IzvorničlanakUDK[177.9:321.7]:316.61[1:32]:159.923.3

Primljeno8.2.2011.

RaulRaunićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

rraunic@ffzg.hr

Politika identiteta i demokratska pravednost

SažetakJe li politika identiteta novi emancipacijski potencijal koji u formalizam liberalnih demo­kracija unosi zbiljski kulturni, socijalni i vrijednosni sadržaj grupnih identiteta ili se pak radi o kategorijalno proturječnom i neodrživom projektu koji razara autonomiju liberalno-demokratskog građanstva?Autor nastoji uravnoteženo odvagnuti značaj, poteškoće i doseg politike identiteta. U pr­vom dijelu razmatra se slojevitost i dinamičnost osobnih i grupnih identiteta, te političke artikulacije identiteta koje prethode današnjim raspravama. U drugom dijelu razmatraju se zahtjevi i poteškoće politike identiteta. One proizlaze iz njezina ishodišna stajališta o političkom primatu koncepcije dobra pred koncepcijom prava, odnosno jednakom javnom i pozitivnom priznanju te prihvaćanju grupnih identiteta i socijalnih određenosti u političkoj artikulaciji zajednice. Naposljetku, autor ističe osobit značaj i izglede korektivnih vrijed-nosti politike identiteta za demokratsku pravednost.

Ključneriječiosobni identitet, liberalnikonstruktivizamvs. socijalno-kulturnimodeli tvorbe identiteta,konzervativizam,Marximarksističkatradicija,desniautoritarizmi,individualizam,komu­nitarizam,multikulturalizam,politikaidentiteta

Kakopomiritiprednostiiteretezajedničkogživotasaslobodomsvihsudioni­kaupolitičkojzajednici?Kakopostićiprijekopotreburefleksivnuravnotežuizmeđuposebnostiiopćosti,različitostiijedinstva?Kakopomiritimoralne,kulturneisocijalneidentitetegrađanaspolitičkimidentitetomdržavljana?Upravotakvapitanjačineishodištezamodernu,demokratskukonstitucijuza­jedniceinjojpripadajućupolitičkuvrlinupravednosti.Borbazademokratskupravednostumodernimpolitičkimzajednicamazbivasekrozdvijepovezane,isprepleteneisusljednerazine.Prvajenastojanjezaprevladavanjempreprekaupristupupolitičkomživotuiozakonjenjepravanasuodlučivanjeotomeštojestzajednicaikakvajenjezinabudućnost.Topodrazumijevaborbezaukla­njanjemspolnih, imovinskih, rasnih,etničkih idrugihneopravdanihfiltra icenzusaupristupupolitičkomodlučivanju.Nakonpostignućanediskriminacijskihzahtjevapravednostiilipravanaopćuuključenostiuniverzalnipolitičkisubjektivitetdržavljana,nadnevnireddo­lazidrugarazina–pitanjekvaliteteuključenostiilijednakevrijednostipoli­tičkihpravazasvegrađane.Jeliliberalnodemokratskiuniverzalizamzadovoljionormativnizahtjevopćeuključenosti,alineinormativnizahtjevpolitičkejednakostigrađana?Kakozapravorazumjetizahtjevzapolitičkomjednakostigrađana?Jelitodosljednaprimjenaistogkriterijanasocijalnoikulturnorazličitesubjekte?Ilijepak,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost720

baš u ime jednakosti, na socijalno i kulturno nejednake subjekte potrebnoprimijenitinejednakekriterije?Jelipravedanliberalno-demokratskikonceptjavno-moralnogprioritetapravapredkoncepcijamadobrailisepakpravednostočitujeuizravnom,javnomipozitivnompriznanju svih razboritih koncepcija dobra?U posljednjim de­setljećima,takveizazoveliberalnodemokratskojparadigmipostavljajufilo­zofsko-političkastajalištapoznatapodskupnimnazivompolitikaidentiteta,politikarazlikeilipolitikapriznanja.Mojajeosnovnanakanapropitatijelipolitikaidentitetanoviemancipacijskipotencijalkojiuformalizamliberalnedemokracijeunosizbiljskikulturni,so­cijalniivrijednosnisadržajgrupnihidentiteta,ilisepakradiokategorijalnoproturječnomineodrživomprojektu,kojirazaraautonomijuliberalno-demo­kratskoga građanstva. Svoju bih nakanu nastojao provesti kroz tri koraka.Prvo,odrediobihštopojamidentitetaznačiiposebicenačinenakojepojamidentitetaulaziupoljepolitičkogdiskursaipolitičkihideologija.Drugo,raz­motriobih temeljneznačajke filozofsko-političkogstajalištakojesezbirnonazivapolitikomidentiteta,politikomrazlikeilipolitikompriznanja.Napo­sljetkutreće,pokušaobihkritičkiodvagnuti,sjednestrane,slijepeputoveiproturječjapolitike identiteta,ali jednako tako injezinedoprinoseukriticidominantneliberalno-demokratskeparadigme.

