unaprijediti poslovne vještine? Ponuda edukacija vrlo je široka i raznolika. Osim popularnih edukacija o prodajnim vještinama, asertivnosti, javnom nastupanju i sl., svakome bi dobrodošla edukacija iz vještina komunikacije, primjerice, a tržištu nedostaje i edukacije iz po-slovnog bontona. Umješnost u komunikaciji ili na-suprot tome, niska razina komunikacijskih vještina u mnogome mogu pomoći i odmoći u poslu. U najkraćim crtama, komunicirati treba jasno, di-rektno i na vrijeme, a pretpostavljati da je nekome nešto poznato, okolišati ili izbjegavati odgovor na pitanje može stvoriti probleme u odnosima s ko-legama, nadređenima, ali i klijentima. Poslovni bonton također je jedna od kategorija koja je doživjela određene promjene, i to u najvećoj mje-ri zbog tehnologije. Budući da nam mobilni tele-foni omogućavaju da vidimo svoju poštu u bilo koje vrijeme i bilo gdje, često se pretpostavlja da i odgovor mora biti promptan, što stvara i određeni psihološki pritisak. Pristojno, ali i poželjno, bilo bi ne stvarati stres oko situacije koja nije stresna, odnosno poštovati tuđe vrijeme.

Obrazovanje

Kako se pripremiti i kako opstati na zahtjevnom tržištu radaPitali smo nekoliko stručnjaka visokih poslovnih škola što bi savjetovali svojim polaznicima kada bi im željeli objasniti kako se trebaju pripremiti za hr-vatsko tržište rada. Profesor Filipović s IEDC - Po-slovne škole Bled kaže kako je besmisleno pripremati se za hrvatsko tržište rada. Naime, neovisno od toga gdje se žele zaposliti, polaznici se moraju priprema-ti za svjetsko tržište rada. U sadašnjim okolnostima to znači pripremati se na fleksibilno razmišljanje o profesionalnoj karijeri, na stalno osvježivanje znanja na izabranim područjima te pridobivanje kompeten-cija na novim područjima, na spremnost na fleksi-bilne oblike zapošljavanja, na digitalnu prisutnost, no prije svega na dobro razumijevanje sebe samoga, vrijednosti koje smo sposobni stvoriti za druge te vrednota koje žele njegovati u međusobnim odno-sima.

Prema riječima Lane Dojčinović Matovine, izvršne direktorice poslovne škole Cotrugli, njihovi su po-laznici osobe koje su već pronašle svoje mjesto na tržištu radu i imaju dokazano poslovno iskustvo, preko 70% njihovih polaznika je na rukovodećim pozicijama. Iako su svi oni već profesionalno aktivni i dobro pozicionirani, zajedničko im je da su svje-

sni da bez daljnje kvalitetne poslovne edukacije i umrežavanja mogu postati lako zamjenjivi, pa je njihova misija upravo omogućiti im povećanje konkurentnosti i zapošljivosti kroz vrhunsku po-slovnu edukaciju i rad s njihovom alumni zajedni-com, koja je najbrojnija u JI Europi.

Irena Guszak Cerovečki, voditeljica smjera Međunarodno poslovanje s RIT-a, kaže da, kada je u pitanju razvoj karijere, ključna poruka koju uvijek promoviraju na RIT-u jest da karijera počinje oda-birom obrazovanja, a ne u trenutku diplomiranja. Za izlazak na tržište rada nije važna samo diplo-ma koja potvrđuje stečena znanja tijekom studi-ja na fakultetu. Ono što je ključno je kvaliteta i primjenjivost stečenih znanja. RIT Croatia jedan je od međunarodnih kampusa prestižnog američkog privatnog sveučilišta Rochester Institute of Techno-logy, a ostali kampusi nalaze se u SAD-u, Kini, Du-baiju i Kosovu. Upravo je RIT globalno poznat po visokoobrazovnim studijima usmjerenim na razvoj praktičnih znanja (career-oriented education). S obzirom na to da je riječ o studijima koji se provo-de na našim kampusima u Dubrovniku i Zagrebu, upravo to karakterizira obrazovanje koje nude na hrvatskom tržištu. Razvoj praktičnih znanja, kritičko razmišljanje te rad na mnogobrojnim projektima

Pada li stopa nezaposlenosti zbog migracije radno sposobnog stanovništva ili su to doista pozitivni pomaci u gospodarstvu?

Obrazovanje

Stipendije za prestižni američki MS studij Service Leadership and InnovationUgledno američko sveučilište Rochester Institute of Technology na svojem zagrebačkom kampusu otvara prijave za novu generaciju polaznika Master of Science studija Service Leadership and Innovation. Studij izvode američki profesori s kam-pusa iz New Yorka, a namijenjen je onima koji žele steći napredna znanja i vještine u područjima inovacija, leadershipa i managementa. Tijekom studija polaznici du-blje proučavaju područja kao što su strukturiranje organizacije, vođenje (leadership), razvoj sustava usmjerenih na korisnika, data mining i uvođenje inovativnosti. Poslije završetka studija polaznici stječu međunarodno priznatu američku diplomu Master of Science u području Service Leadership and Innovation.

Od polaznika se očekuje napredno znanje engleskog jezika. Studij je prilagođen zapo-slenim osobama i zahtijeva podosta čitanja i pisanja te potom diskusije u grupi. Uz izvrsnu literaturu, polaznici najviše hvale diskusije jer upravo u razgovoru i razmjeni mišljenja nastaju ideje primjenjive u poslu, ali i privatnom životu. Literatura je razno-lika i hvale ju svi polaznici pa evo nekih od knjiga koje preporučuju svima:• Daniel Burrus: Flash Foresight - u svojoj knjizi Burrus donosi ideje koje će tran-

sformirati poslovanje; ovaj New York Times & Wall Street Journal Best Seller koristi kao obavezno štivo managera rastućeg broja kompanija s liste Fortune 500;

• Woody Wade: Scenario Planning: A Field Guide to the Future - knjiga koja može biti izvrstan alat za strateško planiranje budućih scenarija poslovanja;

• Jeff Dyer, Hal Gregersen i Clayton M. Christensen: The Innovator’s DNA: Maste-ring the Five Skills of Disruptive Innovators - inovativnost i kreativnost mogu se nadograđivati kroz razvijanje vještina opservacije, asocijacije, propitivanja, networ-kinga i eksperimentiranja. Autori ove knjige kroz svoje istraživanje promatrali su uzorke ponašanja i razmišljanja nekih od vodećih lidera današnjice te identificirali glavne karakteristike koje odvajaju inovativne poduzetnike od običnih managera.

Ovaj studij je „za one koji nisu usmjereni samo razvoju vlastite karijere, već cje-lokupnom vlastitom razvoju. Studij je fantastičan jer, otvarajući neke nove vidike, mijenja način na koji razmišljaš“ (Domagoj Pavlek, polaznik, generacija 2015.). Više informacija o MS studiju, prijavi i stipendijama moguće je dobiti telefonom +385 (0)1 643 9100, elektronskom poštom na ms@croatia.rit.edu ili putem web stranice www.croatia.rit.edu.

5150 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Obrazovanje

nadopunjuju se i programom stručne prakse koji u četiri godine studija traje u prosjeku šest mjese-ci (800-1200 sati, ovisno o studiju). Zanimljiva je činjenica da je, kad se u obzir uzmu svi diplomanti RIT Croatia i odrađeni sati prakse dosad - odrađeno više od 350 godina stručne prakse, i to za više od

3500 kompanija.Nerijetko se dogodi da njihovi stu-denti kroz stručnu praksu i mnogobrojne prilike koje im osigurava sam koledž pronađu posao već tijekom studija. Stoga, s RIT-a preporučuju svima stjecanje praktičnih znanja prije izlaska na tržište rada.

Kada govorimo o pripremljenosti diplomanata za po-slove koje tržištu zapravo trebaju, apsolutno može i treba bolje, naglašava Guszak Cerovečki. To je tema koja uključuje poslodavce, državu i visokoobrazovne institucije. Cilj je strateški definirati industrije i za-nimanja koje vode razvoju gospodarstva, definirati i poticati razvoj radnih mjesta, ali i obrazovanja/studija koji će ih na najbolji način pripremiti za te poslove.

Novosti u ponudi visokih poslovnih škola Među novostima koje su pripremile visoke poslovne škole možemo izdvojiti da IEDC-Poslovna škola Bled priprema konferencije HR Forum i Predsjednički Forum, na kojima će ugostiti svjetske govornike i stručnjake na području managementa. Na studij upi-suju i nove generacije MBA, PhD i GMP programa koje je do sada pohađalo više od 900 hrvatskih ma-nagera. Na programu imaju inovativne seminare, a među njima i vrlo jedinstveni seminar na temu In-spiring Leaders; Engaged Employees; Profitable Cu-stomer Relations, koji vodi profesor Juan Serrano. U Cotrugliju će ovu jesen obilježiti njihov tradi-cionalni godišnji događaj na kojem će okupiti velik broj polaznika, alumnija i prijatelja Škole. Radi se o Cotrugli Days, a održat će se u Rovinju u listopa-du. Kroz tjedan dana trajanja, uz redovite module, njihovi će gosti imati priliku sudjelovati u Master class predavanjima istaknutih predavača, koji će za tu priliku pripremiti aktualan i inspirativan sadržaj, a sudjelovat će i u svojevrsnom poduzetničkom la-boratoriju, u režiji njihovih polaznika.

Naučiti - učiti, razgovarati, pregovarati, trčati, otpustiti stres... Za naše je vrijeme karakteristično da se u svemu pretjeruje, pa čak i u stvaranju ponude za edukaci-ju. Najnoviji su trendovi edukacije svih vrsta i zdrav život. Stvoreno je jedno umjetno tržište znanja, a kao društvo smo prihvatili uvjerenje da nam to doi-sta i treba. U svjetlu te hiperprodukcija znanja, plasi-ra se ideja da su doista potrebne škole trčanja, prego-varanja, čak i razgovaranja, škole otpuštanja stresa i ogromna količina dodatne edukacije za djecu. Iz cije-le priče izostaje činjenica da ipak već znamo trčati, većina nas i razgovarati, poneki i pregovarati, a djeci bi bilo draže družiti se s njihovim roditeljima i obi-telji, čak i pod cijenu da preskoče pokoji trening ili sat baleta, gitare ili kineskog jezika. Poanta je u tome da ne smijemo zaboraviti biti samo ljudi, a i djecu bismo što više trebali pustiti da budu samo djeca.

U današnjim okvirima, kao „must have“ znanja, možemo izdvojiti znanje stranih jezika, znanja iz IT-a i ICT-a te znanja o korištenju EU fondova

O prednostima poznavanja stranih jezika razgovarali smo s Ankicom Kutle Beljan, direktoricom Berlitza. Kako nam je ispričala, najviše se i dalje traži engleski jezik, ali se promijenila razina znanja polaznika koji dolaze. Iako uvijek ima i početnika u sva-kom jeziku, ipak sada prevladavaju viši i visoki stupnjevi. Polaznici žele podići razinu što bliže izvornim govornicima i komunicirati što bolje u društvenim i poslovnim kontaktima te u raznim specijalizacijama kojih se u Berlitzu nudi veliki broj.

Zanimljivo je što je u posljednjih nekoliko godina pojačana potražnja za njemačkim jezikom, a pritom, tvrtke više prepoznaju vrijednost metodologija za usvajanje aktivnog korištenja jezika. Ranije se često nije prepoznavalo u čemu je razlika između pasivnog i aktivnog znanja. Zato neki kažu - skuplji ste, ali ipak najjeftiniji jer je vrije-me novac. Ako ćete tek za 3-4 godine biti u mogućnosti obavljati posao na tom je-ziku, to je jako skupo. Danas komunikacija i obavljanje zahtjevnih poslova na stranim jezicima postaju pravilo za sve, a ne samo za pojedine odjele ili managere i potrebno ih je što prije i što bolje naučiti.

Iz Mirakul Edukacijskog centra navode kako polaznici itekako prepoznaju važnost stjecanja znanja o EU fondovima i ulaganju u sebe s tog aspekta. Od travnja 2011. godine, kada su upisali 1. generaciju polaznika Akademije „Voditelj projekata za EU fondove“ do danas, kada je završila 13. generacija polaznika, mogu se pohvaliti veli-kim interesom. U prilog tome idu i novi upiti od strane klijenata za početkom nove 14. generacije koja kreće na jesen. Jedan od razloga za to svakako je sve zahtjevnija dokumentacija za sufinanciranje projekata i sve veća vrijednost projekata.

Obrazovanje

Desetljeće uspješnog rada Agencije za mobilnost i programe Europske unijeMeđu programima za čiju je provedbu zadužena Agencija središnje mjesto zauzima program Erasmus+, najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport od 2014. do 2020. godine. U području znanosti Agencija za mobilnost i programe Europske unije u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja provodi program Obzor 2020., koji je namijenjen poticanju istraživanja i inovacija.

Pri Agenciji djeluje i Euraxess Ured za mobilnost istraživača, koji pruža administrativnu i pravnu potporu istraživačima prilikom znanstvenog i istraživačkog rada u inozemstvu.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije osnova-na je prije 10 godina Zakonom o Agenciji (NN 107/07). Na području Republike Hrvatske Agencija provodi i promovira programe Europske unije i druge međunarodne programe namijenjene znanosti, obrazovanju, osposobljavanju i mla-dima. Među programima središnje mjesto zauzima program Erasmus+, najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport od 2014. do 2020. godine. Ove se godine na razini Europske unije obilježava 30. obljetnica provedbe programa Erasmus, koji se počeo pro-voditi 1987. kao program razmjene studenata, a do danas je izrastao u program u kojem su objedinjene mogućnosti za korisnike iz područja predškolskog i općeg obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi, strukovnog obrazovanja i ospo-sobljavanja, visokog obrazovanja, obrazovanja odraslih te područja mladih i sporta. Program Erasmus+ danas je pre-poznat kao primjer pozitivnog učinka europske integracije i međunarodnih odnosa. Od 2014. do 2016. godine u nje-govim je aktivnostima sudjelovalo dva milijuna korisnika ponajprije iz Europe, ali i svijeta.Provodeći program Erasmus+ u Hrvatskoj, Agencija za mobilnost i programe Europske unije raspisuje natječaj

za dodjelu financijske potpore, organizira informativne aktivnosti kako bi se što više ustanova i organizacija uključilo i prijavilo projekte te nudi usluge savjetovanja prilikom izrade projektne prijave. Također koordinira pro-ces odabira projekata, financiranja i ugovaranja te praćenje njihove provedbe. U provedbi programa Agencija aktivno surađuje s nadležnim tijelima, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Otkako Hrvatska sudjeluje u programu, od 2009. godine do danas zahvaljujući aktivnostima namijenjenima obra-zovanju, osposobljavanju i mladima ukupno je financirano više od 3000 projekata u kojima je sudjelovalo gotovo 70.000 građana s područja Republike Hrvatske. Sve navedene aktivnosti financirane su sredstvima programa Erasmus+ čija alokacija za Republiku Hrvatsku iz godine u godinu ra-ste - s 97,5 milijuna kuna u 2014. na više od 150 milijuna kuna u 2017. godini, a ukupno će do 2020. hrvatskim kori-snicima na raspolaganju biti do milijardu kuna.

U području znanosti Agencija za mobilnost i programe Eu-ropske unije u suradnji s Ministarstvom znanosti i obra-zovanja podupire provedbu programa Obzor 2020., koji je namijenjen poticanju istraživanja i inovacija. Riječ je o najvećem programu Europske unije s proračunom od 79 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje na razini Europ-ske unije. Pri Agenciji djeluje i Euraxess Ured za mobilnost istraživača, koji pruža administrativnu i pravnu potporu istraživačima prilikom znanstvenog i istraživačkog rada u inozemstvu.

Ove godine Agencija obilježava 10 godina postojanja. Razdoblje je to vrlo uspješnog rada i odličnih rezultata, o čemu svjedoči podatak o gotovo stopostotnoj ugovoreno-sti dostupnih sredstava Europske unije za projekte putem programa Erasmus+, kao i podatci o broju korisnika koji su iskoristili mogućnosti koje im se pružaju u okviru europskih programa. Za projekte obrazovanja i osposobljavanja mla-dih, građani Republike Hrvatske ukupno su iskoristili oko 82 milijuna eura, odnosno 615 milijuna kuna programskih sredstava. Pozivamo sve dosadašnje i nove korisnike da na-stave prijavljivati inovativne projekte i na taj način doprino-siti razvoju kvalitete sustava znanosti, obrazovanja i osposo-bljavanja te rada s mladima.

