POKRENI

SE

POVEŽI

I

Pokreni se, poveži i

reci

Izdava!: Europski dom Slavonski Brod

Pripremila i uredila: Božica Sedli"

Grafi!ki oblikovala: Nada Vukovi"

Tisak: MMV '94

Slavonski Brod, rujan 2011.

Ova publikacija nastala je u okviru projekta „Aktivni mladi – kako oni djeluju u tvojoj zajednici“

temeljem financijske potpore koju je osigurala Agencija za mobilnost i EU programe u okviru

programa Mladi na djelu, Akcija 5 – Potpora europskoj suradnji u polju mladih, podakcija 5.1 –

Sastanci mladih i osoba odgovornih za politiku prema mladima.

Sadržaj

O projektu 1

Status mladih

Status mladih 3

Istraživanje o statusu mladih 5

Zašto mladi ne sudjeluju u politici 6

Povjerenje u institucije u Hrvatskoj i Europi

7

Mladi i zajednica

Zašto je važno sudjelovanje mladih u životu lokalne zajednice? 9

Mladi i lokalne vlasti – od sudjelovanja do partnerstva 14

Stvaranje uvjeta za sudjelovanje mladih 15

Mladi i EU 16

Zar je to sudjelovanje

19

Aktivizam mladih

Aktivizam mladih 21

Potreba za aktivizmom 23

Modeli i metode angažiranja mladih 29

Dobrobiti sudjelovanja mladih

32

Standardi, pra!enje i procjena procesa sudjelovanja djece i mladih

Standardi u procesu sudjelovanja mladih i djece 34

Pra"enje i procjena sudjelovanja djece i mladih 38

Eti!no sudjelovanje djece i mladih na konferencijama, susretima i medijima 40

Odgovori na neke brige zbog sudjelovanja djece 44

Instrumenti poticanja politi"ke participacije i utjecaja mladih

Instrumenti za poticanje politi!ke participacije i utjecaja mladih u RH 48

Zašto i kako osnovati gradsko/mjesno vije"e/parlament mladih 50

Što je to savjet mladih i kako postati !lanom savjeta 53

Što je to Parlament mladih i kako se postaje zastupnikom 55

Kako osnovati udrugu? 59

1

O projektu

Projekt Aktivni mladi – kako oni sudjeluju u životu tvoje zajednice provodili su

Europski dom Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija tijekom 2011.

godine.

Projekt se sastojao od pripremnih, provedbenih aktivnosti, promocije

aktivizma i sudioništva mladih te aktivnosti vrednovanja projekta.

Središnja aktivnost je bio nacionalni sastanka mladih, koji se održao tijekom

Europskog tjedna mladih (od 18. do 22. svibnja) u Slavonskom Brodu.

Sastanak je omogu"io ravnopravan, strukturiran razgovor izme#u !etrdeset

mladih - !lanova savjeta/udruga mladih i predstavnika regionalnih/lokalnih

vlasti sa svrhom donošenja rješenja i prijedloga za aktivnije sudioništvo

mladih u stvaranju životnih, radnih, obrazovnih, kulturnih, materijalnih i

ostalih uvjeta dobrobiti lokalnih zajednica.

Op"i cilj projekta je bio ostvarivanje više razine sustavnosti i u!inkovitosti u

provo#enju Nacionalnog programa djelovanja mladih, utemeljenog na

europskim vrijednostima i standardima, u sedam županija na podru!ju

Slavonije (Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske,

Osje!ko-baranjske, Viroviti!ko-podravske, Sisa!ko-moslava!ke,

Bjelovarsko-bilogorske).

Osim toga, projektom smo htjeli

!" osnažiti uloge mladih i pove"ati njihove kapacitete u nekoliko klju!nih

podru!ja, uklju!uju"i i istinsko ne prigodni!arsko i dekorativno)

sudjelovanje, zagovaranje /lobiranje, te pokretanje lokalnih i EU

projekata;

!" povisiti razinu sudjelovanja svih mladih u svim oblicima društvenog

života lokalne zajednice i unaprijediti ulogu mladih u procesima

priklju!enja RH EU;

!" senzibilizirati predstavnike lokalnih vlasti za razvijanje i donošenje

lokalnih/regionalnih program djelovanja u suradnji s mladima,

udrugama mladih i za mlade, sukladno specifi!nim interesima,

mišljenima i potrebama mladih;

2

!" poboljšati proces informiranja javnosti o standardima, vrijednostima i

praksama europskih i nacionalnih politika prema mladima;

!" obilježiti Europski tjedan mladih

Projekt je prije svega zamišljen kao socijalni proces u kojem sudionici

dobrovoljno kroz interakcijsku razvijaju sposobnosti za daljnje u!enje.

Zajedni!ki isplanirane sadržaje mladi su usvajali putem probranih metode

neformalnog u!enja koje su potakle njihov osobni, društveni i profesionalni

razvoj.

Kona!ni proizvod projekta je publikacija Pokreni se, poveži i reci koja bi

trebala poticati mlade na aktivnije sudioništvo u stvaranju boljih životnih,

radnih, obrazovnih, kulturnih i materijalnih uvjeta u njihovim zajednicama.

3

Status mladih

Mladi od 15 do 30 godina predstavljaju gotovo !etvrtinu svjetske populacije.

U Hrvatskoj mladi u toj dobi života !ine 19.17%1 ukupnog stanovništva.

Osim toga, od ukupnog broja nezaposlenih je 31,17%2 mladih.

Sli!ne se promjene zbivaju i u ve"ini drugih europskih društava. Brojna

istraživanja potvr#uju da je nedostatak mogu"nosti zapošljavanja uzrok

otu#enosti, frustriranosti, otežane društvene mobilnosti mladih u svijetu i

nezadovoljstva. Porast nasilja velika je od prijetnja svjetskom miru, stoga je

pronalaženje sredstava za odvra"anje mladih od takvog ponašanja jedna od

osnovnih zada"a naših društava. Trend starenja stanovništva mlade dodatno

!ini dodatno dragocjenijim društvenim resursom.

Globalni porast organizacija mladih i pokreta posljednjih godina pruža nove

mogu"nosti za mobilizaciju - razmjena studenata, športske aktivnosti i

politi!ko sudjelovanje doprinose promicanju me#ukulturalnog razumijevanja

i uvažavanja razli!itosti.

U svrhu stvaranja socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih i materijalnih

uvjeta za trajnu dobrobit mladih te njihovo aktivno, potpuno i odgovorno

sudjelovanje u društvenoj zajednici Vlada je donijela te provodi mjere

zacrtane nizom nacionalnih dokumenata.3 Sukladno navedenim

dokumentima koji se temelje na važnim europskim dokumentima,

provedenim aktivnostima kao i analizama i istraživanjima vidljivo je da

sudjelovanje mladih u organizacijama civilnog društva, kao i njihovo

samoorganiziranje nudi velike mogu"nosti za razmjenu iskustva i

neformalno u!enje, a !ime se dodatno stvaraju mogu"nosti za razvijanje

tolerancije i nenasilnog rješavanja sukoba kod mladih. Nedovoljna

uklju!enost mladih u politi!ke procese, kao i njihovo aktivno sudjelovanje u

odlu!ivanju na lokalnoj i regionalnoj razini, te njihova nedovoljna mobilnost

usmjeravaju aktivnosti brojnih udruga mladih i za mlade na navedena

podru!ja.

Ustav Republike Hrvatske propisuje da država štiti materinstvo, djecu i

mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete

kojima se promi!e ostvarivanje prava na dostojan život.

1.Mjese!no statisti!ko izvješ"e br 6,

Državni zavod za stat ist iku

Republike Hrvatske, Zagreb, 2011.

2. Statisti!ki podaci HZZ-a od 31.

08. 2011.

4

Ova ustavna obveza ugra#ena je u zakonodavni okvir RH. Godine 207.

Donesen je Zakon o savjetima mladih i Zakon o volonterstvu. Zakon o

savjetima mladih, kao prvi zakon o mladima u RH, definira savjetodavna

tijela mladih (15 - 29 godina) pri gradovima, op"inama i županijama te

otvora prostor sudjelovanja mladih u životu zajednica i u procesima

donošenja odluka. Zakon o volonterstvu donesen je kako bi se

osiguralo društveno okružje povoljno za razvoj volonterstva, sprije!ile

mogu"e zlouporabe, zaštitilo volontere i organizatore volontiranja te kako

bi se na zakonskoj razini uredio položaj svih pravnih i fizi!kih osoba,

posebice mladih, uklju!enih u organizirano volontiranje u zajednici.

Istraživanje o statusu mladih

Po!etkom 2009. godine provedeno je istraživanje o statusu mladih i

njihovom odnosu prema sociokulturnim vrijednostima, prema europskim

integracijama, o glavnim karakteristikama tranzicije, o dobicima i gubicima

tranzicijskog procesa, u zemljama jugoisto!ne Europe (Albanija, Bosna i

Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Makedonija i

Rumunjska).

Istraživa!kim projektom koordinirala je Fondacija Civitas iz Rumunjske.

Suradnici u istraživanju iz drugih zemalja su: Young Intellectuals (IRSH),

Albanija, Helsinky Citizens’Assembly BiH, UNO Yugoslavia, BiH, Society

and Information Foundation, Bugarska, Embassy for Peace, FYROM, Civitas

foundation for Civil Society, Rumunjska, Association for Democratic

Prosperity, Crna Gora, Children’s Creative Centre “Oasis”, Crna Gora i

Libergraf Regional Centre for Civic Initiatives, Srbija.

Na podru!ju Republike Hrvatske istraživanje su provodili !lanovi Parlamenta

mladih grada Slavonskog Broda i Europskog doma Slavonski Brod, uz financijsku

potporu Ministarstva za europske integracije. Terenskim istraživanjem bilo

je obuhva"eno više od tridesetak nevladinih udruga, odnosno 900 mladih

ljudi. Istraživao se njihov odnos prema tranzicijskim procesima u zemljama

jugoisto!ne Europe. Neka od pitanja su bila: Koje su glavne karakteristike

tranzicije u zemljama jugoisto!ne Europe? Kako tranzicijski proces privesti

kraju bez bolnih posljedica? Koji su dobici i gubici tranzicije? Kakvo je

mišljenje mladih o europskim integracijama?

3. Nacionalni program za mlade za

razdoblje od 2009. do 2013.;

Program aktivnosti za prevenciju

nasilja me#u mladima za 2009.;

Nacionalni plan aktivnosti za prava i

interese djece od 2006. – 2012.;

Nacionalna strategija prevencije

poreme"aja u ponašanju djece i

mladih od 2009. do 2012.; Program

aktivnosti za sprje!avanje nasilja

me#u djecom i mladima i Protokol o

postupanju u slu!aju nasilja me#u

djecom i mladima; Nacionalna

populacijska politika; Nacionalni

program zaštite i promicanja ljudskih

prava od 2008. – 2011.; Nacionalna

strategija zaštite od nasilja u obitelji

( 2008. - 2010.) i Protokol o

postupanju u slu!aju nasilja u

obitelji; Nacionalna strategija

suzbijanja zlouporabe opojnih droga

od 2006. do 2012.; Nacionalna

strategija stvaranja poticajnog

okruženja za razvoj civ ilnog

društva…)

5

Istraživanjem je otkriven skup problema koji je zajedni"ki mladima svih zemalja

jugoisto"ne Europe:

!"Premalo je optimisti!nih izjava me#u mladima i glavni je osje"aj - osje"aj nepovjerenja. Problemi u

društvu se !ine nepremostivi i presloženi da bi ih se uskoro moglo riješiti.

!"SEE regija je okarakterizirana kao osiromašena: porast nezaposlenosti, pomanjkanje solidarnosti i

pružanja socijalnih usluga.

!"Najve"i problemi su ekonomske i politi!ke naravi. Mladi su nezadovoljni svojim trenutnim statusom,

a ni budu"nost im se ne !ini ništa boljom.

!"Nezaposlenost je glavni problem s kojim se mladi ljudi suo!avaju. Glavna je briga ostvarenje

prikladnog životnog standarda kojeg je, !ini se, teško dostignuti.

!"Povjerenje u politi!ki sustav je vrlo nisko. Malo je povjerenja u iskrenost lokalnih politi!ara i njihovu

dobru volju, i vladaju"a se elita (bilo u politici ili gospodarstvu) doživljava na isti na!in.

!"Postoji op"e nepovjerenje prema institucijama na svim razinama i svim podru!jima.

!"Mladi doživljavaju najviša zakonodavna i izvršna tijela odgovornima za nepovoljan status mladih;

zamjeraju im što nemaju jasnu viziju kako prevladati postoje"u krizu.

!"Zbog nedostatka povjerenja u trenutni ili budu"i gospodarski napredak, mladi, naj!eš"e, rješenje za

svoje probleme pronalaze u emigriranju na zapadne europske zemlje.

!"Uloga i položaj me#unarodnih institucija, kao što su UN i EU, percipiraju se dvojako. Doživljavaju se

kao institucije koje traže previše, a pružaju premalo. Nasuprot tome europski integracijski proces

shva"en je kao doprinos ekonomskom prosperitetu i politi!koj stabilnosti zemlje.

!"Visok stupanj nepovjerenja pokazan je i prema privatnom sektoru i procesu privatizacije u zemljama

tranzicije.

!"Borba protiv korupcije zajedni!ka je svim zemljama u jugoisto!noj Europi.

!"Premalo je organiziranog i povezanog djelovanja mladih na lokalnim, nacionalnim i regionalnim

razinama.

!"Nedovoljan broj je ostvarenih partnerstva izme#u lokalnih uprava i samouprava i mladih, a posebice

u pružanju raznovrsnih socijalnih usluga.

6

Zašto mladi ne sudjeluju u politici?

Je li to mogu"e, a mogu"e je da mladi imaju relativno loše mišljenje o demokraciji kao tipu

politi!kog ure#enja, da ih je mali broj politi!ki aktivnih što možemo tuma!iti kao rezultat

nezainteresiranosti, te njihovog kriti!kog pogleda na politiku, ali i društvene destimulacije da se

uklju!e u politiku. Kao posljedica toga ispodprosje!no su zastupljeni u strukturama vlasti.

Istraživanje koje je proveo dr.sc. Berto Šalaj pokazalo je da !ak 80,2% hrvatskih srednjoškolaca nije

zadovoljno razvojem i funkcioniranjem demokracije u Hrvatskoj pri !emu njih 30% nije sigurno ili

ne zna da li je baš demokracija najbolji oblik vladavine, dok ih 14,2% smatra da postoje i bolji oblici

vladavine, a !ak njih 78,6% malo je ili nimalo zainteresirano za politiku. Istraživanje dr.sc. Vlaste

Ilišin pokazalo je da mladi razmjerno malo participiraju u politi!kim strankama (8,3%) i udrugama s

politi!kim ciljevima iako su istodobno svjesni vlastite marginaliziranosti u društvu i traže promjenu

svog statusa. To istraživanje je pokazalo da mladi ne sudjeluju u politici ili zato jer ih ne

zanima, ili jer im stariji ne ostavljaju dovoljno prostora, ili smatraju politiku op!enito

nepoštenom i ne žele u njoj sudjelovati. Od osamostaljenja do danas udio mladih u Hrvatskom

saboru kretao se od 0-4%. Istraživanje udruge DIM koje je provela dr.sc. Vlasta Ilišin pokazalo je da

je udio mladih u tijelima gradskih i županijskih vlasti u mandatu 2005.-2009. godine iznosio 6,3%.

Najve"a zastupljenost mladih bila je u gradskim vije"ima i ona je iznosila 7,5%. Polovica mladih

lokalnih vije"nika i vije"nica imala je srednju stru!nu spremu, a njih 68,8% bilo je zaposleno. Ovdje

valja napomenuti da mladi !ine 22% hrvatskog bira!kog tijela te da kao najvitalniji, najfleksibilniji i

najkreativniji dio društva !ine okosnicu za budu"i razvoj zemlje (kako gospodarski tako i

demokratski).

7

POVJERENJE U INSTITUCIJE U HRVATSKOJ I EUROPI

s posebnim naglaskom na EU

Izlaganje Krunoslava Nikodema i Gordana $rpi"a na Nacionalnom kongresu Hrvatskog sociološkog

društva se temeljilo na rezultatima empirijskog istraživanja napravljenog u sklopu projekta European

Value Study (1999, N=1003; 2008, N=1498).

Istraživanje je 2008. godine obuhvatilo 47 zemalja u Europi. Te su zemlje, za potrebe ovog izlaganja,

podijeljene u !etiri skupine (Izvor: službene stranice Europske unije: http://europa.eu/).

1. Stare !lanice EU

2. Nove !lanice EU

3. Zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje

4. Ostale zemlje obuhva"ene EVS istraživanjem

5. Osnovne hipoteze istraživanja su bile da:

6. U Hrvatskoj je prisutno kontinuirano opadanje povjerenja u institucije

7. U Hrvatskoj se nastavlja pad povjerenja u EU

8. Pad povjerenja povezan je manje uz globalizacijske a više uz unutardruštvene !imbenike. Jedan

od klju!nih sociokulturnih potencijala svakog društva jest stupanj povjerenja koji gra#ani iskazuju

u osnovne institucije i organizacije tog društva. S obzirom da živimo u politi!kom sustavu

predstavni!ke demokracije koji se po svojoj prirodi temelji na povjerenju, samo povjerenje

predstavlja jedan od klju!nih elemenata politi!ke kulture.

Postoje osnovne društvene funkcije kulture povjerenja.

Prva društvena funkcija kulture povjerenja jest osloba#anje i mobiliziranje ljudskog djelovanja u

Luhmannovom smislu kreativnog, neograni!enog, inovativnog i poduzetni!kog djelovanja.