1. Osobni identitet i modeli njegove tvorbe

Pojamidentitetausebiprelamatemeljnaontološka,logička,epistemološkaietičkapitanjazapadnefilozofije.Utakoširokomznačenjupojamidentitetapodrazumijeva prostorno-vremenski kontinuitet, koji se sastoji od dosljed­nostibitnihznačajkiu jedinicivremenaiprostora(riječ jeokvalitativnomidentitetu) i od fizičke granice koja pokazuje da se radi o jednomentitetuunatočmogućimpromjenama.Ovoposljednjeuobičajenosenazivanume­ričkiidentitet.Pojamidentiteta,shodnotemikojuželimnaznačiti,podvrgnuobihdvostrukojredukciji.Najprijebihpojam identiteta sveonapitanjeosobnog identiteta.Nakontogabihpojamosobnogidentitetarazmotriougranicamaikontekstufilozofijepolitikeijavnemoralnosti.Podpojmomosobni identitetpodrazu­mijevamkompetencijetijelomomeđenogsubjekta,1daspoznajnimimoral­nimdistinkcijamastječerelativnuidinamičkukoherentnostugovoruidje­lovanju,tetimeostvarujesimboličkojedinstvoosobe.2Simboličkojedinstvoosobe,kaosukusosobnogidentiteta,podrazumijevabaremtristvari:a) refleksivnusamosvijest;b) kontinuitetirelativnukoherentnostpsihičkogživota(Lockejeisticaokon­

tinuitetsvijestiiposebicesjećanjakaotemeljosobnogidentiteta,alijedna­kotakomožemododatiikarakternihcrta,temeljnihuvjerenja,želja);3

c) interpersonalnupotrebuzauvažavanjem,priznanjemiprihvaćanjem.

Osobniidentitetjesinkronijskiidijakronijskisložen.Sinkronijskasloženostosobnogidentitetaočitujeseunjegovojvišeslojnostiiliistodobnimmnogo­strukimpoistovjećivanjimasrazličitimsocijalnimrealitetima.Dijakronijskasloženostosobnogidentitetapakočitujeseudinamičkomstjecanjuiliblije­đenjuodređenihslojevaidentiteta,kaoiunjihovimcentrifugalnimicentripe­talnimpomacimatijekomvremena.4

Sastvaranjemosobnogidentitetanastojimodakrozspoznavanje,djelovanjeisamorazumijevanjereduciramopodražaje,selekcioniramoideje,teizgradi­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost721

mointerpersonalnekanalekomunikacije,asciljemspoznajnogimoralnogorijentiranjausvijetuilistrukturiranjanašegiskustvaunajširemsmisluri­ječi.5Načinnašegsamorazumijevanjaodređujedijelomštotomikaoljudijesmo.6

U polju praktičke filozofije, pojamosobnog identiteta osobito je važan zaodređenjesubjektamoralnogipolitičkogdjelovanja,tezanačinerazumije­vanjadruštvaizajednice.Činisedajenačelno, idealno-tipski,mogućera­zlikovatitriosnovnamodelatvorbeidentiteta.Prvimodel,karakterističanzaantički svijet, izvodi identitetčovjeka iz teleološkog razumijevanja ljudskeprirode.TakoAristoteldržidaječovjekpoprirodipolitičkaživotinjaobda­renaumomigovorom,7 testoga,govorenjemidjelovanjemućudorednomzajedništvupolisa,izgrađujesvojuljudskost.Drugijemodelsličanprvom.Onosobniidentitetizvodiizukorijenjenostipo­jedincausocijalneipolitičkeformezajedničkogživota.Teformezajedničkogživotapružajupojedincuokvirzanjegovevrijednosneprosudbe.Uronjenostpojedinacau zajedničke forme života, oličeneu racionalnim institucijama,očituje se u tome što pojedinci vrednuju i slijede zajedničkodobro, dobrosvojih zajednica kao svoj vrhovni cilj.Kroz odgojne procese i na temeljusudjelovanjausocijalnimipolitičkiminstitucijama,pojedinciizgrađujusvojosobniidentitet.Drugimodelrazlikujeseodprvogpotomeštopretpostavljaizahtijevadaprihvaćanjezajedničkihformiživotabuderefleksivno.Toznačidanailazina»odobravanje,priznavanjeiličakobrazloženje«u»srcu,nastro­

1

Usp. Bernard Williams, »Personal Identityand Individuation«, u: Bernard Williams,Problems of the Self, CambridgeUniversityPress,Cambridge1973.,str.1–18.