5352 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Mjesto održavanja predavanja i radionica: ZAGREB

Više informacija o navedenim seminarima i programima možete pogledati na www.mirakul.hr

PRIJAVE I KONTAKT:Mirakul d.o.o.tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: edukacija@mirakul.hr

MINI MBA – EXECUTIVE LEADERSHIP petodnevni je program koji omogućuje sudionicima razmjenu mišljenja i iskustava s vrhunskim liderima regije, kao i s kolegama koji posjeduju različita poslovna iskustva putem kojih se usavršava vještina kritičke analize, strateške artikulacije te vođenja s povjerenjem

Modul 1: Building Your Leadership Skills Modul 2: Developing Leaders in Others – How to Build Relationship with Your People? Modul 3: Change Leadership & Leadership self-assessment Modul 4: Executive leadership Decision Making and Strategic Planning Modul 5: Finance for Executives

PRODAJNA AKADEMIJA odgovara na aktualne izazove poslovanja te razvija nužne prodajne i komunikacijske vještine te managerske kompetencije

Modul 1: Napredne prodajne vještineModul 2: Poslovna komunikacija i bontonModul 3: Pregovaranje u prodajiModul 4: Prodajna analiza i alati za mjerenje rezultata prodajeModul 5: Strateško upravljanje prodajom

IZBORNI MODUL: Vještine prodajne prezentacijeIZBORNI MODUL: Efikasno upravljanje i organizacijske vještineIZBORNI MODUL: Kontroling prodaje i ključnih kupaca

VODITELJ PROJEKATA ZA EU FONDOVEAkademija je u kojoj predavači prenose svoja dugogodišnja praktična iskustva u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih iz EU fondova, ukazuju na probleme i greške koje se pojavljuju u pripremi projektne dokumentacije i provođenju projekata

Modul 1: EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohezijski fond te programi zajednice Modul 2: Upravljanje projektnim ciklusom - priprema EU projekata za prijavu na natječaje Modul 3: Evaluacija i provedba EU projekta

IZBORNI MODUL: Izrada investicijske studije/studije izvedivosti IZBORNI MODUL: Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova)

PROJECT MANAGEMENT AKADEMIJApolaznicima omogućuje stjecanje znanja i vještine potrebnih za polaganje certifikacijskog ispita u svrhu stjecanja PMP (Project Management Professional) certifikata prepoznatog kao univerzalnog standarda izvrsnosti u Upravljanju projektima

Modul 1: Projekt i upravljanje projektom, PMBOK Modul 2: Upravljanje vremenom i opsegom projekta Modul 3: Upravljanje troškovima i kvalitetom projekta Modul 4: Upravljanje ljudskim resursima, komunikacijom i dionicima projekta Modul 5: Upravljanje projektnim rizicima i nabavom

HR AKADEMIJApotiče sustavni pristup managementu ljudskih potencijala u procesnom i praktičnom kontekstu te ohrabruje korištenje najboljih hrvatskih i svjetskih HR praksi

Modul 1: Strateško upravljanje ljudskim resursima Modul 2: Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zaposlenika Modul 3: Model praćenja radne uspješnosti - Performance Appraisal Modul 4: Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenika Modul 5: Upravljanje talentima - Talent Management Modul 6: Organizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja - Reward Management Modul 7: Transformacija kompanije - reorganizacija i programi restrukturiranja

FINANCIJSKA AKADEMIJAputem vrsnih predavača pruža mogućnost stjecanja znanja i vještina o analitičkim sredstvima i tehnikama pomoću kojih se podaci iz izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za vrednovanje stanja poduzeća te dijagnosticiranje poslovnih problema i njihovo rješavanje

Modul 1: Analiza financijskih izvještaja Modul 2: Financijsko planiranje i upravljanje s likvidnošću Modul 3: Kako prepoznati i razumjeti računovodstvene manipulacije Modul 4: Financiranje poslovanja Modul 5: Izrada investicijske studije/planiranje i ocjena isplativosti investicije Modul 6: Kontroling - izvor ključnih financijskih informacija za uspješno odlučivanje Modul 7: Kontroling u funkciji poslovne uspješnosti Modul 8: Upravljanje troškovima i ulaganjima

IZBORNI MODUL - Procjena vrijednosti poduzeća IZBORNI MODUL - Strateško i operativno planiranje IZBORNI MODUL - Upravljanje financijskim rizicima

INTERNET MARKETING AKADEMIJA omogućuje polaznicima stjecanje znanja o najnovijim tehnikama i alatima za digitalno poslovanje i oglašavanje te razmjenu iskustava s vodećim hrvatskim stručnjacima iz područja digitalnog marketinga

Modul 1: Integrirana marketinška komunikacija na InternetuModul 2: Internet marketingModul 3: Upravljanje web projektima i prodaja putem InternetaModul 4: SMM - Marketing na društvenim mrežamaModul 5: Google AdWords - osnovni modulModul 6: Google AdWords - napredni modulModul 7: SEO - Optimizacija web stranica za tražiliceModul 8: Google Analytics - analiza uspješnosti web sjedišta

IZBORNI MODUL - Mobilni marketingIZBORNI MODUL - Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranje

COMMUNITY MANAGER AKADEMIJAotvara vrata u svijet društvenih mreža objašnjavanjem polaznicima svih zakonitosti koje vladaju na novim platformama, otkrivanjem tajni zanata s ciljem maksimizacije marketinške i PR aktivnosti

Modul 1: SMM - Marketing na društvenim mrežamaModul 2: Strategija nastupa na društvenim mrežamaModul 3: Napredno korištenje društvenih mreža

Mirakul Akademije višemjesečni su obrazovni programi koji polaznike pripremaju za rad u sve dinamičnijem i turbulentnijem poslovnom okruženju. Predavači, vrsni stručnjaci iz ključnih područja poslovanja, prate najnovije trendove te najbolje domaće i svjetske prakse, a svoja znanja i iskustva već niz godina uspješno prenose polaznicima.

* Svi moduli mogu se pojedinačno slušati i kao zasebni seminari.

** Organiziramo i InHouse seminare i radionice, posebno prilagođene specifičnim potrebama i očekivanjima klijenata.

5554 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Početkom godine predstavljen je paket mjera ili akcijski plan za administrativno rasterećenje gospo-darstva u kojemu se dio mjera odnosio i na smanjenje troškova zaštite na radu. Željko Krmelić, stručnjak iz područja zaštite na radu i predavač na Visokoj školi za sigurnost, smatra da predviđene administrativne mjere rasterećenja gospodarstva Vlade Republike Hr-vatske iz područja zaštite na radu do sada nisu polučile nikakve rezultate. U provedbi smanjenja barijera se uvelike kasni, tj. do sada nije provedena niti jedna predviđena aktivnost.

S druge strane, u potpunosti je upitna financijska konstrukcija uštede gospodarstva. Niti jednom poznatom matematičkom i statističkom metodom ne može se doći do predviđenih ušteda za gospodarst-vo. Uglavnom, prema osobnom stavu, radi se o dim-noj zavjesi koja treba odvratiti od stvarnih ušteda za gospodarstvo. Upitno je na što se troše prikupljena sredstva od doprinosa na plaće za ozljede na radu od 0,50%, a mjesečno se samo s te osnove prikupi oko 60.000.000,00 kuna. Taj novac trebao bi se vraćati gospodarstvu kao poticaj za unapređivanje zaštite zdravlja i sigurnost na radu kod poslodavca, smatra Krmelić.

Statistički gledano, poslodavci koji spadaju u grupa-ciju velikih poduzetnika najviše se pridržavaju pro-pisanih pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a može se reći da pridržavanje pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu opada u pravcu malih poslodava-ca koji iz raznih objektivnih i subjektivnih razloga primjenu pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

Nacionalne kampanje i edukacija za veću sigurnost na raduBrojne aktivnosti kojima je cilj osvješćivanje, informiranje i edukacija o mjerama prevencije i provedbi mjera zaštite na radu sve više utječu na svijest poslodavaca, a samim time i zaposlenika, o važnosti zaštite na radu.

Pripremila: Jasmina Fijačko

doživljavaju uglavnom kao trošak, a ne kao benefit. Kao dobre primjere koji prednjače u promicanju zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba na radu u provedbi zaštite na radu Krmelić navodi uglavnom trgovačka društva koja spadaju u velike poslodavce, poput Grupacije Končar, Đure Đakovića, Plive, Tehni-ke, Brodogradilišta Viktor Lenac i dr., od domaćih, te grupacija Simens, GE, EGO i dr. u stranom vlasništvu. Veći dio primjera dobre prakse su izvoznici, jer su dužni zadovoljiti standarde drugih država. Na taj način imaju doticaja s drugim i drugačijim pristupom zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te pristupu transferu znanja iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Najčešći rizici na radnom mjestuU razdoblju od 2005. do 2007. godine u Hrvatskom zavodu za medicinu rada (sada Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu) provedeno je istraživanje o prisutnosti opasnosti, štetnosti i napo-ra u hrvatskom gospodarstvu. Istraživanje je prove-deno na temelju procjena rizika koje su bile učinjene u 3930 tvrtaka. Prosječno, svaki je radnik bio izložen određenoj opasnosti, štetnosti ili napora tijekom obavljanja svojeg posla. Radnici su bili najviše izloženi psihofiziološkim naporima (83%), statodinamičkim naporima (80%), mehaničkim opasnostima (70%), padovima (59%), nepovoljnim mikroklimatskim uvje-tima (33%) i buci (28%). Iako su ovi rezultati dobi-veni prije 10-ak godina, prema današnjim iskustvima situacija se nije bitno promijenila nabolje i otprilike odgovara situaciji u EU, navodi prim.dr.sc. Ana Bogadi Šare, dr.med., specijalistica medicine rada, Voditelji-ca Službe za izobrazbu i informiranje pri Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na rad. Prema ESENER (European Survey of Enterprises on New and Emerging Risks) istraživanju 2014. godine u EU su psihosocijalni rizici također bili najčešći rizik (58% radnika), a slijede ih statički napor (56%), ponavljajući pokreti (52%) i mehaničke opasnosti (48%).

Rizici na radnim mjestima nastaju kao rezultat opa-snosti, štetnosti i napora. Obveza je poslodavca takve rizike svesti na prihvatljivu razinu, onu koja mini-malno ugrožava zdravlje i sigurnost radnika. Kao najčešći rizici temeljem višegodišnjih analiza ozljeda

na radu mogu se navesti padovi u razini kretanja, rad sa strojevima, uređajima i alatima, rukovanje teškim teretima, rad s kemikalijama, dugotrajno sjedenje i rad sa zaslonima te sve češće, psihosocijalni rizici, navodi i dr.sc. Ivana Krišto, Viša stručna savjetnica u zaštiti na radu, Služba za sigurnost na radu iz Hrvatskog za-voda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Najčešći psihosocijalni rizici su stalni kontakt s ljudima/klijen-tima u radu, kratki rokovi, radno preopterećenje, loši međuljudski odnosi, nedostatak podrške suradnika i nadređenih, neinformiranost o promjenama te nesi-gurnost posla. Mjere za smanjivanje ovih rizika te-melje se na procjeni rizika, specifične su za kontekst, a uključuju redizajn posla te promjene u socijalnoj i organizacijskoj klimi.

Mjere zaštite radi sprječavanja nastanka ozljedaU promatranom petogodišnjem razdoblju stopa ozljeda na radu ne pokazuje trend smanjenja. Područja djelat-nosti s kontinuirano najvišim stopama ozljeda na radu su zdravstvena zaštita i socijalna skrb, prerađivačka in-dustrija te djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i vodom. Edukativne kampanje kojima je cilj podizanje razine svijesti o području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu svakako su važan korak za smanjenje broja ozljeda na radu, smatra dr.sc. Ivana Krišto. Za pozitivne pomake potrebna je stalna eduka-cija svih dionika u sustavu, no zasada nemaju podatke kojima mogu potvrditi ovu vezu.

Kako bi se sačuvalo zdravlje radnika te spriječile ozlje-de na radu i profesionalne bolesti, neophodno je osi-gurati sigurne uvjete za rad i smanjiti na najmanju moguću mjeru različite rizike na radu. Mjere kojima se to postiže su sigurni strojevi, alati i oprema, primje-na kolektivnih i individualnih mjera zaštite, organiza-cijske mjere te mjere koje se odnose na radnika. Pri tome je posebno važna izobrazba, kako samih radni-ka, tako i ostalih sudionika u procesu zaštite zdravlja radnika. Prim.dr.sc. Ana Bogadi Šare, dr.med., napo-minje da Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigur-nost na radu već godinama provodi kontinuiranu izobrazbu stručnjaka u zaštiti na radu putem besplat-nih stručnih seminara i edukativnih materijala (letci, smjernice). Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigur-nost na radu doprinosi boljoj zaštiti zdravlja radnika i utvrđivanjem kriterija dobre prakse te savjetovanjem i informiranjem svakoga (poslodavci, radnici, stručnjaci različitih profila) tko se obrati s problemom, a stručnu i opću javnost informira o stanju u zaštiti zdravlja radnika informacijama iz registra profesionalnih bole-sti i ozljeda na radu.

Zaštitna odjeća i obućaPravilnikom o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme uređeni su uvjeti za stavljanje na tržište osob-ne zaštitne opreme i bitni sigurnosni zahtjevi kojima

Obveza je poslodavca rizike na radnom mjestu svesti na

prihvatljivu razinu, onu koja minimalno

ugrožava zdravlje i sigurnost radnika.

Zaštita na radu

WebZNR aplikacija olakšava poslovanje stručnjacima zaštite na raduZaštita na radu svakom hrvatskom poslovnom subjektu predstavlja izazov suočavanja s nizom zakonskih obveza koje je potrebno pedantno i ažurno ispunjavati, a što je tvrtka veća, ovaj izazov je sve veći. Stručnjaci zaštite na radu često veći dio svog vremena posvećuju za-dovoljavanju zakonskih obveza, a ne uočavanju opasnosti i preveniranju ozljeda na radu, što bi im trebala biti osnovna funkcija u tvrtki. Bespotrebno se veći dio radnog vremena ulaže u praćenje roko-va, popunjavanje obrazaca, liječničkih uputnica i vođenje drugih evidencija, dok za educiranje zapo-slenika, uočavanje opasnosti, reviziju sigurnosnih procedura ostaje malo vremena.

Osnovna namjena WebZNR aplikacije je sustavno, lakše i jednostavnije praćenje evi-dencija u području zaštite na radu. Korištenjem aplikacije niti jedan rok neće proći nezamijećeno, obrasci će se popunjavati uz par klikova mišem te će se uvesti stan-dardizacija podataka koji će biti logično spremljeni i lako dostupni.

Korištenjem aplikacije tvrtke direktno utječu na svakodnevne troškove, kao i troškove potencijalnih incidenata koji će se uz korištenje aplikacije dovesti pod kon-trolu. Uz pomoć WebZNR aplikacije lako će se generirati izvještaji koji će pomoći pla-nirati buduće radnje, kalkulirati troškove ili dati analitički pregled postojećeg stanja. Za one koji se odluče certificirati prema OHSAS/ISO 18001 postupak će biti jedno-stavniji, a tu je i mogućnost uključivanja svih radnika tvrtke u procese zaštite na radu putem korisničkog portala i eLearning modula.

Kvalitetnim ispunjavanjem zakonskih obveza, tj. korištenjem WebZNR-a, korisnici će omogućiti proširenje i poboljšanje radnih uvjeta svojih zaposlenika, aktivno utjecati na povećanje sigurnosti te direktno smanjiti troškove vezane uz ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Inspekcijski nadzori klijenata pokazali su kako inspektori danas itekako prepoznaju sve prednosti korištenja WebZNR aplikacije jer u njihovim nadzorima imaju samo pohvale za način vođenja evidencija na ovaj način.

Aplikaciju možete besplatno isprobati na adresi www.zastitanaradu.hr.

Zaštita na radu

Prijava ozljede putem WebZNR aplikacije

Nacionalna kampanja - Stop ozljedama na radu Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao središnja javna ustanova nadležna za područje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, pripremio je prvu Nacionalnu kam-panju „Stop ozljedama na radu“ 2016.-2018., uz poruku kampanje „Zaštita na radu je i moja odgovornost!“. Cilj kampanje je da se organiziranom, širokom i dosljednom provedbom odgovarajućih aktivnosti ostvari značajno smanjenje broja i stope ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom. Vizija je „nula“ ozljeda na radu.

5756 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

osobna zaštitna oprema mora udovoljavati, radi osi-guranja zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika. Mini-starstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je na te-melju članka 5, stavka 4. istoga pravilnika objavilo u NN 110/09 popis hrvatskih normi za osobnu i zaštitnu opremu u kojemu se između ostalih navode oznake hrvatske norme i za zaštitnu odjeću i obuću.

Prilikom odabira zaštitne odjeće i obuće poslodavci se trebaju voditi prvenstveno kvalitetom i zahtjevima radnoga mjesta. Vođenje kvalitetom, a ne isključivo cijenom, dugoročno je isplativije, a pravilan odabir odjeće i obuće itekako utječe na sigurnost prilikom obavljanja posla, čuva zdravlje zaposlenika i utječe na izvedbu posla. Većina proizvođača i prodavača zaštitne odjeće i obuće usko surađuje sa svojim klijentima i nastoji im ponuditi kvalitetne materijale te suvreme-ni dizajn i udobnost kako bi radnici bili zaštićeni od vremenskih utjecaja te u kojima se osjećaju ugodno i nesputano prilikom obavljanja radnih zadataka.

Data CollectorInformatizacija područja zaštite na radu planirana je uspostavom Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu, tzv. Data Collectora, u kojem bi se međusobnim povezivanjem institucija koje dje-luju na području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu stvorile pretpostavke za kvalitetnije i učinkovitije prikupljanje podataka, njihovu analizu te planiranje i provedbu odgovarajućih mjera i aktivnosti kojima je cilj unapređivanje ovog izuzetno važnog područja. U prikupljanju podataka kroz Data Collector sudjelovat će Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) - Služba za zaštitu na radu i Inspektorat rada, Mini-starstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR), Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR), Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Zavod za vještačenje, profesional-nu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), navodi Josip Škreblin, viši stručni savjetnik u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu.

Integrirani sustav tehničke zaštite tvrtkePojedine tvrtke odlučuju se na uvođenje integrira-nih sustava tehničke zaštite tvrtke. Integracijom se povećava razina sigurnost objekta i poslovanja, a ope-rateru pojednostavljuje upravljanje zbog jedinstvenog grafičkog sučelja. Verifikacijom signala alarma (npr. automatskim podizanjem slike s područja u kojem je generiran alarm) smanjuju se nepotrebne zaštitarske intervencije, a automatske reakcije sustava (npr. otključavanje svih vrata u slučaju požarnog alarma) povećavaju sigurnost ljudi. Prema riječima Rena-te Dončević, članice uprave Alarm automatike d.o.o. zadužene za projektne poslove, integrirani sustav tehničke zaštite može obuhvatiti sve sustave koji se

koriste u funkciji zaštite objekta, a najviša razina in-tegracije je putem softvera kakav je razvijen u Alarm automatici - ABSistemDCi®, a koji omogućava nadzor i upravljanje putem jedinstvenog sučelja pri čemu se može integrirati oprema različitih proizvođača. ABSi-stemDCi® se sastoji od modula videonadzora, videoa-nalitike, kontrole pristupa, protuprovale, dojave požara i plina te automatizirane funkcije kao što je videoveri-fikacija. Oni se kombiniraju prema potrebama korisni-ka, a često razvijaju i specijalne module prema potrebi projekta. S obzirom na to da se softver razvija u Alarm automatici, moguće je integrirati i već postojeću opre-mu na objektu.

