KRAPINSKO – ZAGORSKA ŽUPANIJA ___________________________________________________________________________

POKAZATELJI SOCIJALNOG STANJA STANOVNIŠTVA NA PODRUČJU KRAPINSKO – ZAGORSKE ŽUPANIJE ZA 2006. GODINU

___________________________________________________________________________Krapina, lipanj 2007. g.

2

1. UVOD................................................................................................................................. 3

2. PODACI O STANOVNIŠTVU ......................................................................................... 4 2.1. Prirodno kretanje stanovništva .................................................................................. 4 2.2. Podaci o invalidnim osobama .................................................................................... 8 2.3. Zaposlenost ................................................................................................................. 8 2.4. Nezaposlenost ............................................................................................................. 9 2.5. Podaci o umirovljenicima ........................................................................................ 11 2.6. Pokazatelji siromaštva.............................................................................................. 12 2.7. Bruto domaći proizvod ............................................................................................. 13

3. USTANOVE SOCIJALNE SKRBI................................................................................. 14 3.1. Centri za socijalnu skrb............................................................................................ 14 3.2. Domovi socijalne skrbi ............................................................................................ 15 3.3. Centri za pomoć i njegu u kući ............................................................................... 17 3.4. Obiteljski centar Krapinsko – zagorske županije .................................................... 18

4. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI KOJA SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA .............................................................................................. 19

5. PROGRAM SOCIJALNE SKRBI KOJI SE FINANCIRA IZ PRORAČUNA KRAPINSKO – ZAGORSKE ŽUPANIJE.......................................................................... 25

6. PRAVA SOCIJALNE SKRBI KOJA SE FINANCIRAJU IZ PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE........................................................................... 27

7. RAD UDRUGA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI ..................................................... 29 7.1. Gradska društva Crvenog križa ............................................................................... 29 7.2. Financiranje udruga invalida.................................................................................. 30

8. ZAVRŠNI DIO ................................................................................................................ 32

3

KLASA: 550-01/07-01/12 URBROJ: 2140/1-10-07-74 Krapina, 06. lipnja 2007.

POKAZATELJI SOCIJALNOG STANJA STANOVNIŠTVA NA PODRUČJU KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ZA 2006. GODINU

1. UVOD Republika Hrvatska u Ustavu je definirana kao socijalna država, što znači da je na

sebe preuzela jamstvo socijalnih prava, odnosno osnovnih egzistencijalnih potreba svojih građana. Međutim, ostvarivanje socijalnih prava ovisi o materijalnim mogućnostima društva s jedne strane, te njegovim vrijednosnim i razvojnim usmjerenjima, s druge strane.

Pripremajući se za gospodarski razvoj i europske integracije, država nastoji rekonstruirati socijalni sektor, smanjiti njegove izdatke, odnosno dijelom ih premjestiti na građane i civilno društvo. Na tom su tragu i posljednje izmjene Zakona o socijalnoj skrbi iz 2001. godine, u kojem se reafirmira klasično načelo supsidijarnosti, a u socijalnoj sferi veću ulogu dobiva lokalna zajednica i nevladine organizacije, odnosno razni čimbenici civilnog društva (welfare mix).

Reforma sustava socijalne skrbi ide u smjeru daljnjeg razvoja decentralizacije, deinstitucionalizacije i deetatizacije, a sve s ciljem prilagodbe sustava socijalne sigurnosti dubokim gospodarskim i društvenim promjenama koje su se dogodile posljednjih desetljeća, a koje će se s još većim intenzitetom nastaviti u budućnosti. Temelji za razvoj decentraliziranog sustava socijalne skrbi dani su već u Ustavu Republike Hrvatske u kojem je socijalna skrb uvrštena u krug poslova lokalne zajednice.

U lokalnoj zajednici bolje će biti prepoznate potrebe pojedinaca i društvenih grupa, a što istovremeno omogućuje i bolji tretman i rješavanje istih. No, s druge strane, rezultat navedenog može biti povećanje regionalnih nejednakosti, odnosno, uvođenje različitih kriterija prilikom ostvarivanja prava socijalne skrbi i uvođenje različitih oblika prava, a što može ovisiti o financijskim i materijalnim mogućnostima jedinica lokalne samouprave. Stoga je važno da država uspostavlja minimalne standarde i pomaže slabije teritorijalne jedinice. U suprotnom, upitna je kako sama provedba, tako i smisao provedbe procesa decentralizacije.

Pokazatelji socijalnog stanja Krapinsko-zagorske županije kroz iznijete podatke nastoje dati snimku trenutnog socijalnog stanja u Županiji, ali i viđenje budućih kretanja u socijalnom području. Oni predstavljaju osnovu za kreiranje socijalnih akcija i programa na lokalnoj razini. Također, u završnom dijelu ovog dokumenta, na osnovu iznijetih podataka, uzimajući u obzir gospodarske i druge uvjete u Županiji, ali i kapacitete i resurse s kojima lokalna zajednica raspolaže, predložene su mjere za poboljšanje socijalnog stanja Krapinsko- zagorske županije, a sve s ciljem boljeg zadovoljenja potreba stanovništva.

REPUBLIKA HRVATSKA

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za društvene djelatnosti

Služba za zdravstvo i socijalnu skrb

4

2. PODACI O STANOVNIŠTVU Prema podacima iz popisa stanovništva provedenog 2001. godine, na području Krapinsko-zagorske županije živi 142.432 stanovnika. Broj stanovnika u odnosu na popis iz 1991. godine manji je za 6.347 osoba ili za 4,3%. Iako je svojom površinom od 1.235 km² jedna od manjih županija, Krapinsko-zagorska županija ima veće demografsko značenje. Naime, gustoćom stanovnika od 115,9 st/km² iznad je republičkog prosjeka koji iznosi 78,4 st/km², te je uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Krapinsko-zagorska županija prostorno je podijeljena na 32 jedinice lokalne samouprave i to na 7 gradova i 25 općina.

2.1. Prirodno kretanje stanovništva

Kretanje broja stanovnika Krapinsko – zagorske županije od 1971. do 2001. god.

130.000

135.000

140.000

145.000

150.000

155.000

160.000

165.000

1971. 1981. 1991. 2001.

Ukupno stanovnika

Godina Ukupno stanovnika1971. 161.247 1981. 153.567 1991. 148.779 2001. 142.432

5

Prirodno kretanje stanovništva KZŽ

Kao što je vidljivo iz tabličnog prikaza, Krapinsko-zagorsku županiju karakteriziraju nepovoljna demografska kretanja. Osnovni uzrok ovakvog stanja je negativni prirodni priraštaj. Prema statističkim podacima, u 2005. godini1 u Županiji nije bilo niti jednog grada ili općine sa pozitivnim prirodnim priraštajem. No, s druge strane, promatrano za razdoblje posljednjih pet godina, upravo u 2005. godini bilježimo najpovoljniju vrijednost prirodnog priraštaja (mada još uvijek negativnog) i najviši vitalni indeks od 64,5 živorođenih na 100 umrlih. Iako izneseni podaci daju razloga za optimizam, valja napomenuti da je vitalni indeks Županije još uvijek značajno nepovoljniji u odnosu na prosječni vitalni indeks za Hrvatsku koji je u 2005. godini iznosio 82. S ciljem ublažavanja ovih nepovoljnih pokazatelja Krapinsko-zagorska županija, ali i sve veći broj jedinica lokalne samouprave, posljednjih godina uvode u svoje socijalne programe tzv. pronatalitetni dodatak, novčane naknade ili neki drugi oblik potpore obitelji novorođenčeta. Koliko god napori ovih jedinica bili pozitivni, valja imati na umu da se obiteljska politika kreira na nacionalnoj razini i da bez izdašnijih porodiljnih naknada i dječjeg doplatka, razvijenije infrastrukture predškolskih ustanova, bolje zaštite majki i trudnica i svega drugog što obilježava razvijenu obiteljsku politiku jedne države, nije izvjestan demografski oporavak države, pa ni Županije.

1 Podaci za 2006. godinu nisu još obrađeni.

Godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Rođeni 1227 1296 1216 1224 1228 Umrli 2051 2039 2126 1973 1905 Prirodni prirast -824 -743 -910 -749 -677

Vitalni index (živorođeni na 100 umrlih)

59,8 63,6 57,2 62,00 64,5

-1500-1000

-5000

5001000

15002000

2500

2001. 2002 2003. 2004. 2005.

RođeniUmrliPrirodni prirastVitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih)

6

U 2005. godini u Krapinsko-zagorskoj županiji umrlo je 1.905 osoba, od čega 958 muškaraca i 947 žena. Vodeći uzroci smrtnosti su cirkulacijske bolesti na koje otpada 50,50% svih umrlih, te maligne bolesti s udjelom od 19, 48%. Posebno zabrinjava stopa samoubojstva koja je za Županiju iznosila u 2003. godini 35,8, u 2004. godini 31,60, a u 2005. godini 33 na 100.000 stanovnika. Istovremeno, stopa samoubojstva za Hrvatsku iznosila je 2003. godine 19,5, 2004. godini, 19,63, a u 2005. godini 19,7 na 100.000 stanovnika.