2

Usp. Jürgen Habermas, »Razvitak moralai identitet jastva« i »Mogu li kompleksnadruštva izgraditi umni identitet?«, u: JürgenHabermas, Prilog rekonstrukciji istorijskog materijalizma, V. Masleša, Sarajevo 1985.,str.53–82i83–113.

3

Vidi:JohnLocke,Ogled o ljudskom razumu, svezak I i II,NakladaBreza,Zagreb 2007.,knjigaII,poglavljeXXVII.

4

Usp. Furio Cerutti, »Identitet i politika« i»Pamćenje, solidarnost, identitet«, u: FurioCerutti,Identitet i politika,Političkakultura,Zagreb2006.,str.23–65i66–82.Usp.tako­đerBhikhuParekh,Nova politika identiteta, Političkakultura,Zagreb2008.,osobitoprvoidrugopoglavlje.

5

Usp.CharlesTaylor,Sources of the Self: The Making of the Modern Identity, CambridgeUniversity Press, Cambridge 1989., osobi­to prvo poglavlje »Identity and the Good«.Taylorističe»bitnupovezanostizmeđuiden­titeta iodređenevrsteorijentacije.Znati tkosi,značibitiorijentiranumoralnomprostoru,prostoruukojemsepostavljajupitanjaotome

štojedobro,aštozlo,štojevrijednočinjenja,a štonije, što imasmisao ivažnostza tebe,a što je beznačajno i drugorazredno.« Ibid.,str.28.

6

Na značaj samorazumijevanja u duhovnimi povijesnim znanostima ili znanostima očovjeku ukazala su klasična djela hermene­utičke tradicije, kao što su radoviWilhelmaDiltheyaUvod u duhovne znanosti, Nastanak hermeneutike i Izgradnja povijesnog svije­ta u duhovnim znanostima – vidi izbor izDiltheyevih radova objavljen pod naslovomZasnivanje duhovnih nauka,Prosvjeta,Beo­grad1980.Tu jezatimutjecajnodjeloHan­sa-GeorgaGadameraIstina i metoda: Osnovi filozofske hermeneutike,V.Masleša,Sarajevo1978. (djelozakoje i samautor ističeda jenastalo podutjecajemHeideggeroveherme­neutike»tubitka«).VažnajeiknjigaJürgenaHabermasaSaznanje i interes,Nolit,Beograd1975.,teradoviCharlesaTaylora»Self-Inter­pretingAnimals« u njegovoj knjizi Human Agency and Language,CambridgeUniversityPress,Cambridge1985., str. 45–76 i»Inter­pretationandtheSciencesofMan«unjego­vojknjiziPhilosophy and Human Language,CambridgeUniversityPress,Cambridge1985.,str.15–57.

7

Vidi:Aristotel,Politika, Globus/SNL,Zagreb1988.,I.1253a2–10.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost722

jenosti,savjesti,uviđavnosti«8čovjeka.Riječju,takavmodel,kojisustavnorazvijaHegel,pretendiranatodapomiri,dokineisačuvasubjektivno,unutar­njeilipojedinačnoodređenjevoljeuobjektivnom,izvanjskomiliobičajnometosuzajedničkihformiživota.Trećimodelosobnogidentitetaisubjektivitetaupraktičkojfilozofijijekon­struktivistički.Onnepolaziodljudskeprirode,nepolaziodukorijenjenostičovjekauzajedničkeoblikeživota,negopolaziodtranscendentalneanalizemoralnogdjelovanja.Umoralnomdjelovanjupostavljajuseumniipoopćivizahtjevi što implicira da su nositelji takvih zahtjeva slobodne i racionalnemoralneosobe.Moralneosobesusposobnedaracionalnostvarajuislijedesvoja shvaćanjadobra i razboritouvažavaju jednaku takvu slobodudrugihosoba.To jemogućezatoštoumoralnomdjelovanjuumnimoralnizakon,kojiutvrđujeuniverzalnopravomoralneosobedapostavljavaljanezahtjeve,prethodiiograničavasubjektivnashvaćanjaotomeštojetovrijednoidobrouljudskomživotu.9Riječju,moralnopravo,postuliranoumnimmoralnimza­konom,prethodirazličitimshvaćanjimadobra.Takavmodelrazmišljanjaini­cijalnonaznačujenovovjekovnoprirodnopravo,počevšisGrotiusom,nedo­sljednonaznačujeLocke,asistemskirazvijaKant.Usuvremenimraspravamatakavjemodel,bezKantovetranscendentalnepopudbine,koristioRawls.10