Druga društvena funkcija je poticanje društvenosti, sudjelovanja u razli!itim oblicima udruživanja,

izgradnje interpersonalnih veza u Durkheimovom smislu poticanja «moralne gusto"e».

Tre"e, kultura povjerenja poti!e toleranciju, prihva"anje stranaca i prepoznavanje kulturnih i politi!kih

razlika kao legitimnih.

I !etvrto, kultura povjerenja ja!a povezanost pojedinca i zajednice, a time i osje"aj pripadnosti

(identitet) i generira kolektivnu solidarnost.

Krunoslav Nikodem, Gordan $rpi": POVJERENJE U INSTITUCIJE U HRVATSKOJ I EUROPI s posebnim naglaskom na EU, Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva; «Sociologija i promjena –

izazovi budu"nosti»; Zagreb, 7.-8. travnja 2011.

8

S druge strane, op"a «društvena klima sumnji!avosti», karakteristi!na za «sindrom nepovjerenja» i

«kulturu cinizma» višestruko otežava funkcioniranje i razvoj društva.

Prije svega, društvena klima nepovjerenja «paralizira» društveno djelovanje, te poti!e rutinizaciju,

konformizam i pasivnost. Osim toga, rastvara potencijale društvenog kapitala i vodi izolaciji i

atomizaciji, te utje!e na zauzimanje «obrambenih» stavova, stereotipa i predrasuda itd. (Sztompka,

1998:21-22).

Uzroci opadanja povjerenja u institucije (i u EU) u hrvatskom društvu?

Piotr Sztompka isti!e više uvjeta nužnih za izgradnju kulture povjerenja:

1. Normativna sigurnost

2. Transparentnost društvenih organizacija

3. Stabilnost društvenog poretka

4. Predvidljivost/prora!unatost mo"i

5. Primjena prava i obveza

6. Poticanje dužnosti i odgovornosti

7. $uvanje dostojanstva, integriteta i autonomije svakog pojedinog gra#anina

Niti jedan od navedenih uvjeta u Hrvatskoj nije ostvaren.

Nakon društvenih i politi!kih promjena javni i politi!ki institucionalni sustav ostao nepromijenjen.

Taj je sustav razvijan za potrebe totalitarne države kojoj je glavna svrha kontrola gra#ana a ne servis

gra#ana.

Od svih 47 ispitivanih zemalja Hrvatska je zemlja s najnižim povjerenjem u EU.

Prema rezultatima istraživanja, najmanje povjerenje u EU imaju 1) Hrvatska (20%);

2) Velika Britanija (22%); 3) Srbija (27%) i 4) Rusija (28%).

Ispitanici kao razlog tomu navode:

Nepravedan odnos EU prema Hrvatskoj.

Neuvjerljivost politi!kih elita u predstavljanju hrvatskih interesa u Europi.

Prikazani rezultati ne odražavaju samo nepovjerenje prema EU i me#unarodnim institucijama ve" i

svojevrsni gra#anski protest, kako prema samim me#unarodnim institucijama, tako i prema

doma"im akterima koji su evidentno izgubili kredibilitet pa delegitimiraju sve za što se javno zalažu.

9

Mladi i zajednica

Zašto je važno sudjelovanje mladih u životu lokalne

zajednice?

Razlozi su brojni.

Uslijed globalizacijskih procesa, procesa decentralizacije i privatizacije, uloga

države sve se više smanjuje u podru!ju gospodarstva, definiranja

proizvodnje i potrošnje, socijalne sigurnosti i solidarnosti

Unutar države sve više raste važnost lokalne zajednice i pove"ava se

odgovornost pojedinca za vlastitu sudbinu.

U novonastalim uvjetima umanjeno nacionalno društveno bogatstvo teško

je pravedno raspodijeliti na brojne društvene skupine. Zbog decentralizacije

državnih institucija i sredstava njegova raspodjela i borba oko njega prenijet

"e se na lokalnu razinu. Poradi toga i izbor vlastite sudbine zbiva se na istom

nivou.

Zna!aj sudjelovanja što ve"eg broja gra#ana, a posebice mladih, u

decentraliziranom društvu, u procesu prepoznavanja potreba, izrade vizije i

strateških planova razvoja, donošenja odluka i provedbe razvojnih programa

za gospodarstvo, obrazovanje, kulturu i zaštitu okoliša - odlu!uju"i je za

kvalitetan cjelokupni život i razvoj lokalne zajednice sukladan njezinim

potrebama.

Država i dalje postoji,

ali dogodio se prijenos

suvereniteta; iznad

nac ionalnih vl ada

izrasla je svjetska

vladavina financijskog

kapitala. Iznad demok-

ratski izabranih parla-

menata uspostavljen je

zakonom ponude i

potražnje liberali-

ziranog tržišta virtualni

parlament.

(Jean Zigler „Novi

gospodari svijeta i oni

koji im se protive“,

I z v o r i , Z a g r e b ,

2003.g.)

Omogu"iti mladima aktivno djelovanje u lokalnoj zajednici – klju!no je za funkcioniranje demokracije.

Kako mladi mogu najbolje utjecati na svoje življenje, kvalitetno ostvariti svoja gra#anska prava i

obveze, koriste"i pritom demokratske postupke i sudjeluju"i u djelatnostima o kojima je do sada

uglavnom brinula državna, lokalna i školska uprava te poslovni sektor?

Kako pridobiti aktivne mlade ljude da se angažiraju i sudjeluju u razvoju lokalne zajednice?

Tako što "e im se omogu"iti da izraze svoje potrebe i probleme, da sudjeluju u izradi i provo#enju

programa razvoja gospodarstva, obrazovanja, zaštite okoliša i kulture svoga kraja, da im se omogu"i

unaprje#ivanje njihovih znanja i vještina te vjere u vlastite sposobnosti, sa svrhom njihova uklju!ivanja

u aktivnosti kojima mogu pomo"i sami sebi, svojoj zajednici i tako smanjiti ovisnost o drugima.

Da bi se njihov glas !uo, moraju biti uklju!eni u proces odlu!ivanja.

10

Politika obi"no nije odviše zanimljiva mladima.

Primjetna je nezainteresiranost mladih za politiku, primjetan je slab odaziv

mladih na izborima: to ne zna!i da nemaju svoje mišljenje i, što je još

važnije, da nemaju rješenja. Ovo više ukazuje na frustriranost zbog

nepružanja prilika, prigodom kojih bi mogli izre"i svoja mišljenja. Oni, o!ito,

nemaju povjerenja u predizborna obe"anja. Cini!no je prisje"ati ih se samo

kada trebaju glasovati; oni bi trebali biti dio cjelokupnog demokratskog

procesa.

Mladi su izravno pogo#eni odlukama o gospodarskom razvoju, obrazovanju,

sportskim terenima i igralištima, prometu, okolišu, razonodi i javnom redu.

Naj!eš"e odluke donose odrasli ne savjetuju"i se s mladima. Rezultati

takvog na!ina rješavanja zajedni!kog problema nisu !esto zadovoljavaju"i.

Mladi imaju vlastiti stil, vlastite ideje kako riješiti odre#eni problem i

nestrpljivi su da ih primijene u stvarnosti, da pokažu kako su sposobni

mijenjati svijet. Samo ako se njihove želje, interesi i ideje shvate ozbiljno i

uzmu u obzir; samo tako "e htjeti sura#ivati na pronalaženju rješenja.

Postanu li njihove potrebe i interesi, želje i vizije dio gospodarske, kulturne,

zdravstvene, obrazovne ili neke druge politike, prihvati li ih se kao partnere

– slika se mijenja. Oni prestaju biti ljuti i cini!ni ili, pak, nezainteresirani i

apati!ni.

Zato je iznimno važno dati mladima kreativnu, partnersku, aktivnu ulogu u

životu lokalne zajednice.

Kako sudjelovanje mladih žele mladi u procesima donošenja

odluka

Ve"ina mladih pokazuje jasnu želju za sudjelovanjem i utjecanjem na odluke

koje se donose u društvu, ali na osobnijoj i nezavisnijoj osnovi, izvan

zastarjelih struktura i mehanizama sudjelovanja.

No ne žele samo glasovati i podržavati izborne kampanje, ve" žele imati

pravo, sredstva, prostor, prigodu i potporu za sudjelovanje u procesu

donošenja odluka i za uklju!ivanje u društveno korisne aktivnosti.

Oni žele da im se pružiti mogu"nost razvoja vještina, stavova i vrijednosti

koje omogu"uju promjene i preuzimanje kontrole nad vlastitim životom.

11

Vode!i ciljevi lokalnog, nacionalnog i me#unarodnog zna"aja

Pove"ati razinu sudjelovanja i odlu!ivanja mladih u školama, u njihovim radnim i životnim sredinama,

jedan je od vode"ih ciljeva od lokalnog, nacionalnog i me#unarodnog zna!aja. Garancija uspjeha ove

namjere je njeno ostvarenje na lokalnoj razini.

Kako ne bi bili samo pasivnim promatra!ima, mlade je nužno aktivnije uklju!iti u život zajednice.

Poduzimanjem i provedbom akcija s mladima, a ne samo za njih, poticanjem njihova aktivnog sudioniš-

tva u društvenim promjenama, omogu"it "e se mladim da postanu punopravnim !lanovima svoje zajed-

nice.

Izgradnja partnerskog odnosa lokalne vlasti s mladima

Aktivno sudjelovanje mladih ljudi u donošenju odluka i aktivnostima na lokalnim i regionalnim razinama

od klju!ne je važnosti ako želimo izgraditi demokrati!nije, cjelovitije i naprednije društvo.

Sudjelovanje i aktivno gra#anstvo zna!i imati pravo, sredstva, prostor i prigodu a, kad je nužno, i

potporu za sudjelovanje u procesu donošenja odluka, te biti uklju!en u aktivnosti kojima je cilj izgradnja

boljeg društva, a ne samo glasovati na izborima.

Lokalna i regionalna samouprava, koje su najbliže mladim ljudima, imaju vrlo važnu ulogu u promicanju

sudjelovanja mladih. Sudjelovanje mladih traži praksu; one se ne svodi samo na odgoj aktivnih gra#ana ili

izgradnju demokracije za budu"nost. Da bi sudjelovanje za mlade ljude imalo smisla, bitno je da oni

mogu utjecati na odluke i aktivnosti još dok su mladi, a ne tek u starijoj dobi. Kad lokalna i regionalna

samouprava podupiru i promi!u sudjelovanje mladih, one tako#er pridonose socijalnoj integraciji

mladih, pomažu"iim da se nose i s izazovima i pritiscima mladosti te s ostalim izazovima modernog

društva. No da bi ono bilo trajno i zna!ajno, nije dovoljno restrukturirati i razvijati politi!ke i

administrativne sustave; nužno je osiguravanje kulturalnog okruženje u kojem se poštuju mladi ljudi,

njihove razli!ite potrebe, težnje i okolnosti i koje sadržava i elemente zabave i uživanja.

Senzibiliziranjem lokalne uprave i samouprave na izgradnju partnerskog odnosa s mladima, osnivanjem i

prihva"anjem parlamenta mladih kao svojeg savjetodavnog tijela, prihva"anjem sudjelovanja povjereni-

ka mladih na sjednicama gradskog vije"a, uvažavanjem savjeta koordinacijskog odbora parlamenta mla-

dih - sastavljenog od predstavnika škola, nevladinih udruga i lokalne vlasti - gradska "e uprave bolje pro-

cijeniti potrebe mladih i primjerenije raspodijeliti resurse namijenjene zadovoljenju potreba mladih. Sa

savjetom iz prve ruke sredstva "e biti naju!inkovitije utrošena i zadovoljavat "e stvarne, a ne nametnute

potrebe mladih.

Neizravna dobit izgradnje partnerskog odnosa s mladima pove"anje je njihova interesa za društvenim i

politi!kim angažiranjem u vlastitoj sredini, prepoznavanje javnih interesa kao osobnih. Upravo mladi

ljudi najviše mogu pripomo"i u razvoju demokratskih procesa na lokalnim osnovama na temelju prepo-

znatih potreba.

12

Samo educirani i

organizirani mladi

mogu artikulirati svoje

potrebe i aktivno se

uklju!iti u proces

donošenja odluka u

svojoj lokalnoj sredini.

Uzmemo li u obzir trenuta!ne probleme s kojima se svijet, a isto tako i

Hrvatska suo!ava, o!igledno je da treba dati prostora i mogu"nosti najvred-

nijem kapitalu - mladim ljudima. Integriraju"i ih u društvene procese, omo-

gu"avamo im pravovremeno hvatanje u koštac s proturje!nim stavovima u

modernoj zajednici.

Me#ugeneracijski savez

Nema razloga strahu da "e se poticanjem, promoviranjem i pružanjem pot-

pore sudjelovanju mladih u javnom životu dovesti samo njihovi problemi u

prvi plan; problemi su svegeneracijski jer ugrožavaju sve gra#ane podjed-

nako - oslabljeno gospodarstvo, zaduženost, obrazovne, zdravstvene i mi-

rovinske reforme, sindrom donošenja kratkoro!nih rješenja i odlaganje rje-

šenja problema u nedogled, nezaposlenost, neskladan i nezdrav život u za-

jednici, nedovoljno poštivanje ljudskih prava, izostanak ekološke svijesti,

neinventivnost…

Svojim sudjelovanjem izgradit "e širi i u!inkovitiji savez izme"u generaci-

ja, kako bi zajedni!ki mogli razrješavati aktualne probleme, ali i izazove koje

ih o!ekuju u budu"nosti.

Mladi mogu svojim jedinstvenim iskustvom dati doprinos u postupku stvara-

nja vizija razvitka i pronalaženja rješenja na svim razinama – nacionalnoj,

regionalnoj, a osobito na lokalnoj – na razini svog grada i županije. Potrebno

je uklju!iti mlade u proces donošenja odluka, i to u svim fazama procesa

donošenja odluka, kako bi se iskoristilo njihovo iskustvo i svježe ideje, ali

kako bi se oni motivirali da postanu aktivni i odgovorni gra#ani.

Investiranje u mlade – investiranje u budu!nosti

Investicija u mlade je investicija u budu"nost. Stoga lokalne vlasti trebaju

mladima posvetiti posebnu pozornost; trebaju biti dobro informirani što se

s mladima doga#a, formulirati jasnu politiku prema mladima, komunicirati s

njima i njihovim organizacijama i promovirati u!inkovitost u ovoj vrsti posla.

Vrlo je važno da se mjere politike izvrše kako je obe"ano i da se redovito

procjenjuju rezultati.

Pod sintagmom politika

prema mladima misli se

na:

Prevenciju problema

Skrb o zbiljskoj participa-

ciji u društvu

Nu#enje perspektiva za

budu"nost

13

Mladima treba osigurati formu kroz koju "e zadovoljavati svoje potrebe i interese, prava i obveze i imati

ulogu u razvoju demokratskih procesa. Ne može se re"i da se mladima ne posve"uje zna!ajna pažnja

kroz razne projektne aktivnosti, ali ih se u tim aktivnostima stavlja u pasivan položaj – više su primatelji

usluga a manje aktivni sudionici u odabiru i kreiranju sadržaja i programa. Trebali bi biti samostalniji u

prepoznavanju svojih potreba, predlaganju na!ina njihova zadovoljenja, provo#enju donesenih odluka u

stvarnosti i potom u vrednovanju u!injenog.

Suodgovornost za budu!nost

Krivo bi bilo za sve okrivljavati politi!are i politi!ke stranke. I u zemljama s dužom demokratskom tra-

dicijom politi!ke su stranke ve"u pozornost po!ele posve"ivati sudjelovanju mladih u demokratskim

procesima donošenja odluka tek pod pritiskom zahtjeva mladih. Mladi moraju preuzeti odgovornost za

isticanje participacije mladih kao jednog od najvažnijih politi!kih pitanja o kojemu ovisi ne samo razvitak

i budu"nost njihovih lokalnih sredina nego i cjelokupne Hrvatske. Budu!nost je prevažna da bi bila

prepuštena samo politi!arima

Umjesto da stalno polazimo od toga kako jeste, možemo krenuti od želje da svoj život zaista u!inimo

svojim. Logika pod!injavanja nam govori da budemo realni, da se ograni!imo na sve uži prostor koji

nam ovo društvo nudi. Ali, kada je ta stvarnost u stvari marš prema… trajnom degradiranju ljudskog

duha i potpunom uništenju životne sredine - da li je zaista realno biti "realist"? Ako zaista volimo život,

ako zaista želimo da napredujemo i cvjetamo, onda je apsolutno neophodno da svoje želje oslobodimo

svega što ih ograni!ava, da ih pustimo da natope naša srca i naše misli, da nas ispune straš"u koja ra#a

najsmjelije snove. Ti snovi bi"e oružje kojim "emo napasti ovu stvarnost; njihova strast bi"e hrana za

razum promjene, koji je jedini u stanju da formulira projekt izmjene postoje"e stvarnosti i oslobodi pro-

stor za ostvarenje naših najdubljih težnji. Za sve nas koji želimo živjeti po osobnom uvjerenju, sve ma-

nje od toga bilo bi nerealno.