Krapinsko-zagorska županija u Republici Hrvatskoj

RepublikaHrvatska

Krapinsko –zagorska županija

%

Ukupno Stanovnika

4.437.460 142.432 3,2

M 2.135.900 69.413 3,25Ž 2.301.560 73.019 3,170 – 6 g. M Ž

336.964172.455164.509

10.6215.3645.257

3,153,13,2

7 – 14 g. M Ž

417.670213.712203.958

13.6727.0916.581

3,273,3

3,2215 – 17 g. M Ž

177.29390.61086.683

5.5422.8172.725

3,123,1

3,1418 – 19 g. M Ž

121.31362.06659.247

3.8081.9701.838

3,133,173,1

Fertilno žensko stanovništvo (15 – 49 g.) od toga (20 – 29. g.)

1.080.121295.723

33.0519.073

3,063,06

Radni kontingent Ž (15 – 59 g.) M (15 – 65 g.)

2.828.6321.475.8601.352.772

89.66248.54541.117

3,163,283,03

60 – 64 g. M Ž

262.016120.667141.349

8.4243.7274.697

3,23,083,32

65 – 74 g. M Ž

456.832192.343264.489

15.4385.9289.510

3,373,083,59

75 i više god. M Ž

236.70872.765

163.943

8.0072.3465.661

3,383,223,45

Prosječna starost M Ž

39,337,541,0

39,637,541,6

7

Prema udjelu starosnih skupina izražen je trend starenja stanovništva, najbolji pokazatelj čega je odnos udjela mladog (od 0 – 14 god.) i starog stanovništva (iznad 65 god.). U Krapinsko-zagorskoj županiji broj stanovnika ovih dviju skupina gotovo je izjednačen. Naime, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Županije bilo je 24.293 mladog stanovništva i 23.445 stanovništva starijeg od 65 godina.

Demografske projekcije govore da će se starenje stanovništva nastaviti, pa bi tako prema nekim previđanjima u Hrvatskoj u 2031. godini udio starijih osoba mogao iznositi od 21,8% (temeljem najpovoljnijih pretpostavki) do čak 25,4% (temeljem najnepovoljnijeg scenarija).

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Krapinsko-zagorskoj županiji ima 29.039 obitelji, od čega je 5.662 jednoroditeljskih obitelji među kojima dominiraju obitelji majki s djecom.

Stopa divorciteta u zadnjih par godina bilježi nagli rast, naime, dok je u 2001. godini na 1000 sklopljenih brakova bilo svega 84 razvedena, u 2005. godini bilježimo čak 135 razvedenih brakova na 1000 sklopljenih. Bitno je istaknuti da je usprkos značajnom rastu, omjer sklopljenih i razvedenih brakova u Krapinsko-zagorskoj županiji još uvijek daleko povoljniji od prosjeka u Hrvatskoj, gdje je 2001. godine na 1000 sklopljenih bilo 212, a u 2005. godini 221 razvedenih brakova.

Razvedenih brakova na 1000 sklopljenih

0

50

100

150

200

250

2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Republika Hrvatska Krapinsko-zagorska županija

Republika Krapinsko-zagorska

Godina

Hrvatska županija 2001. 211,5 84 2002. 197,1 112,5 2003. 220,9 189,6 2004. 219,6 168,8 2005. 220,6 134,9

8

Tranzicijsko razdoblje kroz koje Hrvatska prolazi donosi bitne promjene u društvenoj strukturi, između ostalog, raspad tradicionalne višegeneracijske obitelji, smanjenje fertiliteta, porast stope divorciteta, jednoroditeljskih obitelji, samačkih kućanstava i udjela starog stanovništava.

Iz podataka iznijetih u Pokazateljima vidljivo je da ni Krapinsko-zagorska županija u tome nije iznimka. Sve te pojave uzrokuju nova stanja socijalnih potreba i rizika za koje društvo treba iznaći rješenja. Većina ustanova socijalne skrbi koje djeluju na području Županije upozoravaju na nedostatak smještajnih kapaciteta u skrbi za stare i nemoćne osobe, ali i nužnost razvijanja vaninstitucionalnih oblika skrbi za ovu populaciju. U skladu s demografskim kretanjima predviđa se da će u budućnosti ove potrebe biti još izraženije.

2.2. Podaci o invalidnim osobama Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Županije ima 18.551 invalidna osoba, od čega 13.445 pokretne, 4.241 ograničeno pokretne i 865 trajno nepokretne osobe. Krapinsko-zagorska županija zauzima vodeće mjesto među županijama po udjelu osoba s invaliditetom, naime, čak 13% ukupnog stanovništva Županije osobe su s invaliditetom.

2.3. Zaposlenost Prema podacima Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove na području Županije sa stanjem na dan 31. ožujak 2006. godine, evidentirano je ukupno 33.828 zaposlenih osoba2, što je u odnosu na 2005. godinu više za 638 zaposlenih ili 1,92%. U 2005. godini rast zaposlenih iznosio je tek neznatnih 0,3 %.

Kretanje broja zaposlenih

30.000

30.500

31.000

31.500

32.000

32.500

33.000

33.500

34.000

34.500

2002. 2003 2004. 2005. 2006.

Broj zaposlenih 2 Uključeni su i zaposleni u obrtu, a kojih je u navedenom razdoblju bilo 9.337.

Godina Broj zaposlenih

2002. 31.669 2003. 31.351 2004. 33.096 2005. 33.190 2006. 33.828

9

Prosječna neto plaća po zaposlenom u Krapinsko-zagorskoj županiji za 2005. godinu iznosila je 3.597,00 kn, dok je prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u istom razdoblju iznosila 4.376,00 kn. Prema djelatnostima, najniže plaće u Županiji ostvaruju zaposleni u hotelima, gdje je prosječna neto plaća u 2005. god. iznosila 2.749 kn, dok su najviše plaće primali zaposleni u financijskom posredovanju, prosječno 5.563 kn. Ako usporedimo plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj s plaćama zaposlenih u Županiji, dolazimo do izračuna da zaposleni u Krapinsko-zagorskoj županiji imaju plaće prosječno manje za 779,00 kn, odnosno 17,8%. Manje plaće izravno utječu i na niži životni standard stanovnika Županije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Krapina, u razdoblju siječanj – prosinac 2006. godine ukupno je zaposleno 3.388 osoba, što je za 6,1% više nego u istom razdoblju 2005. godine. Iz strukture zaposlenih vidljivo je da je samo 820 osoba ili 24,2% zaposleno prvi put. U većini slučajeva zapošljavane su osobe s prethodnim radnim iskustvom, dok je najveći broj osoba, njih 2.833 ili 84% zaposleno na određeno vrijeme. Glavnina zapošljavanja u razdoblju I. – XII. 2006. godine izvršena je u prerađivačkoj industriji (30,2%), trgovini na veliko i malo (19,0%), građevinarstvu (13,0%), te u djelatnosti hotela i restorana (10,1%).

2.4. Nezaposlenost Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Krapina u razdoblju od I. – XII. 2006. godine, evidentirano je prosječno 5.692 nezaposlenih osoba, što je za 7,5% manje nego u istom razdoblju 2005. godine. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba na dan 31.12.2006. godine udio po ispostavama je slijedeći:

Donja Stubica 1016 18,5% Klanjec 514 9,4% Krapina 1399 25,5% Pregrada 537 9,8% Zabok 1287 23,5% Zlatar 727 13,3%

Promatrano po ispostavama, broj nezaposlenih osoba oscilirao je tijekom 2006. godine, dok je u odnosu na prosinac 2005. godine došlo do smanjenja u svim ispostavama. Kod toga svakako najevidentnije smanjenje broja nezaposlenih bilježimo u ispostavi Krapina za 178 osoba, te smanjenje u ispostavama D. Stubica za 155 osoba i Zlatar za 112 osoba, zatim slijedi ispostava Pregrada sa 67 osoba manje te ispostave Klanjec i Zabok sa 33 nezaposlene osobe manje.

Stopa nezaposlenosti krajem 2006. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosila je 13,4%, što je smanjenje stope za 1,3% u odnosu na isto razdoblje 2005. godine. Vezano uz fluktuaciju aktivnih zaposlenika prema osnovama osiguranja, krajem prosinca 2006. godine prisutan je porast zaposlenih kod pravnih osoba za 2,9% u odnosu na kraj prosinca 2005. godine, istovremeno, kod fizičkih osoba odnosno obrtnika prisutan je pad zaposlenih za 1,7%. Istodobno, kod individualnih poljoprivrednika došlo je do smanjenja za čak 14,2%.