2. Modeliosobnogidentitetaupolitičkomdiskursu: liberalni konstruktivizam nasuprot socijalno-kulturnog modela

Narazinifilozofijepolitikeipolitičketeorije,modeliosobnogidentitetana­laze svojemjestoudva suprotstavljena stajališta.Konstruktivističkimodeltvorbeosobnogidentitetautemeljujeprosvjetiteljskogpokretainjemupripa­dajućepolitičkefilozofijeliberalizma.Sdrugestrane,socijalno-kulturnimo­deltvorbeosobnogidentitetaishodištejezafilozofskopolitičkastajalištakojasekritičkipostavljajuspramprosvjetiteljskogracionalizmaiuniverzalizma.Credo prosvjetiteljskogpokreta–u racionalnomspoznavanju,djelovanju iproizvođenjuizgrađujeseljudskapovijesnabit–oblikovaojekulturumoder­niteta.Njezinpolitičkiizrazjeliberalnaparadigma.Liberalnufilozofijupo­litikekarakterizirajučetiritemeljneznačajke.Prvajemoralniindividualizamilistavpremakojemsupojedincijediniprimarnimoralnisubjekti.Pojedin­čevomoralnojastvoetičkiprethodinjegovimsocijalnimipolitičkimpripada­njimaiprivrženostima.Nadindividualnientiteti,kaoštosuetničkeskupine,vjerskezajednice,političkeorganizacije,smatrajuseetičkisekundarnima.Tojezatoštosuizvodiviizvoljepojedinca.Samopojedinčevavolja,oličenauindividualnoj slobodi iodgovornosti, imaprirodni inačelni statusprvotne,samoevidentneiopravdanjaoslobođenemoralnečinjenice.Druga značajka liberalizma je zagovor individualne slobode. Pojedince sesmatravrijednim,sposobnimiodgovornimdaraspolažuvlastitimživotom,takoštostvaraju,odabiru,slijedeimijenjajuvlastiteživotneidealeiprojekte.Koncepcijedobrauliberalnojperspektiviprestajubitimetafizičkiutemeljeneifilozofsko-političkizadaneukozmičkomporetkustvari,Božjojvolji,tradi­cijiiliinteresimakolektiviteta.Nasuprottome,onepostajustvarslobodnogamoralnogsamoodređenjaukojemsepojedincipotvrđujukaoosobe.Shodnotome,teleološkaiperfekcionističkashvaćanjaslobodeuzmičupredracional­nomdeontologijom.Onaputemkoncepcijeuniverzalnihljudskihpravamo­ralnozaštićujepoljeosobneslobode.Treća značajka liberalne filozofije politike je priznanjemoralne jednakostiosoba.11Moralnajednakostosobapodrazumijevapravosvakogumnogbićanajednakojavnopoštovanje.Toznačidapolitičkiautoritetnesmijelegitimi­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost723

ratisvojedjelovanjespozivomnasveobuhvatne,svjetonazorskekoncepcijedobra,negotrebapokazatijednakuproceduralnubrigupremainteresimapo­jedinacasrazličitimisuprotstavljenimvrednotamaiživotnimkoncepcijama.Drugim riječima, liberalni stav o svjetonazorskoj nepristranosti političkogautoritetapobijatradicionalnistavoprirodnojhijerarhijipolitičkezajednice.Naposljetku,četvrtouporišteliberalizmajezahtjevzaracionalnimopravda­njemsvih socijalnih i političkihveza.To izravnoproizlazi izprosvjetitelj­skenakanedaseljudskisvijetučiniprozirnimiprihvatljivimindividualnimsudištimauma.Individualnaslobodaidruštvenasuradnjasuzaliberalizamspojivi,ukolikosuradnjapočivanadragovoljnomiinformiranompristankupojedinaca.Utolikoseisvesocijalneipolitičkeinstitucijesmatrajuumjetnimtvorevinama, stvorenimvoljom i uvjetnimpristankompojedinaca.To zna­čidvijestvari.Svevrsteinstitucijaiustaljenihsocijalnihipolitičkihpraksipotrebujuracionalnoopravdanje.Idrugo,pojedincimaostajezadnjariječilimogućnostdapromijeneoblikedruštvenesuradnje.12