Wolfi Landstriecher, Protiv logike pod!injavanja: realizam

14

Mladi i lokalne vlasti – od sudjelovanja do partnerstva

Suradnja izme#u mladih i predstavnika vlasti na nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj razini se do sada

pretežito svodila na sudjelovanje koje naj!eš"e zna!i uklju!enost u proces konsultacija bez sudioništva u

odlu!ivanju – što zna!i samo djelomi!an utjecaj. Naravno, i taj oblik suradnje ima svojih prednosti -

bazira se na jednakosti i uzajamnom poštovanju. Mogu"nosti suradnje na višem nivou su obi!no

zanemarene, uglavnom zbog razli!itih nedostataka vezanih za kapacitete sektora, koji mogu ugroziti

stvaranje uspješnog partnerstva. Tu, izme#u ostalog, spadaju i obostrano nepovjerenje i nedostatak

razumijevanja i interesa, te nepostojanje prakti!nih iskustava u kreiranju uspješnih partnerstava. Ovi

nedostaci vode do dugog pregovaranja, ve"ih troškova i, na kraju, gubljenja interesa.

Partnerstvo

Viši stupanj uklju!enosti u proces pripremanja odluka i odlu!ivanje – gdje utjecaj nijednog partnera nije

limitiran, ostvaruje se u partnerstvu. Nažalost, sve je uo!ljivije da vlasti nisu u stanju same da zadovolje

rastu"e potrebe (ne samo) mladih za svim vrstama usluga. Potrebna im je podrška kako bi pove"ali

u!inkovitost i doprli do što ve"eg broja korisnika. Doga#a se da neka udruga mladih !esto sudjeluje u

procesu konsultacija i donošenja odluka bez stvarnog uticaja, i ponekad u prevelikoj mjeri ovisi o drugim

!lanovima s ve"im uticajem, a trebalo bi da kao partner donosi odluke i sudjeluju u cijelom procesu kao

!lan nekog savjetodavnog odbora.

Partnerstvo u pogledu suradnje pruža mnogo više. Bazira se na prepoznavanju zajedni!kih ciljeva i koristi

koje partneri mogu imati ukoliko udruže snage. To podrazumijeva udruživanje financijskih sredstava,

znanja i stru!nog iskustva u cilju poboljšanja usluga za sve korisnike. Veliku prednost predstavlja i

!injenica da se u partnerstvu društvena odgovornost kombinira s financijama, tehnologijom i efikasnim

upravljanjem svih aktera – bilo da se radi o korisnicima, službama koje pružaju usluge ili organima vlasti –

razvoj djelotvornih i efikasnih službi, a potom i naših zajednica, može postati stvarnost.

Tri su glavna preduvjeta koja idu u prilog partnerstvu:

1. Kriza (pojavljivanje op"e prepoznate krize – npr. nepostojanje odre#ene usluge, koja zah-

tijeva ve"i nivo suradnje i zajedni!kog rada)

2. Podražavatelji (pojedinac, grupa mladih ili organizacija koja shva"a da odvojene, nekoordi-

nirane akcije daju loše rezultate, te da je neophodno odnos podi"i na nivo partnerstva)

3. Pokreta!i (aktivisti nekog vanjskog faktora, npr. me#unarodnih institucija ili drugih tijela,

formalnih ili neformalnih grupa, koje poštuju i kojima vjeruju svi partneri)

15

Stvaranje uvjeta za sudjelovanje mladih

Baš kao što uspješne tvrtke donose odluke na temelju onoga što njihovi kupci žele, uspješne

organizacije trebaju !initi isto. Nike ne dizajnira tenisice bez razgovora s sportašima koji ih

nose. Organizacije tako#er moraju biti uskla#ene sa svojim ciljanim tržištima. Samo tinejdžeri mogu

vam re"i što se doga#a u njihovim životima, koje su to pritisci s kojima se susre"u. "Ako je problem

grupno nasilje, obratite se tinejdžerima, posjetite !ak i zato!eni!ke centre i porazgovarajte s mladima

koji se tamo nalaze. Sve ostalo je sjeme za neuspjeh", kaže William Lofquist, savjetnik za pitanja mladih.

"Ako mi ne damo mladima mogu"nost za donošenje odluka, izgubiti "emo ih", upozorava Lofquist. U

mnogim slu!ajevima, mladi "e ra#e slušati svoje vršnjake nego svoje roditelje ili druge odrasle

osobe. Ve"ina mladih posjeduje tzv filter za odrasle - kako ih ne bi !uli, uklju!ju taj slušani ure#aj !im

odrasli zapo!inju govoriti. Ako imate poruku koju želite prenijeti mladim ljudima, imat "ete puno više

uspjeha u njezinu prenošenju ukoliko je prenositelj poruke mlada osoba.

Uklju!ivanje mladih u donošenje odluka je na!in iskazivanje poštovanja, uvažavanja njihovih mišljenja i

ideja na koje treba ra!unti. Da bi se ovo ostvarilo, i mladi i odrasli "e trebati pro"i kroz odgovaraju"e

pripreme i trening. Samo postavljanje mladih u odbore odraslih i davanje punih prava i odgovornosti

ne"e donijeti uspjeh, ukoliko oni ne steknu odgovaraju"e obrazovanje u upravljanju organizacijom i

starateljstvu. Mora postojati opredjeljenje za stvaranje prijateljskog okruženja za mlade i osiguravanje

potrebnih alata za sve !lanove.

Mladi i odrasli "e morati nau!iti kako napustiti stereotipe koje imaju jedni o drugima.

Mladi ljudi moraju napustiti shva"anje da su odrasli nadmeni majstori koji žele zadržati sve

naredbodavne pozicije, a na drugom kraju spektra, odrasli moraju priznati da mladi mogu ostvarivati

vrijedne doprinose. Povjerenje jednih u druge je potrebno.

16

Mladi i EU

Analize nacionalnih izvještaja o sudjelovanju su došle u klju!nom trenutku za EU, u trenutku kada se želi

vidjeti mlade kao partnere onih koji oblikuju politi!ke odluke koje ih se direktno ti!u. Na osnovi analize

Komisije je predložila da se potvrdi važnost i valjanost zajedni!kih ciljeva u sudjelovanju i informiranosti

te je odlu!eno da se adaptiraju i razviju prihva"ene daljnje mjere u sljede"im koracima:

Za informiranost:

Poboljšati pristup mladih ljudi informacijskim servisima:

!" uspostaviti, kroz bolju koordinaciju i informacijske servise na podru!jima vezanih uz mlade te dalje

istaknuti tim kanalima sve probleme vezane uz mlade,

!" promovirati informacijske društvene akcije i inovativnim pristupom u informiranost mladih uklju!i-

ti mlade koji imaju manje mogu"nosti pristupa informacijama,

Kvaliteta informiranosti:

!" daljnji razvoj individualnih servisa za konzultacije,

!" uklju!iti europsku mladež sistemati!no da bi se osigurala kvaliteta informacija

Sudjelovanje mladih ljudi u informiranosti:

!" proširiti sudjelovanje mladih u javnoj informiraju"oj strategiji i poja!ati ulogu organizacija mladih u

promicanju informiranosti mladih.

Za sudjelovanje:

Sudjelovanje mladih u javnom životu:

!" osigurati strukturirano konzultiranje mladih o problemima koji ih se ti!u, to bi se poseb-

no trebalo odnositi na ulogu na poboljšanje uloge nacionalnih parlamenata mladih, tako

da se osigura predstavljanje interesa mladih koji nisu !lanovi nikakvih organizacija

!" razvoj lokalne uloge (skupštine mladih) sistematskim sudjelovanjem mladih u lokalnim

zakonodavnim vlastima, uklju!enje i potpora regionalnim i lokalnim vlastima

!" analiza prepreka u sudjelovanju koje utje!u na odre#ene grupe mladih, time da se poma-

žem organizacijama mladih da se uklju!e efektnije

!" razvoj alata za promicanje sudjelovanja kao što su smjernice za mehanizme sudjelovanja

ili interaktivne smjernice preko Interneta

Ve"a prisutnost mladih u sistemu reprezentativne demokracije

!" razvoj konkretnih akcija kako bi se osiguralo sudjelovanje mladih u institucijama repre-

zentativne demokracija, kao što je promicanje uklju!ivanja u politi!ke stranke, poticanje

uklju!ivanje mladih na izborne liste i poboljšanje njihove pozicije na njima

17

Potpora raznim formama u!enja radi daljnjeg sudjelovanja

!" razvoj edukacije mladih kroz program „kako biti aktivni gra#anin“ unutar samih škola

Sudjelovanje u razvoju EU-a:

Europska komisija namjerava poticati stalni i stabilan odnos u duhu stvaranja konstruktivnog partnerstva:

Na nacionalnom, regionalnom i lokanom nivou:

!" stvoriti stabilan prostor za dijalog i debate u duhu s europskim politi!kim planovima

Na europskom nivou:

!" do 2009. dovršiti planove uklju!ivanja mladih na raznim poljima: do 2007. na polju druš-

tvene raznovrsnosti, do 2008. na polju me#ukulturalnog dijaloga i od 2009. perspektive

za daljnje partnerstvo na podru!ju mladih.

Komisija je zaklju!ila:

!" davanje daljnje potpore idejama neformalnih foruma izme#u predstavnika mladih, pred-

sjedništva, Europskog parlamenta i Komisije koje "e se sastajati redovito – ponajviše pri-

je sastanaka vije"a za obrazovanje, kulturu i mladež

!" redovito organiziranje Tjedna europske mladeži te sudjelovanje !lanova Komisije i

predstavnika drugih europskih institucija

!" organizirati susrete mladih ljudi koji ina!e nemaju kontakt s europskim institucijama

!" organizacija Eurobarometra za mlade

!" pozvati Europski forum za mlade da što više iskorištavaju mogu"nosti ponu#enih mladi-

ma koje redovito organizira Komisija

!" pokrenuti europske informacijske mreže da pruže potporu daljnjim akcijama

Mladi su prioritet prema društvenoj viziji Europske unije, a trenutna kriza ukazuje na potrebu da nje-

guje ljudski kapital mladih ljudi. 2009. godine je donesena nova strategija pod nazivom EU strategija-

za mlade - Ulaganje i osnaživanje koja donosi smjernice europske strategije za mlade u nadolaze-

"em desetlje"u. Jedno od glavnih obilježja nove strategije je dvostruki pristup rješavanju izazova identi-

ficiranih kod mladih. Ta dva pristupa su navedena ve" u naslovu strategije - ulaganje i osnaživanje. Ula-

ganjem "e se staviti na raspolaganje "ve"a sredstva za razvoj podru!ja politike koja utje!u na mlade u

njihovom svakodnevnom životu i doprinose njihovom boljitku", dok "e se osnaživanjem "promicati

potencijali mladih za obnovu društva i doprinos vrijednostima i ciljevima Europske unije", a sve u svrhu

stvaranja više mogu"nosti za mlade u podru!ju obrazovanja i zapošljavanja, smanjenja prepreka za su-

djelovanje mladih u društvu te poticanja solidarnosti izme#u mladih i ostatka društva. Ona usvaja me-

#usektorski pristup te obuhva"a iznalaženje kratkoro!nih rješenja za dugoro!no osnaživanje mladih

ljudi.

18

Mladi ljudi nisu za nas teret odgovornosti, nego društveni resurs kojeg je potrebno mobilizirati kako bi

se dosegli viši društveni ciljevi, kaže ova europska strategija.

U rujnu 2010. godine je Europska unija pokrenula inicijativu Mladi u pokretu koja definira ulogu mla-

dih u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 te mjere i aktivnosti od strane EU i zemalja !lanica

usmjerene na ostvarivanje tih ciljeva. Nova inicijativa uspostavlja mehanizam za me#usektorski pristup

rješavanju izazova identificiranih u polju mladih.

Strukturni dijalog, uveden 2006. godine, mehanizam je za dijalog izme#u mladih i osoba klju!nih u

procesima donošenja i provedbe politika za mlade na svim razinama (od lokalne, preko regionalne i

nacionalne do europske). Strukturni dijalog ne uklju!uje samo mlade koji su !lanovi udruga i/ili aktivni

u zajednici, ve" i mlade koji nisu u nijednoj organiziranoj strukturi, a po gotovo mlade s manje mogu"-

nosti.

Bijela knjiga Europske komisije: Novi poticaji za europsku mladež

Uo!eno je da su mladi pozitivna snaga za izgradnju Europe te da im treba dati sredstva potrebna za

izražavanje ideja. Upravo zbog toga je dokument Bijela knjiga izdan. Prvi put je predstavljen 2001. go-

dine, u Ghentu u Belgiji, na Obrazovnom i Vije"u mladih.

On predlaže stvaranje odgovaraju"ih uvjeta koji omogu"uju osposobljavanje mladih osoba za preuzi-

manje odgovaraju"e uloge u životu demokrati!nih društava.

OSNOVNE PORUKE BIJELE KNJIGE SU:

!" omogu"iti mladima da sudjeluju u procesu donošenja odluka

!" pored formalnog razvijati i neformalno obrazovanje

!" poticati volonterstvo i ve"u mobilnost

!" olakšati put do neovisnosti (problemi posla, stanovanja, prijevoza)

!" otvoriti institucije prema mladima

Europska povelja o sudjelovanju mladih u životu op!ina i regija

1992. godine je usvojena Povelja o sudjelovanju mladih u lokalnom i regionalnom životu. 7. i 8. ožujka

2002. godine, u Karakowu, bila je procjena napretka postignutog na podru!ju sudjelovanja mladih tije-

kom desetogodišnjeg postojanja Povelje.

Uo!ena je potreba za revidiranjem Povelje koja je prema sadašnjoj verziji podijeljena na tri dijela.

U prvom se dijelu daju smjernice lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kako "e se odnositi prema politici

koja se ti!e mladih u brojnim podru!jima. U drugom se daju upute o unapre#ivanju sudjelovanja mla-

dih, a u tre"emu savjetuje kako stvoriti institucijske uvjete za sudjelovanje mladih ljudi.

19

Zar je to sudjelovanje?

Roger Hart je napisao: Za mnoge odrasle „sudjelovanje djece i mladih“ priziva u svijesti sliku jednog ili

dva dobro odgojena, verbalno kompetentna i izrazito mlada !ovjeka, kako nešto govore na

konferenciji. Uobi!ajen je aplauz odraslih nakon takvih nastupa mladih, koji smatraju da je prezentacija

slatka i vjerojatno na!ine mnogo fotografija, pa !ak i pišu novinske !lanke o doga#aju. No nitko

zapravo ne"e nijednu od mladeških/dje!jih ideja uzeti ozbiljno u obzir. Niti bi trebali, zato što su ti

doga#aji rijetko kad dobro pripremljeni demokratski pokušaji da mladi predstave poglede svojih

vršnjaka. Konferencije se jednostavno tada organiziraju kada ljudi osje"aju da bi bilo dobro uklju!iti

mlade u projekt. Danas sve više i više organizatora osje"a potrebu da pozove mlade na konferenciju,

posebno kada su tema konferencije mladi. Nadalje, uklju!ivanje mladih u ove doga#aje je nerijetko

odluka donesena u posljednjem trenutku, o kojoj se nije dobro promislilo. Uobi!ajen rezultat je dobro

artikulirano pa !ak i dinami!no svjedo!enje koje nije proizašlo iz perspektive neke grupe mladih nego,

!eš"e, iz suradnje s odraslima koji kontroliraju doga#aj. Svi sumnaju u autenti!nost izjava i komentara,

pitaju se tko stoji iza reprezenta i reprezentativnih izjava.

Posljedi!no tome, unato! bljeskaju"im kamerama, gromovitom pljesku i suzama glasovi mladih ne"e

imati neko ve"e zna!enje na rezultat konferencije. Najbolje ju je promatrati kao vrstu terapije za

odraslu publiku, jedan tokenisti!ki doga#aj (Hart, 1997, 142-3).

Vrlo !esto spominjana ilustracija sudjelovanja djece je Ljestvica

sudjelovanja, koju je popularizirao Roger Hart u svom eseju. Njegova

ljestvica je u!inila puno toga da bi se podigla svijest o tokenizmu,

dekorativnom sudjelovanju djece i mladih na konferencijama, eksploatiranju

i iskorištavanju, manipuliranju njima od strane odraslih, a sve to u ime -

prava djece i mladih.

Esej je objavljen 1992., ali, nažalost, još i danas ima puno doga#anja,

projekta, konferencija na kojima se mladi nalaze na dnu ljestvica

sudjelovanja, jer se i dalje koriste da bi privukli medije i na takav na!in

povisli ugled organizatora skupa. Ponekada ih se zove samo zato jer više

nije mogu"e niti je politi!ki korektno ne uklju!iti mlade na konferencije o

mladima. Potom, odrasli ih znaju korisitit da bi izrekli ono što oni sami ne

mogu re"i – nagoni ih se da rade stvari koje više odgovaraju odraslima i

njihovim strankama, organizacijama i institucijama nego mladima. Nisu tu da

bi predstavili op"u, dobro balansiranu sliku situacije u kojoj se nalaze mladi

20

ve" su pozvani poradi egibicionisti!kog svjedo!enja o potrebama manje

skupine, koja nikako nije reprezentom ostalih mladih. Tu su kako bi

pjevaju"i i plešu"i u tradicionalnim kostimima doprinijeli koloritu doga#aja i

u!inili ga ugodnijim.

Osam je razina na ljestvicama sudjelovanja mladih. Prve se tri razine uop"e

ne mogu nazvati sudjelovanjem (manipulacija, dekorativno sudjelovanje,

tokenizam), dok je osma, najviša razina, još nezamisliva u našim zajednicma

jer ne postoji kultura sudjelovanja mladih kao rezultat dugotrajne

demokratske prakse i kontinuiranog razvoja gra#anske svijesti. Ve"ina

mladih bi se složila da razina njihova sudjelovanja u društvenopoliti!kom

životu naših lokalnih zajednica ima elemente tre"e i !etvrte razine

sudjelovanja; mladi jesu važni, naziva ih se zna!ajnim izvorom, snagom,

potencijalom i naj!eš"e od svega – prioritetom, ali im se ne daje

mogu"nost, prostor, sredstva i podrška da potencijal ostvare (tre"a razina -

tokenizam); mladi imaju savjetodavnu ulogu, koja im je delegirana, oni su o

tome informirani, ali je još uvijek nisu uspjeli realizirali. U toj poziciji niti

mladima niti donositeljima odluka nije važno da se mlade doista uklju!i, da

doista realiziraju svoju savjetodavnu ulogu (!etvrta razina).