10

Prikaz zapošljavanja i nezaposlenosti u razdoblju od 2002. g. do 2006. g.

U razdoblju I. – XII. 2006. godine u Zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi Krapina evidentirano je: - 5049 novo prijavljenih osoba radi zaposlenja, što je za 5,7% manje nego u 2005. godini, - 3388 osobe zaposlene su iz evidencije Područne službe, što je za 4,8% osoba više nego prethodne godine, - 2306 osoba ostvarilo je novčanu naknadu, što je za 7,2% osoba manje nego prethodne godine, - 3666 osoba traženo je radi zaposlenja, što je za 16,9% osoba više nego 2005. godine. Razina obrazovanja nezaposlenih osoba u PS Krapina lošija je od državne razine. U evidenciji nezaposlenih osoba na području naše Županije 33,7% nezaposlenih nema, ili ima tek osnovnoškolsko obrazovanje, dok je na državnoj razini udio te kategorije niži za 3,1%; udio nezaposlenih sa trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem nešto je viši od državnog prosjeka; udio nezaposlenih sa četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, te višim i fakultetskim obrazovanjem značajno je niži od državnog prosjeka.

Obrazovna struktura nezaposlenih

Osnovna škola24,9%

Fakultet, akademije, magisterij, doktorat

2,1%

SŠ za zanim od 4 god i više

19,1%

SŠ za zanim do 3 god, KV i VKV

40,2%

Viša škola, I. stupanj fakulteta i

stručni studij2,3%Gimnazija

2,6%

Bez škole i nezavršena

osnovna škola 8,8%

Nezaposlene osobe (godišnji prosjek)

Godina Novo prijavljeni

radi Zaposlenja

Zaposleni iz

evidencije

Brisani iz evidencije

Broj Verižni Index

Korisnici novčane naknade

Prijavljene potrebe za radnicima

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 2002. 6570 4440 3124 8979 103,2 2717 3986 2003. 4793 3435 3399 6710 74,7 2156 3368 2004. 5552 2964 2172 5849 87,2 2302 3231 2005. 5353 3234 2178 6155 105,2 2486 3137 2006. 5049 3388 - 5692 92,48 2306 3666

11

U strukturi nezaposlenih prisutno je povećanje udjela žena s 59,5% krajem prosinca 2005. godine na 60,8% krajem prosinca 2006. godine, a istodobno dolazi i do povećanja udjela osoba koje prvi put traže zaposlenje sa 15,4% na 17,4%.

Dobna struktura nezaposlenih u prosincu 2006. g.

15-19g.8% 20-24g.

14%

25-29g.9%

30-34g.7%35-39g.

7%40-44g.

9%

45-49g.13%

50-54g.20%

55-59g.11%

<60g.2%

Iz podataka o dobnoj strukturi nezaposlenih vidljivo je da čak 31% svih nezaposlenih čine mladi u dobi od 14-29 godina. Većina mladih, nažalost i poslije završetka školovanja radi u sustavu sive ekonomije, u većini slučajeva na određeno vrijeme, uz male plaće, veliki broj radnih sati i bez uplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje. Zbog svih tih problema, mladi sve kasnije ulaze u brak i osnivaju obitelj, što ima za posljedicu prirodni pad stanovništva na području Županije.

Obzirom na radni staž najveći udio zauzimaju osobe sa 20-30 god. staža kojih ima 23%, osobe bez staža čine 17,4%, a osobe sa 10-20 god. staža 14,9% ukupno nezaposlenih osoba.

2.5. Podaci o umirovljenicima Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe Zagreb, na dan 31. prosinca 2006. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji bilo je sveukupno 33.375 korisnika mirovina.

Broj korisnika s prosječnom mirovinom u 2006. g.

3 Podatak ne uključuje 135 korisnika mirovine Hrvatske vojske, čija je prosječna mirovina iznosila 3.168,39 kn i 417 korisnika mirovine hrvatskih branitelja, čija je prosječna mirovina iznosila 5.481,96 kn.

Krapinsko – zagorska županija Republika Hrvatska Broj

Korisnika Prosječna Mirovina

Broj Korisnika

Prosječna mirovina

Radnici 29.034 1.758,04 936.490 1.996,94Obrtnici 933 1.673,99 23.476 1.734,63Poljoprivrednici 2.856 886,49 83.150 904,93UKUPNO3 32.823 1.679,81 1.043.116 1.903,99

12

Podaci4 o korisnicima mirovina 2002. – 2006. g.

31400

31600

31800

32000

32200

32400

32600

32800

33000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Broj korisnika mirovine Prema podacima dobivenim od centara za socijalnu skrb, u tretmanu centara za socijalnu skrb u 2006. godini nalazilo se 1.313 umirovljenika, među kojima je najveći udio korisnika doplatka za pomoć i njegu, njih 1.170. Prosječna mirovina na nivou Republike Hrvatske u 2006. godini iznosi 1.903,99, a prosječna mirovina u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosi 1.679,81 kn. Prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj veća je za 224,18 kn ili 11,8%, u odnosu na prosječnu mirovinu umirovljenika na području Krapinsko-zagorske županije.

2.6. Pokazatelji siromaštva Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske u Priopćenju od 12. srpnja 2006. godine objavio je podatke iz područja statističkog praćenja siromaštva. Pokazatelji siromaštva

4 Podaci se odnose na mirovine radnika, obrtnika i poljoprivrednika.

Godina Broj korisnika mirovine Prosječni iznos mirovine

2002. 31924 1.440,18 2003. 32560 1.483,71 2004. 32529 1.556,94 2005. 32637 1.615,08 2006. 32823 1.679,81

13

izračunati su na osnovi podataka ukupnog neto dohotka5 koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi utvrđenoga Anketom o potrošnji kućanstva za 2003., 2004. i 2005. godinu. Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba koje žive u kućanstvima kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva i u 2005. godini6 ta stopa iznosi 17,5%, a u 2004. godini iznosila je 16,7%. Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka7, te je u 2005. godini iznosio:

- 21.237,57 kn na godinu za samačko kućanstvo, - 44.598,89 kn na godinu za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece. Prema iskazanim podacima najviši rizik za siromaštvo, u 2005. godini imala

su kućanstava osoba starijih od 65 godina (posebice samačka), te samohranih roditelja s uzdržavanom djecom. Pokazatelji siromaštva za područje Krapinsko-zagorske županije nisu dostupni, no uzmemo li obzir da su mirovine i plaće zaposlenih u Županiji značajno niže od državnog prosjeka, proizlazi da bi podaci iskazani za Krapinsko-zagorsku županiju bili nepovoljniji od iznijetih.

2.7. Bruto domaći proizvod Iz Priopćenja Državnog zavoda za statistiku od 22. veljače 2007. godine vidljivo je da je bruto domaći proizvod po stanovniku u 2004. godini8 za Republiku Hrvatsku iznosio 6.461 EUR, a za Krapinsko-zagorsku županiju 4.429 EUR. U Republici Hrvatskoj manji BDP po stanovniku u 2004. godini imale se samo Brodsko-posavska županija, čiji je BDP iznosio 3.757 EUR i Vukovarsko-srijemska županija sa BDP-om u iznosu 3.667 EUR. Istovremeno, najviši BDP u 2004. godini ostvarili su Grad Zagreb, 11.660 EUR i Istarska županija sa BDP-om od 8.843 EUR. Ovaj podatak još je jedna potvrda naprijed iznijete tvrdnje o nižem životnom standardu stanovnika Krapinsko-zagorske županije.

5 Obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od vlasništva, mirovine (starosne i obiteljske), socijalne transfere i ostale transfere koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva. U ukupan dohodak nisu uključeni transferi plaćeni prema drugim kućanstvima i imputirana stambena renta. 6 Podaci za 2006. godini nisu obrađeni. 7 Međutim, taj pokazatelj ne mjeri toliko siromaštvo, nego više nejednakost distribucije dohotka unutar populacije. 8 Podaci za 2005. i 2006. godinu nisu obrađeni.

14

3. USTANOVE SOCIJALNE SKRBI Ustanove socijalne skrbi čine centri za socijalnu skrb, domovi socijalne skrbi, centri za pomoć i njegu u kući, te obiteljski centri.

3.1. Centri za socijalnu skrb Centar za socijalnu skrb obavlja poslove na temelju javnih ovlasti:

- rješava u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno- pravne zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonom;

- daje podatke o obiteljskim prilikama te mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljsko-pravnu i kazneno-pravnu zaštitu;

- sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi i

- provodi ovrhu svojih rješenja, vodi propisane očevidnike i izdaje uvjerenja i druge potvrde na zahtjev stranaka.

