poj e di n j broj 50 p ara212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1936_14.pdfvjek mora, kroz...

4
POJE DI NJ BROJ 50 P ARA LIST IZLAZI TJEDNO. GODI JA PE ET- PLATA 30 Dl 1 . ZA I1 OZEMSTVO 60. - 0GLASI PO TARIFI. GODINA II. BROJ 14. šiBE IK, 5. travnja 1936. RUKOPISI SE NE - ADRESA URED IS TV A l UPRAVE: šmEN IK pp. 17. trpljenja Starica zima je otputovala .iz naših krajeva, a po dolinama i brdima pomalja glavu mlado pro- Cvjetno, mirisno i lijepo. I sada, kada je dan dulji i sun- zrake toplije, po vrhovima planina se taliti snijeg. Vo- <fa niz sura planinska rebra, skupljati se u potoke i rijeke, i ko- . uvirati u široka mora i ne- iscrpive oceane. Iz godine u godinu, Bog zna koliko godina, uviru potoci u rijeke, a rijeke u mora i Qceane. I niko od ljudi ne može to I do konca .svijeta! Trpljenje je kao voda. Uvijek neprestano žubori po zemlji. .Potoci trpljenja uviru u rijeke bo- Ja, a rijeke se bola izlijevaju u oce- .an Iz godine u godinu, Bog zna koliko godina ... Kao što je svaki uvjeren da je .more gorko, tako je i uvjeren da još majka ne porodi koji .ne bi pio iz trpljenja. Ljudi su pokušali sve Podigoše udobne < ukusna jela, otvoriše .raskošne dvo- rane za svakojaku zabavu - ali im još nije uspjelo osloboditi se tr- pljenja. Kuhari mogu kuhati još uku- snija jela nego što ih danas kuha- ju, graditel}i mogu podizati ljepše i udobnije stanove; mogu se izmi- .sliti zabave i .novi, uspješniji lijekovi za sve mo- bolesti - pa ipak se trpje- .nje još uvijek šetati po zemlji! To je stalno i sigurno, kao što je sigurno da je svaki ro- d en od žene. I nije u tome što vjek mora, kroz život, piti iz trpljenja, je što ljudi ne i ljepotu toga . trpljenja. A trpljenje, za v j ernog ima svoju i lje- _ potul Kad nas niko ne bi o tome mo- gao uvje rifi, morali bi nas u v je riti kojih se kroz Veliku Sedmicu, kroz sedmicu Kri- stove muke. je trpjeti i je to gavanu ko- ji sjedi na cekina kao i •onomu zadnjemu prosjaku koji leži ;u kakvoj staji n.a kupu gnjoja. Krist nije morao postati vjek. Ali je On, Bog, došao na :svijet, i postade Pot- Korizmene poslanice naših biskupa ,,Cr · enaško (Iz poslanice splitskoga biskupa preuzv. dra Kvinna Klementa »Ali ima i drugih lažnih i krivih proroka, koji e u zadnje vrijeme pojaviše i medu nama, a kojih se treba ne manje i odbijati ih, jer ne samo jednu ili drugu od Boga ob- javljenu is tinu vjere, kako ih v. Crk a i predlaže da vjerujemo, nego zabacuJu prezirom svaki vr- hunaravni red i život, nebeskog prijestolja i arnog Boga- Stvoritelja, dok ruše sav soci j alni i moralni red u l i udskom društvu, i raj svima na zemlji! To su oni sektaši kojih agente vi sa- mi u svojim selima nazvaste »C r- l j e n a š i«, dok u širom vij eta poznati pod imenom komunista i evika . Iz protuvjer kog li- beralizma i bezdušnog kapitalizma u prošlom XIX. vijeku, koji je iscrpio i uništio svakog malog po- sjednika i radnika, preko socija- lizma, razvio e komunizam, koji u radikalnom misiu propovijeda i zahtijeva rješ enje soci i alno-eko- nomskih pitanja, drža nu zajednicu dobara, a pori- svako pr avo privatnog vlasni- štva. Taj u ·· om izvanj- ski socijalno -t konomski pokret u biti vojoj je bio zasnovan na ne- kim makar i krivim lima, koji se je doskora otkrio i pokazao kao socijalni i kulturni i- stem u svoj svojoj razornoi raboti, kada se je domogao dr - žavne vlasti u jednoj velikoj dr - žavi, u slavenskoj Rusiji. Ruski boljševici ni u samo oborili stari carski režim i pokušali urediti sav puno svojevoljno, sasvim drago- voljno! Krist, kao trpio je ko- liko se najviše može trpjeti. Niko, ni prije ni poslije, nije trpio kao On! Zar bi zaista Krist bio toliko trpio - dragovoljno trpio! -; zar bi se On bio popeo na križ - svo- jevoljno popeo! - da nije bio du- boko u v jeren o trpljenja, o ljepoti bola? nije teško nositi i te- že breme, kad zna da za to do - biti dvostruku Bolesnik ve- selo ispija lijekove, ako je uvjeren da ga oni ozdraviti. Tako je i s trp/jenjem. Kad bismo razumjeli njegovu svr- hu i važnost, lakše bismo ga podna- šali. Da, mi bismo tek tada opet našli raj na zemlji! Ko se može popeti na brdo, a