Premoš"ivanje ovog problema, !ije zanemarivanje vodi u nezadovoljstvo i

pasivnost, predstavlja veliki izazov.

Sektoru mladih potreban sustavan i kontinuiran razvoj stru!nosti,

umreženosti, zajedni!ko djelovanje te snažnije zagovaranje standarda

politike za mlade. Mladi se moraju zauzeti za sebe jer to umjesto njih nitko

ne"e u!initi. Dok se takva gra#anska svijest ne probudi u mladima, situacija

"e ostati ovakva kakava jest. Njenoj izmjeni "e pridonijeti istupi udruga

mladih i ostalih zainteresiranih dionika zajednice u kojima "e promovirati i

zalagati se za jasne standarde sudjelovanje mladih.

21

Aktivizam mladih

Mladi predstavljaju izuzetno zna!ajnu kategoriju stanovništva i budu"e nosioce promjena. Zato je neop-

hodno posvetiti adekvatnu pažnju njihovim potrebama, stavovima i željama. A tko bolje od mladih zna

što im treba? Od njih se o!ekuje inicijativa, gra#anski aktivizam. Aktivizam mladih zna!i društveni angaž-

man, ali i politi!ki aktivizam mladih, te aktivno sudjelovanje mladih u rješavanju za njih relevantnih pitanja

i donošenju odluka, kako na lokalnoj tako i na državnoj i me#unarodnoj razini.

Aktivizam mladih obi!no podrazumijeva samoorganiziranje kroz formalne grupe, tj. udruge mladih, ali u

porastu je broj neformalnih inicijativa mladih gdje mladi nastupaju kao skupina gra#ana okupljana oko

nekog cilja. Tako#er, tu su i udruge za mlade, one kojima ne upravljaju mladi, ali su posve"ene radu sa

mladima. Kroz ove oblike organizacija mladi sprovode razli!ite akcije i sudjeluju u raznim projektima.

Aktivizam mladih najbolje se može opisati kao sudjelovanje u organiziranju zajednice za društvene

promjene. Mladi se ne bave samo pitanjima mladih kao što su obrazovanje, nezaposlenost, maloljetni!ka

delinkvencije i sli!no, nego i drugim društvenim pitanjima kao što su mito i korupcija, zaštita okoliša,

elementarne nepogode, globalizacija, eurointegracijski i s njim poveani interkulturalni i demografski

procesi...Diljem svijeta mladih ljudi aktivno sudjeluju kao volonteri, planeri, znanstvenici, nastavnici,

evaluatori, socijalni radnici, donositelji odluka, zagovaratelji i vode"i akteri u pokretima za zaštitu okoliša,

socijalne pravde, u antirasisti!kim kampanjama, kampanjama koje podupiru ili brane lagalizaciju

poba!aja... U odgojnoobrazovnim ustanovama se zalažu za promjene u obrazovnom sustavu -

reformiranje programa i institucija te za aktivan odnos prema aktualnim društvenim doga#ajima i

pojavama.

U Hrvatskoj postoji veliki broj udruga mladih i raznih udruga za mlade. One razvijaju brojne programe

za dodatno neformalno obrazovanje, volonterske prakse, omladinske razmjene i putovanja, kreativne

programe za ispunjenje slobodnog vremena, i razne druge.

Aktivni gra#anin ima i ciljeve koji se ne odnose samo na njegovu dobrobit ili dobrobit njegovih bližnjih,

koji nisu namijenjeni samo njegovom stjecanju ugleda, materijalnih dobara ili uživanju u životu, ve" se

odnose i na zajednicu u kojoj živi i ljude koje uop"e ne poznaje i vjerojatno ih nikada i ne"e

sresti. Aktivnog gra#anina primjerice, zanimaju politi"ka pitanja zemlje u kojoj živi i odluke

vlasti o kojima ovisi i njegov život. Zanimaju ga prava drugih ljudi i mnogi drugi aspekti zajednice i

okoliša u kojem živi, poput gospodarskog razvitka, prava životinja i zaštite okoliša...

Aktivno bi gra#anstvo trebalo, zapravo, !initi budnu i zainteresiranu javnost koja prati reagira na sve

što se doga#a u politici, gospodarstvu, zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi i svim drugim

podru!jima državne djelatnosti. Takvo zalaganje zahtijeva od !lanova aktivnog gra#anstva i neke

osobine li!nosti poput odvažnosti, dosljednosti i ustrajnosti.

22

Vrste aktivizma mladih

Postoje tri glavna oblika aktivizma mladih.

!" Prvi je uklju!ivanje mladih u društvene procese i kretanja. To je

prevladavaju"i oblik aktivizma mladih danas - milijuni mladih ljudi

diljem svijeta sudjeluju u društvenim procesima koji su organizirani,

vo#eni i vrednovani od strane odraslih. Mladi sudjeluju tako da daju

svoj glas u reformama obrazovanja, promociji i zaštiti prava djece i

vladinim reformama. Savjeti mladih su primjer za to.

!" Drugi tip je aktivizam pokrenut za mlade. Od mladih se o!ekuje da

budu primarni nositelji pokreta iniciranog od strane odraslih. To je

slu!aj u mnogim organizacijama koje su osnovali mladi, ali su istupili

iz njih jer to više nisu (na primjer - SEAC, National Youth Association,

Global Youth Action Network, European Youth Forum...).

!" Tre"i tip aktivizma su aktivnosti koje se provode u zajednicama, na

!ijem su !elu mladi. Sve aktivnosti i mjere su u potpunosti zamislili,

dizajnirali i redizajnirali proveli i vrednovali mladi.

23

Potreba za aktivizmom

Aktivizam mladih je tema koja sve !eš"e zaokuplja civilno društvo i širu javnost. Mladi kao društvena

skupina se !esto navode kao populacija koja ima najviše potencijala za aktivno sudjelovanje u društvu.

Iako je ponuda mogu"nosti za aktivizam mladih relativno dobra, istraživanja redovito pokazuju da mali

broj mladih koji se mogu smatrati društveno aktivnim veoma mali. Mladi radije odaberu druge na!ine za

provo#enje slobodnog vremena, ili pak uop"e nisu informirani o mogu"nostima koje im se nude na polju

aktivizma mladih. Ili je možda razlog tomu neki drugi? Na primjer, !esto u raznim lokalnim sredinama

mladi i jesu najaktivnija skupina, me#utim, je li njihovo djelovanje vidljivo, pra"eno i jednako vrednovano

kao rad drugih društvenih skupina? Na koji na!in mladi danas mogu biti aktivni i koje im se mogu"nosti

nude? Postoji li dovoljno financijske potpore udrugama mladih i za mlade te projektima koji kao ciljanu

skupinu imaju mlade, odnosno projektima koje mladi provode? I kako mlade koji nisu dovoljno aktivni

u!initi aktivnijima?

Aktivizam mladih je koncept društvenog djelovanja u svakoj situaciji. To je kombinacija svijesti, znanja i

želja - primjenjiva u svakom životnom trenutku. Upravo zbog toga ga treba graditi i razvijati unutar

cjelokupnog informiranja te formalnog i neformalnog obrazovanja mladih te stvaranjem povoljnog

okruženja za aktivizam mladih.

Poticanje mladih ljudi na poduzimanje neke konkretne akcije u lokalnim zajednicama je vrlo važno ne

samo zato što oni zaista i mogu u!inti neku promjenu na bolje, nego i zato što mladi ljudi to i žele.

Spoznaja da mogu doprinijeti promjeni djeluje vrlo osnažuju"e, ohrabruju"e i motiviraju"e.

Jednostavni koraci koji vode aktivizmu

1. Informiranost

Ništa se ne može poduzeti ako se ne znamo što se doga#a. Biti dobro informiran je jedan od najvažnijih

koraka prema uspješnom aktivizmu.

Zapitajte se šta vi – grupa mladih - možete ponuditi drugim mladim ljudima, lokalnoj zajednici. Šta je to

što vama nedostaje kao aktivnost u školi, susjedsvu, mjestu, gradu, na radnom mjesu u !emu biste željeli

da sudjelujute, šta da pokrenete ili promijenite, kome da pomognete?

Saznajte što se doga#a u vašoj lokalnoj sredini, usporedite svoju lokalnu zajednicu s ostalima u svojoj

zemlji, usporedite svoju zemlju s ostalim zemljama, saznajte što se doga#a u svijetu.

Prije svega trebate provjeriti je li za aktivnost koju namjeravate poduzeti postoji potreba me#u mladima

u vašoj zajednici.

24

Ukoliko otkrijete da ne postoji dovoljan broj ljudi kojima treba to što im vi kroz akciju nudite, onda se

zapitajte koliko je vaša akcija zaista potrebna?

Potrebe možete provjeriti na razne na!ine (razgovorima, anketama...).

Ako imate ideju koja zadovoljava potrebe - stupite u akciju. To podrazumjeva da prvo provjerite koliko

(mladih) osoba želi sudjelovati u akciji i tko vam u zajednici može pomo"i u tome? Zainteresirane

uklju!ite u planiranje. Definirajte cilj akcije i zadatke (specifi!ne aktivnosti) koji "e dovesti do ostvarenja

cilja.

2. Objavljivanje vijesti, publikacija, web-stranica

Aktivizam funkcionira kroz brojnost. Ljude treba zainteresirati za neki problem kako bi ih se privoljelo

na akciju a prvi korak prema tome je informiranost. Jedan od na!ina informiranja je izdavanje razli!itih

publikacija:

!" napravite poster ili izložbu kojom "ete svratiti pažnju na odre#enu temu i pozovite prijatelje, rodbinu,

poznanike

!" napravite web-stranicu na kojoj "ete objaviti !ime se bavi vaša grupa

!" osnujte Internet grupu za diskusiju

!" napravite video ili kazališnu predstavu na temu budu"e aktinosti

!" napišite pjesmu, dramu ili glazbu na odre#enu temu i izvedite ju

!" organizirajte javnu raspravu na odre#enu temu

!" napravite letke koji upozoravaju na problem koji vas zaokuplja i podijeli ih na ulici ili po poštanskim

sandu!i"ima

!" napišite !lanak za lokalne novine

!" kontaktirajte lokalne škole i druge neformalne i formalne omladinske grupe da im, ukoliko su

zainteresirane, prezentirate svoj rad.

3. Povežite se sa drugim organizacijama

Na!inite istraživanje o nevladinim udrugama koje postoje u vašoj zemlji:

!" možete ih na"i u registru lokalnih vlasti ili nekom od Ministarstava, zatim na internetu ili u knjižnici

!" ne zaboravite saznati koje nevladine udruge postoje u vašoj zemlji/županiji/gradu

!" ne zaboravite provjeriti i one organizacije koje se ne zovu nevladine udruge

!" uklju!ite i one grupe koje rade npr. s invalidima, žrtvama obiteljskog nasilja, problemima zaga#enja

okoliša i sl.

25

!" na!inite «kartu» razli!itih organizacija koje rade u vašoj sredini; djelatnostima kojima se bave, metode

koje koriste, geografsku rasprostranjenost i broj zaposlenika i volontera

Uklju!ite se kao volonter u neku od lokalnih organizacija. Prije toga obratite pažnju na slijede"e:

!" imate li dovoljno vremena koje možete posvetiti volontiranju

!" koliko se možete posvetiti volontiranju i da li organizacija može ra!unati na vas kao pouzdanog

volontera

!" koje vještine imate i što možete ponuditi organizaciji….

!" zanimaju li vas teme kojima se ta organizacija bavi

!" što želite dobiti od svog angažmana u toj organizaciji i da li ste to prodiskutirali sa zaposlenicima u toj

organizaciji

!" Jedan od na!ina pomaganja nevladinim udrugama je prikupljanje nov!anih (ili drugih) sredstava.

4. Plan djelovanja

Dobar aktivizam zahtjeva dobro planiranje. To ne zna!i da morate krenuti s nacrtom generalnog plana.

Dokle god ste suglasni oko ciljeva koje želite posti"i, možete iskušati neku od sugestija iz brojnih

priru!nika koje zahtjevaju relativno malo priprema. Ipak, grupni rad na planovima pomo"i "e vam da se

usmjerite to!no na ono što želite i možete u!initi, kao i na najbolji na!in na koji to možete posti"i.

Ambiciozniji planovi, svakako, zahtijevaju dobro planiranje jer akcija koja ne dovede do željenog cilja

može biti vrlo obeshrabruju"a.

Zato isplanirajte:

!" koliko traje akcija,

!" od kojih aktivnosti se sastoji,

!" u kojem vremenskom se treba ostvari koja aktivnost,

!" koje osobe su zadužene za specifi!ne aktivnosti,

!" šta vam je potrebno da biste aktivnosti sproveli u djelo,

!" koliko ljudi minimalno morate uklju!iti,

!" kako namjeravate animirati osobe da se uklju!e u vašu akciju,

!" od koga tražite da vam pomogne,

!" na koji na!in "ete provjeriti da ste ostvarili ono što ste planirali i sebi postavili za cilj,

!" kako namjeravate upoznati zajednicu što planirate i što ste ostvarili, i naravno

!" isplanirajete sve ostalo !ega se sjetite da vam treba za ostvarenje cilja.

Kada radite grupno planiranje preporu!a se da u!inite slijede"e korake:

1. Utvrdite gdje ste: na!inite SWOT analizu

2. Odlu!ite kojim problemom "ete se baviti i koje rezultate želite posti"i

26

3. Razmislite o najboljim na!inima na koje to možete posti"i, uzimaju"i u obzir osobine i

sposobnosti !lanova svoje grupe.

4. DJELUJTE!

SWOT analiza:

Snage: u !emu, od onog !ime se bavite, je vaša grupa dobra

Slabosti: u !emu, od onoga !ime se bavite, vaša grupa nije dobra

Mogu"nosti: koje su mogu"nosti izvan vaše grupe koje možete iskoristiti za svoje ciljeve

Prijetnje: što je to izvan vaše grupe i što vas može ometati u radu

Podijelite grupu u !etiri podgrupe kako biste na!inili dijagrame snaga, slabosti, mogu"nosti i prijetnji.

Zatim svi zajedno to prodiskutirajte u velikoj grupi.

Primjer:

Planirate da organizirate sportsko natjecanje u vašoj zajednici...

Vaše SNAGE mogu biti: motivacija !lanova vašeg tima da realiziraju ovu akciju, slobodno vrijeme koje

možete ispuniti na koristan na!in, zainteresirani sudnionici za sudjelovanje u ovoj aktivnosti, sportska

oprema koju ima neki lokalni klub..

SLABOSTI: nedostatak iskustva u realizaciji aktivnosti ovakvog tipa, nedostatak motivacije pojedinih

!lanova tima da sudjeluju u ovoj akciji, nepostojanje sportskog terena i adekvatne opreme...

MOGU%NOSTI: gra#ani spremni da vam pomognu, sportsko udruženje u vašem gradu koje bi podržalo

ovu akciju, sponzori akcije koji "e osigurati nagrade, bivši sportisti spremni vam pomo"i, zainteresiranost

vaše i ostalih udruga za ovu aktivnost...

PRIJETNJE: nezainteresiranost okoline za ostvarivanje ovakve akcije, sli!na akcija ve" postoji u vašem

gradu, loši vremenski uvjetii u vrijeme kada planirate akciju...

Kada odgovorite na ova pitanja, možete isplanirati kako iskoristiti postoje"e pozitivne stvari i

onemogu"iti one koje prijete ostvarenju vašeg cilja.

Redefinirajte svoje ciljeve:

U ovoj fazi rada može vam koristiti crtanje problemskog stabla koje "e prikazivati

teme kojima se želite baviti. To vam može pomo"i da se usmjerite na korijen svojih

problema i da razumijete sve komponente koje se odnose na odre#enu temu. Može

se dogoditi da tada odlu!ite usmjeriti svoje akcije na neki od korijena problema, a ne

da se bavite odre#enim problemom izravno. Iako ste dobro isplanirali akciju, može se

dogoditi da nai#ete na prepreke ostvarenju koja vam se !ine nerješive. Tada se SVI

27

uklju!ite i pokušajte prona"i novo rješenje ili alternativni put. Imajte na umu da niste

sami i zato pozovite u pomo" sve one za koje smatrate da vam svojim sugestijama

mogu pomo"i. Obratite se svim zainteresiranim dionicima svoje zajednice jer svaka

ideja u ovim situacijama može biti upravo ona koja "e riješiti problem. Imajte na umu

da zajedno možete i puno više.

Ne dozvolite da vam ideja propadne, a da pri tome niste istražili sve mogu"nosti za

njezinu realizaciju.

Na"inite strategiju. Sada trebate razmisliti o najboljem na!inu na koji "ete pristupiti svom problemu:

1. Do !ega vas je dovela vježba “problemsko stablo”?

2. Na !ije mišljenje/stavove "ete pokušati utjecati?

3. Razmislite što bi moglo utjecati na stavove grupe kojoj se obra"ate

4. Koja je najprikladnija metoda koju biste mogli upotrijebiti u zadanim okolnostima?

Organizirajte se. Trebate odlu!iti:

- koje zadatke morate obaviti

- kome "ete dodijeliti odre#ene zadatke

- kada "e odre#eni zadaci biti obavljeni

Napravite timove koji "e realizirati odre#ene aktivnosti u okviru vaše akcije. Nadgledajte rad tih timova;

ukoliko imaju poteško"a u realizaciji - uklju!ite se svi zajedno kako biste riješili problem, odredite

sastanke na kojima redovno izvještavate jedni druge o do tog trenutka postignutim rezultatima.