Aplikacije za vođenje evidencije zaštite na raduOsobe koje obavljaju poslove zaštite na radu znatan dio svog radnog vremena troše na zadovoljavanje za-konskih obaveza, popunjavanje obrazaca i niza evi-dencija, dok im za poslove prevencije i suočavanja s opasnostima na radu ne preostaje puno vremena. To je jedan od najvažnijih razloga zašto se odlučiti za apli-kacije za vođenje zaštite na radu, koje, osim što štede dragocjeno vrijeme, smanjuju troškove i sustavno pra-te evidenciju te generiraju razne vrste izvještaja, na vrijeme upozoravaju korisnike i na zakonske izmje-ne. Na tržištu postoje određena softverska rješenja za upravljanje zaštitom na radu, a u posljednje vrijeme sve su zastupljenija rješenja u cloudu. Za primjer, WebZNR je web aplikacija namijenjena djelatnicima zaduženima za vođenje zaštite na radu i zaštite od požara. Pomoću ove aplikacije korisnici vode podatke potrebne za ispunjavanje evidencija propisanih Zako-nima i Pravilnicima s područja zaštite na radu i zaštite od požara. Korištenjem WebZNR-a korisici proširuju i poboljšavaju radne uvjete svojih zaposlenika, aktivno utječu na povećanje sigurnosti te direktno smanjuju troškove vezane uz ozljede na radu i profesionalne bo-lesti.

Edukacijski programi za osposobljavanje za radMnoge obrazovne ustanove nude programe ospo-sobljavanja poslodavaca i njihovih ovlaštenika iz područja zaštite na radu. Osposobljavanje se izvodi prema Programu za osposobljavanje poslodavaca i njihovih ovlaštenika i Programu za osposobljavanje neposrednih ovlaštenika, koji su sastavni dio Pravil-nika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita.

Za primjer, edukacijske programe provodi Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o. (ZIRS), koji po-tencijalnim, koji potencijalnim polaznicima nudi niz obrazovnih programa od raznih usavršavanja (spe-cijalist zaštite na radu, specijalist zaštite okoliša), preko osposobljavanja, raznih seminara, pripremnih tečajeva za polaganje stručnih ispita te stručnih skupo-va i radionica, dok Institut za sigurnost d.o.o. Zagreb

Najčešćipsihosocijalni rizicisu stalni kontakt s

ljudima/klijentima uradu, kratki rokovi,

radno preopterećenje,loši međuljudski

odnosi, nedostatakpodrške suradnika

i nadređenih,neinformiranost

o promjenama tenesigurnost posla.

Zaštita na radu Zaštita na radu

Avenija Dubrovnik 15

10020 Zagreb

Direktor: Ivan Topić

OIB: 24609583524

Zašto odabrati INSPEKT d.o.o.?

Tel: +385 1 4921 636

Fax: +385 1 4921 639

Web: www.inspekt.hr

E-mail: inspekt@inspekt.hr

Inspekt d.o.o. vodeća je specijalizirana tvrtka u području tehničkog ispitivanja i analiza s razgranatom mrežom od 16 poslovnih jedini-ca s preko 60 stručnjaka, tako da su neposredno pokriveni svi veći poslovni centri u Hrvatskoj.

Sjedište tvrtke je u Zagrebu, gdje su smješteni akreditirani labo-ratoriji i pogon za proizvodnju filtera za ventilaciju i klimatizaciju.

Razgranata mreža poslovnih jedinica i kompletirana usluga omogućava Inspektu brzo i učinkovito praćenje poslovnih partnera na cijelom području Republike Hrvatske, naročito onih koji imaju razgranatu mrežu.

Kao akreditirani ispitni i umjerni laboratorij prema HRN EN ISO/IEC 17025:2007 Inspekt d.o.o. obavlja sljedeće poslove:• Zaštita okoliša - ispitivanja emisije onečišćujućih tvari u zrak iz

nepokretnih izvora, akustička ispitivanja i ispitivanja građevnih proizvoda

• Posude pod tlakom - umjeravanje mjerila tlaka i temperature i ispitivanje sigurnosnih ventila.

Inspekt d.o.o. ovlašten je od nadležnih Ministarstava RH za sljedeće poslove:• Zaštita na radu - ispitivanja, osposobljavanja, izrada Procjene

rizika• Koordinator zaštite na radu u fazi izrade projekta - koordinator I• Koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova - koordi-

nator II• Zaštita od požara - ispitivanja, osposobljavanja, izrada Procjene

ugroženosti od požara, izrada elaborata zaštite od požara• Ex ispitivanja• Ispitivanje nepropusnosti plinskih instalacija - razina I - IV• Potrebna ispitivanja za minimalno-tehničke uvjete MTU• Energetsko certificiranje objekata• Održavanje, kemijsko čišćenje i pasivizacija sustava ventilacije

i klimatizacije• Proizvodnja i izmjena svih vrsta filtera za klimatizacijske i

ventilacijske sustave

S nizom prednosti pred konkurencijom, kompletnošću usluga, ovlaštenja i razgranatom mrežom, Inspekt d.o.o. spreman je preuzeti sve navedene poslove s punom odgovornošću.

MEĐU VODEĆIM KONTROLNIM KUĆAMA U HRVATSKOJS preko 60 stalno zaposlenih stručnih djelatnika, podružnicama u 16 gradova

te brojnim ovlaštenjima i akreditiranim laboratorijima, Inspekt je među

vodećim kontrolnim kućama u Hrvatskoj.

ISKUSTVO I TRADICIJAU 25 godina rada Inspektu je povjerenje pružilo

preko 10.000 trgovačkih društava.

KOMPLETNA USLUGA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA U HRVATSKOJŠirok spektar usluga po najpovoljnijim cijenama na tržištu iz

područja kontrole za sve vrste djelatnosti - poljoprivredu,

prehrambenu industriju, kemijsku, cementnu industriju, građevinarstvo,

trgovinu, medicinu, komunalne djelatnosti, obrazovanje, hotelijerstvo, obrtništvo itd.

Dubrovnik

Split

ZadarPag

Pula

PazinRijeka

Zagreb

Kutina

VaraždinKoprivnica

ViroviticaOsijek

VinkovciŽupanjaNovi

Vinodolski SlavonskiBrod

5958 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

vrši razna osposobljavanja (za rad na siguran način za sve vrste poslova, za siguran rad s računalom, za rad na visini, za početno gašenje požara, osposoblja-vanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika iz područja zaštite na radu, osposobljavanje za pružanje prve pomoći u suradnji sa specijalistom medicine rada, stručna osposobljavanja za upis u radnu knjižicu (za rukovatelje viličarima, motornim pilama, mosnim i konzolnim dizalicama, hidrauličkim dizalicama, pri obradi drveta itd.), osposobljavanje za provođenje eva-kuacije i spašavanja, za utvrđivanje alkoholiziranosti radnika na radu…).

Na web stranici www.zastita.hr moguće je pristupti E-learning aplikaciji koja služi za provođenje online edukacije i testiranje radnika. Aplikacija je dostupna 24/7/365, bez ograničenog broja polaznika edukacije, a na taj način u najkraćem roku u mogućnosti su napra-viti sva potrebna osposobljavanja radnika bez obzira na lokaciju (rada ili stanovanja). Putem web stranice Abecede zaštite d.o.o. (www.zastita.eu) moguće je pri-stupiti aplikaciji ABC learning za provođenje testiranja iz teorijskog dijela osposobljavanja radnika.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom i obaveze poslodavacaOd 2014. godine za određeni dio poslodavaca stu-pila je na snagu obaveza zapošljavanja osoba s inva-liditetom. Obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radioni-ca i zaštitnih radionica. Poslodavci su dužni prema odredbi članka 8. Zakona o profesionalnoj rehabilita-ciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13.

i 152/14.), zaposliti na primjerenome radnome mje-stu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju, s tim da kvota može biti različita, ali ne može biti manja od 2%, niti veća od 6% od ukup-nog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji su obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, navodi Josip Škreblin. Poslodavci koji ne ispune oba-vezu zapošljavanja osobe s invalidnošću ili ne ispune zamjensku kvotu zapošljavanja obavezni su uplatiti novčanu naknadu.

Zdrava radna mjesta za svaku životnu dobSposobnost čovjeka da obavlja neke poslove i aktivno-sti bitno se mijenja tijekom života. Već je dugo poznato da se u ocjeni zdravstvene sposobnosti za rad posebna pažnja treba posvetiti mladim radnicima. Međutim, starenje pučanstva i sve duži radni vijek zahtijevaju sve veći angažman i oko starijih radnika (starijih od 55 godina), kod kojih fiziološke promjene i pojave različitih kroničkih bolesti smanjuju radnu spo-sobnost. Budući da se u Republici Hrvatskoj starosna dob za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja više puta povećavala, neophodno je starije radnike zadržati što dulje u svijetu rada i iskoristiti njihova akumulirana znanja i iskustva, ali u okviru njihovih preostalih zdravstvenih mogućnosti, smatra prim.dr.sc. Ana Bogadi Šare, dr.med.

To znači da bi poslodavci trebali biti svjesni da mogu „imati korist“ od starijih radnika, uz adekvatnu adap-taciju radnih mjesta i promjenu vrste poslova. Ujedno bi trebalo već tijekom školovanja upozoravati učenike, odnosno buduće radnike, da neće moći u nekim fizički ili psihički zahtjevnijim zanimanjima raditi cijeli radni vijek, već da se trebaju tijekom života educirati za druga zanimanja, čije poslove će biti u stanju obavlja-ti u starijoj životnoj dobi. Jedino će se kombinacijom adaptacija radnih mjesta s jedne strane i cjeloživotnog učenja radnika s druge strane moći osigurati rad u starijoj životnoj dobi i na taj način sačuvati stabilnost mirovinskog sustava.

Mirenje kao optimalan način rješavanja radnih sporovaU ovom trenutku pri redovnim sudovima postoji značajan broj radnih sporova koji se odnose na tužbene zahtjeve vezane uz naknadu štete zbog ozljeda na radu, profesio-nalnih bolesti i mobbinga. Zavod za unapređivanje zaštite na radu predlaže strankama u navedenim sporovima, kao i svakoj sličnoj budućoj situaciji, da dobrovoljno pokreću postupke mirnog rješavanja sporova. Josip Škreblin iz Za-voda navodi da se na taj način smanjuju troškovi strana-ka, skraćuje vrijeme rješavanja spora, rasterećuju sudovi, te postiže sporazum stranaka o nagodbi na njihovo obo-strano zadovoljstvo, a uz to se postižu i korektni odnosi samih stranaka.

Zaštita na radu Poduzetničke potporne institucije

Svjetski i nacionalni dan zaštite na radu Obilježavajući Svjetski i Nacionalni dan zaštite na radu ove godine Zavod za unapređivanje zaštite na radu je organizirao višednevne mnogobrojne aktivno-sti diljem Hrvatske, uključujući u programe različite dionike s naglaskom na osvješćivanje, informiranje i edukaciju o mjerama prevencije, organizacije i pro-vedbu mjera zaštite na radu. Savjetovanje „Primjeri dobre prakse u području zaštite na radu“ održano je u HUP-u u Zagrebu, Otvorena vrata Zavoda za unapređivanje zaštite na radu u Osijeku, a II. susret studenata studija zaštite i sigurnosti u Republici Hrvatskoj održan je u Rijeci. Djelatnici Zavoda su u provedbi projekta „S osmijehom korak po korak u siguran dan” posjetili Dječji vrtić „Lojtrica” u Velikoj Mlaki.

Nacionalni dan zaštite na radu Gospodarsko-socijalno vijeće Zagrebačke županije obilježilo je radnom sjednicom na kojoj je Zavod predstavio prvu Nacionalnu kam-panju iz područja zaštite na radu pod nazivom „Stop ozljedama na radu“ 2016.-2018. i kampanju Europske agencije za zaštitu na radu (EU OSHA) „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017. Nacionalno vijeće za zaštitu na radu uz potporu Europske agencije za zaštitu na radu organiziralo je 28. travnja u Opatiji skup kojim je obilježen Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, na kojem su uručene nagrade za životno djelo i priznanja. Također, djelatnici Zavoda informirali su građane o pre-venciji u zaštiti zdravlja radnika na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Informatizacija područja zaštite

na radu planirana je uspostavom

Središnjeg nacionalnog

informacijskog sustava zaštite

na radu, tzv. Data Collectora.

6160 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Udjel nepokretnih širokopojasnih priključaka za pri-stup Internetu s brzinama većim od 30 Mbit/s pora-stao je u Hrvatskoj, prema podatcima Hrvatske re-gulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), s nešto manje od 3% na oko 11% u zadnjih godinu dana, što je rezultat ulaganja operatora u mreže elektroničkih komunikacija, kao i povećane potražnje korisnika za uslugom pristupa Internetu s većim br-zinama. Istovremeno, tržište prijenosa TV programa uz plaćanje naknade neprekidno raste, a zabilježen je i očekivani porast broja korisnika i prometa u mrežama pokretnih komunikacija zbog sezonskog turističkog učinka.

Što se tiče navika korisnika, broj poslanih SMS i MMS poruka smanjen je na godišnjoj razini oko 10%, što, među ostalim, upućuje i na sve veće korištenje tzv. OTT usluga kao što su Skype, Viber, WhatsApp, itd. Kontinuirani rast bilježi i tržište prijenosa TV progra-ma uz plaćanje naknade. IPTV je vodeća tehnologija s tržišnim udjelom s nešto više od 25%. Međutim, i dalje je značajan potencijal razvoja tog dijela tržišta, s obzirom na to da još uvijek 47% kućanstava televiziju prati samo putem digitalnog zemaljskog signala.

Prilagođavanje multimedijalnom okruženjuPrema najnovijem istraživanju agencije Hendal, čak

Globalna standardizacija potaknut će još brži razvoj multimedije i virtualne stvarnostiBoreći za za svakog korisnika u tržišnoj konkurenciji, telekomi u Hrvatskoj svoje pakete prilagođavaju sve većem korištenju podatkovnog prometa, odnosno multimedijalnih sadržaja. Usto, unaprjeđuju se postojeće usluge kako bi se prilagodile korisnicima.

Pripremio: Gorden Knezović

62% građana u Hrvatskoj gleda TV i video sadržaj pu-tem računala, laptopa, tableta ili smartphonea, a goto-vo trećina gleda TV ili video sadržaj više puta tjedno putem pametnog telefona. Tehnologija i razvoj novih platformi za gledanje TV i video sadržaja značajno su promijenili naše navike. Taj je trend posebno prisu-tan unutar mlađe populacije, između 15 i 29 godina, gdje 70% prati TV i video sadržaj putem alternativnih uređaja.

Čak trećina sudionika istraživanja (31%) u prosjeku barem dvaput tjedno pogleda video sadržaj putem pa-metnog telefona. Gotovo polovina gledatelja, 43%, po-sebno populacija do 49 godina starosti, gleda snimljeni TV i video sadržaj ili sadržaj na zahtjev, ne mareći za unaprijed najavljene televizijske programe.

Čak 59% ispitanih građana je u proteklih mjesec dana paralelno pratilo različit sadržaj na dva uređaja, što potvrđuje da se navike nepovratno mijenjaju. Gotovo 90% gledatelja surfa Internetom tijekom gledanja TV sadržaja, od čega 31% to čini svaki put dok gleda TV. Boreći za za svakog korisnika u tržišnoj konkuren-ciji, telekomi u Hrvatskoj svoje pakete prilagođavaju sve većem korištenju podatkovnog prometa, odno-sno multimedijalnih sadržaja. Usto, unaprjeđuju se postojeće usluge kako bi se prilagodile korisnicima.

Tako je, na primjer, Hrvatski telekom nedavno predstavio novu generaciju MAXtv televizije, koja, zahvaljujući nizu funkcionalnosti prvi put dostupnim na našem tržištu, postavlja novi standard u iskustvu konzumacije TV sadržaja. Nova usluga je interaktivna, sve njene funkcionalnosti integrirane su na mobilnim uređajima, a novo sučelje korisnicima nudi jedinstveno TV iskustvo u potpunosti prilagođeno njihovim navi-kama. Jednako kvalitetno iskustvo gledanja televizije dostup-no je na svim zaslonima, kao i jednostavno i brzo pre-bacivanje gledanog sadržaja između različitih zaslona u bilo kojem trenutku. Zahvaljujući naprednijem sustavu kodiranja sli-ke i povezivanja putem HDMI tehnologije, korisnici imaju najbolju sliku na tržištu uz još bolju kvalitetu najzahtjevnijeg HD formata. Nova HT-ova platforma MAXtv u potpunosti je prilagođena i potrebama gledanja sadržaja „na zahtjev”. Novost je i jedinstven sustav TV preporu-ka, koji “uči” iz navika gledanja i nudi personalizirane preporuke.

Razvoj VR tehnologije i nosivih uređajaPrema informacijama s nedavno održane IFA Global Press Conference 2017., ove godine će već u komer-cijalnoj upotrebi biti stilizirani i atraktivno dizajni-raji TV uređaji koji mogu uklopiti svoje tanke ekrane u zidove pomoću skrivenih magneta, ili biti u formi umjetničke slike. Za kvalitetan zvuk imaju ugrađene soundbarove ispod ekrana ili vrlo tanke soundbase zvučnike ispod televizora. Ultra HD rezolucija nastavit će se razvijati pomoću HDR (High Dynamic Range) tehnologije, koja osigu-rava izraženu razinu kontrasta i izrazito detaljnu sliku. Streaming servisi već nude filmove u HDR rezoluci-ji, a na IFA je predstavljena i prva amaterska kamera s HDR snimanjem i 10-bitnim kodiranjem piksela, što je do sada bilo rezervirano samo za profesionalne uređaje. Nove VR kamere za mobilnu i stacionarnu upotre-bu približavaju se profesionalnim standardima, uz posebne objektive od 360 stupnjeva kao dodatke za smartphone i VR naočale koje pružaju još bolju rezo-luciju i veću ugodnost. Ekspanzivan razvoj doživljavaju i drugi nosivi uređaji poput pametnih satova, fitness narukvica... Pametni telefoni imaju sve više ugrađenih senzora sposobnih nadzirati kretanje i vitalne funkcije našeg tijela, a mogu se koristiti za zabavu, igranje, trening i medi-cinsku rehabilitaciju. Najnovije istraživanje agencije Newzoo pokazuje kako čak 42% gledatelja ne igra digitalnu igru koju prate, a njih 70% prati samo jednu igru, dok 191 milijun ispi-tanika esport prati često, njih 194 milijuna ga pratiti povremeno. Digitalni svijet igara dobio je svoju publiku kao i klasični

Pametni telefoni imaju sve više

ugrađenih senzora sposobnih nadzirati

kretanje i vitalne funkcije našeg tijela,

mogu se koristiti za zabavu, igranje,

trening i medicinsku rehabilitaciju.