Centar za socijalnu skrb može obavljati i poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove, provoditi odgojne mjere nad djecom s poremećajima u ponašanju, te pružati pomoć i njegu u kući. Na području Krapinsko-zagorske županije djeluju četiri Centra i dvije Podružnice Centara za socijalnu skrb i to: Centar za socijalnu skrb Donja Stubica, po mjesnoj nadležnosti pokriva Gradove Donju Stubicu i Oroslavje te Općine Gornja Stubica, Stubičke Toplice i Marija Bistrica koji ukupno broje 26.860 stanovnika. U Centru je zaposleno 16 radnika. Centar za socijalnu skrb Krapina, po mjesnoj nadležnosti pokriva Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Gornje Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Podružnica Centra za socijalnu skrb Pregrada ima u nadležnosti Grad Pregradu i Općine Desinić te Hum na Sutli. Centar za socijalnu skrb Krapina i Podružnica Pregrada pokrivaju područje na kojem ukupno živi 41.964 stanovnika. U Centru je s Podružnicom ukupno zaposleno 19 radnika. Centar za socijalnu skrb Zabok, po mjesnoj nadležnosti pokriva Grad Zabok i Općine Bedekovčina, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće, i Sv. Križ Začretje, a Podružnica Klanjec pokriva Grad Klanjec i Općine Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Tuhelj, i Zagorska Sela. Na ovom području živi ukupno 45.747 stanovnika. U Centru Zabok i Podružnici Klanjec zaposleno je ukupno 15 radnika. Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica, po mjesnoj nadležnosti pokriva Grad Zlatar i Općine Zlatar Bistrica, Budinšćina, Hrašćina, Konjšćina, Lobor, Mače, Mihovljan i Novi Golubovec sa ukupno 27.765 stanovnika. U Centru je zaposleno 13 i ½ radnika.

15

3.2. Domovi socijalne skrbi

3.2.1. Domovi socijalne skrbi nad kojima osnivačka prava ima Republika Hrvatska Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad U Domu Lobor-grad na dan 31.12.2006. godine bilo je smješteno ukupno 427 korisnika, od toga 129 korisnik s područja Krapinsko-zagorske županije. Kapacitet Doma je 310 korisnika. Osnovni problem u radu ove ustanove je neadekvatni smještaj korisnika, kako zbog neadekvatnih uvjeta, tako i zbog postupka povrata imovine dvorca prijašnjim vlasnicima. Prema Domu su često upućeni zahtjevi za smještaj starih i nemoćnih osoba, čije psihičko stanje zadovoljava uvjete za smještaj u domove socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe ili zbrinjavanje kroz razne oblike vaninstitucionalne skrbi, iz čega proizlazi da na području Županije nedostaje smještajnih kapaciteta za takve osobe. Dom provodi dva projekta u području izvan institucijske oblike skrbi: dostavu obroka u kuću korisnika i projekt «Samostalno stanovanje duševnih bolesnika». Dom za psihički bolesne odrasle osobe Bidružica Dom Bidružica zbrinjava psihički bolesne odrasle osobe, uglavnom iz sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Na dan 31.12.2006. godine u Domu je bilo smješteno 369 korisnika, od čega 101 korisnika s područja Krapinsko-zagorske županije. Objekt u kojem se nalazi Dom u izuzetno je lošem stanju, te je potrebna cjelovita adaptacija i opremanje. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Bidružica u 2006. godini provodio je dostavu gotovih obroka u kuću za 22 korisnika s područja općina Desinić i Zagorska Sela. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Zagreb, Podružnica Mirkovec Dom Mirkovec ima na smještaju 104 korisnika, od čega 20 korisnika s područja Krapinsko-zagorske županije. Prema Pravilniku o vrsti doma za djecu i doma za odrasle osobe i njihovoj djelatnosti, te uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi, Dom Mirkovec ima smještajni kapacitet za 68 korisnika, a zbog prekapacitiranosti Doma dolazi i do problema u obavljanju djelatnosti. Slijedeći problem Doma je neadekvatan i nefunkcionalan stambeni prostor u starom dvorcu. Rješenje ovog problema vidi se u mogućnosti izgradnje novog namjenski građenog objekta ili pronalaženju zamjenskog objekta. Dom Mirkovec već sedmu godinu obavlja djelatnost vaninstitucionalne skrbi u obliku pružanja usluga dostave obroka u kuću korisnika za 24 osobe s područja Krapinsko-zagorske županije. Kako su potrebe za ovim oblikom zbrinjavanja veće, Krapinsko-zagorska županija i jedinice lokalne samouprave na čijem se području predviđa provođenje ovog programa sufinancirale su nabavku vozila, s ciljem proširenja programa.

16

Odgojni dom Bedekovčina Odgojni dom Bedekovčina ustanova je za smještaj korisnica s poremećajima u ponašanju temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb, te korisnica upućenih na izvršenje odgojne mjere «Upućivanja u odgojnu ustanovu» izrečenom od strane Sudova za mladež. U Dom se upućuju korisnice starosti od 14 – 18 godina, odnosno do 21 godine života. Dom je kapaciteta 50-tak korisnica, a trenutačno se na smještaju nalazi 39 korisnica. Zbog nedovoljne popunjenosti, postoji mogućnost da ova ustanova prestane s radom. S obzirom da ustanova ima dobro ekipiran visokostručni kadar različitih profila, valjalo bi iznaći rješenje za bolju iskorištenost stručnog kadra i prostora Doma. Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda Djelatnost ovog Centra je: - pružanje usluge smještaja, boravka, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja u posebnim uvjetima djece i mladeži s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom, te djece i mladeži s promjenama u ponašanju, - medicinska i psihosocijalna rehabilitacija, - organizirano provođenje slobodnog vremena. Kapacitet Centra je 96 korisnika u stalnom smještaju i 12 korisnika u dnevnom boravku.Trenutno je u tretmanu 70 korisnika i to:

- 35 učenika osnovne škole i - 35 učenika srednje škole. U srednjoj školi, učenici se po posebnom programu školuju za pomoćnog krojača,

pomoćnog vrtlara i pomoćnog kuhara. Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda u obavljanju djelatnosti susreće se sa slijedećim problemima: prometna nepovezanost Centra sa okolnim mjestima, nedostupnosti pitke vode i neadekvatnost prostora škole.

3.2.2. Domovi socijalne skrbi nad kojima osnivačka prava imaju druge fizičke i pravne osobe Ustanova Dom «Sveti Nikola», Dom za starije i nemoćne osobe, Krapina Kapacitet Doma s depadansom je 127 korisnika. Trenutno je na smještaju 114 korisnika od čega 38 pokretna, 39 teže pokretnih i 36 nepokretnih korisnika. Na osnovu Rješenja centra za socijalnu skrb smješteno je 100 korisnika od kojih smještaj za 40 korisnika u potpunosti podmiruje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a za 60 korisnika u nepunom iznosu. U Domu je smješteno 83 korisnika s područja Krapinsko-zagorske županije. Glede prostora, opreme, stručnih i drugih radnika, Dom «Sveti Nikola» razvrstan je u dom prve kategorije.

17

Dom za starije osobe «Rezidencija Kastelan», Tuheljske Toplice Dom «Rezidencija Kastelan» ima na smještaju 50 korisnika, od čega je 25 korisnika pokretno i 25 nepokretno. Od ukupnog broja korisnika Doma, njih 70% s područja je Krapinsko-zagorske županije. Ustanova Pintar, Dom za starije i nemoćne osobe Stubičke Toplice U Domu se nalaze na smještaju 22 korisnika, što je ujedno i kapacitet doma. Od ukupnog broja korisnika, njih 13 je s područja Krapinsko-zagorske županije. Iako je Ustanova uključena u Mrežu ustanova socijalne skrbi, nema sklopljeni Ugovor s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi. Istovremeno, velikom broju zahtjeva za smještaj nije moguće udovoljiti zbog lošeg financijskog stanja potencijalnih korisnika. Dom za starije i nemoćne osobe Presečki Oroslavje Kapacitet ovog doma je 36 korisnika stalnog smještaja, a na smještaju se trenutačno nalazi 32 korisnika, od čega 14 korisnika s područja Krapinsko-zagorske županije. Dom posluje isključivo na tržišnom principu. Centar za rehabilitaciju Varaždin, Podružnica «Pustodol», Donja Stubica Centar za rehabilitaciju Varaždin, Podružnica «Pustodol», Donja Stubica zbrinjava 244 korisnika, osoba s lakom, umjerenom i teškom mentalnom retardacijom te drugim poremećajima osobnosti. U Centru za rehabilitaciju nalazi se 226 korisnika, u domu za stare i nemoćne 11, a na privatnom odjelu 7 korisnika. U Centar je smješteno 34 korisnika s području Krapinsko-zagorske županije, od čega je 20 korisnika smješteno u Centru za rehabilitaciju, 8 u domu za stare i nemoćne i 6 na privatnom odjelu.