Primjer planiranja akcije

1. Kojim se problemom želite baviti?

2. Na koga želite utjecati?

!" stanovnike svog naselja

!" majke

!" politi!are

!" poslovne ljude

!" me#unarodnu zajednicu

3. Kojim se promjenama nadate?

!" promjena svijesti kod ciljane grupe

!" promjena javnog mišljenja

!" aktivnije sudjelovanje nekih drugih aktera

!" nove zakonske mjere

!" debata na temu

!" uklju!enost medija

28

4. Kako o!ekujete da "e se promjena dogoditi?

!" argumentiranjem/uvjeravanjem

!" šokiranjem ljudi

!" izborima/referendumom

!" osnaživanjem ciljane grupe

!" informiranjem o odre#enom slu!aju

!" lobiranjem

!" me#unarodnim pritiskom

5. Kojim sredstvima "ete se služiti kako biste utjecali na tu odre#enu grupu?

!" informacijom u tisku

!" internetom

!" kampanjama

!" posterima, lecima

!" !lancima

!" uli!nim demonstracijama

!" treninzima, debatama, seminarima

!" pismima Vladi/Saboru

29

Modeli i metode angažiranja mladih

Postoji zna!ajna koli!ina literature koja se odnosi na modele sudjelovanja mladih, ali vrlo malo toga se

izri!ito odnosi na specifi!ne oblike sudjelovanje mladih u razli!itim podru!jima.

Sudjelovanje mladih u procesu odnošenja odluka nije jedni oblik sudjelovanja mladih.

Neke strategije i oblici sudjelovanja mladih "e biti primjereniji u nekim situacijama od drugih. Evo nekih

konceptualnih mogu"nosti:

Ad Hoc

Osnovano je okruženje koje podržava mlade da pridonesu svojim idejama ili informacijama o svojim

potrebama.

Strukturni dijalog/savjetovanje

Uklju!uje promišljen razvoj strategije kojom se traže mišljenja mladih o tome što im je potrebno ili s

kojim se problemima suo!avaju, te uklju!uje dvostrani protok informacija i ideja.

Utjecaj

Uklju!uje neki formalni, strukturirani ulaz/pristup kako bi se ostvarila barem minimalna razine utjecaja na

organizaciju

Delegacija

Mladim je omogu"ena prava odgovornost za poduzimanje odre#enih zadataka unutar organizacije te je

prihva"eno da mora postojati me#usobno razumijevanje granice autoriteta kojeg mladi imaju.

Pregovaranje

Mladi i organizacija uzajamno pridonose svojim idejama, informacijama i pogledima te se odluke donose

konsenzusom i kompromisom.

Kontrola

Mladi donose sve ili mnoge klju!ne odluke unutar organizacije, od strateških planova i programiranja do

upravljanja financijama te zapošljavanja i otpuštanja osoblja.

30

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Opcija 1: Pokreni se

Opcija Pokreni se od mladih zahtijeva njihova gledišta, ideje i povratne informacije o odre#enim

pitanjima. Mladi sudjeluju kroz strukturni dijalog ili ad hoc konzultacije. Tako#er, omogu"uje da se

gledišta mladih cijene i uzimaju u obzir, me#utim, utjecaj na ishod je malen. Ova metoda je najkorisnija

kada mladi ili organizacija žele: komentar o odre#enim politikama i nacionalnim planovima analizu

marketinških alata i izvora prihoda usmjeriti pažnju na testiranje novih programa inicijativa i/ili sredstava

razmjenjivati osobne pri!e, putovanja i iskustva

Opcija 2: Poveži se

Ova opcija pruža mladima izravniji utjecaj na programe. Mladima je dana prava odgovornost i jasne

smjernice za poduzimanje odre#enih zadataka te sudjeluju putem utjecanja i delegiranja u savjetovanju.

Mladi i odrasli moraju imati dogovoreno razumijevanje zajedni!kog rada kako bi postigli odre#ene

rezultate, stoga je razina utjecaja produžena. Ovo je preporu!ena metoda gdje mladi ljudi mogu:

!" biti uklju!eni u niz foruma organiziranih na nacionalnoj razini, vremenski odre#eno

!" dijeliti brige, ideje i skupne strategije rješavanja problema u razli!itim programima

!" analizirati i razvijati na!ela dobih praksa, politika i strateških planova

!" sudjelovati u stvaranju i analizi prora!una

!" sudjelovati na nacionalnim i me#unarodnim konferencijama

!" sudjelovati u vršnja!kom mentorstvu kako bi osigurali održivost i napredak dugoro!nih projekte i

procesa

Opcija 3: Reci

U okviru ove opcije - koraka, mladi pridonose svojim idejama, informacijama i gledištima. Odluke se

donose nekom vrstom konsenzusa, a sudjelovanje mladih je na razini pregovaranja. Ovo zna!i da su

mladi aktivno uklju!eni u sve aspekte procesa konzultacije - od dizajna do izvedbe, razumijevanja i

procjene. Mladi istražuju ideje i uvjerenja svoje lokalne zajednice i/ili mladih ljudi uklju!enih u pokreni se

i/ili poveži se aktivnosti, zatim predstavljaju sveukupne podatke. U ovom koraku, mladi djeluju kao

‘’mladi istraživa!i’’ unutar savjetodavnog procesa. Ovo je preporu!ena metoda gdje mladi ljudi mogu:

!" biti uklju!eni u nacionalni forum i program kako bi razmijenili brige, ideje i strategije za rješavanje

problema na suradni!ki na!in

31

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

!" sura#ivati s programima i širim skupinama u zajednici oko razvoja i analize na!ela dobre prakse,

politika i strateških planova

!" dizajnirati resurse unutar projekata i sudjelovati u njihovu ispitivanju, provo#enju i kritici sa širom

zajednicom

!" sudjelovati na nacionalnim konferencijama

!" sudjelovati u programskom odboru koji se redovito sastaje

Ograni"enja

Nijedna opcija ne jam!i da "e rezultirati pove"anom angažiranoš"u mladih te sve mogu"nosti imaju

prednosti i nedostatke. Izbor mogu"nosti treba se temeljiti na:

!" potrebama programa, projekta, aktivnosti

!" željenim ishodima

!" vrstama potrebnih podataka i

!" karakteristikama i pogodnostima mladih ljudi koji su uklju!eni

Ostala razmatranja uklju!uju dostupnost sredstava, radno iskustvo i dostupnost mladih.

32

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Dobrobiti sudjelovanja mladih

Sudjelovanje mladih omogu"ava mladim ljudima da imaju ulogu unutar strukture organizacije u kojoj se

njihova mišljenja cijene. Ono može obuhvatiti druge pojmove poput ‘’partnerstvo s mladima’’ i

‘’savjetovanje s mladih’’. Sli!no tome, ‘’vršnja!ka podrška’’ zna!i sudjelovanje u nekom obliku sustavne

strukture kako bi se mladima omogu"ilo pružanje podrške drugima za sudjelovanje, te objedinjuje

pojmove kao što su ‘’vršnja!ko vodstvo’’ i ‘’mentorstvo mladih’’.

Sudjelovanje mladih – kakvu korist od nje imaju

…mladi ljudi?

Angažiranost mladih ima potencijal da:

!" Pruži mladima informaciju o onome što im je bitno

!" Opredijeli za preuzimanje novih uloga i odgovornosti

!" Dozvoli mladima da ‘’posjeduju’’ odluke koje se donose o njihovim životima

!" U!i sura#ivati s razli!itim vrstama ljudi

!" Pove"a samopouzdanje i vještine

!" Povisi vjeru da mogu napraviti promjene u svojoj zajednicu, a zatim raditi prema tom cilju

!" Prepoznaju koliko mo"i i utjecaja mogu imati

!" Osnaži ih

!" Pomogne u zaštiti mladih

…zajednice?

Poticanje i podržavanje mladih da sudjeluju u procesu donošenju odluka i razvoju politike i programa koji

utje!u na njih može imati pogodnosti poput:

!" Razvoja socijalne kompetencije i socijalne odgovornosti

!" Razvoja vještina koje pridonose utemeljenju njihovog vlastitog sustava uvjerenja

!" Izgradnje kapaciteta zajednice kroz u!enje promicanja vrijednosti, vodstva i životnih vještina

!" Demonstriranja kako pozitivna grupna iskustva mogu biti na korist zajednici kao i pojedincima

!" Promicanja cjelovitije i povezanije zajednice

33

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

…organizacije?

Poticanje i podržavanje sudjelovanja mladih može:

!" Razviti nova gledišta i utjecati na rezultate na nov i neo!ekivan na!in

!" Napraviti odgovaraju"e i obazrivije programe prema potrebe mladih

!" Unaprijediti u!inkovitost politika i programa kroz inkorporaciju gledišta mladih ljudi

!" Ponekad biti jeftin na!in za provedbu promjena unutar organizacije kako bi ona postala prikladnija

!lanovima

...odrasli?

Poticanje i podržavanje sudjelovanja mladih može im pomo"i da:

!" Budu otvoreniji za energiju i pronicljivost mladih ljudi

!" Nau!e raditi s mladima, a ne za njih

!" Radje slušaju mlade nego što im govori

!" Napuste svoju ulogu roditelja ili u!itelja i dijele mo" i odgovornost

Sudjelovanje mladima daje priliku za razgovor o potrebama/problemima/uslugama koje su im važne te

omogu"ava utjecaj na njih. Ono pomaže osigurati da programi budu prikladni i odgovaraju"i, te samim

time dugoro!no štedi dragocjeno vrijeme i energiju. Sudjelovanje stvara bolje ishode za mlade ljude i

organizacije koje su uklju!ene u proces donošenja odluka. Tako#er, pridonosi razvojnim potrebama

mladih te ujedno na jedinstven na!in koristi organizacijama. U širem smislu, zajednica pogoduje kroz

izgradnju kapaciteta te razvoj socijalne sposobnosti i socijalne odgovornosti.

Dajana S. , sudionice iz Hrvatske na 4. me#unarodnim “Blooming plant” onkološkim danima, održanim od 10. do 17.

travnja 2011., kojima je cilj bio borba protiv ovisnoti o duhanu, prevencija raka i promoviranje zdravih stilova života

me#u mladima.

''Upoznavanje s mladim iz raznih zemalja je bilo prekrasno. U!iti iz njihovog znanja i obratno, bilo je

jedinstveno i nagra#uju"e iskustvo za mene. Bila sam obuzeta uzbu#enjem jer je grupa bila ujedinjena

s jednom zajedni!kom svrhom - zagovarala je i poticala programe i usluge kako bi se bolje zadovoljile

potrebe mladih. To je nešto što mi puno zna!i. Cijeli tjedan je bio ispunjen vježbama, timskim radom i

interaktivnim predavanjima, postavljanjem ciljeva s težnjom da ih ostvarimo kao grupa, ali i osobno.

Grupa se brzo zbližila i svi smo se vrlo strastveno angažirali da, po povratku ku"ama, mladima iz naših

zajednica, promi!emo i podižemo svijest o mentalnom zdravlju mladih, pušenju, alkoholu te ostalim

drogama, kako bismo rekli da je svakom mladom !ovjeku i njegovoj obitelji pomo" dostupna.''

34

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Standardi, pra!enje i procjena procesa sudjelovanja djece i mladih

Standardi u procesu sudjelovanja djece i mladih

Mnogi priru!nici navode klju!ne elemente – osnovne standarde koje treba poštivati kako bi se osigurala

dosljedna, kvalitetna praksa sudjelovanja djece i mladih u aktivnostima, projektima i raznovrsnim

susretima. Oni pružaju smjernice kako bi se kontinuirano poboljšavala participativna praksa. To su

norme koje mogu koristiti razli!iti organizatori susreta i udruge koje rade s mladima i za mlade za

procjenu trenutnih praksa namijenjenih sudjelovanju djece i mladih - identificiranje propusta i

poboljšanja. One trebaju poslužiti za uspore#ivanje postoje"ih i poželjnih kompetencija kako bi se

osiguralo da organizacije/udruge/osobe koje radi s djecom i mladima posjeduju stavove, vještine i

samopouzdanje potrebno za provedbu standarda. Standardi su osmišljeni kako bi bili relevantni i

ostvarivi te prilago#eni lokalnim uvjetima.

Standard 1: Transparentnost i poštenje: eti"an pristup

Organizacije odraslih se trebaju obvezati na eti!ke participativne prakse i davanje prednosti najboljim

interesima djece.

Standard 2: Sudjelovanje mladih je bitno i dobrovoljno

Djeca i mladi sudjeluju u radu na pitanjima koja ih se izravno ti!u i mogu brati ho"e li sudjelovati ili ne.

Standard 3: Prijateljsko i poticajno okruženje za sudionike

Sudionicima treba osigurati sigurno, gostoljubivo i poticajno okruženja za svoje sudjelovanje

Standard 4: Jednake mogu!nosti za sve bez obzira na dob, situaciju,nacionalnost, spol,

sposobnosti, klasu, kastu ili druge "imbenike

Sudjelovanje djece i mladih odbacuje postoje"e obrasce diskriminacije i isklju!enosti.

35

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Standard 5: Odrasli uklju"eni u organizaciju procesa sudjelovanja djece i mladih u"inkoviti i

pouzdani

Odraslo osoblje – voditelji, moderatori, facilitatori - koji su uklju!eni u procese sudjelovanja djece i

mladih, obu!eni su i osposobljeni da obave svoj posao stru!no i kvalitetno. Oni mogu djelotvorno

potaknuti mlade na pravo sudjelovanje samo ako posjeduju potrebno razumijevanje i vještine.

Standard 6: Sudjelovanje promi"e sigurnost i zaštitu djece i mladih

Politika zaštite sudionika i procedure !ine bitan dio participativnog rada s djecom i mladima.

Standard 7: Nastavak i vrednovanje

Poštovanje angažmana djece i mladih je izraženo i kroz pružanje povratnih informacija i / ili pra"enja i

procjene kvalitete i utjecaja sudjelovanja djece i mladih.

Važno je da djeca i mladi shvate što je rezultat njihovog sudjelovanja i kako "e njihov doprinosi/rezultati

biti upotrijebljeni. Tako#er je važno da su, ako je to primjenjivo, imali priliku sudjelovati u pra"enju

procesa ili aktivnosti. Kao klju!ni dionici, djeca i mladi bi trebali biti sastavni dio procesa pra"enja i

vrednovanja.

36

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Što je pravo sudjelovanje? Što je lažno sudjelovanje?

Je li ono dobrovoljno? Stvarno sudjelovanje je nešto što bi mlada osoba trebala željeti.

Ako adolescenti rade protiv svoje volje, ili silom''volontiraju'' u odborima.

Je li ono pravedno? Stvarno sudjelovanje je uklju!uju"e, ne diskriminira na temelju spola, bogatstva, urbane lokacije, nacionalnosti, invaliditeta itd.

Ako su aktivnosti samo dostupne imu"nijima ili urbanoj mladeži, ili su postavljena pitanja samo dje!acima, ili su samo pametni odabrani za sastanke.

Je li ono vrednovano? Stvarno sudjelovanje zahtijeva da sve sudionike, uklju!uju"i i mladež, treba vrednovati, slušati i shvatiti ozbiljno.

Ako su mladi prisutni, ali imaju male šanse za sudjelovanje. Kada se to dogodi, susretu se ne posve"uje pažnja ili se ne uvažavaju mišljenja mladih.

Izražava li se poštovanje? Stvarno sudjelovanje zna!i me#usobno poštovanje i brigu, a ne ismijavanje ili paternalizam.

Ako moderator sastanka ignorira mlade ili razgovara s njima na na!in koji pokazuje da nije vrijedna njihova prisutnost ili ono što oni imaju za re"i.

Koja je svrha toga? Stvarno sudjelovanje zahtijeva da mladi ljudi znaju važnost onog što rade.

Ako je adolescentima jednostavno re!eno što trebaju u!initi, a oni ne znaju ili ne razumiju zašto to rade.

Je li ono zna!ajno? Stvarno sudjelovanje se doga#a kada je tema susreta važna i od interesa za mlade.

Ako adolescenti sudjeluju u raspravi o ne!emu što im nije važno i smatraju to samo kao gubitak svog vremena.

Je li ono !ini napredak? Stvarno sudjelovanje zna!i da mladi ljudi doprinose utjecaju i !ine napredak.

Ako se od mladeži traži doprinos koji ne pridonosi promjeni razmišljanja ili uvjeta.

Je li tehni!ka organizacija dobro provedena? Dobro je i pravedno ure#en raspored sjedenja

Ako odrasli sjede na stolicama, dok adolescenti sjede na podu, sobnom namještaju ili na suncu.

Je li je ono na jeziku koji mladež dobro razumije? Stvarno sudjelovanje zahtijeva da se adolescent osje"aja kompetentno i ugodno u tijekom komunikacije.

Ako se rasprava održava na nerazumljivom jeziku, u udaljenom ruralnom podru!ju, ili na vrlo formalan na!in i s puno 'velikih'' rije!i.

Jesu li pravila pravedna za sve? Stvarno sudjelovanje se održava na na!in na koji svatko može ravnopravno sudjelovati, a !esto uklju!uje adolescente u izradi pravila.