Multimedija Multimedija

sportovi. Skoro polovica svih gledatelja ne igra digitalnu igru koju prate, a to je možda i jedan od najboljih poka-zatelja u kojem smjeru se kreće esport, a za njime i indu-strija videoigara. Streamovi, esport turniri i različiti eventi stvorili su dodatnu vrijednosti videoigrama. Gledanje dru-gih kako igraju videoigre omogućava uključivanje većeg broja ljudi u zajedničkoj aktivnosti, nisu više involvirani samo igrači, nego i šira publika. Esport kao vodeći seg-ment tog trenda privlačenjem publike uspio je dovesti i investitore koji žele prezentirati svoje brandove i proizvo-de široj, ali ciljanoj publici.

Brži prijenos podataka donosi nove uslugeBrži podatkovni prijenos omogućava operatorima nove usluge poput nedavno predstavljene Vip Adria League Powered by ESL. Naime, Vipnet je najavio prekretnicu za regionalnu gaming scenu pokrećući u suradnji s ESL-om, najvećom svjetskom kompanijom za esport, regionalnu esport ligu. Esport je najbrže rastući sport u povjesti s gotovo 700 milijuna američkih dolara godišnjeg prihoda. Od srpnja ove godine, najbolji igrači iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te Albanije odmjeravat će vještine u najpopularnijim

Esport, najbrže rastući sport u povijesti s gotovo 700 milijuna američkih dolara prihoda u 2017. godini, dolazi i kod nas kroz Vip Adria League Powered by ESL.

Najiščekivaniji smartphonePremda je i ove godine na tržištu, ili ih se s nestrpljenjem očekuje, veliki broj novih izuzetno naprednih tehnoloških uređaja, s daleko najvećim nestrpljenjem iščekuje se novi iPhone, najavljen za rujan. Naime, ove je godine deseta obljetnica tog pametnog telefona koji je od Applea ne samo učinio najvrjedniju kompaniju na svijetu, nego je praktično otvorio eru pametnih telefona i drugih uređaja.

Kao i uvijek dosada, Apple strogo u tajnosti drži informacije o svojem novom proizvo-du, ali ta tajnovitost otvara brojna nagađanja, donosi neslužbene informacije koje su navodno procurile iz provjerenih izvora.Ovaj put izgleda nije čak ni jasno hoće li se zvati iPhone 8, odnosno nastaviti dosadašnji numerički niz naziva uređaja ili će zbog obljetnice dobiti naziv iPhone 10. Navodno će novi iPhone biti radikalno redizajniran u odnosu na prethodnika, koji je u osnovi isti već tri generacije.

Pretpostavke su da će imati zaslon od ruba do ruba, odnosno kako neće imati pre-poznatljivu tipku home, kao ni zvučnik za razgovore, selfie kameru, senzor za bli-zinu... Tipka home, ujedno i senzor za otisak prsta, trebala bi biti ugrađena u za-slon. Kućište telefona trebalo bi biti stakleno (uz aluminijski ili čelični obrub), što bi omogućilo bežično punjenje. S konceptom zaslona od ruba do ruba, novi iPhone veličinom bi trebao biti blizak 4,7-inčnom iPhoneu, ali uz ekran dijagonale 5,5 inča ili čak 5,8 inča. Zaslon bi, kako se nagađa, trebao biti napredniji OLED od fleksibilne plastike s kvali-tetnijom rezolucijom od dosadašnjih LCD zaslona. Zahvaljujući novom zaslonu iPho-ne bi trebao biti tanji i energetski učinkovitiji.

Novi iPhone bi trebao pokretati Appleov najnoviji 10-nanometarski čip A11. Pretpo-stavlja se i kako će imati napredne biometrijske alate, kao što su prepoznavanje lica i gesta te skeniranje šarenice oka. Novi iPhone bi, sukladno Appleovim planovima razvoja digitalne asistentice Siri, tre-bao imati mogućnosti uvezivanja u pametni dom.

6362 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

svjetskim esport naslovima poput Counter-Strike: Global Offensive i League of Legends te će se boriti za priliku da osiguraju svoje mjesto u velikom finalu, koje će biti održano u sklopu Reboot infogamer sajma u Zagrebu. Kako bi zadovoljili rastuću potrebu za konzumacijom ga-ming sadržaja te proširili publiku koja prati esport, Vip-net u ponudu uključuje esportsTV, prvi televizijski kanal na svijetu koji je u potpunosti posvećen esportu. Putem ovog kanala 24 sata na dan emitirat će se više od 1000 sati gaming akcije s najvažnijih globalnih profesionalnih esport turnira i najatraktivnijih liga kroz godinu. Televi-

Multimedija Multimedija

zijski kanal bit će dostupan na svim Vipnetovim platfor-mama, kao i onima Telekom Austria Grupe, uključujući i OTT uslugu ekskluzivno za Vip korisnike u Hrvatskoj, te u Makedoniji i Sloveniji. Esport ima 385,5 milijuna fanova diljem svijeta, čija broj-ka eksponencijalno raste, nema sumnje da u regiji leži ozbiljni tržišni potencijal. U esportu Vipnet vidi novi izvor konzumacije sadržaja, pogotovo uzevši u obzir uzlet ga-ming sadržaja na društvenim mrežama poput Facebooka i YouTubea, uz Twitch koji je najpopularnija platforma s preko 800 milijuna sati esport sadržaja za online strea-ming.

Razvoj multimedije potiče i ekonomiju dijeljenjaDigitalna ekonomija, odnosno opredjeljenje Europs-ke komisije za strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta EU (Digital Single Market) je već sada jedan od glavnih pokretača ekonomije jer ona mijenja tradicionalne po-slovne sektore i omogućava razvoj novih poslovnih mo-dela, poput ekonomije dijeljenja. Statistički gledano, digi-talna ekonomija godišnje pridonosi 5% BDP-a Europske unije, dakle 600 milijardi eura, i taj će iznos i dalje rapidno rasti, budući da je godišnji rast digitalne ekonomije 12%. Kada je u pitanju primjena digitalnih inovacija i rješenja, ključni napredak je došao od startupa koji se temelje na ekonomiji djeljenja poput, na primjer, Ubera i Volloa u prijevozu putnika, Locodelsa u dostavi paketa, Airbnba u turističkom smještaju. Europski program za ekonomiju suradnje poziva države članice EU da omoguće slobodan pristup tržištu usluga novim poslovnim modelima te uklone prepreke i pojedno-stave procedure za razvoj tvrtaka koje su dio ekonomije suradnje, odnosno da uklone prepreke i pojednostave pro-cedure za razvoj digitalnih poslovnih modela.

Udruga za standardizaciju virtualnog iskustvaSnažaj razvoj virtualne tehnologije poput VR naočala i njena sve raširanija upotreba natjerali su neke od najvećih high-tech proizvođača na razvoj standarda za tu industri-ju. Formirali su i udruženje Global Virtual Reality Asso-ciation (GVRA), u koji su uključeni Acer, Google, HTC, Oculus (Facebook), Samsung i Sony, a njihov je osnovni cilj raditi na promicanju odgovornog razvoja i usvajanja virtualne realnosti na globalnoj razini.

GVRA će raditi na kompatibilnosti između različitog hardvera i softvera za virtualnu realnost. -Podijelit ćemo najbolju praksu za industriju i promicati suradnju između javnih i privatnih interesnih skupina - navodi se iz udruženja. Udruga će služiti i kao „izvor“ inspiracije za potrošače, zakonodavce i poduzetnike zainteresirane za rad na novim rješenjima u VR tehnologiji.

Projekt je odmah izazvao entuzijazam programera jer podrazumijeva jednostavno razvijanje sadržaja za virtual-ne svjetove na nizu platformi, što je jedan od preduvjet za nastavak brzog rasta VR tržišta. U partnerstvo nije

Vipnet osigurao jednostavno i pouzdano fiskalno rješenje za obrtnike paušalce, za već od 60 kuna mjesečnoVipnet obrtnike paušalce oslobađa stresa oko fiskalizacije ponudom povoljnog, jedno-stavnog i pouzdanog rješenja, bez ugovorne obveze. Vip blagajna se automatski nadograđuje, funkcionira u svim uvjetima te na nju uvijek mogu računati.

Čak 15.000 obrtnika paušalaca u potrazi je za fiskalnim blagajnama, budući da je novi Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji je stupio na snagu početkom ove godine, ukinuo status „malog obveznika fiskalizacije“. S obzirom na to kako novi Zakon zahtijeva prilagodbu zbog nabavke programa za fiskalizaciju, primjena Zakona odgođena je do 1. srpnja ove godine. Novim se zakonskim rješenjem sve male poduzetnike obvezuje da u Financijskoj agenciji zatraže produkcijski aplikacijski digitalni certifikat te osiguraju internetsku vezu, blagajnu i program za dostavljanje podataka Poreznoj upravi.

Kako do fiskalne blagajne? Jednostavno i povoljno. Kako bi se na vrijeme pripremili za trenutni val fiskalizacije, odaberite jednostavno i pouzdano rješenje za izdavanje vaših računa i istovremeno ostvarite uštede. Vipnet nudi za 60kn/mj. (bez PDV-a), bez ugovorne obveze, Vip blagajnu koju možete koristiti na svom mobitelu, tabletu, laptopu ili stolnom računalu, ili kupite neki od uređaja iz Vip ponude za male poduzetnike na 24 rate.Vip blagajnu, zbog njene jednostavnosti, sami možete u svega par koraka postaviti bez problema. Uz Vip blagajnu dobivate jednostavnu fiskalizaciju, udaljeni nadzor poslovanja po svakoj blagajni u realnom vremenu, korisničku podršku 24 sata dnevno i osiguran zamjenski uređaj u slučaju kvara, stalne nadogradnje usluge prema promjenama zakona, mogućnost stavljanja svake licence u sezonsko mirovanje te mogućnost izdavanja računa i u slučaju prekida veze s Poreznom upravom. Odaberite jednu od kombinacija koja najbolje odgovara potrebama vašeg poslovanja na www.vipnet.hr/cloud/fiskalna-blagajna i osigurajte si pouzdano rješenje na 0800 091 091 ili u najbližem Vip prodajnom centru.

Iz ponude izdvajamo:1. Vip blagajna - sve u jednom za samo 139 kn mjesečno. Nakon 24 mjeseca samo 80 kn mjesečno. Sada imate i mogućnost da u jednom uređaju koristite sve što vam treba - blagajnu, pisač, internetsku vezu i aplikaciju za fiskalizaciju računa.

2. Vip blagajna aplikacija + Tablet + Mobilni Bluetooth Printer za samo 105 kn mjesečno. Nakon 24 mjeseca plaćate samo 60 kuna mjesečno.

uključen Valve, kompanija iza platforme Steam store i Steam VR, kao ni Microsoft, koji snažno razvija HoloLens sustave proširene stvarnosti.

Hrvatska industrija digitalnih igaraHrvatska industrija videoigara ostvaruje više od 20 mi-lijuna kuna prihoda, a po riječima Ante Vrdelje, člana naše najstarije i najpoznatije game development tvrt-ke Croteam, te tajnika udruge Croatian Game Develo-pers Association (CGDA), u posljednjih 5 godina prosječni godišnji rast prihoda domaćih tvrtaka za razvoj računalnih igara bio je 55,5%, profit im raste po stopi od 69,1%, uz to izvoze 87% proizvoda, a primjetan je i rast zapošljavanja od 31,2%. Kao i ostatak ICT industrije, hrvatska industrija digitalnih igara muku muči s nedostatkom programera, kao i cije-log niza specijaliziranih visoko obrazovanih stručnjaka. Naime, razvoj videoigara nije nimalo jednostavan posao, sastoji se iz nekoliko faza. U predprodukcijskoj fazi radi se koncept i dizajn u kojem sudjeluju game dizajneri, pisci te koncept artisti. U produkcijskoj fazi dolazi do imple-mentacije sadržaja koji čine videoigru, a rade ga artisti, programeri te tehnički manageri. U postprodukcijskoj fazi radi se beta testing, marketing i prodaja koji zaokružuju projekt. Videoigre su zahtjevni projekti čija izrada podra-zumijeva audio producente i skladatelje, crtače, dizajnere, modelere, pisce, game producente te odjele za marketing i

Kao i ostatak ICT industrije, hrvatska industrija digitalnih igara muku muči s nedostatkom programera, kao i cijelog niza specijaliziranih visoko obrazovanih stručnjaka.

prodaju. Hrvatska industrija videoigara snažno se razvija, tako da se profiliralo nekoliko game develepment studija, ali je potencijal daleko veći s obzirom na snažan globalni razvoj te industrije.

5G tehnologija donosi snažan razvoj multimedijeNajveće tehnološke tvrtke u svijetu, poput Ericssona, na CES-u 2017, održanom u Las Vegasu, demonstrirale su kako će 5G snažno unaprijediti područje zabave i buduće pametne gradove te povećati učinkovitost industrije. Posjetitelji CES-a mogli su iskusiti način na koji će 5G ekosustav omogućiti inovacije za nove korisničke primje-ne i poslovne modele.

Predstavljeni su različiti primjeri kako mreže, mediji i IT zajednički doprinose poboljšanju svakodnevnog života i rada.. Ericssonovi su stručnjaci pokazali kako se ključni aspekti naših života, poput lokacije, okoliša, sigurnosti, zapošljavanja i personalizacije, mogu značajno promijeniti na temelju snažnih mreža te inovativnih IT i medijskih sadržaja. Svoja su inovativna rješenja predstavile i tvrtke poput Intela, Qualcomma i Volvo Carsa. Rješenja su, naravno, zasnovana na budućim 5G mrežama koje će omogućiti primjenu Interneta Stvari (Internet of Thing) u svim oblicima ljudske djelatnosti, od stanovanja, putovanja, pa preko industrije do uslužnih djelatnosti, medicine...

Statistički gledano, digitalna ekonomija godišnje pridonosi

5% BDP-a Europskeunije i taj će iznos i dalje rapidno rasti.

6564 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Očekuje se daljnji rast tržišta gospodarskih vozila

Gospodarska vozila

U Europi je (Europska unija, Norveška, Island i Švicarska) tijekom 2016. godine isporučeno ukupno 2.324.371 gospodarskih vozila, što je rast četvrtu godinu zaredom. Registriran je ukupno 365.051 kamion (11% više nego u 2015.), a broj vozila najviše je povećan u Italiji (54,4%), Francuskoj (12,6%) i Španjolskoj (10,1%). Isporučeno je gotovo dva milijuna lakih dostavnih vozila, 11,9% više nego godinu prije, a najviše su rasla tržišta u Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj i Francuskoj.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Gospodarska vozila

Prema podatcima Promocije Plus, top 10 proizvođa-ča u segmentu lakih gospodarskih vozila su slijedom: Volkswagen, Renault, Peugeot, Citroën, Fiat, Opel, Dacia, Ford, Mercedes te Iveco. VW je odnio tijesnu pobjedu s prodanim 1.621 vozilom, dok je Renault ostvario prodaju 1.545 vozila. U odnosu na 2015. go-dinu, Volkswagen je zabilježio rast od 57,7%.-Na hrvatskom tržištu najprodavaniji je model Volk-swagen Caddy, koji ujedno dominira i cijelim tržištem te je najprodavaniji model gospodarskog vozila u Hr-vatskoj. Na europskom tržištu naš najprodavaniji mo-del je Transporter, kojeg je i hrvatska publika odlično prihvatila - rekla nam je Ana Samaržija, Volkswagen marketing & PR manager, Porsche Croatia d.o.o.

Zanimljivo je da je Citroën već u siječnju zasjeo na prvo mjesto na tržištu lakih gospodarskih vozila s

99 prodanih primjeraka, čime je ostvario visokih 19,41% udjela na tom tržištu. Najprodavaniji model je dostavni Citroën Berlingo s 48 prodanih vozila, sli-jede dostavni Citroën Jumper s 35 i dostavni Citroën Nemo s 13 prodanih vozila. Dostavna vozila Citroën su tradicionalno, već godinama, privlačna hrvatskim kupcima jer daju prilagođene odgovore na specifične i raznolike potrebe kupaca, od modela Citroën Nemo s 2,5 m³ zapremine teretnog prostora, do Jumpera, s 17m³ teretnog prostora. Ponuda dostavnih vozila je iznimno bogata, a sastavljena je od Citroëna Nemo, Berlingo, Jumpy, Jumper te putničkih modela prena-mijenjenih u lako gospodarsko vozilo, Berlingo Mul-tispace PRO, Citroën C3 i C4 Entreprise. Glavna po-godnost njihove nabave je činjenica da se registriraju kao lako gospodarsko vozilo s mogućnošću odbitka do 100% PDV-a.

Najprodavanija gospodarska vozila na području Eu-rope su, kako donosi Nacional, Fordovi Transit mode-li - Transit Courier, Transit Connect, Transit Custom i Ford Transit. Samo 2015. godine kupljeno je više od 280 tisuća Ford gospodarskih vozila, što je bilo po-većanje od 23% u usporedbi s 2014. godinom. Četiri nova Ford Transit modela i dalje su najprodavanija, s prodanih 233 tisuća modela.