da se ne umori? Kako se može .t i ot u državi po komuni nego su navije tili rat pr otiv Boga i po lije Boga protiv s akog auktoriteta i vla ti, koja nije u njihovim rukama, kao i pro- tiv ocijalnog poretka u lj ud kom društvu, koji se teme- lji na Božjim, i naravnim zakonima. Boljševici u u vjerskom pogledu na i na dje- lu Stoga po njiho om programu ima da e briše a lica zemlje ve što na Boga. tu svr- hu je do nedavno izlazio u Moskvi list »Bezbožnik«, a taj naslov ja- sno govori koja mu je bila vrha. N;cmu !isto a izdaju i drugdje, kao i brošura i knjiga, ko- je svojim adržajem idu za tim, da iz uma i srca ljudi i pojam i o Bogu. Nažalost takovih knjiga prodaje se i po na- šim knjižarama u na vim gradovi- ma, a nalaze se i po srednjoškol- kim knjižnicama, pa nije da je ka mladež earažena ko- naukom. \. Time, pa javnom zabranom svetkovanja kr- kih blagdana i javne molitve, i izrugavanjem naj- otajstva sv. vjere, poniziva- njem, proganjanjem, zlostavlja- njem i ubijanjem i sva- kojakim uvredama i ironijom, ko- jom su obasuli Sv. Oca, rušenjem i palenjem crkvi i crk v enih zgrada - ruski boljševici i po- kazaše svoju ku mržnju na Boga, vjeru i Crkvu Kristovu. Kada u i žene, to u mladeži, nestane tida. otvara se široki put za otpad od Boga, i takav postaje sposoban za ugodno ako se prije ne prostre i ne uredi postelja? U svijetlu vjere, u ogledalu Kristove muke, trpljenje postaje veliko i lijepo. Pa i lako! Gleda- mo li ga vjere, Kristovim trpljenje je zlato s kojim možemo kupiti duševno zadovo/j- stvo, Božju Milost i samu gledamo li ga ovim našim zemalj- kim zjenicama, postaje nam pre- teško breme, koje nas, prije ili poslije, srušiti i satrti. Starozavjetni Job je bio poga - nin. Ali je ipak znao kr - trpjeti. Kad mu je vatra i oluja uništila i imanje, kad mu neprijatelji poubijaše svu djecu - sedam sinova i tri - »Gospodin je dao, Gospo - din je uzeo; neka bude njegovo ime hvaljeno. Kako se Gospodinu svidjelo, tako se i zbilo. Ako smo vak o dj elo. toga boW evici i pro glasi še idealom s lobodnu ljubav, ukinu v ·i pravi i za koniti brak po kojem e o niva obitelj, ta prva stanica ljudskog društva. Dijete 40 dan a posli- je rodenja, ako sc sretno rodilo - jer nije bio prije izvršen koji je zakonom dopušten i zašti- - od uzimlje e roditeljima i prelazi u via no t dr- ža ve i od gaja se zajedno s drugima u zavodima. Takovo dijete ne o jeti ljubavi i ne pozna s vojih roditelja, koji makar da su svoju zajednicu i registrira- li kod odnosnog ureda, na što ipak ni u dužni, mogu odmah i kad se komu prohtije da se rastave i stu- pe u novu zajednicu, i po više puta. To je, eto, obitelj , bez Boga i bez straha -Bož- jega i bez obiteljskog života! Nije da j - uslijed toga u boljše- državi zavladalo moralno rasulo i s nj ime došlo svako zlo, pa se može pomisliti, kakav biti poganski naraštaj, koji se u tim prilikama odgaja i diže. Kako vi- soko prema tomu stoji obitelj sazdan a po uzoru sv. Obite- lji Nazaretske! se ekonom- kom krizom i bijedom, koia posli- je rata vlada u svijetu, nezadovolj- stvom u narodima uslijed nih prilika i raznih j av- nih zloporaba na štetu dobra, boljševici su širom svijeta sa svo- jim brošurama i po vojim agenti- ma poveli akciju za širenje svojih i voga programa te glorifi- ciranje »raja«, pri- pravni odmah da pomognu i pota- knu po vuda, gdje nešto kuha i vri- je , na soci j alnu i revo- luciju, a za taj posao vežu se i pružaju im ruke i masoni (slobodni zidari). »Crljenaši<< najvole u mut- nom loviti i tu se najviše nadaju dobro primili iz njegove ruke, za- što ne bismo slabo?« Tako Job poganin! A mi, ko- ji znamo za Kristovu »Ko ne nosi svoj križ, taj nije moj - samo jadikujemo, mrmljamo i tužimo sef Htjeli ne htjeli: moramo tr- pjeti. Ali trpljenje je sasvim dru- ako usvojimo ideologiju sa- Teško ga Sveca koju je izrazio rije- »l a primam od Boga sve jednako dragovoljno: dobro i sla- bo. Ako mi pošalje dobro, polju- bim Njegovu desnicu; pošalje li mi slabo, poljubim Mu ljevicu.(( Ko zna trpjeti - posjeduje mudrost. Jer kri ž, koji se još uvijek s Golgote di že prema visinama , sv jed nam o i plodovima trpljenja . lg. l