Ako neki odrasli dominiraju, a adolescenti ne dobivaju šansu govoriti ili ih se u govoru brzo prekida. Pridonose susretu na na!in koji ne poznaju ili im se ne svi#a.

Jesu li djeca sudionici primjereno informirani i pripremljeni? Stvarno sudjelovanje zna!i da su adolescenti imali dosta vremena, prilika i potpore za pripremu.

Ako odrasli imaju iskustvo i informacije, dok je za adolescente izdvojeno malo vremena da im se objasni smisao sudioništva i pruženo premalo vremena za pripremu.

Kontrolni popis primjene standarda u sudjelovanju mladih

37

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Što je pravo sudjelovanje? Što je lažno sudjelovanje?

Jesu li raspodjela uloga mladima objektivna? Pravo sudjelovanja dodjeljuje uloge i odgovornosti objektivno, i omogu"uje svima da budu u ulozi za koju su sposobni, kad god je to mogu"e.

Ako odrasli donose sve odluke i pravila, dok mladih samo odgovaraju na pitanja ili samo poslužuju sokove i kekse tijekom susreta. .

Koja je razina? Stvarno sudjelovanje ide dalje od površnosti i omogu"uje mladim ljudima da daju idejna rješenja, donose odluke i poduzimaju akcije u najve"oj mjeri s obzirom na njihove sposobnosti.

Ako je adolescentima re!eno da sudjeluju samo onako, bez utjecaja na sadržaj ili na!in sudjelovanja, ili ako ih se konzultira samo kada su sposobni za donošenje odgovornih odluka.

Je li ono pošteno? Stvarno sudjelovanje je eti!no, izbjegava manipulaciju i jasno je u svojoj svrsi i metodama.

Ako se adolescentima nije rekla istina ili su ih namjerno ostavili u neznanju oko onoga što se doga#a.

Je li ono sigurno? Stvarno sudjelovanje poduzima sve korake kako se sudjelovanje mladih ne bi ugrozilo.

Ako se ne !uva povjerljivost gdje je to potrebno i prikladno, kao onda kada adolescent koji kaže istinu o ne!emu biva kažnjen.

Što se doga#a nakon toga? Stvarno sudjelovanje jasno i transparentno daje do znanja kako "e se rezultati sudjelovanja dalje upotrebljavati i kako "e se povezati s drugim procesima. $esto se nastoji institucionalizirati sudjelovanje zbog njegove održivosti.

Ako mladež aktivno sudjeluje na nekom važnom susretu ili u aktivnosti, ali im nije jasno što "e slijediti po završetku aktivnosti i što "e biti u!injeno s njihovim doprinosom. Izvješ"a sa sjednice ne dijele se sudionicima i ostalim relevantnim osobama i institucijama.

(dopiši svoje vlastite komentare)

Prilago#eno prema: Rajani, R.: The Participation Rights of Adoloscent, UNICEF, New York, 2001.

38

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Pra!enje i procjena sudjelovanja djece i mladih

Pra"enje i procjena je važan dio programa promocije sudjelovanja djece i mladih i njihovih prava na

informiranje, izražavanje, donošenje odluka i udruživanje.

Pra"enje i procjena važno je za mjerenje i dokumentiranje utjecaja na sposobnosti, znanje i svijest te na

društvene odnose mladih i odraslih. Uklju!ivanje djece i odraslih u pra"enje i vrednovanje je važan na!in

utjecanja na ljude i promjenu njihovih stavova.

Ciljevi i pokazatelji za pra!enje i ocjenjivanje strategija sudjelovanja djece i mladih

Ciljevi Pokazatelji Izvori informacija

Cilj 1: Pove"ati pristup mladih informacijama koje su potrebne za njihov opstanak, razvoj i zaštitu

Stupanj i kvaliteta pristupa djece/mladih informacijama kod ku"e, u školi, u zajednici te u medijima

Istraživanja, ispitivanja javnog mišljenja

Stupanj dostupnosti i korištenja standarda za pristup mladih informacijama u razli!itim podru!jima (u ku"i, u odgojnoobrazovnim institucijama, u medijima, itd.)

Cilj 2: Pove"ati sposobnost mladih za izražavanje svog mišljenja i omogu"iti da ih se pozorno sluša

Stupanj izražavanja djece kod ku"e, u školi, u zajednici, u medijima, na razini javnih politika

Istraživanja, ispitivanja javnog mišljenja

Stupanj djelovanja mehanizama, struktura i procesa za podršku izražavanju mladih u razli!itim podru!jima (škola, mediji, politike, itd.)

Cilj 3: Pove"anje sudjelovanja djece i mladih u odlukama koje ih se ti!u kod ku"e, u školi, zajednici, na radnom mjestu, itd.

Stupanj sudjelovanja djece i mladih u odlukama koje ih se ti!u kod ku"e, u školi, u zajednici, u medijima, javnim politikama

Istraživanja, ispitivanja javnog mišljenja

Stupanj funkcioniranja mehanizama, strukture i procesa za podršku sudjelovanja djece i mladih u procesima donošenja odluka u razli!itim podru!jima (škola, mediji, politika, itd.)

Cilj 4: Pove"anje sposobnosti i mogu"nosti djece i mladih da formiraju i pridruže se udrugama koje promi!u i zahtijevaju razvoj djece i mladih, opstanak i zaštitu

Broj, raznolikost i kvaliteta (neovisnost, godina postojanja, i sl.) dje!jih i mladena!kih udruga

Ankete, kvalitativna Istraživanja i mapiranje dje!jih i mladeških udruga

Pravna situacija u odnosu na udruge mladih i djece

Zakonske revizije

39

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Ciljevi Pokazatelji Izvori informacija

Cilj 5: Razviti i definirati jasan program za sudjelovanje djece i mladih, koji promovira njihovo sudjelovanje i prava u svim dijelovima društva i svim programskim podru!jima, te ja!a p o t i c a j n o o kru žen j e z a sudjelovanje djece i mladih

Broj zemalja s jasno definiranim i artikuliranim programom za sudjelovanje djece i mladih

Nacionalni planovi, politike ili strategija za sudjelovanje djece i mladih

Broj državnih programima u kojima su djeca i mladi integrirani u sva programska podru!ja

Godišnja izvješ"a, programski pregled

Cilj 6: Podrška procesima i inicijativama koje uklju!uju djecu i mlade. To uklju!uje podršku udruga djece i mladih

Broj, raznolikost i kvaliteta sudjelovanja djece i mladih u procesima i inicijativama podržanim od strane državnih programa i programskog okruženja

Godišnja izvješ"a, programski pregled

Cilj 7: Podizanje svijesti i razvijanje razumijevanja o stavovima, pravima i sudjelovanju djece i mladih u društvu

Razina i kvaliteta svijesti i razumijevanja o sudjelovanju djece i mladih u društvu

Istraživanja i ispitivanja javnog mišljenja

Kvaliteta, koli!ina i raznolikost nacionalnih kapaciteta za sudjelovanje djece i mladih u društvu

Istraživanja o organizacijama koje skrbe sudjelovanju mladih; konzultantni spisak

Razina kapaciteta za sudjelovanje djece i mladih u me#unarodno priznatim organizacijama

Procjena potrebnih kapaciteta (propusta)

Cilj 9: Uspostaviti standarde za eti!ko i smisleno sudjelovanje

Broj standard (razvijenih, dogovorenih i korištenih) za eti!ko i smisleno sudjelovanje

Popis publikacija, procjena sudjelovanja mladih u inicijativama i procesima

Kvaliteta, koli!ina i održivost institucionalne strukture i mehanizma osmišljenih za sudjelovanje djece i mladih u razli!itim podru!jima (škola, mediji, zajednice, politike)

Pregled struktura i mehanizama sudjelovanja djece i mladih

Cilj 8: Razviti kapacitet djece, mladih i odraslih u sudjelovanju djece i mladih

Cilj 10: Izgraditi strukturu i mehanizme za sudjelovanje djece i mladih u klju!nim institucijama i procesima

Cilj 11: Raspodjela resursa: financije, materijali, alati, ljudi

Iznos sredstava u prora!unu (nacionalnom, regionalnom, gradskom, organizacijskom) dodijeljenih za sudjelovanje djece i mladih

Prora!uni

40

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Eti"no sudjelovanje djece i mladih na konferencijama, susretima i medijima

U posljednje vrijeme sudjelovanje mladih i djece postalo je vrlo popularno. Danas je uobi!ajena praksa

pozvati djecu i mlade da budu sudioniciama razli!itih skupova, prikupljati informacije o njima,

intervjuirati ih o problemima koji se njih ti!u. Koliko je god važno da mišljenja mladih i djece budu

prezentirana na konferencijama, istraživanjima te na radiju, TV-u i u novinama, isto toliko je važno da se

sudjelovanje mladih podržava iz pravih razloga, da odražava interese mladih i da bude eti!no.

Djeca i mladi na konferencijama, susretima i medijima

Teme i problemska pitanja susreta

Dobri primjeri Loši primjeri

Tem e su s re t a o da b ra l i s u d io n i c i . Teme diskusije susreta derivirane iz prethodnih diskusija u koje je bio uklju!en veliki broj mladih, raznovrsnog profila.

Teme i pitanja o kojima se raspravlja odabrali su odrasli bez konzultiranja s mladima. Pitanja o kojima se raspravlja nisu dobivena raspravom niti drugim procesima u koje se uklju!uju mladi.

Mladi sudionici

Dobri primjeri Loši primjeri

Mladi koji prisustvuju susretu predstavljaju najširi spektar mišljenja mladih iz društvene zajednice. Mladi su raspravljali o temi u svojim zajednicama i poseduju odre#ena znanja o njoj.

Mladi koji prisustvuju susretu su sinovi i k"eri društvene elite, lako se izražavaju, te!no govore službeni jezik susreta/engleski/ i predstavljaju budu"e vode"e ljude svoje zajednice.

Mladi bez mandata ne predstavljaju mišljenje mladih svoje zajednice - ve" mišljenje institucije/utjecajne skupine odraslih koja ih je uputila na susret.

Mladi nisu predhodno bili u prilici raspravljati o temi susreta. Neinformirani su i bez potrebnog su znanja o temi.

41

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Odabir sudionika

Dobri primjeri Loši primjeri

Sudionici susreta su odabrani od strane svojih vršnjaka.

Proces odabira sudionika bio je jasan i transparentan.

Kriterij odabira je definiran i prihva"en od strane mladih.

Sudionike su odabrali odrasli - raznorazne institucije/odbori/upravalja!ka tijela.

Sudionici su odabrani zato što ostvaruju najbolje rezultete u svojim odgojnoobrazovnih institucijama, dobitnici su nagrada ili su, iz nekog razloga, privukli pozornost neke odrasle utjecajne osobe ili zato što posjeduju iskustvo sudjelovanja na susretima pa nemaju tremu od javnog nastupa ili zato što su pripadnici neke organizirane skupine ili, jednostavno, zato što dobro i te!no govore (engleski) jezik

Pripreme mladih za susrete

Dobri primjeri Loši primjeri

Mladi su pripremani za susret, shvatili su tematiku i svrhu održavanja susreta.

Mladi su izgradili vlastito mišljenje o temi.

Mladi su bili uklju!eni u kreiranje programa. susreta.

Mladi nisu bili pripremani, nisu shvatili temu susreta niti zašto se susret uop"e održavao.

Mladi nisu bili uklju!eni u kreiranje programa susreta.

Mladi su bili pripremljeni za susret više nego što je bilo potrebno i bilo je vidljivo da su indoktrinirani od strane institucija/odbora/tijela koja su sponzorirala održavanje susreta.

Dobri primjeri Loši primjeri

Mladi se redovito okupljaju - imaju priliku sudjelovanja na forumima mladih, gdje raspravljaju o pitanjima od zajedni!kog interesa, kako bi !uli razli!ita mišljenja i iskustva.

Mladi su izgradili vlastite programe prezentiranja i zastupanja interesa mladih pred institucijama odraslih.

Iznose stajališta i programe odraslih - institucija/odbora/tijela.

Tu su jer - predstavljaju lijepu sliku za medijska izvješ"a. Susreti su prilika da se odrasli – predstavnici institucija/odbora/tijela slikaju s djecom.

Glasovi mladih se doživljavaju kao autenti!ni.

Sudjelovanje na susretu je još jedan trening u nizu za budu"e vo#e zajednice.

Razlozi za uklju!enost mladih

42

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Proces sastanka

Dobri primjeri Loši primjeri

Mladi imaju kontrolu nad procesom susreta. Mladima je re!eno što trebaju raditi i nisu uklju!eni u dizajniranje procesa susreta.

Rezultati sastanka i predstavljanja glasova mladih

Dobri primjeri Loši primjeri

Mladi odlu!uju koji "e problem prezentirati, komu, u kojem obliku i gdje.

Mladi sami odabiru svoje glasnogovornike.

Mladi prezentiraju vlastite programe koji propituju neka poglede, pozicije i politike odraslih.

Novinari poznaju i poštivaju etiku komuniciranja i intervjuiranja mladih.

Odrasli pozorno slušaju mišljenja mladih i !ine konkretne dogovore kako bi proveli zahtjeve mladih u djelo.To uklju!uje i osiguravanje sredstava za dogovorene akcije.

Odrasli odabiru glasnogovornike mladih koji nastupaju pred predstavnicima odraslih - institucija/odbora/tijela, na preskonferencijama, ispred mikrofona i kamera.

Mladi govore ono što odrasli žele !uti i predstavljaju programe koje su napravili odrasli – razli!ite institucije,odbori i tijela nacionalne, regionalne i lokalne uprave i samouprave.

Odrasli se, dok slušaju prezentaciju mladih, smješkaju, pristojno plješ"u, brišu prigodne suze i potom - zaboravljaju sve što su mladi rekli.

Dobri primjeri Loši primjeri

Mladi su zašti"eni i sigurni prije, za vrijeme i poslije susreta, u skladu s uputama o zaštiti i sigurnosti mladih i djece.

Mladi/djece imaju vo#u skupine – pratitelja.

Sudionici preuzimaju odgovornost ako slu!ajno izreknu nešto što bi se moglo shvatiti pogrešno, bez straha od posljedica koje bi mogle slijediti po povratku ku"i.

Ne postoje upute o zaštiti i sigurnosti mladih ili se ne slijede.

Mladi bez sigurnosti i zaštite, vo#e skupine i tuma!a tijekom susreta te na putu prema i sa mjesta održavanja susreta.

Koji put daju dvosmislene izjave koje se mogu krivo protuma!iti i tada strahuju od posljedica koje bi mogle slijediti po njihovom povratku.

Zaštita mladih

43

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Poslije sastanka

Dobri primjeri Loši primjeri

Postavljeni su mehanizmi za realizaciju rezultata susreta.

Postavljeni su mehanizmi za pra"enje postignutih dogovora.

Mladi zajedno s odraslima kriti!ki analiziraju dogovore kako bi postigli napredak u ostvarivanju zadanih ciljeva.

Mladima se pruža pomo" kako bi vrednovali svoja iskustva po završetku susreta sa ostalim mladima iz njihove zajednice.

Odrasli i mladi su izradili zapisnik i podijelili ga svim sudionicima te svima zainteresiranima.

Mladi dobivaju podršku u svojim sredinama tijekom budu"ih diskusija i provedbe akcija koje su nastale kao rezultat susreta.

Nema nastavka nakon susreta.

Mladi putuju ku"i i to je kraj svega - sve do slijede"eg susreta, kada su isti mladi bivaju pozvani da izvedu svoje uloge profesionalnih delegata mladih.

„Autenti!ni“ glasovi mladih se koriste da bi se izvršio politi!ki pritisak za izmjenu odre#enih programa.

44

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Odgovori na neke brige zbog sudjelovanja mladih i djece

Mladima (posebice mla#ima od osamnaest godina) manjka kompetencija ili iskustva za

sudjelovanje. Kompetencija je odre#ena osobnim socijalnim kontekstom i kulturom. Mladi i djeca imaju

razli!ite nivoe kompetencije s obzirom na razli!ite aspekte njihova života. Dokazi diljem svijeta svjedo!e

o sposobnosti mladih i djece da preuzmu odgovornosti u obiteljskom životu, na radnom mjestu, u

politi!kim pregovorima i u stvaranju demokratskih škola. $ak i mala djeca mogu re"i što vole ili ne vole

u vezi škole, mogu dati ideje kako bi školski sati

bili zanimljiviji, mogu ponuditi pomo" i savjetovati

drugu djecu. Ako im je dana prikladna podrška,

odgovaraju"e informacije i ako im je dopušteno

izraziti se na na!ine koji su smisleni, mladi i sva

djeca mogu sudjelovati u rješavanju problema koji

su važni za njih. Samo treba stvarati pretpostavke

koje bi pove"ale njihove mogu"nosti za

samostalno istraživanje i iniciranje aktivnosti.

Djeca i mladi moraju preuzeti odgovornost

prije nego što im se daju prava. Jedan od u!inkovitih na!ina poticanja djece da prihvate odgovornost

je - poštivanje njihovih prava. Slušanje djece i mladih i ozbiljno prihva"anje njihovih mišljenja poti!e djecu

da razumiju druge i poštuju njihove stavove. Odrasli ne moraju dokazati da "e djelovati odgovorno prije

nego što im se da pravo glasa. U mnogim zemljama, odrasli ne"e ste"i iskustvo tijekom djetinjstva i

adolescencije da ih pripremi za odgovornost odraslog državljanstva. Pružanje mogu"nosti mladima i djeci

da iskuse proces demokratskog odlu!ivanja može samo oja!ati njihovu predanost i razumijevanje

važnosti ostvarivanja odgovornosti u demokratskom okruženju.