3.3. Centri za pomoć i njegu u kući Centar za pomoć i njegu može osnovati jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga, domaća i strana pravna ili fizička osoba pod uvjetima utvrđenima zakonom i podzakonskim propisima. Poslove iz svoje nadležnosti Centar obavlja u kući korisnika i to:

- organiziranje prehrane (dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka i pranje posuđa)

- obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje ogrijeva i sl.) - održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju) - zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Na području Krapinsko-zagorske županije ne djeluje niti jedan Centar za pomoć i njegu u kući.

18

3.4. Obiteljski centar Krapinsko – zagorske županije Obiteljski centar započeo je sa radom u ožujka 2006. godine, tada još pod nazivom Savjetovalište za djecu, mladež, brak i obitelj pri Centru za socijalnu skrb Krapina. Osnivači Savjetovališta su Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Krapinsko-zagorska županija, Grad Krapina i Centar za socijalnu skrb Krapina. Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi (NN 44/06), Obiteljski centar kao ustanovu socijalne skrbi osniva Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Obiteljski centar ima ulogu koordinatora različitih programa i akcija namijenjenih djeci, roditeljima i drugim članovima obitelji, kao i programa namijenjenih socijalno osjetljivim skupinama stanovništva. Svojim djelovanjem promovira obiteljske vrijednosti i roditeljstvo, ističe važnost brige odraslih za dijete, te povezuje sve subjekte na lokalnoj razini, a kako bi se stvorila mreža svih čimbenika koji u suradnji sa centrom za socijalnu skrb mogu pridonijeti povećanju kvalitete življenja obitelji. U 2006. godini evidentirano je ukupno 113 novih korisnika kojima je pruženo 209 usluga savjetodavnog rada, od čega je 57 korisnika samo potražilo pomoć, 50 ih je upućeno od strane centara za socijalnu skrb s područja Županije, 5 od strane škola, dok je 1 korisnik upućen od strane liječnika.

19

4. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI KOJA SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju Zakona, socijalno ugrožena obitelj ili samac može ostvariti novčanu i drugu pomoć radi podmirivanja osnovnih životnih potreba. Zahtjeve građana u prvom stupnju rješava nadležni Centar za socijalnu skrb. U nastavku slijedi pregled ostvarivanja pojedinih oblika socijalne skrbi o kojima odlučuju Centri za socijalnu skrb. Pomoć za uzdržavanje Pomoć za uzdržavanje može ostvariti samac ili obitelj koji nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrđenoj u članku 16. Zakona o socijalnoj skrbi, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi način. Osnovicu na temelju koje se utvrđuje visina pomoći za uzdržavanje kao i druga prava određuje Vlada Republike Hrvatske, a trenutno iznosi 400,009 kn za radno sposobnog samca i ne raste s troškovima života niti linijom siromaštva. Unazad 5 godina, pomoć za uzdržavanje kretala se po sljedećim pokazateljima:

Pomoć za uzdržavanje

0200400600800

1000120014001600

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Iz prikazanih podataka vidljivo je da je broj korisnika pomoći za uzdržavanje u 2006. godini ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu. Korisnicima pomoći za uzdržavanje s područja Krapinsko-zagorske županije isplaćeno je ukupno 7.494.451,99 kuna. 9 Visina osnovice od 400,00 nije mijenjana od ožujka 2001. g.

Godina Broj korisnika

2002. 1475 2003. 1086 2004. 1387 2005. 1282 2006. 1277

20

Jednokratna novčana pomoć Jednokratna pomoć u novcu ili u naravi može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih okolnosti (rođenja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarnih nepogoda ili drugih nevolja), prema ocjeni Centra za socijalnu skrb, nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe.

Jednokratna novčana pomoć

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Iz podataka je vidljivo da se broj korisnika jednokratne pomoći u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu povećao za čak 1146 korisnika, odnosno 59,1%. Za jednokratne novčane pomoći centri za socijalnu skrb isplatili su u 2006. godini 980.605,79 kuna. Doplatak za pomoć i njegu Doplatak za pomoć i njegu može se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. Pomoć se odobrava ako prosječni mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi 800 kn, odnosno za samca 1.000,00 kn mjesečno. Doplatak za pomoć i njegu odobrava se u punom opsegu u iznosu od 400,00 kn ili u smanjenom opsegu u iznosu od 280,00 kn mjesečno.

Doplatak za pomoć i njegu

0

500

1000

1500

2000

2500

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina Broj korisnika

2002. 2123 2003. 2333 2004. 1957 2005. 1938 2006. 3084

Godina Broj korisnika

2002. 1629 2003. 1785 2004. 2177 2005. 2257 2006. 2360

21

Broj korisnika doplatka za pomoć i njegu iz godine u godinu postepeno raste, tako je u prethodnoj godini zabilježen porast broja korisnika od 4,6%. Korisnicima doplatka za pomoć i njegu s područja Krapinsko-zagorske županije isplaćeno je u prošloj godini ukupno 960.172,40 kuna. Osobna invalidnina Osobnu invalidninu može ostvariti teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili osoba s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, a čije je oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. godine života. Po postojećim pozitivnim propisima osobna invalidnina po korisniku iznosi 1.000,00 kn mjesečno.

Osobna invalidnina

0

100

200

300

400

500

600

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Broj korisnika osobne invalidnine u izvještajnoj godini u odnosu na 2005. godinu, povećan je za 8,1%. Korisnicima osobne invalidnine u 2006. godini isplaćeno je 5.788.425,64 kuna. Osposobljavanje za samostalan život i rad Pravo na osposobljavanje za samostalan život i rad ima tjelesno ili mentalno oštećena psihički bolesna osoba. Osoba može koristiti ovo pravo ako je oštećenje nastalo prije navršenih 45 godina života (muškarci), odnosno 40 godina života (žene).

Osposoblj. za samost. život i rad

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina Broj korisnika

2002. 314 2003. 361 2004. 436 2005. 467 2006. 505

Godina Broj korisnika

2002. 259 2003. 335 2004. 227 2005. 232 2006. 192

22

U 2006. godini došlo je do smanjenje broja korisnika za 15,1%. u odnosu na 2005. godinu. Pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja Pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja ostvaruje osoba koja se nalazi na smještaju izvan vlastite obitelji i koja nema vlastitih prihoda, a na temelju rješenja nadležnog Centra za socijalnu skrb. Ovu vrstu pomoći u 2006. godini koristila je 637 osoba. Pomoć po korisniku iznosi 20% od osnovice ili 80,00 kn mjesečno. Smještaj odraslih osoba u domove socijalne skrbi

Smještaj odraslih osoba u državne i nedržavne domove socijalne skrbi obuhvaća tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili psihički bolesne osobe, ovisnike o alkoholu, drogama drugim opojnim sredstvima, te starije i nemoćne osobe. Prema podacima centara u domovima za psihički bolesne odrasle osobe s područja Županije u prošloj je godini bilo smješteno 242 osobe, u domove za starije i nemoćne osobe njih 168, a što ukupno iznosi 410 korisnika.

Smještaj odr. osoba u domove soc. skrbi

340

360

380

400

420

440

460

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Smještaj djece i mladeži u domove socijalne skrbi

Smještaj djece i mladeži u domove socijalne skrbi osigurana je za djecu bez roditelja i djecu koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti. Također u dom se smještaju djeca s poremećajima u ponašanju, tjelesno mentalno ili višestruko oštećena ili psihički bolesna djeca. Prema podacima centara za socijalnu skrb u domove socijalne skrbi za djecu i mladež u 2006. godini bilo je smješteno 246 djece.

Godina Broj korisnika

2002. 395 2003. 449 2004. 391 2005. 379 2006. 410

23

Smještaj u udomiteljske obitelji Korisnici skrbi u udomiteljskoj obitelji mogu biti: djeca bez odgovarajuće skrbi, trudnica prije poroda ili roditelj s djetetom do 6 mjeseci, djeca i mlađi punoljetnici s poremećajima u ponašanju, djeca i odrasle osobe – žrtve obiteljskog nasilja, tjelesno ili mentalno oštećena osoba, psihički bolesna odrasla osoba, osoba ovisna o alkoholu, drogi ili drugim opojnim sredstvima, starija i nemoćna osoba i HIV pozitivno dijete. U 2006. godini u udomiteljske obitelji bilo je smješteno 70 djece s područja Krapinsko-zagorske županije. Prema podacima, smještaj odraslih osoba u udomiteljske obitelji u posljednjih 5 godina je slijedeći:

Smještaj odr. osoba u udomitelj. obitelji

105

110

115

120

125

130

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Udomiteljske obitelji Udomiteljske obitelji smještavaju i skrbe se o odraslim osobama, djeci i mladeži, ako ispunjavaju propisane uvjete. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, udomiteljska obitelj može biti obitelj koja ima stambene, socijalne i druge uvjete koji omogućavaju smještaj osobi, primjereno stanovanje, pravilnu ishranu, učenje, odmor, zadovoljavanje drugih potreba i interesa. U jednoj udomiteljskoj obitelji može biti smješteno najviše 5 osoba. Prema podacima centara za socijalnu skrb na području Županije u 2006. godini bile su 83 udomiteljske obitelji.