Upload: others

Post on 22-Oct-2020

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • POJEDI NJ BROJ 50 P ARA

    LIST IZLAZI TJEDNO. GODI JA PE ET-PLATA 30 Dl1 . ZA I1 OZEMSTVO 60.-

    0GLASI PO NAROčiTOJ TARIFI.

    GODINA II. BROJ 14.

    šiBE IK, 5. travnja 1936.

    RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

    URED ISTV A l UPRAVE: šmENIK pp. 17.

    Čaša trpljenja Starica zima je već otputovala

    .iz naših krajeva, a po dolinama i brdima pomalja glavu mlado pro-ljeće. Cvjetno, mirisno i lijepo.

    I sada, kada je dan dulji i sun-čane zrake toplije, po vrhovima planina počeće se taliti snijeg. Vo-

  • STRANA 2. »KATOLIKoc BROJ 14. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------da nešto l..l v ić ~uc za ebe. 2alosni događaji po ljednjih godina u Me-)c.siku , u panj l koj i za.dn i ih ])(.j eci u južno-američkim dr7.a ama

    i prc\'iše o tom govore i v i edo č , pa IfC treba jo v napo e upozori ati na J

  • or.ro-štO je

    . l ~da !!bUjnije ·eti ts· r~dlsztk

    i] l]) !lD do

    BROJ 14.

    3 HILJADE KUCA I GOSPODAR· &KIH ZGRAD-(\ u Srijemu bilo je pro-šlih dann pod vodom uslijed silnogn povo-dnju.

    OGROMNI STARI HRAST posjekao je tumenko Stojadinović, zemljorndnik iz Vitunucn, nedaleko Dcspotovcn. Imao je u pr~mjcru dva i po metra, n deblo je dalo 45 kubičnih metnrn drva. Stru čnjaci su-de, dn je stnr par stotina godina. Kod njegn su se od davnine zaus tavljale pro-cesije. ada je tu posudeno mlado drvo iste vrsti.