Sudjelovanje mladih i djece nije dio naše tradicionalne kulture. Praksa sudjelovanja djece diljem

svijeta se razvija na razli!ite na!ine što je odraz razli!itih kultura i politi!kih sredina. Istina je da slušanje

djece i mladih i uzimanje njihovih stajališta za ozbiljno nije dio mnogih tradicionalnih kultura. No,

!injenica da su žene, djeca i mladi bili tretirani na odre#en na!in u prošlosti ne opravdava i daljni

nastavak iste prakse, jer novi standardi poštivanja ljudskih prava se razvijaju. Ženama je tradicionalno bio

45

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

zabranjeno sudjelovati u vlasti, imati prava na ekonomsku jednakost, na zaštitu od nasilja, ali danas je

širom rasprostranjeno uvjerenje da se stavovi prema ženama moraju mijenjati i biti podržani legalnom

zaštitom kako bi se promovirala jednakost žena i muškaraca. Isto vrijedi i za mlade i djecu. Sve kulture bi

trebale propitati svoje stavove i ponašanje prema njima. Razli!ite kuturne tradicije i vjerska uvjerenja ne

bi trebala biti razlogom za uskra"ivanje prava djeci i mladima da budu saslušani.

Daju!i prava djeci oduzimamo im njihovo djetinjstvo. Niti jedna deklaracija ne name"e obvezu

sudjelovanja djeci i mladima u procesima donošenja odluka. Oni uistinu ne bi trebali biti prisiljeni na

sudjelovanje u inicijativama za koje se ne osje"aju pripremljeni i spremni. Me#utim, to je romanti!ni

pogled na djetinjstvo ako se zamišlja kako ve"ina djece i mladih ne donosi odluke i ne preuzima

odgovornost još od svoje rane dobi. $ak i mala djeca u visoko zašti"enim sredinama donose odluke o

prijateljstvima, odlu!uju o tome koje "e igre igrati, ili !ak pregovaraju izme#u roditelja u sukobu. U

mnogim zemljama, djeca se brinu za mla#u bra"u, sestre i bolesne !lanove obitelji ili sudjeluju na tržištu

rada. Nu#enje prilike toj djeci da kažu svoje brige ne donosi nikakve daljne odgovornosti za njih.

Umjesto toga, pruža im se prilika da poboljšaju kvalitetu svog života i promoviraju ve"e poštivanje svojih

prava.

Davanje prava mladima dovodi do nepoštivanja roditelja. Slušanjem mladih u!imo ih

samopoštovanju i važnosti poštivanja drugih. Nitko ih ne u!i ignorirati roditelje. $lanak 29. Konvencije o

pravima djeteta jasno navodi da je jedan od ciljeva ogoja i obrazovanja nau!iti djecu i mlade poštivati

svoje roditelje. Slušanje je na!in rješavanja sukoba, pronalaženja rješenja i promicanja razumijevanja –

sve to samo može biti korisno za obiteljski život. Nekim roditeljima može biti teško što trebaju poštivati

prava djece i mladih na sudjelovanje jer ni oni sami nisu nikada bili cijenjeni kao osobe koje imaju prava.

To ne bi trebao biti razlog da se greške iz prošlosti ponavaljaju i da se djeca i mladi ne poti!u na

sudjelovanje. S druge strane, djeca i mladi ne bi trebali živjeti u uvjerenju kako samo oni imaju pravo

glas. Gdje god i kada god je to mogu"e, njihove obitelji bi trebale biti uklju!ene u sudioni!ke procese.

Djeca i mladi nisu predstavnici. Kada djeca I mladi govore o nekom problemu, bilo na konferenciji ili

se obra"aju nacionalnim ili lokalnim vlastima, oni su !esto optuživani da nisu ni!iji predstavnici. Mladi i

djeca rijetko mogu biti formalni predstavnici, ali to ne narušava njihov doprinos, pod uvjetom da ne

tvrde kako govore u ime svih mladih i djece. Njihova osobna gledišta mogu biti bazirana na iskustvu

46

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

narušavanja prava u njihovoj zajednici, na

istraživanju napravljenom unutar šire grupe

mladih ljudi, ili na radu unutar projekta u koji su

uklju!eni. Ta iskustva pružaju legitimitet, sigurno

ne manji od onog kojeg imaju mnogih odrasli.

Važno je da se glasovi djece i mladih s razli!itim

iskustvima i perspektivama !uju. Tako#er je važno

da su djeca i mladi sami izabrali svoje predstavnike

tijekom poštenog i transparentnog procesa, a ne

da su to uradili u njihvo ime - odrasli.

Neka djeca i mladi postaju profesionalni govornici. Postoji opasnost da neka djeca postanu gotovo

profesionalni govornici i predstavnici svoje organizacije te da provode svoj život u javnim arenama i

daleko od korijena koji im pružaju izvor i legitimitet za njihov javni doprinos. Posebno je vrijedno

govoriti iz izravnog, vlastitog i kontinuiranog iskustva; važno je to ne izgubiti. Neke organizacije su

razvile demokratske strukture ili su stvorile mnoge uloge za svoje !lanove kako bi osigurale da javne

uloge ne budu monopolizirane od strane nekolicine mladih i djece. Neke udruge i organizacije mladih

imaju rotiraju"i sistem u upravnim tijelima i odborima te dosljedno stvaraju prilike za sve !lanove da

sudjeluju u javnim doga#ajima. Uostalom, sudjelovanje mladih je ipak nešto više od kreiranja grupe

mladih ili djece koja prisustvuje na nekim doga#ajima ili aktivnostima.

Teško je održavati sudjelovanje. Projekti i organizacije koje uklju!uju djecu i mlade, po svojoj "e

prirodi doživjeti kontinuirani gubitak djece i mladih kada oni navrše osamnaest i više godina i postanu

odrasle osobe. Mladi nisu vje!no mladi. Organizacije vo#ene

djecom i mladima redovito gube najiskusnije !lanove kada oni

navrše osamnaest i više godina. To slabi takve organizacije i

udruge i prijeti njihovom kontinuitetu. Važno je uklju!ivati nove

mlade !lanove i olakšati prijenos znanja od starijih !lanova na

mla#e. Neke organizacije razvijaju koncept po!asnih !lanova/

savjetnika koji su i dalje u ulozi podržavatelja nakon što su

dosegli maksimalnu dob za projekt.

47

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Djeca i mladi mogu biti manipulirani kroz programe odraslih. Postoji opasnost da odrasli koriste

mlade za promicanje vlastitih politi!kih ciljeva. Važno je da doga#aji i projekti uspostave jasna na!ela o

tome kako se donose odluke i da utvrde odnose izme#u odraslih i mladih. Kako mladi stje!u vještine i

samopouzdanje putem angažmana, sve više "e htjeti odrediti svoje osobne programe i suprostavit "e se

pokušajima odraslih da s njima manipuliraju. Ovaj problem naglašava potrebu za izgradnjom jakih

inicijativa koje pokre!u i vode mladi kako bi se izbjegla sudjelovanja u jednokratnim doga#ajima koji nisu

dio kontinuiranog procesa za izgradnju dje!jih i mladeških kapaciteta, mreža i organizacija.

Sudjelovanje djece i mladih dovodi ih u opasnost. Sudjelovanje mladih u medijima, u razli!itim

oblicima zastupanjima, ili u politi!kim zbivanjima na visokoj razini može ih dovesti u situaciju da budu

zlostavljanji. Ovaj rizik može biti osobito visok u konfliktnim situacijama i u nedemokratskim društvima u

kojima javno izražavanje mišljenja može rezultirati represijom. Djeca i mladi koji sudjeluju u projektima,

doga#ajima ili organizacijama isto tako mogu biti fizi!ki i seksualno zlostavljanji. Minimalni standardi i

protokoli za sudjelovanje djece i mladih definiraju odgovornosti organizatora u osiguravanju zaštite i

sigurnih uvjeta za mlade sudionike.

Sudjelovanje djece i mladih je preskupo i prekomplicirano jer zahtijeva znatna sredstva i

sposobnosti. Kao i svako novo programsko podru!je, i ovo zahtijeva period u!enja i izgra#ivanja

kapaciteta i organizacijskih resursa (na primjer HIV / AIDS programi, programiranje zaštite djece u

elementarnim nepogodama, ratnim okolnostima). Jasno definiranje organizacijskih odgovornosti za

sudjelovanje djece i

mladih pomo"i "e

razviti odgovaraju"e

kapacitete i resurse

organizacije/udruge

mladih ili udruge

bliske mladima.

48

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Instrumenti poticanja politi"ke participacije i utjecaja mladih u RH

Vije!e mladih na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama /youth council/ je predstavni!ko

(reprezentativno) tijelo sastavljeno na inicijativu mladih od predstavnika organizacija mladih i za mlade

kao legitimnih predstavnika sektora mladih unutar lokalne zajednice.

Savjet mladih na op"inskim, gradskim i županijskim razinama /advisiry youth council/ je savjetodavno

(konzultativno) savjetodavno tijelo mladih; savjetodavno tijelo jedinicama lokalne samouprave u donoše-

nju i provo#enju lokalne politike prema mladima. Savjet mladih !ine predstavnici mladih izabrani, zapra-

vo imenovani od strane lokalne samouprave.

Parlament mladih – predstavni!ko je tijelo mladih, neposredno izabrano od mladih. Namijenjeno mla-

dima od 13 do 19 godina. Nastaje na inicijativu škole ili lokalne vlasti ili udruge. Donosi odluke na dobro

svih !ime se ve" u ranoj dobi vježba demokracija i poti!e sudjelovanje mladih u društvu. U radu sudjeluju

i odrasli kao mentori.

Udruge mladih/za mlade

Razli"ita koordinacijska tijela

Informiranje - sistematizacija i širenje bitnih in-

formacije od mladih i za mlade, provo#enje cilja-

nih kampanja u svrhu porasta politi!ke participaci-

je mladih, stimuliranja njihovog sudjelovanja u

javnim raspravama, ponajprije na lokalnim razina-

ma.

Dosadašnja iskustva pokazala su da postoje"i me-

hanizmi poticanja politi!kog angažmana mladih ne

daju željene rezultati i da bih trebalo revidirati i

unaprijediti.

Postoje"a istraživanja upozoravaju na nekoliko

manjkavosti u djelovanju vije"a mladih, koja, ina-

!e, djeluju ili kao krovne nevladine organizacije

udruga mladih, ili kao državna vije"a koja uklju!u-

49

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

ju omladinske i državne predstavnike. Pokazalo se, naime, da vije"a mladih predstavljaju tek manjinu

svoje generacije, da nisu predstavnici interesa svih socijalnih skupina mladih, da motivacija za !lanstvo u

udrugama mladih postaje sve više pragmati!na i utilitarna umjesto (prometejski) aktivisti!ka te da preds-

tavnici interesa mladih !esto više ni sami nisu mladi te su utoliko i manje pouzdani zastupnici tih interesa.

Govore"i na okruglom stolu pod nazivom Nasilje me#u mladima – prevencija i suzbijanje, održanom 13.

lipnja 2009. u Zagrebu, tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i me#ugeneracijske

solidarnosti Jadranka Kosor, osvrnula se i na Zakon o savjetima mladih, donesen 2007. godine. Savjeti

mladih, !iji bi !lanovi trebali detektirati probleme zajednice, nisu u potpunosti zaživjeli te upozorila na

!injenicu da su Savjeti osnovani u samo 11 od 21 županije, u 34 od 426 op!ina te u 35 od ukup-

no 129 hrvatskih gradova.

50

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Zašto i kako osnovati gradsko/mjesno vije!e/parlament mladih

Ako želite mladima uzrasta od 15 do 29 godina ponuditi institucionalni okvir, mogu"nost i poticaj za

stvarno i aktivno uklju!ivanje u procese donošenja odluka, a time i u život lokalne zajednice, osnujte

županijsko/gradsko/mjesno vije"e/parlament mladih.

I Normativni okvir politike Vlade RH ( važan za osnivanje ovog tijela mladih)

!" Program Vlade RH za pristupanje u EU

!" Kopenhagenski kriteriji za pristupanje EU (razvoj civilnog društva, ljudska prava, participacija gra#ana

u procesima donošenja odluka i partnerstvo me#u sektorima) Europska povelja o sudjelovanju mladih

u lokalnim i regionalnom životu

!" Nacionalni program djelovanja za mlade

II Gradski/mjesni prioriteti važni za osnivanje vije!a/parlamenta mladih

!" Unapre#enje me#usektorske suradnje i partnerstva s mladima u zajednici

!" Efikasno korištenje ljudskih resursa

!" Uklju!ivanje mladih u kreiranje lokalne politike, odnosno rješavanje konkretnih potreba ove skupine

!" Priprema mladih za kasnije sudjelovanje u „pravome“ politi!kom životu lokalne zajednice i osposob-

ljavanje budu"ih nositelja lokalne politi!ke vlasti

III Problem

!" Nema institucionalnog okvira za stvarno uklju!ivanje mladih u procese donošenja odluka

!" U zajednici nema sustavne edukacije o pravima mladih

!" Nema predstavnika ove skupine u tijelima lokalne vlasti

!" U zajednici se mladi ne prepoznaju kao ravnopravni partneri

stoga:

!" Mladi ne ostvaruju pravo da sudjeluju u procesima donošenja odluka

!" Mladi ne sudjeluju u kreiranju lokalne politike

!" Ljudski se resursi ne koriste optimalno

!" Ne rješavaju se konkretne potrebe ove skupine

!" Nema partnerskih odnosa izme#u lokalnih vlasti i mladih

!" Mladi se na odgovaraju"i na!in ne pripremaju za kasnije sudjelovanje u „pravome“ politi!kom životu

zajednice

51

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

IV Ciljevi

Op!i :

!" Mladima je osigurano ostvarivanje prava da aktivno sudjeluju u kreiranju politike, prvenstveno u

dijelu koji se odnosi na njih.

Specifi"ni :

!" Osnovano vije"e/parlament mladih (okvir za slobodno izražavanje mišljenja i prijedloga lokalnoj

vlasti) koje !ine neposredno izabrani predstavnici mladih

!" Izgra#en sustav informiranja mladih

!" Utvr#eni zajedni!ki programi (lokalnih vlasti i mladih)

!" Razvijena svijest o potrebi i prednostima partnerstva mladih i lokalnih vlasti

V Svrha

1. Zajedni!kim radom lokalnih vlasti i mladih razviti svijest o potrebi i doprinosu aktivnog sudjelo-

vanja mladih u razvoju zajednice.

2. Omogu"iti mladima da preuzmu aktivnu ulogu u kreiranju politika ali i odgovornost za projekte.

3. Omogu"iti mladima u!enje o demokraciji i vo#enju javnih poslova.

4. Sudionicima u projektu omogu"iti stjecanje znanja i vještina za partnersko djelovanje.

VI Kakvu promjenu želite posti!i?

1. Mladi, zajednica i lokalna vlast su upoznati s pravima mladih.

2. Ve"i broj mladih stje!e znanja o demokratskom upravljanju i vo#enju javnih poslova.

3. Mladi javno iznose svoja mišljenja i prijedloge za rješavanje konkretnih potreba ove skupine, ali i

problema lokalne zajednice op"enito.

4. Lokalna vlast prihva"a mlade kao partnere u kreiranju lokalne politike.

5. Broj programa koje provode zajedni!ki mladi i lokalna vlast se pove"ao.

6. Razvijena svijest kod mladih o županiji/gradu/mjestu kao zajednici svih gra#ana.

7. Pove"an broj gra#ana sa znanjima i vještinama za suradni!ko djelovanje.

VII Koje su aktivnosti potrebne da bi se postigli željeni u"inci?

1. Ispitivanje stavova !lanova gradske vlasti, profesora/nastavnika i mladih o participaciji mladih

2. Zajedni!ko utvr#ivanje prijedloga sastava i na!ina rada vije"a/parlamenta mladih (srednjoškolci,

studenti, udruge mladih i lokalna vlast)

3. Osnivanje vije"a/parlamenta mladih (prezentacije, kandidiranje, predizborna kampanja, izbori,

52

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

konstituiranje vije"a/parlamenta, izbor predsjednika i (grado)na!elnika mladih)

4. Prezentacije projekta i promotivne aktivnosti

5. Edukativne radionice

6. Zajedni!ko utvr#ivanje programa rada Vije"a mladih

7. Sjednice Vije"a

VIII Potencijalni Nosilac Projekta :

Županija/Grad/mjesto/udruga mladih ili udruga za mlade, neformalna skupina

IX Partneri u Projektu :

Udruge mladih, studentski zborovi, u!eni!ka vije"a srednjih škola, nezaposleni

53

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Što je Savjet mladih i kako postati "lanom Savjeta?

U velja!i 2007. Hrvatski sabor je donio Zakon o savjetima mladih (NN 23/07). Rije! je o tijelima koja

djeluju pri op"inama, gradovima i županijama, a sastavljena su od mladih osoba, sve u cilju aktivnog

uklju!ivanja mladih u javni život podru!nih jedinica. Uloga Savjeta mladih je utvr#ivanje problema koji

mlade u njihovoj sredini mu!e, rasprava o tim problemima, savjetovanje nadležne vlasti o temama

vezanim za mlade te sudjelovanje u donošenju programa djelovanja za mlade.

Koja je svrha Savjeta mladih?