3. Kritike liberalnog konstruktivizma u poimanju osobnog identiteta. Tri vala osporavanja

Kritikeprvotnihoblikaliberalnefilozofijepolitikemogućejepodijelitiudvi­je skupine. S jednestrane, riječ jeokritikamaunutar liberalneparadigme,kojeomogućavajunjezindaljnjirazvoj.OsobitosuvažniklasičnidoprinosiJ.S.Milla,13kojiliberalnisvjetonazorpovezujesdemokratskiminstitucijama,odnosnosuvremenidoprinosiJ.Rawlsa,14kojiuliberalnuparadigmuunosiaspektesocijalnedemokracije.Druguibrojnijuskupinukritika liberalizmačineosporavanjaizvana.Unatočvelikimmeđusobnimrazlikama,svimjeos­poravanjimaizvanazajedničkoodbacivanjeliberalnogmoralnogindividualiz-ma,odnosnodrukčijeshvaćanjeosobnogidentitetapojedinca.

3.1. Konzervativne kritike

Kronološkiprvaosporavanjaliberalizmadonosikonzervativnakritika.Kon­zervativizamse,povlastitomsamorazumijevanju,opireteorijskojusustavlje­nosti,aliipakimpliciratritemeljnanačelaskojihkritiziraliberalizam.Prvonačelojeorganicizam.Čovjekidruštvosu,premakonzervativnomstajalištu,organskiprožetecjeline,kojesemeđusobnoodnosekaoudprematijelu.Po­

8

GeorgWilhelmFriedrichHegel,Enciklopedi­ja filozofijskih znanosti, V.Masleša,Sarajevo1987.,paragraf503,primjedba,str.421.

9

Vidi:ImmanuelKant,Kritika praktičkog uma, Naprijed,Zagreb1974.,str.101–102.

10

Vidi: John Rawls, »Kantian ConstructivisminMoralTheory«, u:Collected Papers, (ur.S.Freeman),HarvardUniversityPress,Cam­bridge1999.,str.303–358.

11

RonaldDworkinsmatradajemoralnajedna­kostosobasredišnjavrijednostliberalnepoli­tičkemoralnosti.Vidi:»Liberalism«,u:RonaldDworkin,A Matter of Principle,HarvardUni­versityPress,Cambridge1985.,str.181–204,

odnosno hrvatski (neznatno skraćeni) prije­vodu:Dometi(11/1988),str.669–685.

12

Usp.JeremyWaldron,»TheoreticalFounda-tionsofLiberalism«,u:JeremyWaldron,Li­beral Rights: Collected Papers 1981–1991, Cambridge University Press, Cambridge1993.,str.35–62.

13

Usp.JohnStuartMill,»Oslobodi,iRazma­tranjaopredstavničkojvladavini«,u:Izabrani politički spisi,Informator/FPN,Zagreb1988.

14

Usp. JohnRawls,A Theory of Justice, Har­vard University Press, Cambridge 1971. iPolitical Liberalism, Columbia UniversityPress,NewYork1993.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost724

jedinacjesvagdaibezostatnosocijalnoodređenaosoba,apremarazličitimihijerarhijskiustrojenimpoložajimaiulogamateiskustvimadruštvenogživo­ta.Konzervativizamseuzdajeusamoreprodukcijupolitičkihiposebicene­političkihčimbenikaporetka.Drugouporištekonzervativizmajetradiciona­lizam.Sigurnostiopravdanjeprivatno-moralnogijavno-moralnogdjelovanjakonzervativizamnalaziukontinuiranojopstojnosti raznovrsnih socijalnih ipolitičkihpraksi,anasuprotnaglih,velikih,sistemskihinasilnihpromjena.Trećioslonackonzervativizmujeepistemološkenaravi,ariječjeoprincipi­jelnomskepticizmu.Konzervativizam,naime,odbacujeapriornanačelapoli­tičkogdjelovanja,univerzalističkeprincipe,racionalizamupoliticiikonceptpolitičkogznanja.Konzervativizamseuzdajesamouempirijske,partikularneiograničeneiskustveneuvide.15