Ford Transit Courier je zbog svoje kompaktne veli-čine izuzetno okretan i iznimno štedljiv te s teret-nim prostorom od 2.3 m³ nudi 10 posto više teretne prostornosti nego druga vozila istog razreda. Upo-trebljiv, praktičan i moćan Ford Transit Custom u potpunosti je zaslužio zaslužuje titulu Hrvatskog dostavnog vozila godine 2013. Srednji po veličini model u liniji dostavnih vozila Transit, postiže naj-manju potrošnju goriva u klasi uporabom ECOnetic tehnologija za štednju goriva, koje između ostalih čine start/stop sustav i regenerativno punjenje. Novi Ford Transit najveći je furgon svoje kategorije - ima širok teretni prostor od 15.1 m³ te mogućnost skladištenja objekata do 4.2 m dužine (sa standar-dnom pregradom). Postoji i priključak za prikolicu maksimalne vuče 3.5 tona.

Na pitanje kako odgovoriti na sve zahtjevnije potre-be poduzetnika odgovor nam je dala Ana Samaržija. -Mi u Volkswagen gospodarskim vozilima ne nudimo samo vozila, mi nudimo transportna rješenja. Za sva-kog pojedinog kupca vršimo analizu potreba i prema tome mu nudimo kompletno rješenje, po potrebi i s nadogradnjama vozila kao što su posebni načini učvr-šćivanja tereta, utovarne rampe, rashladni uređaji itd. Ujedno, naša vozila opremljena su najsuvremenijom opremom i sustavima pomoći u vožnji, čime se poseb-no mislilo na svakog vozača - kaže Samaržija iz tvrtke Porsche Croatia d.o.o., dodajući kako su upravo pokre-nuli akciju financijskog leasinga u suradnji s Porsche Leasingom i HBOR-om (Hrvatska banka za obnovu i razvoj) za mikro, mala i srednja poduzeća s fiksnom kamatom od 3,99% u HRK uz rok financiranja na 36-84 mjeseci. Na ovaj način žele pomoći poduzetnicima da obnove vozni park vrhunskim modelima uz odlične uvjete financiranja.

Renault u svojoj raznolikoj ponudi lakih gospodarskih vozila izdvaja Renault Kangoo, Renault Trafic i Rena-ult Master, koji su dostupni u više stotina izvedaba. Renault nudi iznimno široku ponudu gospodarskih vozila koja omogućuju učinkovit i ekonomičan rad. Oduvijek posvećuju posebnu pažnju udobnosti u vo-zilu pa ni gospodarska vozila nisu nikakva iznimka. Jamče iznimnu udobnost u vožnji i kvalitetu bivanja u putničkom prostoru. Od malih dostavnih vozila okret-nošću, udobnošću i prostranošću izdvajaju se Clio So-ciete i Kangoo Express.

Specijalizirane usluge PRO+ spadaju u novu ponu-du iz Renaulta, budući da žele klijentima omogućiti jednostavnije donošenje odluka i zajamčiti nepreki-nutu mobilnost. Kroz prodajne usluge nude prodaj-no osoblje za profesionalne korisnike i osoblje speci-jalizirano za laka gospodarska vozila, stalnu izložba lakih gospodarskih vozila zajedno s preradama, su-stavno nuđenje probne vožnje u gospodarskim vo-zilima iz serijske proizvodnje bez prethodnog na-ručivanja, te komercijalu ponudu koja odgovara specifičnim potrebama (zajedno s preradom) u roku od 48 sati, (vozilo, prerada, financiranje i prilagođe-ne usluge). Servis i usluge obuhvaćaju predstavlja-nje servisnog savjetnika u post-prodaji već prilikom predaje novog kupljenog vozila, prijem lakih gospo-darskih vozila do 5 tona na servis, produljeno rad-no vrijeme servisa za poslovne kupce, postavljanje dijagnostike unutar sat vremena, održavanje vozila izvršeno u redovnom 8-satnom radnom vremenu bez prethodnog naručivanja, te izdavanje predraču-na u roku od 4 sata za svaki naručeni popravak na servisu.

Prema izvješću OTP leasinga o tržištu gospodarskih vozila za 2016. godinu, ostvaren je značajan rast

prodaje novih kamiona pa je, prvi put nakon 2008. godine, registrirano više od 1.000 novih kamiona. Najviše se prodalo MAN-ovih kamiona (ukupno 302 nova kamiona), na drugom je mjestu Merce-des-Benz s 248 prodana kamiona i Volvo, koji je u prošloj godini gotovo udvostručio broj vozila te je na trećem mjestu, dok je u segmentu prodaje preko 18 tona zauzeo drugo mjesto.

Koja su najtraženija dostavna vozilaNajtraženije dostavno vozilo je teretni model Caddy s pet sjedala (N1 homologacija), na kojem se može ostvariti 100% povrat PDV-a te se svi troškovi nastali korištenjem vozila mogu prikazati kao trošak poduze-ća. Tu su i dva nova VW modela: novi Amarok, koji s bogatom opremom i novim V6 motorima nikog ne ostavlja ravnodušnim te novi model, Crafter, koji na inovativan način pokriva segment većih gradskih do-stavnih vozila.

Tablica: Top 10 modela lakih gospodarskih vozila

Model Broj prodanih vozila Udio na tržištu

Volkswagen Caddy 924 11,08%

Fiat Doblo 649 7,78%

Peugeot Partner 644 7,72%

Citroën Jumper 485 5,82%

Dacia Dokker Van 471 5,65%

Renault Kangoo 448 5,37%

Renault Master 415 4,98%

Citroën Berlingo 391 4,69%

Renault Trafic 360 4,32%

Peugeot Boxer 346 4,15%

Ostali 3.2017 38,45%

Ukupno: 8.340 100%Izvor: Promocija Plus

Na hrvatskom tržištu najprodavaniji je model

Volkswagen Caddy, koji ujedno dominira i cijelim tržištem te je najprodavaniji model

gospodarskog vozila u Hrvatskoj.

Novi Volkswagen Crafter - najbolji transportni kombi za 2017. godinu

Najprodavanija gospodarska vozila na području Europe Fordovi su Transit modeli

Mnoge tvrtke su uvođenjem sustava GPS uvele i stimulacije za vozače koji voze sigurno, odgovorno i po pravilima.

6766 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

raspolažu informacijama o kretanju, lokacijama i nači-nu vožnje vozača, u svakom trenutku imate dokaze za pobiti bilo koju lažnu tvrdnju. Mnoge tvrtke su uvođenjem GPS sustava uvele i sti-mulacije za vozače koji voze sigurno, odgovorno i po pravilima. Upravljanje vozilima uz pomoć sustava za praćenje GPS-om i Fleet Management rješenja donose brojne prednosti managerima koji upravljaju voznim parkom, ali i vozačima koji ga koriste.

Nedostatak profesionalnih vozača u transportnim tvrtkamaZbog otvorenog tržišta te boljih radnih uvjeta u Euro-pi, sve se više transportnih poduzeća susreće s nedo-statkom profesionalnih vozača. No, Josip Gabrić, voditelj transporta u tvrtki Ricardo d.o.o., odgovorno tvrdi da radni uvjeti u Europi nisu bolji nego u Hrvatskoj.-Trenutna situacija u našoj firmi je jednaka kao i u ci-jeloj transportnoj branši, uzimajući u obzir činjenicu da nema dovoljno profesionalnih vozača na tržištu rada. Iako smo u situaciji da nam je flota u ovom tre-nutku pokrivena s dovoljnim brojem vozača, zbog tržišnog pomanjkanja istih, nismo u mogućnosti nas-taviti s daljnjim širenjem flote. Manjak vozača rješa-vamo kroz uvoz radne snage iz trećih zemalja, te poti-canjem školovanja mladih vozača kroz vlastiti ‘Ricardo plus’ program - rekao nam je Gabrić.

Ricardo plus je integrativni program stručne i prak-tične edukacije fokusiran na konkretne poslovne iza-zove i svakodnevnu praksu omogućavajući mladom i odgovornom kadru, prvenstveno mladim profesio-nalnim vozačima teretnih motornih vozila, početak njihove karijere u kompaniji Ricardo. Program se kontinuirano provodi treću godinu za redom u surad-nji s 5 srednjih prometnih škola, te je ukupno do sada osposobljeno stotinjak mladih vozača, zaključio je Ga-brić.

Transportne tvrtke u Hrvatskoj - sigurnost ili neizvjesnost?Vezano uz aktualni slučaj Agrokora, koji je prilično kompleksan i neće se riješiti čarobnim štapićem, otvo-rilo se i pitanje strateških partnera Agrokora. Milan Vr-doljak, direktor i suvlasnik tvrtke Ricardo, vodećeg hrvatskog cestovnog prijevoznika, nedavno je za tpor-tal izjavio kako prevoze robu za kompletan koncern te sasvim normalno funkcioniraju. Ricardo nije isključivo prijevoznici za Agrokor, iako su im oni najveći klijent. Ricardo je u prošloj godini, koja je ujedno i najbolja poslovna godina do sada, ostvario organski rast priho-da od desetak posto u odnosu na 2015. te proširio flotu pretežno za međunarodno tržište. I ovu godinu flotu su uvećali za 20 novih tegljača kojima će transport obavljati za strateškog partnera, korporaciju DS Smith Europa koja ima više od 50 tvornica u Europi.

Gospodarska vozila

Fleet Management - upravljanje voznim parkom tvrtakaKroz održivo funkcioniranje voznog parka tvrtke osi-gurava se i kontinuitet poslovanja, posebice u suvre-menom poslovnom svijetu kada se svakodnevno prate svi troškovi. Uz uobičajene usluge, moderni Fleet Ma-nagement tvrtkama nudi i specijalizirane usluge, rješe-nja po mjeri na temelju specifičnih zahtjeva i potreba poslovanja, kao što su VIP usluge ‘Door to door’, GPS nadzor i telematika, posredovanje i asistencija prilikom povrata vozila i najma, management kartica za gorivo i servisa goriva te posebno prilagođeno izvještavanje.No, pojedini vozači imaju averziju prema sustavu za praćenje GPS-om i Fleet Management rješenjima. Ve-ćina ih smatra da od njih koristi ima samo tvrtka za koju rade, no sustav za praćenje GPS-om i Fleet Ma-nagement rješenja često su vozačevi najbolji prijatelji. F.M.L.C. Hrvatska na svojoj web stranici donosi pet stvari koje bi svaki vozač trebao znati o sustavu za pra-ćenje GPS-om i Fleet Management rješenjima:

1. GPS sustav pomaže u održavanju vozila - vozači se ne moraju brinuti o ispravnosti vozila, sustav koristi dijagnostičke kodove kako bi se kvarovi na vozilu što prije locirali i popravili;

2. Sustav GPS pomaže vozačima u slučaju nesreće - uz pomoć GPS sustava za praćenje i Fleet Manage-ment rješenja dispečer će u najkraćem mogućem roku locirati vozača i odmah poslati pomoć;

3. Pomoć na cesti - neki sustavi za praćenje GPS-om i Fleet Management rješenja uključuju i pomoć na ce-sti, što je odlična opcija u slučaju da dođe do puknuća gume ili kvara na vozilu;

4. Sustav GPS povećava odgovornost vozača - neki vo-zači koriste vozila u privatne svrhe, imaju preduga zau-stavljanja ili nisu na mjestima na kojima bi trebali biti;

5. GPS onemogućuje lažne tvrdnje - primjerice, netko može tvrditi da je vozač vozio nedopuštenom brzinom, da je skrivio prometnu nesreću, oštetio nečiju imovinu ili nije bio na mjestu gdje bi trebao biti. Budući da su-stav za praćenje GPS-om i Fleet Management rješenja

Segmentacija prodanih lakih gospodarskih vozila

Kategorizacija Broj prodanih vozila Udio na tržištu

Furgoni/kamioneti 2.483 29,77%

Kombi vozila 795 9,53%

Vozila za gradsku dostavu 4.830 57,91%

Pick up vozila 232 2,78%

Ukupno: 8.340 100%Izvor: Promocija Plus

Prema izvješću OTP leasinga o tržištu

gospodarskih vozila za 2016. godinu, ostvaren

je značajan rast prodaje novih kamiona pa je, prvi put nakon 2008.

godine, registrirano više od 1.000 novih kamiona.

6968 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Prerada drva i proizvodnja namještaja zajedno sa šumarstvom pripadaju kategoriji najperspektivnijih in-dustrijskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ostvaruju 3,6% BDP-a, u ukupnom nacionalnom izvozu sudjeluju s 10,4%, odnosno prihoduju 1,1 milijardi eura deviznih priljeva.Drvoprerađivačka industrija izvozom ostvaruje 65% prihoda, koristi 94% domaće sirovine i osigurava inten-zivno zapošljavanje na ruralnim područjima. Na šumi temeljene industrije u Hrvatskoj zapošljavaju 53.000, a sama drvna industrija ukupno 35.000 radnika, što, također, ima veliki socijalni značaj. Redovito proteklih godina ostvaruje dvoznamenkasti rast, kako u izvozu, tako i u proizvodnji, koja je u 2015. porasla za čak 14,3%. Budući da drvoprerađivačka industrija sadrži sve elemente kružne i zelene ekonomije koja postaje vodeća europska politika, jasno je da je u toj industriji golemi, još neiskorišteni po-tencijal.

Strategija razvoja proizvoda više dodane vrijednostiZbog tog potencijala Ministarstvo poljoprivrede ne-davno je izradilo Nacrt Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017.-2020. s Akcijskim planom provedbe 2017.-2019. Nacrt Strategije s Akcijskim planom prvi je nacionalni dokument izrađen nakon ulaska u EU, kojim se planira strateški razvoj drvoprerađivačkih djelatnosti, čime se za tu gospodarsku djelatnost prihvaćaju načela i vođenje politika u europ-skim okvirima. Nužnost takve strategije proizašla je iz činjenice da dosadašnjim pristupom ekonomskim djelat-nostima prerade drva i proizvodnje namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za njihov razvoj, što je uvidje-la i Vlada.

Strategija bi trebala omogućiti stvaranje preduvjeta za restrukturiranje postojećeg nezadovoljavajućeg stanja u preradi drva i proizvodnji namještaja te oblikovati eko-nomski privlačno okruženje za nova ulaganja i prostor za razvoj novih poslovnih subjekta. -Taj dokument naglašava smjernice za postizanje strateških ciljeva drvoprerađivačke industrije. Temeljni preduvjet da bi se iskoristili svi po-tencijali jest da Vlada promijeni gospodarsku strategiju, te drvoprerađivačku i na šumi temeljene industrije uvrsti u strateške hrvatske industrije. Temeljni razlog za takav

Komparativna prednost prerade drva i proizvodnje namještaja, uz svoju povezanost sa šumarstvom u lancu stvaranja dodane vrijednosti, pravi su primjer kružne ekonomije kao novoga koncepta ekonomije Europske unije te stoga njeni protagonisti smatraju nužnim da ju Vlada proglasi strateškom gospodarskom djelatnošću.

Pripremio: Gorden Knezović

pristup jest osobito vrijedan raspoloživi resurs, hrvat-ske šume, koje čine 48% teritorija Hrvatske. Taj resurs naša je ključna komparativna prednost, a na toj osnovi otvara se ogroman prostor za rast, razvoj, investicije i zapošljavanje - smatra predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije, Renato Radić.

Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore, pohvaljuje što je Strategija dobro identificirala ograničenja za rast i razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja te je ujedno predložila mjere i aktivnosti za ostvarenje razvojnih smjernica. -Jasno su postavljani ciljevi rasta i razvoja drvnog sektora. Bitno je naglasiti da mi sami, gospodarstvenici, trebamo pridonijeti provedbi Strate-gije, naravno, u mogućim okvirima svojega poslovanja i proizvodnje - ističe Smiljanić.

Najperspektivnija industrijska grana u HrvatskojDrvoprerađivački sektor u potpunosti je zaokružio svoj privatizacijski i tranzicijski ciklus i vrlo konkurentno nastupa na svjetskom tržištu, štoviše, u nekim tržišnim nišama uspijeva zauzeti i vrlo značajne i prepoznatlji-ve pozicije, poput proizvodnje parketa, koja zauzima četvrto mjesto u svijetu u proizvodnji masivnih podova. Drvoprerađivačke te šumarske tvrtke i udruženja integri-rani su u europske i svjetske asocijacije, posjeduju rele-vantne tržišne i razvojne informacije i aktivni su dionici usvajanja sektorskih dokumenata i globalnih tržišnih pro-cesa.-Drvoprerađivačka industrija, te druge na šumi temeljene industrije, trebaju pripadati u skupinu važnih, strateških grana hrvatskoga gospodarstva. Na šumi temeljena industrija je potpuno komplementarna s prevažnom turističkom i poljoprivredno-prehrambenom industrijom, imaju vrlo izražen sinergijski učinak, te zajedno mogu biti najvidljiviji elementi nacionalnog identiteta i konkurent-nosti na globalnom tržištu. Dakle, to bi bio troplet plave (more), zelene (poljoprivreda) i smeđe (šume) magistra-le - mišljenja je Renato Radić, ističući kako potencijal smeđe magistrale, tj. šuma i na šumi temeljenih industrija, nažalost, nije dovoljno prepoznat i iskorišten.Predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije upozorava i na nezadovoljavajuću razinu novostvorene

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Nacrt Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH 2017.-2020. s Akcijskim planom provedbe 2017.-2019.

Drvna industrija

Hoće li strategija za drvoprerađivačku industriju omogućiti nova ulaganja

7170 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Drvna industrija

Drvoprerađivački sektor u potpunosti

je zaokružio svoj privatizacijski i

tranzicijski ciklus i vrlo konkurentno

nastupa na svjetskom tržištu.

vrijednosti u industriji namještaja u odnosu na utrošenu sirovinu, na visoke troškove energije i skupe izvore fi-nanciranja.

Drvo - uvijek dobar odabir za opremanje interijeraSuvremeno stanovanje, temeljeno na ekološkoj i socijal-noj osviještenosti, ističe drvo kao neizostavni materijal za uređenje prostora u kojem živimo, radimo ili se opuštamo. Premda je Hrvatska bogata kvalitetnim drvnim resursi-ma koji imaju niz prednosti, upotreba drveta jedna je od najnižih u Europi, svega 0,1m2 po stanovniku godišnje. Zbog svoje trajnosti i postojanosti, načina obrade, elastičnosti, specifičnosti godova, kao i mogućnosti obliko-vanja, drvo je jedan od najboljih materijala za stvaranje prostornih vrijednosti.