Skrbništvo

Sukladno odredbama Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/03, 17/04 i 136/04), centri za socijalnu skrb u 2006. godini imali su pod skrbništvom 756 osoba. Skrbništvo je oblik zaštite maloljetnika bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti se o sebi i osoba koja iz drugih razloga nisu u mogućnosti štititi svoja prava i interese.

Godina Broj korisnika

2002. 113 2003. 126 2004. 126 2005. 119 2006. 125

24

PRAVA IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI OSTVARENA U CENTRIMA SOCIJALNE SKRBI ZA 2006. GODINU

BROJ KORISNIKA

PRAVA IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI CSS DONJA

STUBICA

CSS KRAPINA

PODRUŽ. PREGRADA

CSS ZABOK

PODRUŽ. KLANJEC

CSS ZLATAR

BISTRICA

UKUPNO KORISNIKA

UKUPNO ISPLAĆENO U

KUNAMA

Pomoć za uzdržavanje 149 535 208 94 55 236 1277 7.494.451,99 Doplatak za pomoć i njegu 353 538 293 483 156 537 2360 9.601.723,40 Jednokratna novčana pomoć 765 1020 327 588 154 230 3084 980.605,79 Osobna invalidnina 68 90 51 130 27 139 505 5.788.425,64 Naknada do zaposlenja 32 29 15 34 11 39 160 529.844,98 Smještaj u udomiteljsku obitelj – djece 13 11 4 31 1 15 75 1.439.518,24 Smještaj u udomiteljsku obitelj - odrasle osobe 21 27 11 18 16 38 131 2.731.654,51 Pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja smještenih u udomiteljsku obitelj 14 36 14 116 17 53 250 100.484,00

Troškovi smještaja učenika u učeničke domove 10 16 21 11 8 21 87 479.636,80 Pravo na rad s ½ punog rad. vremena-roditelja hend. djeteta i dopust zbog njege djeteta 46 64 11 52 9 66 248 4.840.558,46

Pomoć za nabavu školskih udžbenika 97 42 19 30 2 64 254 254.372,63 Privremeno uzdržavanje djeteta 7 25 9 13 0 11 65 313.044,00 Pomoć u prehrani 0 9 7 13 0 39 68 6.509,00 Pogrebni troškovi korisnika 6 4 12 5 3 7 37 134.946,36 Usluge vještačenja i razvrstavanje korisnika10 0 1046 0 0 0 0 1046 427.724,29 Naknade provođenja pojačane brige i nadzora i nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi 20 50 14 6 0 46 136 651.749,91

Osposobljavanje za samostalni život i rad 27 44 19 47 17 38 192 55.848,00 Usluge skrbništva 201 286 0 142 0 127 756 77.486,34

UKUPNO 1829 3872 1035 1813 476 1706 10731 35.908.584,34

10 Postupak vještačenja provodi se pri Tijelima vještačenja koja djeluju pri Centru za socijalnu skrb Krapina za sve Centre i Podružnice s područja Krapinsko-zagorske županije.

25

5. PROGRAM SOCIJALNE SKRBI KOJI SE FINANCIRA IZ PRORAČUNA KRAPINSKO – ZAGORSKE ŽUPANIJE Sukladno Odluci o uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz programa socijalne skrbi («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj: 13/98), iz proračuna Krapinsko-zagorske županije u 2006. godini financiralo se:

1. Naknada troškova međumjesnog prijevoza učenika srednjih škola, 2. Naknada troškova smještaja u učeničkim domovima učenicima srednjih škola, 3. Jednokratne pomoći u novcu ili u naravi samcu ili obitelji zbog osobito i

trenutačno teških životnih prilika. Naknadu troškova međumjesnog prijevoza učenika srednjih škola i naknadu troškova smještaja u učeničkom domu, u posljednjih 5 godina ostvarilo je kako slijedi:

Godina Ukupni broj Korisnika

Međumjesni prijevoz Broj korisnika

Smještaj u domu Broj korisnika

2002. 668 515 153 2003. 595 463 132 2004. 594 466 128 2005. 332 324 8 2006. 279 276 3

Broj korisnika naknada međumjesnog prijevoza učenika u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu manji je za 48 korisnika. Za međumjesni prijevoz učenika isplaćeno je iz Proračuna Krapinsko-zagorske županije 587.587,00 kn. Broj naknada za podmirenje troškova smještaja u učeničkom domu znatno je smanjen jer korisnici pravo na ovu vrstu pomoći ostvaruju preko centara za socijalnu skrb, sukladno odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o odobravanju pomoći za uzdržavanje u obliku zajma, mjerila i obilježja stana potrebnog za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji i o odobravanju pomoći iz socijalne skrbi («Narodne novine» broj: 81/04). U 2006. godini centri za socijalnu skrb na području Krapinsko-zagorske županije odobrili su 87 pomoći učenicima za podmirenje troškova smještaja u učeničkom domu, za što je iz državnog proračuna isplaćeno 479.636,80 kn. Iz Županijskog proračuna za sufinanciranje smještaja u učeničke domove isplaćeno je 18.585,00 kn. Jednokratnu novčanu pomoć samcu ili obitelji zbog osobito i trenutačno teških životnih prilika može se odobriti za: podmirenje troškova sanacije stambenog objekta koji je oštećen od posljedica elementarnih nepogoda, podmirenje troškova liječenja osobe u inozemstvu, nabavu lijekova ili ortopedskog pomagala koji su neophodni u liječenju, a koje ne plaća ili djelomično plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i općenito zbog osobito i trenutačno teških životnih prilika. Jednokratnu novčanu pomoć za samca ili obitelj koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava utvrđenih Odlukom dodjeljuje Povjerenstvo za socijalnu skrb u iznosu do 10.000,00 kn, a župan/ica u iznosu do 1.000,00 kn. Županijsko poglavarstvo, na osnovu uvida u socijalno stanje samca ili obitelji, može odobriti jednokratnu novčanu pomoć neovisno od uvjeta propisanih Odlukom. Tijekom protekle godine jednokratnu novčanu pomoć ostvarilo je 76 korisnika, kojima je isplaćeno 195.800,00 kn. Za realizaciju programa socijalne skrbi u 2006. godini iz Županijskog proračuna ukupno je isplaćeno 981.971,00 kn.

26

Financ. programa soc. skrbi

0,00

200.000,00

400.000,00

600.000,00

800.000,00

1.000.000,00

1.200.000,00

1.400.000,00

1.600.000,00

1.800.000,00

2.000.000,00

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina Ukupno isplaćeno

2002. 1.411.183,00 kn2003. 1.901.241,00 kn2004. 1.460.282,00 kn2005. 939.324,00 kn2006. 981.971,00 kn

27

6. PRAVA SOCIJALNE SKRBI KOJA SE FINANCIRAJU IZ PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE Sukladno odredbi članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi, jedinica lokalne samouprave obvezna je u svom proračunu osigurati sredstva za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja, a jedinica područne (regionalne) samouprave za podmirenje troškova ogrijeva. Troškove stanovanja, a koji se odnose na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja, u jedinicama lokalne samouprave ostvarilo je 408 korisnika za što je utrošeno 667.264 kn. Sredstva za podmirenje troškova ogrijeva za korisnike koji se griju na drva, jedinice lokalne samouprave isplaćuju iz sredstava za decentralizirane funkcije koja im prema broju korisnika doznačuje Upravni odjel za financije i proračun Krapinsko-zagorske županije. Pomoć za podmirenje troškova ogrijeva u 2006. godini ostvarilo je 1290 korisnika, za što je isplaćeno 1.135.200 kn. Jedinice lokalne samouprave iz svojih su sredstva osigurale pomoć za podmirenje troškova ogrijeva za još 30 korisnika, za što su izdvojile ukupno 20.137 kn. Podmirenje troškova stanovanja i troškova ogrijeva ostvaruju samci ili obitelji ako im mjesečni prihod u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti, ne prelazi visinu sredstava za uzdržavanje utvrđenih člankom 16. Zakona o socijalnoj skrbi. Osnovica za određivanje visine sredstava za uzdržavanje iznosi 400,00 kn mjesečno. Jednokratnu pomoć jedinice lokalne samouprave dodjeljuju samcima ili obiteljima sukladno odredbama općeg akta, a zbog trenutačno teških životnih prilika (bolesti, smrti člana obitelji, pomoć za uzdržavanje, školovanje djece, elementarne nepogode, kupnju lijekova, te druge potrebe). Tijekom protekle godine jedinice lokalne samouprave dodijelile su 797 jednokratnih pomoći, u novcu ili u naturi, za što je ukupno isplaćeno 781.385 kn. Neke jedinice lokalne samouprave u svoj program socijalne skrbi uvrstile su stipendiranje učenika i studenata. Međutim, dodjela stipendija obavlja se po posebnom općem aktu u kojem je, pored ostalih uvjeta, socijalno stanje obitelji samo jedan od uvjeta za dobivanje stipendija. Stoga, u podacima iskazanim u Pokazateljima nisu uvršteni korisnici i sredstva isplaćena za učeničke i studentske stipendije i kredite. Također, pojedine jedinice lokalne samouprave u 2006. godini sufinancirale su:

- djelatnost Gradskog društva Crvenog križa, - djelatnost humanitarnih udruga i udruga koje se bave invalidnim osobama, - djelatnost dječjeg vrtića.