3.2. Lijeve i desne kritike liberalizma    s kraja 19. i početkom 20. stoljeća

Udrugojpolovici19.iprvojpolovici20.stoljećaliberalizamosporavajusjednestraneMarximarksističkatradicija,asdrugestraneideoloziautorita­rizmaifašizma.Unatočvelikimrazlikamameđuosporavateljima,zajedničkoimje(osimpovijesnogvremenaipokušajadaodgovorenakrizugrađanskogsvijeta)uvođenjenovih,nadindividualnih imeđusobnodubokoantagonizi­ranihsubjekata,tenovihnačinalegitimiranjapolitičkogdjelovanja.Shodnotomedrukčijejeirazumijevanjeosobnogidentitetačovjeka.Osobniidentitetipojedinaca,držiMarx,zbogstrukturalnognasiljaekonom­sko-političkogporetkaneminovnosuutopljeniuantagoniziraneklasneiden­titete.16Liberalni individualizam,koji seočitujeupolitičkoj ipravnoj jed­nakostigrađana,samojeideologijavladajućeklase.Njimesehoćeprikriti,održatiilegitimiratisocijalnanejednakostkojaproizlaziizeksploatatorskihodnosaproizvodnje,temeljenihnaprivatnomvlasništvuisveprožimajućemodnosukapitala.17Riječju,buržoasko

»…jednakopravojenejednakopravozanejednakirad.Ononepriznajenikakveklasnerazlike,jerjesvakisamoradnikkaoidrugi;alionopriznajeprešutnonejednakuindividualnuobdare­nosti,prematome,nejednakuradnusposobnostkaoprirodneprivilegije.Zatojeono,posvomesadržaju,pravonejednakostikaoisvakopravo.«18

Iztograzloga,držiMarx,horizontpravaostajesamo»uskihorizontburžoa­skogprava«,19kojiurevolucionarnomdjelovanjuklaseproletarijatatrebabitipovijesnodokinutinadmašen.Napretpostavcirazvijenihproizvodnihsnagaitotalnogodnosakapitalapro­letarijat,premaMarxovuizvodu,postajenositeljempozicijeopćosti.Utolikoibolestigrađanskogdruštva–postvareniieksploatacijskiodnosi–spovijes-nomnužnošćuzahtijevajurevolucionarnuterapiju,nositeljkojejeproletarijat.Samojenatajnačin–držiMarx–mogućeovladatiuvjetimavlastitogživota,dokinutipodjelurada,atimei»proturječnostizmeđuinteresapojedinačnogindividuumailipojedinačneobiteljiizajedničkoginteresasvihindividuuma«,dokinuti»proturječnostiposebnogaizajedničkoginteresa«ukojoj»zajednič­kiintereskaodržavapoprimasamostalnilik«,atimei»iluzornioblikzajed­ničkoga«.20 Riječju, samo je takomoguće doći do ljudske emancipacije ukojojsečovjekpotvrđujekaoosoba,anekaopripadnikklase.21

Marxovadijagnozamodernitetajedalekosežnaiumnogimaspektimaaktu­alna.22Problemje,međutim,utomeštonjegovafilozofijapolitikenijenara­zininjegovesocijalnefilozofije.TemeljnaMarxovapoteškoćajeutomešto,posredstvomlektireprvenstvenoHegelaazatimRousseaua,hoćefilozofiju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost725

politikeizravnoibezposredovanjautemeljitiufilozofijipovijesti.Rezultattoga je legitimacija političkog djelovanja s pozicije privilegiranog »znanjapovijesti« ili neminovnog inužnogpovijesnog tijeka.23 Implikacije takvogpostavasupolitičkipaternalizamiodvećolakoodbacivanjemoralnogiprav­nogstandardaprava,kojibaremdjelomičnoštitisubjektivitetosobe.Desnekritikeliberalizma–autoritarne,nacionalističke,šovinističke,fašistič­keideologije–nisusamonaličjaliberalizmagrađanskogporetka,24negosu

15

Usp. programsku i razmjerno nekritički na­pisanuknjiguRobertaNisbeta,Konzervativi­zam, Političkakultura,Zagreb2003.,iteorij­ski izazovniju studijuMichaela Oakeshotta,»RationalisminPolitics«unjegovojistoime­nojknjizi,Methuen,London1962.,str.1–58.