    ZA NEDJELJNI POćiNAK. U Zn-grebu su mesarski pomoćnici pred vi e tjedana tražili od svojih maj toru, do u nedjelje ne prodavaju meso. J\ \esuri su nato bili zaključili, da njihovi pomoćnici nedjeljom uživaju počinak, a oni će ami prodavati meso. o s tim nijesu bili za-dovoljni njihovi pomo nici, pak su konn-čpo mesari popu tili i nedjeljom vi ·e ne produvaju meso. U sporazumu s politi čkim vodom Hrvata drom Mačkom zaključili su sada i okolišni seljaci, koji dnevno op-skrbljuju zagrebački trg raznim životnim namirnicama, du nedjeljom ne će vi e na trgu prodavati životne nnmirnicc. Tako se sada Zngrebčani već u subotu moraju opskrbiti svim potrebitim za nedjelju. Bi-lo bi po.leljno, da se i druga naša mjesta povedu za Zagrebom i uvedu potpuni ne-djeljni počinak.

    POZADINA AFERE »KOVNICE«. Beogradsko »Vremecx piše : » ada se tek ukazuje, koliko su bile opravdane pret-postavke, dn je cijelo poduzeće smišljeno l obrazovano, kako bi se kroz povlaštenu industriju kovanja novca mogla da učini jedna nezapamćena zloupotreba. Tim svo-ji/'" aktom kriminalni dio prijestolničke bogatoške sredine htio je da uveća svo-ja basnoslovna bogatstva, obavljajući svo-je poslove pod zaštitom jednog javnog rada i firmom akcionarskog društvo, koje ~e uživalo izvanredne povlastice i konce-sije. - Ako auktoritet ljudi, koji su sje-dili u upravnom odboru »Kovnice« a. d., nema nikak.-ve veze sa kriminalnim planom falsifikovanja novca, postoje službene činjenice, da su onda ti ljudi trebali da bu-du samo most za najpotpuniji uspjeh jed-nog krimino.lnog akta . Pokazalo se, da je u prljave svrhe bilo mogućno preko obe-ćanih dividendi i prihoda da se angažuju liČnosti, na koje se društvena sredina o-svrće sa mnogo časti j čiji se ugled bilježi naročito istaknuto.«

    AMNESTIJA POLITićKIH KRIV A-CA. 21. pr. mj. kraljevski namjesnici u ime Njeg. Vel. Kralja Petra TI . izdali su ukaz, kojim su pomilovana 172 kažnjenika, osuđena po zakonu o zašHfi

  • ST RA A 4. »KATOLIK« ----------------------------------------------OVIM T LIJA SKO-A LBA SKIM

    UGOVOROM ob' CZtl la se Albtln ija, da će udovoljiti l tn li ji u mnogim njenim za h tjevi-ma . i\\cdu ostal ima. i ovima: Imenovanje tali janskih m lruktorn u vim grnnamu nl-banske d r :ta v ne adminis tracije; povećanj e efckth a nl banske vojske na 10 bilja tlu lju-di i pOD') \ ni dola:tuk talijanskih vojnih instruktoru u Albaniju, na clu sn jednim talijan kim generalom; ulvrtlivan je Kara-burme na d Vnlon kim zaljevom; t arnnj c autonomne direkcij e drnčkogn prista ništu;

    tvaranj e tt11ijon ·kih i katolički h .školu, ko-je s u bil e zatvore ne ; otva ranj e ta lij nnskih s irotišta i obdaništu; dozvola lobodnogu rodu unija tima u t\ lbaniji ; otvaranje tali-jan ke banke n či to talijan kim kapita-lom; orgnni:tovanjc monopolu duhanu ·a talijanskim organi za to rima; otkup tali jan-skih proizvodn. koj i sc ima v r' it i preko posebnog talijan kog dru 'ltvn; proširenje postoj ećih tali jan kih petrolejskih konec-iju; novi zajam od 40 milijuna zla tnih

    Eranu ka, koji će se dati !baniji po 8 mi -lijuna godi nj e kroz 5 godinu.

    VOJNA OBAVEZA U AUSTRIJI. Austrija je uvela opću vojnu obavezu.

    POMILOVANJE VELčEVA I STAN-čEVA. Bugarski kralj Boris svojom mi-lo ~ću izmijenio je smrtnu kaznu pu kovni-ka elčeva i majora ton čcva u kaznu doživotne robije.