Prema pozitivnim propisima, sufinanciranje navedenih programa i potreba ne spada u djelatnost socijalne skrbi. Tijekom 2006. godine jedinice lokalne samouprave za provođenje programa socijalne skrbi utrošile su ukupno 7.168.342 kn, od čega 6.033.142 vlastitih sredstava i 1.135.200 kn sredstava za decentralizirane funkcije doznačenih od strane Županije. Osnovni problemi koji uzrokuju socijalnu ugroženost stanovništva u jedinicama lokalne samouprave su: - starije osobe s malom mirovinom ili bez mirovine; - radno sposobne osobe koje su ostale bez zaposlenja i ne mogu naći novi posao, - obitelji s troje i više djece s malim prihodima koja u cijelosti ne zadovoljavaju osnovne životne potrebe i - mlade obitelji s djecom i mlađe osobe – samci, prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje.

28

PODACI O PRAVIMA IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI OSTVARENA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE ZA 2006. GODINU

11 U iskazani iznos nisu uključena sredstva utrošena za pomoć za ogrjev iz razloga što su sredstva za ovaj vid pomoći osigurana u okviru decentraliziranih sredstava. 12 Podatak se odnosi na dodatna sredstva za pomoć za ogrjev koja su jedinice lokalne samouprave osigurale iz svog proračuna.

TROŠKOVI STANOVANJA

POMOĆ ZA OGRIJEV NA DRVA

JEDNOKRATNE POMOĆI OSTALE POMOĆI

Red. Broj GRAD/OPĆINA

Broj korisnika Utrošeno Broj

Korisnika Utrošeno Broj korisnika Utrošeno Broj

korisnika Utrošeno

UKUPNO UTROŠENO

11

1. DONJA STUBICA 21 51.326 32 28.160 3 2.400 684 285.941 339.667 2. KLANJEC - - 38 33.440 5 13.216 156 142.958 156.174 3. KRAPINA 61 194.972 163 143.440 61 96.611 868 621.373 912.956 4. ZABOK 51 50.259 41 36.080 98 128.744 164 327.282 506.285 5. OROSLAVJE - - 20+312 17.600+3.100 16 24.430 312 44.489 72.019 6. PREGRADA - - 115 101.200 4 1.600 242 161.486 163.086 7. ZLATAR - - 14+25 22.000+12.320 37 33.468 1 7.200 52.988 8. BEDEKOVČINA 74 51.769 19 16.720 82 39.164 1088 370.328 461.261 9. BUDINŠĆINA 27 25.962 26 22.880 6 12.525 451 56.603 95.090

10. DESINIĆ - - 62 54.560 - - 62 28.489 28.489 11. ĐURMANEC - - 71 62.480 48 45.000 328 452.434 497.434 12. GORNJA STUBICA - - 68 59.840 2 5.100 160 135.203 140.303 13. HRAŠĆINA - - 9 7.920 2 19.504 15 76.351 95.855 14. HUM NA SUTLI 1 1.200 46 40.480 54 39.445 15 11.222 51.867 15. JESENJE - - 52 45.760 8 8.073 574 206.300 214.373 16. KRALJEVEC NA SUTLI 17 18.320 13 11.440 - - 135 380.978 399.298 17. KRAPINSKE TOPLICE 15 9.896 38 33.440 43 19.000 134 110.300 139.196 18. KONJŠĆINA 25 129.012 25 22.000 77 60.184 151 87.303 276.499 19. KUMROVEC 4 9.015 17 14.960 8 10.327 26 20.159 39.501 20. LOBOR 8 11.500 12+3 10.560+2.637 - - 65 15.616 29.753 21. MARIJA BISTRICA 48 36.910 40 35.200 6 22.856 37 23.970 83.736 22. MAČE 48 10.244 26 22.880 8 5.752 26 35.008 51.004 23. MIHOVLJAN - - 21 18.480 75 59.946 - - 59.946 24. NOVI GOLUBOVEC 5 2.722 7 6.160 31 60.328 185 110.491 173.541 25. PETROVSKO - - 61 53.680 22 12.074 193 145.371 157.445 26. RADOBOJ 6 2.537 41 36.080 8 7.500 108 88.914 98.951 27. SVETI KRIŽ ZAČRETJE 7 5.757 53+2 46.640+2.080 - - 232 82.669 90.506 28. STUBIČKE TOPLICE 13 54.829 16 14.080 - - 103 76.001 130.830 29. TUHELJ - - 37 32.560 70 26.686 100 134.278 160.964 30. VELIKO TRGOVIŠĆE 2 1.034 50 44.000 17 16.700 278 269.821 287.555 31. ZAGORSKA SELA - - 17 14.960 2 3.252 18 52.600 55.852 32. ZLATAR BISTRICA - - 6 5.280 4 7.500 18 3.218 10.718

UKUPNO 408 667.264 1.290+30 1.135.200+20.137 797 781.385 6929 4.564.356 6.033.142

29

7. RAD UDRUGA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

7.1. Gradska društva Crvenog križa Sva društva Crvenog križa na području Županije provode humanitarno-socijalne programe. U provođenju ovih programa, pomoć socijalno ugroženim samcima i obiteljima pružaju u naturi, dodjelom paketa sa živežnim namirnicama, higijenskim potrepštinama, odjeći i obući te drugim kućanskim potrepštinama. Humanitarnu pomoć dodjeljuju: - starim, bolesnim i nezbrinutim osobama, osobama bez prihoda, koje žive u lošim stambenim prilikama, - obiteljima s više djece koje nemaju dovoljno sredstava za uzdržavanje, - obiteljima čiji su članovi ostali bez posla te nemaju dovoljno sredstava za osobne životne potrebe.

1.) Društvo Crvenog križa Donja Stubica u 2006. godini provodilo je nekoliko oblika humanitarne potpore. Ukupno je utrošeno 26.556,00 kn i to za: pružanje hitne interventno-humanitarne potpore, prigodnu podjelu poklon-paketa siromašnim obiteljima povodom Uskrsa i Božića, pomoći obiteljima s više djece uoči početka školske godine u nabavi školske opreme i humanitarnu potporu školama za djecu socijalno ugroženih obitelji za ljetovanje, školu u prirodi, maturalno putovanje i dr.

U sklopu programa potpore osobama treće životne dobi Društvo provodi psihosocijalnu pomoć osobama treće životne dobi u suradnji s Udrugom umirovljenika i aktivnosti na dobrosusjedskoj pomoći kroz pojedinačne posjete i pomaganja aktivista Crvenog križa. Aktivnostima na prikupljanju materijalno-financijskih sredstava za pružanje pomoći «Solidarnost na djelu», donacijama i prilozima poduzeća i građana prikupljeno je 29.866 kuna. 2.) Gradsko društvo Crvenog križa Klanjec djeluje na području grada Klanjca i općina Tuhelj, Kumrovec i Zagorska Sela. Tijekom godine, a posebno povodom uskrsnih i božićnih blagdana podijeljeno je 122 paketa, vrijednost pojedinog paketa iznosila je oko 150 kn. Podijeljeno je i 20 paketa iz donacije Coca Cole. 3.) Gradsko društvo Crvenog križa Krapina djeluje na području grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. U 2006. godini provedene su dvije humanitarne sabirne akcije za prikupljanje novčanih sredstava: «Prepoznaj sebe» i «Solidarnost na djelu». Akcija «Prepoznaj sebe» provodi se već sedmu godinu zaredom sa ciljem prikupljanja sredstva za organizirano ljetovanje siromašnih učenika šest osnovnih škola na području djelovanja Društva. U 2006. godini provođenjem ove akcije prikupljeno je 9.473,65 kn. Akcijom «Solidarnost na djelu» lani je prikupljeno 24.347,10 kn prodajom prigodnih bonova, prilozima učenika te uplatom pravnih i fizičkih osoba. Sredstvima doznačenih od strane jedinica lokalne samouprave, te prikupljenih akcijom «Solidarnost na djelu», ukupno 34.847,10 kn, utrošeno je najvećim dijelom za pakete namijenjene socijalno najugroženijim osobama na području grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj.