16

U »Tezama o Feuerbachu«Marx ustvrđuje:»ljudskasuštinanijeapstraktumkojijesvoj­stvenpojedinačnoj individui.Usvojojzbilj­nostionajesveukupnostdruštvenihodnosa«,u:KarlMarx,FriedrichEngels,Rani radovi, Naprijed,Zagreb1978.,str.338.U»Njemač­kojideologiji«Marxjejošodređeniji:»Kakoindividuumi očituju svoj život, takvi jesu.Štosuoni, tosedaklepodudarasnjihovomproizvodnjom, kako s time što proizvode,takoistimkakoproizvode.Štosudaklein­dividuumi, to ovisi omaterijalnim uvjetimanjihoveproizvodnje«,u:Filozofsko-politički spisi, Fakultetpolitičkihnauka/Liber,Zagreb1979., str. 465. Riječju, dosadašnju povijestobilježava »podređivanje individuuma odre­đenim klasama« (ibid., str. 512) odnosno»njihova je osobnost uvjetovana i određenaposve određenim klasnim odnosima« (ibid.,str.513).Nadalje»Klasase…osamostaljujespram individuumâ tako da ovi predestini­rano zatječu svoje životne, doznačenodobi­vaju svoj životni položaj i time svoj osobnirazvitakodklasepodkojususupsumirani…«(ibid.,str.512).Tek»sonustranudosadašnjepovijesti«, tvrdiMarx,moguće je saobraća­nje individuumabezposredovanjanametnu­togklasnogidentitetakaoosamostaljenesileiznad čovjeka.Drugi riječima, »[n]amjestostarog buržoaskog društva s njegovim kla­sama i klasnim suprotnostima, stupa udru­živanje,ukomejeslobodni razvitaksvakogpojedincauvjetslobodnograzvitakazasve«.(»Manifest komunističke partije«, u: KarlMarx,FriedrichEngels,Izabrana djela,Kul­tura,Zagreb1950.,str.33)

17

Usp.KarlMarx,Temelji slobode: osnovi kri­tike političke ekonomije, Naprijed, Zagreb1977.,posebiceodlomci»‘Sloboda’i‘jedna-kost’urazmjeni«,str.73–88,i»Radnikika­pitalist«,str.101–113.

18

»Pravomože«–nastavljaMarx–»posvojojprirodi,postojatisamouprimjenjivanjujed­nakogmjerila;međutimnejednaki individu­

umi(aoninebibilirazličitiindividuumikadnebibilinejednaki)mogusemjeritijednakimmjerilomsamoukolikoihgledamopodjed­nimuglom,uzimamos jedneodređenestra­ne,udanomslučaju,naprimjer,promatramosamokaoradnikeiunjimanegledamoništadrugo,apstrahiramosveostalo«.KarlMarx,Kritika Gotskog programa,Naprijed,Zagreb1973.,str.101.

19

Ibid.,str.102.

20

Vidi: K. Marx, »Njemačka ideologija«, str.480–481.

21

U čitavoj dosadašnjoj povijesti, tvrdiMarx,pojedincinisu»učestvovalikao individuuminego kao članovi klase.U zajednici revolu­cionarnih proletera, koji pod svoju kontrolustavljajuuvjetesvojeegzistencijeiegzisten­cije svih članova društva, naprotiv, upravoje obrnuto; u njoj individuumi učestvujukao individuumi.Ona je upravo ujedinjenjeindividuuma (naravno, pod pretpostavkomsadarazvijenihproizvodnihsnaga),kojepodnjihovu kontrolu stavlja uvjete slobodnogarazvitka i kretanja individuuma, uvjete kojisudosadabiliprepuštenislučajuikojisuseosamostaljivalisprampojedinačnihindividu­uma…«Ibid.,str.515.

22

Usporedi zaoštrene, jednostrane, ali ne ipogrešne Marxove teze: »Tom modernomprivatnom vlasništvu odgovaramoderna dr­žava,koju suprivatnivlasnicipostupnoku­piliporezima,tejepomoćudržavnihdugovapotpuno dospjela u njihov posjed, a njezinaegzistencijaurastuipadudržavnihpapiranaburzipotpunojepostalaovisnomokomerci­jalnomkreditukojijojdajuprivatnivlasnici,buržuji.« (Ibid., str.524.)Tomevaljadodatiisuvremenusvjetskusituaciju:širokoprisut­nu socijalizaciju ekonomskih gubitaka kaoizravnu posljedicu nekontrolirane privatiza­cijedobitaka.