Suvremena tehnologija obrade drveta upotrebljava ekološke materijale za završnu obradu drva za izradu namještaja, jer nisu štetni za zdravlje, ne otpuštaju u pro-storije štetni formaldehid, smole i druge štetne sastojke, omogućuju reciklažu i biorazgradivost. Razvijena svijest o zaštiti okoliša i zdravom stanovanju bit će povod odabi-

ra ekološki tretiranog drvenog namještaja, koji je jedno-stavan za održavanje i preporučljiv za osobe koje pate od alergija.Tako na primjer Spačva d.d. svojim kupcima nudi proizvo-de koji svojom kvalitetom garantiraju izdržljivost i du-gotrajnost. Dugogodišnja proizvodnja parketa, vrata i seljačkih podova svojom tradicijom oslikava desetljeća povjerenja koje im kupci svakodnevno pružaju. Spačvini masivni drveni podovi - poznati po svojoj snazi, otpor-nosti i trajnosti - odličan su izbor među podovima jer se svojom prirodnom ljepotom, jedinstvenim karakterom i toplim tonovima izvrsno uklapaju u bilo koji prostor. Tako i svoj stil možete izgrađivati počevši, na primjer, baš uz najkvalitetnije podloge Spačve i jedinstveni slavonski hrast.

Brandiranje hrvatskog namještaja-Uz nedostatak kvalificirane radnu snage, općenito je u proizvodnji namještaja premalo istraživanja i novih znanja, a gotovo je zanemariva količina i vrijednost fi-nalnih proizvoda koji nose identitet hrvatskog drva i di-zajna. Strategija za drvoprerađivačku industriju trebala bi dati odgovore i na dugoročno rješavanje toj stanja te osigurati uvjete za razvoj i brandiranje hrvatskog dizajna i proizvodnje visokovrijednog namještaja - ističe Radić, dodajući kako je hitno potrebno nakon strategije donije-ti odgovarajuća zakonska rješenja i propise za djelovanja drvne industrije.

Predsjednik Uprave požeške tvrtke Spin Valis Zdravko Jelčić najveći potencijal drvoprerađivačke industrije, kako je rekao za Privredni vjesnik, vidi u izvrsnoj domaćoj sirovini, u prvom redu u hrastu i bukvi. Prednost nala-zi i u znanju domaćih stručnjaka i tradiciji te povoljnoj konjunkturi na europskom i globalnom tržištu, te već u velikom dijelu osvojenom inotržištu, prije svega u blizini velikog moćnog europskog tržišta, a na kojem su hrvatski drvoprerađivači tradicionalno dominantno prisutni. Da bi se ostvario taj potencijal, Jelčić ističe kako treba investirati u nove tehnologije, u znanje, u nova tržišta, nove proizvo-de i dizajn…

Vodeći hrvatski proizvođači namještajaKako bi drvoprerađivačka industrija iskoristila svoje potencijale ili makar dostigla prijeratnu proizvod-nju, proizvođači tržištu moraju ponuditi novi dizajn namještaja koji bi bio konkurentan. Naime, kako upozo-ravaju stručnjaci, kroz privatizaciju je najvećim dijelom uništena proizvodnja namještaja, ne investira se u finali-zaciju proizvodnje visoke dodane vrijednosti.

I dalje rastu kapaciteti u primarnoj proizvodnji i u pi-lanskoj proizvodnji. Zdravko Jelčić kaže kako je ključni razlog nepovoljne strukture u drvoprerađivačkoj industriji činjenica da su proizvođači finalnih proizvoda obeshrabre-ni time što su uvjeti poslovanja preskupi. Kako bi se in-vestiralo u finalizaciju proizvodnje nužno je, upozoravaju

Doprinos Hrvatskog drvnog klastera razvoju sektoraNa nedavno održanom zajedničkom sastanku Izvršnog odbora Hrvatskog drvnog klastera i CROBIOM-a (Hrvatske udruge biomase) osnovne teme bile su raspodjela drvne sirovine nakon nedavno zaključenog Javnog natječaja, ulaganje u obnovljive izvore energije te status kogeneracija na biomasu. Najavljeno uvođenje trošarina na OIE i posljedice koje ta odluka već ima po sektor nemjerljive su i potrebno je aktivnije djelovati kako bi se spriječilo daljnje derogiranje investicijske klime, glavni je zaključak sastanka.

Jedna od krucijalnih tematika drvne industrije je i trgovanj CO2 kvotama i mogućnosti za stjecanje CO2 certifikata za tvrtke. Roman Danko, direktor tvrtke CO2cut, dao je prijedlog uključivanja projekata u Hrvatskoj u globalne registre za certificiranje, kao i to da se sredstva iz Opće korisne funkcije šuma (OKFŠ)a namjenski koriste za CO2 neutralizaciju. Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran ističe kako je po-trebno usuglasiti stajališta zainteresiranih subjekata u Hrvatskoj te lobira u EU i kod globalnih institucija.

Nedavno su predstavnici Hrvatskog drvnog klastera od Phila Hogana, povjerenika Europske komisije za poljoprivredu, zatražili potporu pri europskim institucijama vezano za zadržavanje naknade za OKFŠ. -Inicijativa tvrtaka, uglavnom krupnog ka-pitala, koje zagovaraju smanjenje, pa čak i ukidanje OKFŠ, vrlo je opasna i dovodi u pitanje održivo gospodarenje šumama, ali i niz drugih važnih funkcija, poput razmi-niranja i zaštite od požara - prenio je Hoganu stav HDK-a Marijan Kavran. Hogan je odgovorio da je pitanje poreza, pa tako i ekološkog, u nadležnosti nacionalnih vlada, tako da hrvatska Vlada može autonomno odlučiti o budućnosti OKFŠ-a i ona je prava adresa za rješavanje tog pitanja.

Regionalnu suradnju u drvoprerađivačkoj industriji predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije Renato Radić vidi u poticanju primjene najnovijih tehnologija, proizvodnih inovacija te novih materijala, kao i u suradnji na razvoju dizajna i inova-cija na proizvodnji namještaja.

SIGURNA BUDUCNOST VAŠEG POSLOVANJA

OSIGURAJTE SVOJA POTRAŽIVANJA

• Osigurani rizici – produženi zastoj u plaćanju, gubitak od stečaja

• Naknada u slučaju štete - zajamčena isplata

• Povećanje likvidnosti i discipline plaćanja kupaca

• Pokriće za domaće i/ili izvozna tržišta

• Sigurnost poslovanja s novim kupcima

www.coface.hr

Koliko su sigurna Vaša potraživanja?

Rizik neplaćanja i gubitka novca krije se u svakoj fakturi neovisno o tome koliko dobro poznajete Vašeg poslovnog partnera. Čak i dugogodišnji uredni kupac može odjednom postati problematičan te dovesti u pitanje opstojnost i buduće poslovanje svojeg dobavljača.

Osiguranjem svojih potraživanja značajno doprinosite dugoročnom stabilnom poslovanju i profitabilnosti svoje tvrtke.

Pomoću naše baze podataka s informacijama o 80 milijuna tvrtki širom svijeta nudimo Vam jedinstvenu bazu znanja koja Vam je na raspolaganju za donošenje ispravnih poslovnih odluka o poslovanju s kupcima.

Vaš lokalni partner

Već 70 godina Coface je prisutan na svjetskom tržištu kao jedan od najvećih svjetskih kreditnih osiguravatelja te specijalist za upravljanje potraživanjima. Prisutni smo u 100 zemalja širom svijeta te naši stručnjaci omogućuju sigurno poslovanje za preko 40.000 zadovoljnih klijenata putem pravovremenih informacija i procjena rizika tržišta, industrijskih sektora i kupaca.

Nudimo čitav niz inovativnih proizvoda i usluga prilagodljivih potrebama poduzeća različitih veličina, različitih industrijskih sektora i poslovnih strategija.

U prilog stabilosti Coface kao poslovnog partnera govore i Fitch i Moody’s rejtinzi AA- i A2.

COFACE HRVATSKA D.O.OAVENIJA DUBROVNIK 46, HR-10000 ZAGREB

E: office-croatia@coface.comT: +385(0)146 97 500 F: +385(0)1 46 97 575

7372 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Drvna industrija

stručnjaci, zabraniti izvoz, odnosno preprodaju kvalitetnih trupaca, namijenjenih prvenstveno proizvodnji namještaja u Sloveniji, Italiji, Austriji... Naime, izvoznici od Hr-vatskih šuma trupce kupuju po povlaštenim cijenama, da bi ih onda višestruko skuplje prodavali u inozemstvu. Na takvu neracionalnu poslovnu politiku ukazuje statistika po kojoj je u prvih devet mjeseci prošle godine na izvozu trupaca i drvnih proizvoda ostvareno 530 milijuna eura, dok je izvoz namještaja donio u Hrvatsku tek 257 milijuna eura.

U nastojanju da zajednički riješe svoje probleme, proizvođači namještaja formirali su prije nekoliko godina svoje udruženje u kojem su najveći ili vodeći proizvođači namještaja u Hrvatskoj (AG Dinas, Bor, Brestovac, Ciprijanović, DI Čazma, DI Klana, DIN Novoselac, Lipa, Prima Commerce, Primataj Zagreb, Spin Valis, Tvin).

Uključivanje u EU projekteBudući da se drvoprerađivačka industrija uklapa u sve ele-mente kružne i zelene ekonomije koja je vodeća europ-ska gospodarska politika, Renato Radić upozorava kako ne koristimo sve prednosti koje donosi članstvo u EU i ne usklađujemo svoje nacionalne strategije s EU strategija-ma, stoga ni približno ne koristimo financijski potencijal EU fondova.

-Drvoprerađivačka i ostale na šumi temeljene indu-strije uklapaju se u važeće EU strategije, no sadašnje stanje hrvatske drvne industrije i financijski problemi, te dugogodišnje nerazumne ekonomske politike iscr-pile su i potkapitalizirale sektor te dovele do tehničkog i tehnološkog zaostajanja. Dakle, moguće je i poželjno uključivanje projekata hrvatske drvne industrije kroz strukturne EU fondove i tu nužno očekujemo jaču potpo-ru resornog ministarstva i Vladinih institucija - ističe Radić.

Kada je u pitanju mogućnost povlačenja sredstava iz programa i fondova Europske unije, Danijel Smiljanić smatra kako nema prepreka za apliciranje projeka-ta poslovnih subjekata iz prerade drva i proizvodnje namještaja. Ističe kako bi apliciranju za europski novac dobro došla pomoć i sudjelovanje jedinica lo-kalne i područne, odnosno regionalne samouprave. -Naše će resorno ministarstvo pokrenuti projektni zadatak uspostave jedinstvenoga informacijskog i komunikacijskog sustava o izvorima (su)financiranja investicijskih ulaganja u preradu drva i proizvodnju namještaja, što će uvelike olakšati povlačenje sredsta-va iz programa i fondova Europske unije jer sada ne-dostaje izvor informacija specijaliziran samo za naše djelatnosti. Bez ulaganja u tržište, razvoj i nova znanja, teško je zamislivo veće uključenje hrvatske drvne in-dustrije u EU i globalne tokove. EU fondovi, a osobito Centar kompetencije, izvrsne su prilike putem kojih se hrvatska drvna industrija može brže uključiti u europ-

ske projekte i europske trendove - smatra Smiljanić.

Drvna se industrija uklapa u EU projekt kružne eko-nomije-Prerada drva i proizvodnja namještaja, uz svoju po-vezanost sa šumarstvom u lancu stvaranja dodane vrijednosti, pravi su primjer kružne ekonomije kao novoga koncepta ekonomije Europske unije jer je go-spodarski rast ovih djelatnosti primarno baziran na osnovi održavanja šuma, odnosno na korištenju siro-vinskog resursa, u skladu s trajnim održivim razvojem, uz smanjenje emisija ugljičnog dioksida, povećanja energetske učinkovitosti, bez negativnog učinka na okoliš i pojavu stakleničkih plinova - naglašava Da-niel Smiljanić, dodajući kako je potencijal za daljnje korištenje drvne biomase velik, i u proizvodnji ener-genata na bazi drva, i u proizvodnji električne ener-gije (toplinske), čime se značajno pridonosi povećanju korištenja obnovljivih izvora energije.

Uloga i mjesto biomase u proizvodnji OIEKada je u pitanju uloga i mjesto drvne sirovine, odno-sno biomase u korištenju za obnovljive izvore ener-gije, Renato Radić naglašava da se takva djelatnost u potpunosti uklapa u važeće EU strategije, te u potpu-nosti zadovoljavaju sve bitne sastavnice kružne ekono-mije, bioekonomije i niskougljične ekonomije.-Korištenje energetskog drva i biomase proteklih je godina bio vrlo dinamičan, ali i kaotičan proces u Hr-vatskoj. Odgovornost prije svega snose mjerodavne institucije koje su pogodovale određenim skupinama izvansektorskih ulagača. Može se zaključiti da se sve to ostvaruje mimo energetske strategije Hrvatske i da energetski potencijali sektora nisu uključeni u ener-getsku bilancu države, što treba radikalno i žurno izmijeniti - upozorava Radić, koji smatra da je ključ rješenja tog problema jasno stajalište države kroz stra-tegije i zakone, da su šume i na šumi bazirane indu-strije strateški nacionalni interes te da čine važan dio nacionalnog identiteta.Predstavnike udruženja drvoprerađivačke industrije posebno brinu neslužbene najave, zbog raznih izazo-va s kojima se suočavaju OIE u Hrvatskoj, o uvođenju trošarina 10-15% na kogeneracije na biomasu. Sma-traju tu mogućnost opasnom i pogubnom za daljnji razvoj sektora.U Hrvatskoj se provodila netransparentna politi-ka poticanja izgradnje obnovljivih izvora energije, podsjećaju iz sektorskih udruženja drvoprerađivačke industrije, naglašavajući kako se u tu kategoriju svr-stava i biomasa, koja kroz kogeneracije osigurava nova zapošljavanja, zadržavanje starih radnih mjesta u drvnoj industriji i šumarstvu te ima pozitivan utjecaj na ruralni razvoj i na kružnu ekonomiju. Uvođenje trošarina na kongregacije zasigurno bi znat-no derogiralo investicijsku klimu u Hrvatskoj, smatra Raoul Cvečić Bole, predsjednik CROBIOM-a.

Strategija za drvoprerađivačku

industriju trebala bi osigurati uvjete za

razvoj i brandiranje hrvatskog dizajna

i proizvodnje visokovrijednog

namještaja.

Glavna prednost Manšpeda leži u investicijama - vlastitim logističkim kapacitetimaUlaskom Hrvatske u Europsku uniju tvrtka Manšped dobila je neograničen pristup tržištu od preko 500 milijuna stanovnika, ali isto tako pristup tržišnoj utakmici s konkurencijom koja ima znatno bolje razvijenu logističku infrastrukturu u smislu luka, kontejnerskih terminala i željeznice. Stoga su investicije fokusirali na razvoj kontejnerskih terminala u unutrašnjosti, skladišnih kapaciteta te povezanost željeznicom između terminala u interesu optimizacije intermodalnih procesa.

Luka Rijeka tradicionalno je naslonjena na izvoz drvne in-dustrije iz Hrvatske i regije. A Manšped je od samog osnutka povezan upravo s drvnom industrijom kroz njihovo prvo prijevozničko poduzeće Špedtrans World d.o.o., osnovano prije 25 godine, a izraslo u današnji Manšped koji uz ce-stovni prijevoz pruža kompletnu logističku podršku u trgo-vini proizvodima iz drvne industrije.Koncept Manšpeda specifičan je na tržištu u smislu da kom-pletan proizvodni i komercijalni proces prate s vlastitim logističkim kapacitetima, uz sigurnost i kontrolu kvalitete usluge za svoje kupce. Konkretno, s vlastitim kapacitetima pružaju usluge cestovnog prijevoza, primjerice sirovine, tj. trupaca do pilane, prijevoz gotovih proizvoda na tržište EU, skladištenje, pakiranje i manipulacije s robom na njihovom skladištu, cestovni i željeznički kontejnerski prijevoz i or-ganizaciju pomorskog prijevoza do kupca u prekomorskim zemljama te dostavu proizvoda do skladišta kupca, npr. na Dalekom ili Bliskom Istoku putem svojih agenata u lukama iskrcaja. Investicijski ciklus Manšpeda od preko 100 mili-juna kuna u proteklih 5 godina u logističku infrastrukturu pratio je zahtjeve i tržišnu utakmicu svojih kupaca s ciljem povećanja konkurentnosti njihovih proizvoda.

U usporedbi s konkurencijom, glavna prednost Manšpeda leži upravo u investicijama, tj. vlastitim logističkim kapacite-tima. S 220 teretnih vozila u vlastitoj floti mogu odgovoriti na sve zahtjeve kupaca i eliminirati sezonske oscilacije koje su itekako prisutne na tržištu regije. Isto tako, uz vlastitu logistiku u smislu skladišta i kontejnerskih terminala, ne ovise o ostalim lučkim operaterima već sami pružaju usluge i samim time garantiraju za kvalitetu. U pogledu pomorskog prijevoza, tvrtka Manšped članica je nekoliko udruženja logističkih pružatelja usluga sa specijalizacijom u segmentu logistike, stoga koriste provjerenu agencijsku mrežu u preko 170 luka svijeta. S obzirom na ovakvu globalnu povezanost, često primaju upite agenata iz cijelog svijeta za proizvodi-

ma iz hrvatske drvne industrije te ih vrlo rado povezuju s domaćim proizvođačima.

Još jedan dodatan aspekt u logističkoj podršci u drvnoj indu-striji je i prijevoz biomase kao nusproizvoda u proizvodnji. Sam transport iziskuje zahtjevna transportna sredstva u smislu investicije u vozila sa samoistovarnim podom i izgradnju kompletne prateće infrastrukture transportnoj floti s ciljem minimiziranja troškova i postizanja konku-rentne pozicije na tržištu. Upravo u takvim izazovima je prilika Manšpeda da sa svojih 300 zaposlenika i vlastitim logističkim sustavom pruža mogućnost konkurentnog pla-smana proizvoda kupaca na tržište.