U okviru svoga djelokruga savjet mladih:

!" raspravlja o pitanjima koji su od interesa za mlade,

!" predlaže predstavni!kom tijelu donošenje odluka, programa i drugih akata od zna!enja za

unapre#ivanje položaja mladih

!" skrbi o informiranosti mladih o svim pitanjima zna!ajnim za unapre#ivanje položaja mladih,

!" poti!e me#usobnu suradnju savjeta mladih op"ina, gradova i županija u Republici Hrvatskoj te

suradnju i razmjenu iskustava s odgovaraju"im tijelima drugih zemalja,

!" predlaže predstavni!kom tijelu financijski plan radi ostvarivanja programa rada savjeta mladih,

!" po potrebi poziva predstavnike tijela jedinice lokalne, odnosno podru!ne (regionalne) samouprave

na sjednice savjeta mladih.

Jedna od najvažnijh obveza Savjeta mladih je:

sudjelovanje u izradi tj. izrada i pra!enje provedbe lokalnog programa djelovanja za mlade, te

kroz taj program:

!" izrada izviješ"a nadležnim tijelima o problemima mladih, a po potrebi predlaganje i donošenje

programa za otklanjanje nastalih problema i poboljšanje položaja mladih

!" predlaganje mjera za ostvarivanje i provedbu odluka i programa o skrbi za mlade

Kako se osniva Savjet mladih?

Savjeti mladih, prema zakonu, bi se trebali osnovati u svim gradovima, op"inama i županijama.

!" Predstavni!ko tijelo jedinice lokalne, odnosno podru!ne (regionalne) samouprave u skladu s

Zakonom o savjetima mladih (NN 23/07), donosi Odluku o osnivanju savjeta mladih.

!" Predstavni!ko tijelo jedinice lokalne, odnosno podru!ne (regionalne) samouprave, po donesenoj

odluci o osnivanju savjeta mladih, pokre"e postupak izbora !lanova savjeta mladih javnim pozivom.

54

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Tko može biti "lan Savjeta mladih?

$lanovi Savjeta mladih mogu biti sve osobe u dobi od 15 do 29 godina života.

Kako se postaje $lanom Savjeta mladih?

Kandidate za !lanove savjeta mladih javljanjem na javni poziv predlažu udruge mladih i udruge

koje se bave mladima, u"eni"ka vije!a, studentski zborovi, podmladci politi"kih stranaka,

vjerske zajednice, te drugi registrirani oblici organiziranja mladih.

Koliko "lanova može imati Savjet mladih?

Broj !lanova savjeta mladih, mora biti neparan i ne može biti manji od pet ili ve"i od petnaest, a

utvr#uje se odlukom o osnivanju savjeta mladih i to tako da savjet mladih:

!" op"ine i grada do 10.000 stanovnika ima od pet do sedam !lanova,

!" op"ine i grada od 10.000 do 30.000 stanovnika ima od sedam do devet !lanova,

!" grada koji ima više od 30.000 stanovnika ima od devet do jedanaest !lanova,

!" županije ima od devet do trinaest !lanova.

Podrška radu Savjeta mladih

Jedinice lokalne, odnosno podru!ne (regionalne) samouprave osiguravaju financijska sredstva za rad

savjeta mladih kao i prostor za održavanje sjednica savjeta mladih, sukladno Zakonu i odluci o osnivanju

savjeta mladih.

$lanovi savjeta mladih imaju pravo na naknadu troškova vezanih za rad u savjetu mladih u skladu s

odlukom o osnivanju savjeta mladih.

Nakon osnivanja:

Svi novoosnovani Savjeti moraju dostaviti svoju odluku o osnivanju, odluke o imenovanju, te zapisnik sa

prve sjednice u ured tajništva nadležne podru!ne samouprave (Županije).

55

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Što je to Parlament mladih Hrvatske i kako se postoje zastupnikom

Što je to parlament mladih?

Parlament mladih je institucionalni oblik povezivanja populacije mladih, organiziranih kroz škole, visokoš-

kolske institucije i nevladine udruge, s tijelima lokalne vlasti radi rješavanja problema mladih i ostalih pita-

nja vitalnih za život gra#ana u njihovoj lokalnoj zajednici.

Nastao je po uzoru na neke europske zemlje koje imaju ve" ustaljenu tradiciju uklju!ivanja mladih u pro-

cese odlu!ivanja na svim razinama (od osnovne ili srednje škole, odnosno fakulteta do svoje lokalne zaje-

dnice i države) prema modelu parlamenata mladih.

Ovo tijelo nije dio formalne organizacije vlasti i njegova je uloga informirati javnost o problemima mladih

i omogu"iti njihovu aktivnu participaciju u rješavanju problema i preuzimanju odgovornosti za vlastiti

napredak. Na taj na!in se doprinosi jednom od osnovnih ciljeva, a to je odgoj mladih za demokraciju.

Koji su na!ini djelovanja?

Parlament mladih djeluje na više razina: na razini škole, grada, regije i države, kao nacionalni parlament koji

objedinjuje aktivnosti na razini cijele zemlje.

Na razini grada formira se tijelo sastavljeno od predstavnika škola koje sudjeluju u projektu. Izabrani

predstavnici sudjeluju na sjednicama gradskog vije"a na kojima raspravljaju o problemima mladih. Tako#er

predlažu projekte koje treba financirati lokalna zajednica prema mogu"nostima. Pored toga mogu orga-

nizirati održavanje aktualnih satova na kojima se predstavnicima vlasti postavljaju pitanja o konkretnim

problemima.

$lanovi parlamenta rade u skupinama (sekcijama) u okviru kojih donose odluke i predlažu odre#ene akcije i

sudjeluju u njihovom provo#enju. Mogu"i oblici djelovanja su: briga za okoliš, kvalitetna organizacija slobo-

dnog vremena mladih, u!eni!ka/vršnja!ka pomo", socijalna skrb, me#ugeneracijska solidarnost, rad na

prevenciji svih oblika ovisnosti, skladan život u zajednici itd.

Parlament mladih može i savjetovati lokalnu samoupravu na zahtjev ili na vlastitu inicijativu o temama

koje se ti!u mladih ljudi. Savjete može davati ne samo op"inskom/gradskom vije"u ili županijskoj skupšti-

ni; mišljenje parlamenta mladih može biti važno pojedinim ministarstvima, institucijama, odjelima… Dje-

ca, mladi, adolescenti mogu zamoliti parlament mladih za pomo", ako imaju želja ili problema, npr. u

svom naselju, školskom okružju. Zato što je utemeljen na širokoj potpori, aktivno može biti uklju!en u

sva zbivanja u školama, susjedstvima, gradovima.

Parlament mladih prati potrebe i težnje mladih i analizira probleme koji se pojavljuju.

56

Parlament mladih

je nepoliti!ka, neprofitna i

neovisna udruga koja djeluje

prema klju!u „mladi za

mlade“ i svojom

organizacijom i raspoloživim

sredstvima nastoji

unaprijediti životne uvjete

mladih u njihovom

okruženju. Parlament

mladih daje priliku mladima

da se njihov glas !uje, u!i ih

demokratskim standardima,

odgovornom ponašanju,

aktivno ih uklju!e u život

lokalne zajednice. Prvi

parlament mladih na

gradskoj razini osnovan je 3.

svibnja 2001. u Sl. Brodu, a

na nacionalnoj razini 10.

prosinca 2004. godine,

tako#er u Sl. Brodu.

PMH pruža mladima u dobi

od 11 do 18 godina

mogu"nost da se !uje njihov

glas, da budu saslušani od

strane lokalne i nacionalne

vlasti, raznovrsnih institucija

koje imaju interes znati i

uvažiti stavove i potrebe

mladih ljudi.

Koga predstavlja? Svaku mladu osoba koja živi

u Hrvatskoj, ne stariju od

18 godina (uklju!eno). Oni u

dobi izme#u 11 i 18 mogu

se kandidirati za izbore u

PMRH, a imaju pravo

glasovati za zastupnike. U

2009. godini 54%

zastupnika PMH su žene i

46% bili su muškarci, 3%

ih je bilo s invaliditetom, a

21% njih su bili iz

manjinskih etni!kih

skupina .

Kako se biraju zastupnici PMH? PMRH trenutno ima

zastupnike iz petnaest

županija, zapravo iz

dvadeset i tri grada, a

namjera mu je imati

zastupnike iz svih hrvatskih

županija. Izbori se održavaju

svake dvije godine. Izabrani

zastupnik ima, dakle,

dvogodišnji mandat.

On prikuplja projektne prijedloge, na svojim zasjedanjima prou!ava ostvari-

vost projekata i u demokratskoj proceduri odabire projekte koji "e se uz

potporu lokalne uprave i samouprave financirati. Osigurava sredstva za pro-

vedbu odabranih projekata i prati njihovu provedbu. U njihovim inicijativama

potporu (moralnu, organizacijsku, financijsku, suvoditeljsku) mogu im pruži-

ti (samo ako to mladi zatraže) škole, knjižnice, bolnice, centri za socijalnu

skrb, centri za planiranje obitelji, informacijski centri, komunalna i javna po-

duze"a, politi!ke stranke, razne organizacije i udruženja koje rade s mladi-

ma.

Što je to Parlament mladih Hrvatske?

To je neovisna, nestrana!ka organizacija, osnovana 10. prosinca 2004. u Sl.

Brodu, uz potporu grada Sl. Broda i Brodsko-posavske županije, s godišnjim

programom koji uklju!uje godišnje sjednice, sastanke regionalnih/

županijskih/gradskih parlamenta, redovit dijalog s predstavnicima gradskih

vije"a, županjskih skupština, Sabora, ministarstava, uklju!uju"i premijera i

glasnogovornike oporbe, i utjecaje na razvoj strategija i politika za mlade.

Što PMH radi?

Jednom izabran zastupnik PMH sura#uje sa svojim zastupnikom u Saboru,

gradskim/op"inskim vije"nikom i lokalnim grupama mladih na pitanjima koja

su od najve"eg interesa za mlade iz njihove lokalne sredine. PMH isto tako

redovito okuplja svoje zastupnike na lokalnoj razini, kako bi razmijenili

primjere najbolje prakse te identificirati zajedni!ke probleme.

PMH komunicira s gradskim i županjskim službama koje rade s mladima i

razvojnim agencijama kako bi se osiguralo da se stajališta mladih ljudi !uju i

uvažavaju po regiji. Na nacionalnoj razini, stavovi mladih ljudi su zastupljeni

u manifestu PMH; sadrži stavove mladih o pitanjima za koje zastupnici PMH

misle da su najvažniji. Za pregled manifesta PMH, molimo idite na

www.parlamentmladih.org.

Zastupnici PMH djeluju na podru!ju cijele zemlje kako bi mladim ljudima

osigurali da se !uje njihov glas, da oja!aju njihove stavove i pozicije – slušaju

marginalizirane skupine, organiziraju doga#anja, izra#uju filmove, susre"u se

sa zastupnicima Sabora, pojavljuju se u medijima.

Kako PMH osigurava neovisnost od politi"kih stranka i / ili grupa za

pritisak?

PMH ima jasan Kodeks ponašanja za mlade zastupnike PMH koji naglašava

neovisnost PMH od politi!kih stranaka i grupa za pritisak, dok istovremeno

57

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

isti!e da je zastupnik PMH odgovoran predstavljati stavove svih mladih iz svoje lokalne zajednice.

Kako se bira predsjednik PMH?

Od 2009. svim parlamentima je upu"en poziv da predlože iz svojih redova zastupnika/cu koji bi želio/la

biti predsjednikom PMH. Predloženi kandidati za predsjednika/cu i potpredsjednika/cu trebali su dosta-

viti kratku biografiju s fotografijom. Informacija o kandidatima bila je proslije#ena ostalim parlamentima

kako bi zastupnici dobili osnovne informacije o kandidatima i u okviru svojih mati!nih parlamenta prodis-

kutirali o njima i na takav se na!in mogli pripremiti za glasovanje na izbornoj sjednici. Na zadnjim izbori-

ma je 6 zastupnika poslalo svoje kandidature koje su mailom proslije#ene svim parlamentima.

Oni su imali priliku predstaviti se još jednom na Izbornoj sjednici u Rijeci i u usmenoj komunikaciji dora-

diti ono što je propušteno u pisanoj formi kandidature.

Kodeks ponašanja

Kao !lan PMH obvezan si da se pridržavaš sljede"ih eti!kih na!ela:

1. PMH je nevladina organizacija koja ne predstavlja gledišta pojedinih politi!kih stranaka.

2. Rasprave PMH isklju!ivo se vode o odre#enoj temi/problemu.

3. PMH "e omogu"iti mladima raspravu mladih o bilo kojem pitanju/problemu koje utje!e na njih, kako

je propisano u !lanku 12. Konvencije UN o pravima djeteta, dok to ne utje!e na prava drugih.

4. PMH "e raspravljati o odre#enim temama/problemima, kako je propisano u UN-ovoj Konvenciji o

pravima djeteta, i pri tome osigurati da svakoj mladoj osobi koja sudjeluje u radu PMH, budu poštiva-

na i zašti"ena njezina prava.

5. Bilo koja mlada osoba ima pravo da se njegov / njezin glas !uje i da bude saslušana od strane PMH.

Kao izabrani zastupnik NSPMH imaš obveze prema:

!" mladima iz tvog lokalnog parlamenta koji su glasali za tebe,

!" mladima iz tvog lokalnog parlamenta koji nisu glasali za vas,

!" svakoj mladoj osobi u tvojoj lokalnoj sredini.

Kao zastupnik PMH trebaš vršiti dužnosti u skladu sa sljede"im o!ekivanja:

1. Pro!itati i razumjeti smisao i svrhu djelovanje PMH, koju sadržava statut, te obavljati mandat u skladu

s tim.

2. Ozbiljno izvršavati svoju ulogu i dužnost u predstavljanju PMH, unutar i izvan sastanaka PMH.

3. Komunicirati s drugima (bilo da su to odrasli ili mladi ljudi) u okviru filozofije jednakih mogu"nosti.

4. Promicati PMH na na!in koji ne"e štetiti ugledu organizacije.

58

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

5. Aktivno se baviti mladim ljudima u svom lokalnom parlamentu i predstavljati njihove poglede/stavove

na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i me#unarodnoj razini.

6. Redovito prisustvovati sastancima PMH, dolaziti na vrijeme i dogovarati uvjete prijevoza do i iz mjes-

ta održavanja sastanka, prema pravilima svojeg lokalnog parlamenta.

7. Ako ne možeš prisustvovati sastanku PMH, trebao/la bi obavijestiti svojeg koordinatora i poslati ispri-

ku organizatoru zbog nedolaska na sastanak.

8. Kad komunicira u pismenom obliku, npr. - putem pisma ili e-maila, zastupnik PMH treba poštivati

stavove drugih, biti uljudan cijelo vrijeme. Kada koristi e-grupe, zastupnik PMH treba ostavljati samo

poruke koje su u skladu s statutom PMH, i koje su u skladu s pravilima PMH o zaštititi djece i s politi-

kom jednakih mogu"nosti.

Ukoliko izabrani zastupnici smatraju da je neki od zastupnika prekršio koje od pravila propisanih u Ko-

deksu ponašanja ili Statutu, bit "e primijenjen stegovni postupak PMH.

Stegovni postupak možete prona"i u Statutu PMH na stranici www.parlementmladih.ogr. Ukoliko nemate

pristup internatu, a htjeli biste imati uvida u dokument, obratite se na broj telefona 035 415 150 i kopija

statuta "e vam biti poslana poštom.

Statut

Pravila ponašanja treba poznavati kao i Statut PMH.

Statut opisuje uloge i odgovornosti zastupnika, predsjednika i ostalih tijela PMH.

Za pregled postoje"eg Statuta i nove verzije, molimo idite na www.parlamentmladih.org. Ukoliko

nemate pristup internetu, a željeli biste pregledati dokument, molimo vas da se javite na telefonski broj

035 415 190 i kopija statuta "e vam bi dostavljena.

59

E u r o p s k i d o m

P o k r e n i s e , p o v e ž i i r e c i

Kako osnovati udrugu

Udruga predstavlja svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizi!kih, odnosno pravnih oso-

ba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka,

humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna,

športska, tehni!ka, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti.

Osnivanje udruge

Udrugu mogu osnovati najmanje tri osniva!a. Osniva! može biti poslovno sposobna fizi!ka osoba te

pravna osoba. Osniva!i održavaju osniva!ku skupštinu na kojoj donose statut udruge, biraju !lanove

tijela upravljanja te donose odluku o davanju ovlaštenja za zastupanje. Kako je upis u registar udruga

dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osniva!a, osniva!i trebaju donijeti posebnu odluku o pokretanju

postupka za upis u registar udruga.

Bez obzira na to, da li je udruga registrirana ili djeluje neformalno, mora imati statut, koji mora

sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu, zastupanju, ciljevima, djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi,

!lanstvu te pravima i obvezama !lanova, tijelima udruge, njihovom sastavu, izboru, opozivu, ovlastima,

na!inu odlu!ivanja i trajanju mandata te prestanku postojanja udruge. Statut udruge može sadržavati

odredbe o: podru!ju na kojem udruga djeluje, imovini, na!inu stjecanja imovine i korištenju ostvarene

dobiti, rješavanju sporova i sukoba interesa unutar udruge, stegovnoj odgovornosti !lanova, postupku s

imovinom u slu!aju prestanka udruge, znaku udruge i njegovom izgledu te o drugim pitanjima od

zna!aja za udruge.

Prije osnivanja udruge svakako pro!itajte Zakon o udrugama. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/

sluzbeni/233067.html

Koraci u osnivanju

Korak 1. Izbor imena i izrada statuta

Korak 2. Osniva!ka skupština i predaja dokumentacije za upis u registar

Korak 3. Izrada pe!ata i dobivanje mati!nog broja

Korak 4. Otvaranje ra!una i slanje obrasca RNO-P

Korak 5. Izbor ra!unovo#e