30

Iz donacije Hrvatskog Crvenog križa, Gradsko društvo podijelilo je u 2006. godini 30 paketa sa živežnim namirnicama i higijenskim potrepštinama ukupne vrijednosti 2.730,00 kn. U srpnju 2006. godine Gradsko društvo Crvenog križa i Grad Krapina potpisali su Ugovor o suradnji na provedbi Programa međugeneracijske solidarnosti «Pomoć u kući starijim osobama». Programom koji se provodi na području grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj obuhvaćeno je 132 korisnika. Na provođenju Programa zaposleno je 9 djelatnika. 4.) Gradsko društvo Crvenog križa Pregrada djeluje na području grada Pregrade i općina Desinić i Hum na Sutli. U 2006. godini Društvo je podijelilo materijalnu pomoć za 182 korisnika, uglavnom osobama starijima od 65 godina, kroničnim bolesnicima, dojenčadi, liječenim alkoholičarima i mentalno retardiranim osobama. Novčanim sredstvima prikupljenim u akcijama «Tjedan Crvenog križa» i «Solidarnost na djelu» nabavljeni su i podijeljeni paketi sa hranom, obućom i odjećom, krevetninom, a za petnaestero djece podijeljena je novorođenačka oprema. Iz donacije Hrvatskog Crvenog križa podijeljeno je 80 paketa hrane. 5.) Gradsko društvo Crvenog križa Zabok djeluje na području grada Zaboka, te općina Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće i Krapinske Toplice, a u svojoj evidenciji ima 564 korisnika koji primaju više vrsta pomoći. U 2006. godini podijelili su 320 paketa, za koje su sredstva u jednakom udjelu osigurala Društvo i jedinice lokalne samouprave. Vrijednost paketa bila je u prosjeku 200 kuna. Sredstvima Društva nabavljena su i podijeljena još 150 paketa prosječne vrijednosti 100 kuna. Podijeljeno je 60 paketa sa živežnim namirnicama i higijenskim potrepštinama koje je donirao Hrvatski Crveni križ. 6.) Gradsko društvo Crvenog križa Zlatar djeluje na području čak devet jedinica lokalne samouprave. Redovito obavlja distribuciju zaprimljenih donacija građana, odjeće i obuće u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb. U 2006. godini u akciji darivanja siromašnih građana bilo je obuhvaćeno 200 korisnika. Prigodom Božića socijalno ugroženim obiteljima podijeljeno je 150 paketa, iz donacije Hrvatskog Crvenog križa. Svim obiteljima su uručene i narudžbenice (od 200 do 400 kuna) za nabavu potrepština, a za što su sredstva osigurana akcijom «Solidarnost na djelu». Inače, akcijom «Solidarnost na djelu» sakupljeni su prehrambeni artikli, odjeća i obuća, te 27.472,00 kuna.

7.2. Financiranje udruga invalida Za financiranje udruga invalida u 2006. godini iz županijskog proračuna dodijeljeno

je: 1. Udruga invalida, Donja Stubica 45.000,00 2. Udruga invalida, Zlatar 35.000,00 3. Društvo multiple skleroze KZŽ, Zabok 20.000,00 4. Društvo invalida rada, Krapina 11.500,00 5. Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, Krapina 10.000.00 6. Zajednica udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata KZŽ, Krapina 10.000,00 7. Društvo osoba oštećena sluha, Krapina 7.500,00 8. Udruga slijepih KZŽ, Krapina 7.500,00

31

9. Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama KZŽ, Krapina 7.500,00 10. Udruga ratnih i vojnih invalida KZŽ, Krapina 5.000,00 11. Udruga invalida, Bedekovčina 5.000,00

32

8. ZAVRŠNA RAZMATRANJA

Iz iskazanih podataka vidljivo je da je socijalno stanje stanovništva Krapinsko-zagorske županije nepovoljnije u odnosu na socijalno stanje u državi. Nekoliko je parametara iz kojih je to vidljivo:

• vitalni indeks u 2005. god. u Županiji iznosio je 64,5 i značajno je lošiji od državnog prosjeka koji je za isto razdoblje iznosio 82, • broj umirovljenika gotovo je izjednačen sa brojem zaposlenih, u 2006. godini u Županiji je bilo 33.828 zaposlenih i 33.375 umirovljenika, • prosječna mirovina u 2006. godini (radnici, obrtnici, poljoprivrednici) iznosila je 1.679,99 kn, dok je prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj viša za 224,18 kn ili 11,8%, • prosječna plaća zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 2005. godini iznosila je 4.376,00 kn, a zaposlenih u Županiji 3.597,00 kn, što je manje za čak 17,8%, • bruto domaći proizvod po stanovniku za Republiku Hrvatsku u 2004. godini iznosio je 6.461 EUR, dok je za Krapinsko-zagorsku županiju iznosio tek 4.429 EUR.

Socijalno stanje u Krapinsko-zagorskoj županiji odraz je gospodarskih prilika i razvitka Županije. Sukladno tome, značajnije poboljšanje socijalnog stanja stanovništva uslijediti će tek nakon većeg gospodarskog napretka. Jedinice lokalne samouprave i Županija kroz svoje socijalne programe djeluju na poboljšanje i unaprjeđenje socijalnog stanja stanovništva na svom području, prema svojim financijskim mogućnostima. Centralna vlast već duže vremena najavljuje reformu sustava socijalne skrbi s ciljem poboljšanja učinkovitosti sustava i veću usmjerenost davanja najugroženijim skupinama stanovništva. Konkretni učinci reforme na poboljšanje socijalnog stanja stanovništva Krapinsko-zagorske županije ne mogu se procijeniti. U svakom slučaju, postavlja se pitanje što i kako sa tisućama umirovljenika korisnika minimalnih mirovina koje nisu dovoljne za osnovne životne potrebe, a čiji iznos istovremeno prelazi imovinski cenzus utvrđen za ostvarivanje pojedinog prava iz sustava socijalne skrbi.

Mjere za poboljšanje sadašnjeg stanja socijalne skrbi:

1. Pojačati aktivnosti na razvoju i jačanju gospodarstva, te zapošljavanju, posebno teže zapošljivih skupina osoba,

Nositelji: - Nadležna tijela Krapinsko-zagorske županije - Županijska gospodarska komora - Gradovi i općine - Zavod za zapošljavanje, Područna služba Krapina Rok: kontinuirano

33

2. Poticati razvoj organizacija civilnog društva, osobito u području socijalne skrbi, Nositelji: - Nadležna tijela Krapinsko-zagorske županije - Općine i gradovi Rok: kontinuirano 3. Provoditi populacijske programe stanovništva na području Županije (vlastite

programe i programe koje donosi Vlada Republike Hrvatske), Nositelji: - Nadležna tijela Krapinsko-zagorske županije - Općine i gradovi Rok: kontinuirano 4. Podržati osnivanje potrebnog broja domova socijalne skrbi i obiteljskih domova za

zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba, Nositelji: - Poduzetnici (fizičke i pravne osobe) - Nadležna tijela Krapinsko-zagorske županije - Gradovi i općine Rok: kontinuirano 5. Poticati razvoj vaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi (udomiteljske obitelji,

pomoć i njegu u kući korisnika, dobrosusjedsku pomoć i dr.), Nositelji: - Centri za socijalnu skrb - Gradovi i općine - Nadležna tijela Krapinsko-zagorske županije Rok: kontinuirano

6. Pratiti rad jedinica lokalne samouprave glede izvršavanja obveza iz Zakona o socijalnoj skrbi te drugih zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav socijalne skrbi,

Nositelji: - Nadležna tijela Krapinsko-zagorske županije - Centri za socijalnu skrb Rok: kontinuirano

34

U izradi Pokazatelja korišteni su podaci: 1. Ureda državne uprave KZŽ, Službe za gospodarstvo i

imovinsko pravne poslove, Pododsjeka za statistiku, 2. Državnog zavoda za statistiku, 3. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe

Krapina, 4. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,

Središnja služba Zagreb, 5. Centara za socijalnu skrb Donja Stubica, Krapina,

Zabok i Zlatar Bistrica, 6. Domova socijalne skrbi, 7. Jedinica lokalne samouprave, 8. Ovog Upravnog odjela i Upravnog odjela za financije

i proračun KZŽ, 9. Gradskog društva Crvenog križa Donja Stubica,

Klanjec, Krapina, Pregrada, Zabok i Zlatar i 10. Zavoda za javno zdravstvo KZŽ. POMOĆNICA PROČELNIKA Zorica Franjčec – Capar, dipl. iur.