Koncept logistike s dodanom vrijednošćuDanas Manšped raspolaže s kontejnerskim terminalima u Rijeci, Zagrebu i Sla-vonskom Brodu. Svi terminali pružaju koncept logistike s dodatnom vrijednosti putem skladištenja, carinjenja, dodatnog pakiranja, označavanja koleta, sortiranja i daljnjeg prijevoza putem kamiona, željeznice ili kontejnerski intermodalno. S ovakvom uslugom, cilj Manšpeda je prilagoditi se kupcu i omogućiti mu optimalnu kombinaciju cestovnog, pomorskog i željezničkog transporta.Konkretno, cijeli koncept bazira se na fokusu izvoznika na proizvodnju i plasman proizvoda, a kompletnu logistiku preuzima Manšped. Kompletna logistika obuhvaća sve operacije iz proizvodnog pogona do samog kupca, a podrazumijeva prijevoz, skladištenje, pakiranje, kemijski tretman, označavanje proizvoda, vezanje i priprema za pomorski prijevoz, utovar robe u kontejner te krajnju dostavu do kupca u preko-morskoj zemlji. Kako bi omogućili dodatnu konkurentsku prednost svojim kupcima u tržišnoj utakmici, investirali su u već navedene kontejnerske terminale u Rijeci, Zagrebu i Slavonskom Brodu.Njihov je koncept približio kupcima luku u smislu točke predaje tereta za kontejner-ski pomorski prijevoz. Nakon dostave na terminal u unutrašnjosti i prvu ostvarenu uštedu u vidu kraće relacije u cestovnom prijevozu, pružaju dodatne manipulacije na teretu u vidu pripreme, pakiranja, fumigacije te utovara u kontejner i organiziraju željezničku dostavu do luke Rijeka, Koper, Ploče, Antwerpen, Genova ili Rotterdam te daljnju dostavu putem kontejnerskog pomorskog prijevoza do odredišne luke.

S obzirom na današnju globalnu povezanost, Manšped često dobija upite agenata iz cijelog svijeta za proizvodima iz hrvatske drvne industrije te ih vrlo rado povezuju s domaćim proizvođačima.

Drvna industrija

7574 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

1/1 LIDER

Ljeto je započelo, a mi se u ovoj temi osvrćemo na ponude na našoj obali i u blizini, ali i diljem svijeta. Gdje ići, što vidjeti i raditi, kako do tamo stići, tek su neka od pitanja kojima smo se pozabavili u ovom broju. Budući da je tu-rizam itekako važan u ukupnom gospodarstvu Hrvatske, okrenuli smo se i problemima koji tište naše turističke djelatnike, državne institucije, ali i goste.

Ovisimo li previše o turizmu?Povećanjem broja turista, ponajprije stranih, i rastom njihove potrošnje, samim tim i utjecajem na ukupno go-spodarstvo, tim bi se pitanjem danas trebali baviti više nego ikada prije. Procjenjuje se da turistički prihodi u ukupnom BDP-u sudjeluju s više od 15 posto, što je doista mnogo. Samo jedan nemili incident veći dio tog prihoda mogao bi izbrisati, a mnogi među nama ne žele ni pomi-sliti kako bi se to odrazilo na sve poslovne grane.Drugi vrlo važan segment odgovora na ovo pitanje jest održivost turizma. Svjesni smo kako se većina tih priho-da ostvaruje u razdoblju od početka lipnja do polovine rujna. Ipak, nismo previše toga učinili kako bismo na naja-traktivnije lokacije privukli turiste već od ožujka pa sve do kraja godine, niti smo iskoristili potencijal koji leži u kon-tinentalnom turizmu. Istina je da se to polagano popravlja, no taj je proces jako usporen. Ne koristimo sav potencijal brojnih toplica, sela, hrane, vina i popratnih događaja.Uostalom, ne moramo predaleko ići kako bismo se upoznali s pozitivnim primjerima dobrog iskorištavanja turističkog potencijala. Austrija je, primjerice, dobro

Odlučite li ove godine na Jadran, imate što birati

U Hrvatskoj raste potražnja za luksuznijim odmorima, ne samo među stranim, nego i među domaćim turistima. Iako vlada prilična besparica, sve je više ljudi s višim primanjima koji su voljni potrošiti novac na vrhunsko iskustvo odmora.

Pripremio: Boris Ocić

poznata po zimovalištima i skijalištima, no zimska je se-zona sve kraća. Ipak, i prije nego su se klimatske promje-ne snažno odrazile na zimu, Austrija je imala velik dio turističkih prihoda izvan skijališta. Beč je recimo grad koji je još u prvoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća donosio blizu 70 posto prihoda od turizma…

Rast turizmaU rastu kod nas prednjači Zagreb, koji postaje sve popu-larnija opća turistička destinacija, wellness ponude se šire, sela ugošćuju sve više stranih i domaćih turista. No ode-mo li na kakav veliki turistički sajam i pogledamo pre-zentacije domaće ponude, one s kontinenta i izvan ljeta u drugom su planu. Jasno je da su jadranska obala, sunce, more, festivali i hoteli na obali najprivlačniji strancima, ali vremena i navike se mijenjaju. Manje zračne luke diljem Hrvatske izvan vrhunca turističke sezone služe kako bi Hrvati putovali izvan granica i novac ostavljali dalje, ili kako bi otišli zarađivati za kruh izvan granica domovine. Jednostavno ih nismo iskoristili.Puno je stvari koje možemo popraviti, a dobrih primjera ne manjka. Zašto nismo u stanju jednostavno prekopira-ti druge? Jedan od načina na koji turizam može dodatno pomoći gospodarstvu, ponajprije malim poduzetnicima, jest povezivanje obale i kontinenta ili, kako to političari često vole reći, 'plave' i 'zelene' Hrvatske. Ipak, rijetki su se odlučili nešto konkretno učiniti po tom pitanju. Najbolji primjer koliko to može biti dobro za sve je lošinjska gru-pacija Jadranka. Nakon dugogodišnje suradnje s OPG-ima

Jedan od načina na koji turizam može dodatno pomoći gospodarstvu, jest povezivanje obale i kontinenta, 'plave' i 'zelene' Hrvatske.

Turizam i putovanja

7776 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Turizam i putovanja Turizam i putovanja

Trenutno je u izgradnji tridesetak

vrlo luksuznih hotela, što potvrđuje rast

kvalitete usluge, kao i dobar branding

Jadrana u svijetu.

s Cresa i Lošinja, posljednjih su godina ostvarili su-radnju i s nekoliko malih proizvođača s kontinenta, po-najprije iz Slavonije i Baranje. Sada ponosno mogu reći kako služe ponajbolje domaće delicije, a osim potpore malim proizvođačima uspjeli su dobiti i jako dobru promidžbu. I zaslužili su je.

Problem koji se zadnje dvije godine javlja je i nedosta-tak radne snage. I jeftine i kvalitetne. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju tomu je dao doprinos, no ruku na srce, i sami smo krivi. Lokalna radna snaga zasitila se 'rintanja od jutra do sutra' i zahvaljujući dijelu neodgovornih po-slodavaca, više ne žele raditi na našoj obali. Ove smo go-dine svjedoci kako je mnogima teško pronaći i pomoćno osoblje, a o obrazovanom i stručnom ne treba niti govoriti. Tomu su velik doprinos dali i lokalni mediji jer, pozna-to nam je, dobre priče više ne popravljaju nakladu ili 'klikove'. Ipak, i tu ima pozitivnih primjera itekako do-brih poslodavaca, ponajprije velikih i skupljih hotela, ali Hrvati sve više rade izvan granica. I mnogi se ne planiraju vraćati.

Što Hrvati očekuju od Jadrana?U Hrvatskoj raste potražnja za luksuznijim odmorima, ne samo među stranim, nego i među domaćim turisti-ma. Iako vlada prilična besparica, sve je više ljudi s višim primanjima koji su voljni potrošiti novac na vrhunsko iskustvo odmora. Nerijetko oni biraju najbližu destinaciju za odmor, odnosno hrvatsku obalu koja, kao što ste mogli pročitati, svake godine ima sve bolju ponudu. Što Hrvati najviše traže na Jadranu, upitali smo u Ulix Travelu, agen-ciji koja je poznata po individualnom pristupu klijentima.

-Teško je izdvojiti određenu destinaciju ili hotel, no sva-kako se vidi trend rasta luksuznih smještajnih objekata. Trenutno je u izgradnji tridesetak vrlo luksuznih hote-la, što potvrđuje rast kvalitete usluge, kao i dobar bran-ding Jadrana u svijetu. Uz sve bolje hotele, svakako su najtraženije destinacije koje nude dodanu vrijednost. Tako se, primjerice, već primjećuje povećan interes za Biogradsku rivijeru sukladno otvaranju velikog zabavnog parka, koji će svakako povećati velik broj obiteljskih dola-zaka na destinaciju. Cikloturizam kao stil života privlači veliki broj gostiju u zone gdje postoje uređene i atraktivne biciklističke staze - ističu iz Ulixa.-Dubrovnik i dalje drži najvišu poziciju na listi u ponudi luksuznih hotelskih kompleksa u Hrvatskoj, no vidljiv je rast i u Istri u vidu hotela više kvalitete i usluge, kao i luksuznih kuća i posjeda. Najveća potražnja je za novijim hotelima koji u svoje opcije stavljaju i specijalne ponude. Tako možemo posebno izdvojiti Remisens Kristal Opatija ili Solaris u Šibeniku, koji su svakako jedni od 'top' hotela na Jadranu - odgovaraju iz Ulixa.

Europske i egzotične destinacijeDakako, naši gosti znaju već puno toga o Jadranu i lo-kalnoj ponudi pa sve češće traže druge destinacije izvan Hrvatske. Mediteran nudi puno povoljnih ljetovanja i nije daleko pa se za ne pretjerano velik novac mogu posjetiti razne destinacije u Grčkoj, Turskoj, Cipru, Maroku, Tuni-su i Španjolskoj. Francuska i Italija uglavnom spadaju u nešto viši cjenovni razred, premda se i u tim državama, posebice ako ne tražite 'sunce i more', može pronaći puno prihvatljivih ponuda. Slična je priča i planirate li potegnuti u zemlje poznate po skijalištima, poput Slovenije, Austrije ili Njemačke, koje tijekom ljeta nude odmor u prekra-snoj prirodi uz dobar omjer cijene i kvalitete te uz brojne sadržaje za aktivni odmor, lječilišni i wellness turizam. Kada su u pitanju daleke i egzotične destinacije, ponuda je sve bogatija i u našim agencijama. -Kada govorimo o potražnji izvan naše regije, u trendu su svakako već goto-vo tradicionalne daleke destinacije: Kuba, Mexico, Maldivi i Tajland. Putnici se sve više odlučuju otkriti i ponude koje nisu eksponirane, kao što su Island, Kambodža, Šri Lanka. Tomu uvelike pridonose i sezonalne akcije aviokompani-ja, kao i mnoštvo popularnih blogova koji iz perspektive putnika sasvim dočaravaju draži pojedinih destinacija koje nisu u prvom planu - odgovaraju nam iz Ulixa.Zanimala nas je i priča o individualnom pristupu klijen-

tima, relativno novom konceptu na našem tržištu. Ulix u prvom redu želi shvatiti što njihovi kupci žele pa im tek onda ponuditi ono što smatraju da bi za njih bio dobar izbor.-Takozvana 'taylor-made putovanja', po modelu 'ključ u ruke', upravo je ono što nudimo. U njima klijenti, u su-radnji s našim educiranim osobljem, definiraju koju vrstu odmora žele pa se ponude izrađuju sukladno tome. Takva su putovanja individualna i potpuno prilagodljiva željama i interesima putnika. Osoblje Ulixa pomoći će putnicima ishoditi sve potrebne dokumente i pružiti svu podršku na destinaciji, počevši od transfera, rent-a-car usluga, uslu-ga vodiča, pa nadalje. O svakom putniku brinemo prije i tijekom putovanja, što dokazuje i 24 satna podrška te dodatna provjera svih rezervacija prije dolaska gostiju u objekte. Također, našim klijentima nudimo i rezervacije fakultativnih usluga na lokaciji uz preporuku provjerenih 'best buy' opcija - pojašnjavaju iz Ulixa.

I restorani podižu kvalitetuVeć dosta dugo prepoznata po odličnoj hrani i vinima, Hrvatska posljednjih godina bilježi pravu eksploziju kva-litetnih mjesta za obroke uz dobro vino. Iako je u gourmet smislu najaktivnija scena u Zagrebu, što i ne čudi s obzi-rom na broj stanovnika i posjetitelja, diljem obale ponu-da je sve kvalitetnija. Iako i dalje prevladavaju restorani s plodovima mora na kilograme, pizzama i ćevapima, sve je veći broj restorana koji će ponuditi gozbu i najizbirljiviji-ma. Koncepti modernog kulinarstva prisutni su posvuda, a kvaliteta iz godine u godinu raste. Najbolji argument u prilog toj tvrdnji jest i činjenica da je u Hrvatsku ove godi-ne 'sletjela' i prva Michelinova zvjezdica.Najrelevantniji izbor restorana u Hrvatskoj posljednjih šest godina provodi Jutarnji list. Prema najnovijoj listi po-novno je briljirao šibenski Pelegrini, koji je upisao ukupnu pobjedu treću godinu zaredom, a vlasnik i glavni kuhar Rudolf Štefan slavio je i u konkurenciji najboljih chefova. Pelegrini nudi novi pogled na tradicionalnu dalmatinsku kuhinju, zapravo fuziju sa svjetskim trendovima, i spada u nezaobilazna mjesta za ljubitelje dobre hrane.Porečki restoran Monte ove je godine, kao prvi ikada u Hrvatskoj, zaradio Michelinovu zvjezdicu, a u ranije spo-menutom nacionalnom izboru smjestio se na treću pozi-ciju. Inače, preporuku Michelina ove su godine zaslužila još ukupno 34 restorana iz Hrvatske, a zanimljivo je pri-mijetiti kako na tom popisu nema niti jednog između Istre i Dubrovnika.Uz Zagreb, najviše je preporuka otišlo u Istru. Tako se na Michelinovoj listi preporuka nalaze: Alla Beccaccia (Val-bandon), Batelina (Banjole), Damir & Ornella (Novigrad), Konoba Čok (Novigrad), Konoba Morgan (Brtonigla), Marina (Novigrad), Meneghetti (Bale), Pergola (Zambra-tija), San Rocco (Brtonigla), Sveti Nikola (Poreč), Zigante (Livade) i Wine Vault (Rovinj). Ostali restorani uz obalu su svi redom iz Dubrovnika, a riječ je o 360°, Azur, Bistro Tavulin, Dubrovnik, Kopun, Nautika, Pantarul, Proto, Sta-ra Loza i Vapor.

Avanture i aktivni odmorDugo smo slušali prigovore kako je premalo mjesta na kojima turisti, posebice oni zahtjevniji i oni 'dubljeg džepa', mogu doživjeti nešto novo, uzbudljivo i nezaboravno te potrošiti novac. Tu se posljednjih godina situacija poprilično promijenila, ponuda je sve šira i bogatija i sada Hrvatska definitivno nudi puno više od 'mora i sunca'. Jedan od novijih trendova je, prvenstveno među mlađim i posjetiteljima srednjih go-dina, aktivni odmor i adrenalinski turizam. A tu Hrvatska nudi sve više sadržaja.

Već nekoliko godina Istra je prepoznata kao jedna od najboljih lokacija za ljubitelje biciklizma. No i od krajnjeg juga do najistočnijih dijelova zemlje posvuda se mogu pronaći razne ponude za bicikliste. Oni koji vole veće izazove odabrat će planine Like, Gorskog kotara, Dalmacije. Oni malo manje zahtjevni odlučit će se na laganije, brdo-vite terene kakvih ima u Istri, središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj te zapadnoj Slavoniji. Oni koji žele puno prijeći u jednom danu otići će u ravnice na istoku države. Biciklira se posvuda, a to je možda i najbolji način za aktivni odmor i temeljito razgledavanje brojnih prirodnih ljepota.

Za one koji žele veće količine adrenalina, svake se godine, posebice na obali, pojavljuje nešto novo. Posljednjih godina sve su popularniji takozvani 'zip-lineovi', odnosno spuštanje dugačkim sajlama iznad prekrasnih krajolika. Trenutačno najdulji zip-line nalazi se u blizini Omiša, iznad kanjona rijeke Cetine, duži je od dva kilome-tra, a jedno spuštanje stoji 400 kuna.

Oni koji vole biti blizu vode, ili u dodiru s njom, također imaju što birati. Windsurfing, kitesurfing, stand up paddling, kayaking, rafting...iza svih tih engleskih naziva kriju se sinergija čovjeka, vode i sprave između.

Rafting i kayaking goste vode na rijeke, posebice brze, krške, ali kayaking se u po-sljednje vrijeme sve više prakticira i na moru. Za one koji imaju puno kondicije, to je jedan od načina da se aktivno odmore i pritom posjete mjesta na koja najčešće ne mogu doći uobičajenim prijevoznim sredstvima. Ipak, najpopularnija mjesta za ta dva sporta apsolutno su Zrmanja, Cetina i Mrežnica, premda i u ovom slučaju ponu-da ima diljem Jadrana i gorske Hrvatske.

Drive me - projekt autonomne vožnje

Volvo Cars, premium proizvođač automobila, lansirao je Drive Me, najnapredniji i najambiciozniji javni projekt autonomne vožnje na svijetu. Drive Me je projekt ve-likih razmjera koji spaja akademski, privatni i javni sektor u istraživanju koje nastoji razumjeti i predvidjeti prilike i prednosti koje autonomna vožnja donosi društvu i pojedincima.