    ITALIJA TRAži UKIDANJE SA K-CIJA. Prema vijestima iz Londona prvi uvjet Italije zu pri tupanje locarnskom spo-razumu je ukidanje sankcija. Stoga fran-cuska štampa traži sve upornije, da se u-kinu aukcije protiv Italije.

    TURSKA OTKAZALA NEUTRALI-ZACIJU DARDANELA. Turska je oba-vij estila Društvo aroda, da otkazuje voj-nički dodatak Jausanneskog ugovora iz 1923. i pri tome traži potpuni suverenitet j pravo da naoružava, utvrduje i brani Dardanele, Bospor i f\'\ramorno more.

    JEMAčKI IZBORI obavljeni su u nedjelju 29. IlL t. g. Svega je glasovalo 44 milijuna 952 hiljade i 476. Od toga je glasovalo za Hitlera 4! milijuna 409 hiljada 522 (98.80/o), a proti Hitleru, dotično ne-važećih glasova bilo je samo 542 hiljade 954 (1.20/o). - Svi njemački biskupi su pri-likom ovih izbora objavili svoje pastir-sko pismo, u kojem naglašuju, kako je nje-mačkim katolicima veoma teško, što se u ovim izborima povezuje pitanje njemačke slobode i časti s režimom, koji vlada u Njemačkoj. Ovim izborima se ujedno bi-ra parlamenat stranke, koja vodi borbu proti temelj nim idejama katoličke vjere. K tomu je još stranka proganjala katoli-čke om ladinske organizacije. Usprkos to-mu biskupi pozivlju katolike, da ovaj put izvrše svoju državljansku dužnost i dadu svoj glas za čast i slobodu njemačkoga naroda. I onda će na vi liberalci pisati, ka-ko katolici ne mogu biti iskreni i vatreni rodoljubi !

    JOš I DANAS IMA PUSTINJAKA. U španjolskoj po gorama još i danas je naći pustinjaka, koji su se zasitili moder-noga života, povukli se u samoću i posve-tili sc svom Bogu i samome sebi. 2ivu u špiljama po pećinama, teško je do njih doći, a prehranjuju se tim, što isprosjače od ljudi. Nade ih se i po više desetaka. Ima ih metlu njima, koji već 30 godina pro-vode pustinjački život.

    Križarske vijesti Nova križarska bratstva osnovana su

    u : B o č u (okružje sarajevsko), M ar t i n-s k o j V e s i (okružje zagrebačko), a ob-novljeno je križ. bratstvo u Vri s n i k u (okružje hvarsko) .

    Posjeti i predavanja. U nedjelju 22. Ill. posjatio je izaslanik V. K. B. križar-ska bratstvo u Sv. Križu Začretju.

    Održani tečajevi. Izaslanik V . K. B. J . Pctroci održao je tečaj u G riža o i m a

    B r i b i r u (okružje senjsko).

    PORUKE UPRAVE. Sve naše p o -v j er e n i k e molimo, da nam čim prije pošalju dužni novac zn ovu i prošlu go-dinu, jer ih još ima, koji nijesu podmirili svoj dug za prošlu godinu . U tu svrhu prilažemo im današnjem broju naše čekovne uplatnice. - Prvo tromjesečj e je već prošlo, a do ta je naših p r e t p l a t n i k a, koji još nijesu obnovili pretplatu za ovu godinu . Molimo ih, dn to čim prije učine. One pak, koji još nij esu podmirili pret-platu ni za prošlu godinu, pozivljcmo, da to odmah učine, kako im ne bismo morali slati posebne opomene, do ti čno predati ih u ruke odvjetniku. - Uprava.

    Kalendar Travanj

    ---------------------------, N. 1 5 cvJetnica - Vinko Fer. p. 6 Marcell n - JuliJana &> U šta n u. 7 Eolfanl] s. 8 OionlziJ b. C. g Vel iki Cetvrtak - Marija Eglo. P. 10 Vellkl oetak s. 11 Vellka subota

    l

    Sv. Marija Egipatska Rodila sc u Egiptu g. 344. U 12.

    godini života 11apustila je očinski dom i n , stanila se u AleksandTiji. Bez ro-ditelj skoga nadzora i s rbi malo p."J-muJo podHjegala je lošem utjecaju u-lice, pa se već u mladim godinama podala bludničkom životu.

    Prilil