Volvo, kao lider u području automobilske sigurnosti, vjeruje da će se predstavljanjem tehnologija autonomne vožnje broj prometnih nesreća smanjiti. U skladu s time, Vol-vo je stavio stvarne ljude iza upravljača novog naprednog Volva XC90 na javne pro-metnice Gothenburga. Drive Me automobili omogućit će vožnju bez korištenja ruku i nogu u posebnim autonomnim područjima vožnje, a sve to pokretat će tzv. Volvov mozak autonomne vožnje.-Autonomni automobili bez nadzora revolucionirat će društvo, poboljšati globalnu ekonomiju i promijeniti način na koji provodimo slobodno vrijeme. Kako se radi o najvećoj promjeni u osobnoj mobilnosti od izuma automobila, prije 130 godina, mi-slimo da se imamo čemu veseliti. U Volvo Carsu vjerujemo da će naš prvi autonomni automobil biti na tržištu do 2021. godine. Ono što čini naš pristup autonomnoj vožnji jedinstvenim je naša koncentracija na ljude - ne samo na tehnologiju. Učiniti ljudski život jednostavnijim, sigurnijim i boljim je naš način. To je Volvo način - poručuju iz Volva.

Kako bi potaknuli društvenu raspravu o novim tehnologi-jama i promjenama koje noviteti poput autonomne vožnje donose, uvoznik Vol-vo vozila za Adria regiju organizirao je niz panela na lokalnoj razini. Prva debata održana je na Tjednu dizajna u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz područja razvoja inovativnih tehnologija, infrastrukture, korisničkog dizajna i autoindustrije, a raspravljalo se o budućnosti mobilnosti i izazovima koje ona donosi.Podijelite s Volvom Vaše mišljenje o autonomnoj vožnji i osvojite putovanje u Go-thenburg. Više na: buducnost.volvocars.hr

7978 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Istra u mnogim stvarima prednjači po pitanju turističke ponudeOsim prekrasnog seoskog turizma, sjajnih vina i izobilja tar-tufa, Istra posljednjih godina značajno napreduje po pitanju hotela. Od dolaska hotela Kempinski u Savudriju, lokalne hotelske kuće, koje sada mahom drže strani vlasnici, itekako su radile na obogaćivanju ponude. U javnosti se posljednjih godina najviše spominjalo porečki Valamar, koji se u zadnje dvije godine može podičiti s dva sjajna kompleksa. Riječ je o Isabella Island Resortu, smještenom na otočiću Sveti Nikola nasuprot središtu Poreča, koji radi već dvije godine, a ovih su dana otvorili i dva nova kompleksa u Rapcu. Riječ je o luksuznim Family Life Bellevue Resortu i Valamar Giran-della Resortu.Kada govorimo o Istri, svakako treba istaknuti i rovinjsku Maistru koja je posljednjih godina također značajno ulaga-la. Uz dobro poznati Monte Mulini, od prije par se godina mogu podičiti i vrhunskim dizajnerskim hotelom Lone, koji je brzo postao prepoznatljiv među turistima, kako izgledom, tako i ponudom. Prošle godine otvoren je hotel Amarini, a hotel Park srušen je i do sljedeće bi godine trebao zablistati u potpuno novom ruhu.Hotelsku ponudu Istre dodatno zaokružuju umaški Istra-turist i pulski Arenaturist, koji svake godine osjetno podižu kvalitetu svoje ponude. Također, uz dobro znanu ponudu sve većeg broja vrhunskih vila i kuća za odmor, valja istaknuti i velika ulaganja u vrhunsko iskustvo za one koji vole kam-pirati. Novi kampovi imaju sve više zvjezdica pa je danas moguće boraviti u kampu u kojem ćete se osjećati kao u hotelu.

I Kvarner je često odredište u ljetnoj sezoni, ali i izvan njeTu prednjači Opatija, prvo mjesto na našoj obali koje je počelo razvijati turizam, još u 19. stoljeću. Omiljeno odredište bečkih plemenitaša i uglednih građana monarhije i danas je, zahvaljujući modernim hotelima i stalnim ula-ganjima, iznimno popularna lokacija. Uz dobru infra-strukturu za kongrese, mnogi opatijski hoteli imaju i stalnu wellness te lječilišnu ponudu pa je dobar dio njih otvoren tijekom cijele godine. Najveći novitet te rivijere predstavlja hotel Giorgio II, obiteljska destinacija s četiri zvjezdice, dio Remisens grupacije, koji je ovih dana otvoren u Ičićima.

Za one koji traže obiteljski smještaj tijekom ljeta u ponudi je veći broj hotela s četiri zvjezdice u Dramlju, Crikvenici i Selcu, uz resort Novi u Novom Vinodolskom. Otok Krk može se podičiti tek jednim hotelom s pet zvjezdica i neko-liko privlačnih destinacija s četiri zvjezdice, uključujući i ta-kozvani 'vinotel', odnosno 'vinski hotel' Gospoja u Vrbniku te novi Hotel Punat grupacije Falkensteiner. Kada su u pita-nju ostali kvarnerski otoci, Cres i Rab imaju nešto slabiju hotelsku ponudu, no Lošinj je potpuno druga priča. Već ra-nije spomenuta grupacija Jadranka nudi veći broj hotela s četiri i pet zvjezdica koji mogu zadovoljiti većinu klijenata, čak i one zahtjevnije.

Dalmacija zadnjih nekoliko godina također bilježi brojne pomakeZadar će, na primjer, za dvije godine postati bogatiji za prvi hotel iz poznatog svjetskog lanca Hyatt Regency koji će niknuti na mjestu stare tvornice Maraska. Čekanje na dovršetak tog vrhunskog objekta lakše je uz vrhunsku ponudu Falkensteinerovih hotela, među kojima prednjači Iadera s pet zvjezdica. Novitet u Šibeniku je prošle godine otvoreni D Re-sort turske Dogus grupe, koji je oživio dotad zapuštenu Man-dalinu. Šire se i hoteli Olympia u Vodicama s novim, velikim C paviljonom, zahvaljujući kojem će kapacitet, s postojećih 240 narasti na gotovo 400 smještajnih jedinica. Dobro nam poznati šibenski Solaris svake godine donosi poboljšanja i rast ponude, a novost je i veliki konvencijski centar.

Od tranzitne, Split je posljednjih godina prerastao u pravu turističku destinaciju. Tako od ovog ljeta u Splitu počinje raditi hotel s 4 zvjezdice iz lanca Ramada, stari hotel Split uskoro će zamijeniti Radisson Blu, grade se i dograđuju hoteli na Bačvicama... Ove godine predviđa se adaptacija i izgradnja 40-ak hotela s četiri ili pet zvjezdica diljem naše obale, uz približno 800 milijuna eura investicija, a Split će biti jedno od središta koje će dobiti najviše novih sadržaja. Novi se hoteli očekuju i u Trogiru, Kaštelima te u Solinu.Investicije u poboljšanje postojećih i izgradnju novih ho-telskih kapaciteta prisutne su i na dalmatinskim otocima, po-sebice na Hvaru. Prošle je godine dovršen prvi 'lifestyle' hotel u Hrvatskoj, hotel Pharos, svoja je vrata otvorio i boutique hotel Little Green Bay, a do kraja godine počinje izgradnja luksuznog Four Seasons objekta koji će biti smješten u blizini Starog Grada. Novi hoteli niču i na Braču te Korčuli, a hotels-ke kuće na Visu čekaju kupce i investitore. Novi ili preuređeni objekti nikli su i u Omišu, točnije u Dućama (Damianii), Podgori (Medora Auri Family Beach Resort), Brelima (Berulia), Tučepima (Bluesun Alga i Jadran koji se tek otvara), Makarskoj (Romana)... U investicijama neće zaostajati ni najjužniji dio Hrvatske. Dapače, i tu su već ostvarena i najavljena nova ulaganja. Prošle godine dovršeno je preuređenje hotela Bellevue u Orebiću, novi niču, ili su već dovršeni, u okolici Dubrovnika, kao i u samom gradu. Najveća je tu novost otvorenje preuređenog, luksuznog Excelsiora, a prava poslastica tek slijedi, budući da bi nakon sezone trebali krenuti radovi na ponovnoj izgradnji hotela Belvedere koji je uništen u Domovinskom ratu.

Jedan od trendova, prvenstveno

među mlađim i posjetiteljima

srednjih godina, aktivni je odmor i

adrenalinski turizam. A tu Hrvatska nudi

sve više sadržaja.

Turizam i putovanja

Tajland - jedna od najpopularnijih turističkih destinacija svijetaTijekom posljednjih desetljeća Tajland je u snažnom gospodarskom razvoju i jedan je od tzv. gospodarskih azijskih tigrova. Zbog jeftinije radne snage i Tajland je, kao i druge istočnoazijske zemlje, privukao brojna proizvodna ulaganja, tako da im izvoz čini 60-ak posto nacionalnog BDP-a.

Ta daleka i egzotična zemlja sve je popularnija kao turističko odredište i Hrvatima.

Piše: Krešimir Šimac

Indokina i pacifičko područje zasigurno su za nas zapadnjake najegzotičniji dio svijeta. Naime, iako je i na tom području zapadnjačka kultura odavno prisutna, taj dio svijeta umno-gome je ostao autentičan u svojem načinu života. Specifičan je i po tome što se nije, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, opirao utjecajima sa Zapada, nego ih je prihvaćao i oblikovao u svoju tradiciju i način života. Možda je otvo-renost prema drugačijem najvrjednije što možete naučiti u tom dijelu svijeta. Uglavnom sve predstave o Tajlandu počinjete zaboravljati vrlo brzo nakon dolaska. Kultura, jezik i mentalitet toliko su drugačiji od našeg zapadnjačkog načina razmišljanja i življenja i počinju vas impresionirati. Tajland (nekadašnji Sijam) nalazi se u jugoistočnoj Aziji, susjedi su mu Miann-mar, Laos, Kambodža i Malezija. Najnaseljeniji dio je široka dolina rijeke Chao Phraya, gdje se nalazi i glavni grad Ban-gkok. Na sjeveru su visoke planine, sjeveroistok zemlje je brežuljkasta uzvisina Khorat, a južni dio Tajlanda sjeverni je dio Malajskog poluotoka. Stanovništvo čine uglavnom Taji, koji su budisti. Državno uređenje je ustavna monarhija.

Kao i sve zemlje u toj regiji, i Tajland ima burnu i zanimljivu povijest. Primjerice, čak je i u vrijeme kolonijalizma očuvao neovisnost, premda je bio pod snažnim britanskim utjeca-jem. Tijekom posljednjih desetljeća Tajland je u snažnom go-spodarskom razvoju i jedan je od tzv. gospodarskih azijskih tigrova. Zbog jeftinije radne snage i Tajland je, kao i druge istočnoazijske zemlje, privukao brojna proizvodna ulaganja, tako da im izvoz čini 60-ak posto nacionalnog BDP-a.No, sve je važniji i turizam. Ta daleka i egzotična zemlja sve je popularnija kao turističko odredište i Hrvatima. Naime, cjenovno nam je prihvatljiva jer se za nekih 400 eura može turistički provesti čak mjesec dana. Priroda je ugodna, stanovništvo srdačno i gostoljubivo. Uz cjenovnu

pristupačnost, Tajland privlači svojim neodoljivim šarmom, jedinstvenom i raznolikom prirodom, dobro organiziranom turističkom ponudom, ne nazivaju ga uzalud Zemlja osmije-ha... Upućeni savjetuju kako je u Tajland znatno isplati-vije putovati u vlastitom aranžmanu nego preko neke od turističkih agencija.

Sve rezervacije smještaja u Tajlandu dostupne su, naravno, i online. Turistička avantura u Tajlandu redovito počinju u Bangkoku, „gradu anđela“, „New Yorku Istoka“. Osim što je glavni grad, on je i najveća luka Tajlanda i tog dijela Azije. Osim toga, poslovno je, financijsko i kulturno sjedište jugoi-stoka Azije, te jedna od globalnih metropola. Službeno ima nešto preko 8 milijuna stanovnika, no procjena je da u gusto naseljenom trokutu središnjeg i istočnog Tajlanda, koji se proteže od Nakhon Ratchasime do industrijalizirane istočne obale, živi preko 15 milijuna stanovnika. Stanovništvo je brzorastuća mješavina zapadnjaka, Indijaca i Kineza, svjetska metropola.

Jedna od brojnih turističkih atrakcija Tajlanda su jedinstveni otoci istočne obale, od kojih je svakako najjedinstveniji Koh Chang. Inače je drugi po veličini otok Tajlanda, odmah poslije Phuketa. Iako površinom tek neznatno manjom od Phuketa i otprilike istom kao i Koh Samui, prednost mu je što je daleko mirniji i s puno manje turista. Na otoku ćete pronaći sve oblike smještaja, od luksuznih resorta do backpackerskih koliba uz plažu. Osim standardne ponude zvane 'sunce i more', na otoku su na ra-spolaganju razne aktivnosti: istraživanje otoka quadovima, planinarenje po brdima, odnosno džungli, posjet jedinstvenim vodopadima... 70% otoka je nacionalni park u kojem se mogu naći brojne životinje. Chang na tajlandskom znači slon, pa je stoga ovo Otok slonova.

Koh Chang - prekrasan otok još uvijek nekomercijaliziran

Bangkok Koh Chang

Turizam i putovanja

8180 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Pink Wing - ekskluzivna vožnja najljepšom cestom u Europi!Pink Wing prilika je za sudionike da prožive esenciju svega što privlači milijune turista na našu obalu i kontinent te da se povežu s ljudima sličnih interesa. Uz prioritet promocije turizma i predivnih priobalnih cesta, Pink Wing će imati i humanitarni karakter.

Pet dana neprestanog pokreta, događaja i impresivnih vidika, spremite se za - Pink Wing 2017. Drugu godinu zaredom karavana luksuznih vozila donosi jedinstve-no, neposredno iskustvo krajolika i okusa Hrvatske. 'Ružičasta krila' ove godine mijenjaju trasu, pa iako je start u Zagrebu i cilj u Šibeniku isti, ove godine skreću u Opatiju i spuštaju se prema Senju i Karlobagu na, kako kažu, 'najljepšu cestu u Europi'.

-Nakon uspjeha prvog Pink Winga, ovaj turističko-gastronomski projekt podigli smo na veću razinu. On je izvorno hrvatski, s hrvatskim kapitalom, s tenden-cijom uključivanja hrvatskih partnera - kazao je jedan od organizatora, Robert Bajs.Kako ističu organizatori, ova 'utrka' nema ni-kakvih dodirnih točaka s kontroverznim britanskim Gumballom. Baš suprotno, kažu, ovdje se vozi po ograničenjima i zadanom rutom s naglaskom na uživanju u sigurnoj vožnji. Uz prioritet promocije tu-rizma i predivnih priobalnih cesta, Pink Wing će imati i humanitarni karakter.

Ipak, kao i uvijek gdje su gume u pitanju, nikako neće izostati adrenalina i energije: nakon okupljanja 14. lipnja u samom srcu metropole, na kojem ćete se upoznati s novim prijateljima i suputnicima i 'odraditi' party zagrijavanja, 15. lipnja kreće se prema omilje-

nom okupljalištu zaljubljenika u metalne ljubimce - Grobniku, gdje će se iznimno moći stati na papučicu gasa. Istog dana birana lokalna hrana i pića okrijepit će sudionike za opuštajuće uživanje u ljepotama Opatije.Ruta zatim vodi na jug, prema Senju, tvrđavi Nehaj i ručku s nesvakidašnje veličanstvenim pogledom na jadransko plavetnilo. Ulogu večernjeg gostoprimca preuzima grad Šibenik, gdje je Pink Wing za početak pripremio lounge party, kako bi drugog dana ima-li snage za hedonističko uživanje na otoku Obonja-nu uz beach party te navečer za finalnu gala večeru i vrhunsku zabavu na ekskluzivnom događanju.

Nezaobilazna Plitvička jezera zaokružuju ovu turističko-gastronomsku avanturu, a povratak u Za-greb zajamčen je uz velik osmijeh na licu te puno sjajnih fotografija prirodnih ljepota i kulturne baštine. Kako poručuju dečki koji stoje iza projekta, Robert Bajs, Marko Fratrić i Kristijan Semulić, Pink Wing prilika je za sudionike da prožive esenciju svega što privlači milijune turista na našu obalu i kontinent te da se povežu s ljudima sličnih interesa. Karavanu prati produkcija visoke kvalitete, najbolji fotografi i snima-telji, čiji će se kadrovi plasirati i stranim medijima. Od svega bi, naravno, najviše koristi imao domaći turi-zam, kojem, prema svim stručnjacima, nedostaje upra-vo ponuda za goste viših primanja.

Karavanu prati produkcija visoke kvalitete, najbolji

fotografi i snimatelji, čiji će se kadrovi

plasirati i stranim medijima.

Turizam i putovanja

8382 BIZdirekt � lipanj 2017. www.mirakul.hr

Poslovni kalendar

Konferencije

04.07.2017.4. Konferencija o izvozuMjesto: ZagrebInformacije: https://konferencije.lider.media/konferencija-o-izvozu-2017/

01. - 03.09.2017 KulendayzMjesto: OsijekInformacije: www.kulendayz.com

21. - 24.09.2017.Weekend Media FestivalMjesto: RovinjInformacije: www. 2017.weekendmediafestival.com

25. - 27.9.2017.SmartCard 2017Mjesto: OpatijaInformacije: http://smartcard.conferenceatnet.com/

Seminari

28.06.2017.Kontroling prodaje i ključnih kupacaMjesto: KRAŠ Auditorium, KRAŠ d.d., Ravnice 48, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

29. - 30. 06. 2017.Napredno korištenje društvenih mrežaMjesto: Plaza Event Centar, Slavonska avenija 6, Zagreb

Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačice: Ana Penović, Danela ŽagarInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

29. - 30. 06. 2017.Google AdWords-napredni modulMjesto: Plaza Event Centar, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Vice BožićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

30. 06. 2017.Transformacija kompanije-reorganizacija i programi restrukturiranjaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Igor KovačInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

30. 06. 2017.Mini MBA - Finance for ExecutivesMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Alen Premužak MBAInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

Događanja

18. - 27.08.2017.ŠpancirfestMjesto: VaraždinInformacije: http://spancirfest.com/

84 BIZdirekt � lipanj 2017.