23

Usp.KarlPopper,Bijeda historicizma, KruZak, Zagreb1996.

24

Takvutezuofašizmukaosamonaličjulibe-ralizma,snadmoćnepozicijeimpliciranefilo-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost726

injegoviantipodi.Zajedničkeznačajkenavedenihideologija,unatočznačaj­nim,prijesvegakvantitativnimaondaikvalitativnimrazlikama,činerazli­kovnu točkuuodnosuna liberalnuparadigmu.Riječ jeosljedećem.Prvo,isključivisubjektmoralnogipolitičkogdjelovanjapostajepolitičkiujedinjeninarod ilinacija, shvaćenauetničko-kulturnomsmislu. Izraz togpolitičkogjedinstvajedržava.Političkojejedinstvopak,riječimaCarlaSchmitta,

»…mjerodavnojedinstvo,svejednoizkojihsilaonocrpisvojeposljednjepsihičkemotive.Onopostojiilinepostoji.Akopostoji,onojenajviše,tj.uodlučnomslučajupresudnojedinstvo.«25

Drugo,navedeneideologijenapadajuliberalniracionalizam.Smatrajugaisklju-čivo instrumentalnimikalkulantskim.Nasuprot tome,oneobilatokoriste ištovišesmotrenoproizvode iracionalneobrasceponašanja.Prevladavapro­izvodnjamitovakojisenajčešćerazvijajuutripravca:liturgijezajedništva,kultvođeinegativnikultproklinjanja.Ovajposljednjiseračvanadvijeina­čice:žrtvenijarcizasvakodnevnuuporabuiiskonskineprijateljizasupstan­cijalneciljeve.Učincitakveritualizacijepolitičkogživotasuhomogenizacija,mobilizacija,tekontrolaikanaliziranjedifuznognezadovoljstva.26

Treće,desne ideologije ikritike liberalizma impliciraju filozofijupovijesti,kojanepogrešivodetektiramoralnipad.Riječjeoprijelazuodjunačko-rat­ničke,hijerarhijskiuređenezajednicedrevnihobičaja,krviitla,kbezličnojtrgovačkojcivilizacijisebičnihinteresaiprizemnoghedonizma.27

Četvrto,navedeneideologijezagovarajupolitizacijuikolonizacijusvakodnev-nogživota.»Privredneoprekepostalesupolitičke«,kazujeCarlSchmitt,od­nosno»točkapolitičkogmožesedostićiizprivrede,kaoiizsvakogstvarnogpodručja«.28Posljedicatogajenepriznavanjerazdvojenostijavnogiprivat­nog,odnosnototalitarnetendencije.Narazinisvakodnevnogživota,onesemanifestiraju u posvemašnjoj organiziranosti i kontroli života kroz rituale,parade,mitinge,bakljadeisletove.Riječju,sveprisutnojesimboličkonasiljekojerađasvjetovnureligioznost.Uostalom,jošjePascalzamijetiodasamoupornoklečanjeotvaraputkpravojvjeri.Peto,obilježjenavedenihideologijajesnažniaktivizam,borbenostimilitari­zam.Negativnikultneprijateljajetakoprijekopotrebnarazlikovnadimenzijavlastitog identiteta.Ne znati tko sunaši neprijatelji, znači ne znati ništa osebi. »Takopolitičkipojamborbe«– jada se i optužujeCarlSchmitt–»uliberalnommišljenjupostajenaprivrednojstranikonkurencijom,anadrugoj‘duhovnoj’stranidiskusijom«.29Suprotnotakvojdekadencijii»negacijipoli­tičkog«,kojačinida»državapostajedruštvo«,30Schmittdržidajeratnajvišiizraznacionalnevolje.Naposljetku šesto, osobni identitet pojedinca je u takvompostavumogućemislitisamopodvidompokroviteljskogizaštitničkognacionalnogidentite­ta.31Pojedinacjeizložensveprožimajućojuključenostiurazličiteorganiza­cijeioblikekolektivnogživota,štoposredstvomkombinacijesimboličkogifizičkognasiljadovodinakoncudo»totalnogčovjeka,utotalnomdruštvu,bezsukoba,bezponiženja,bezanarhije«.32

3.3. Komunitarističke kritike i kritike s pozicije politike identiteta

Trećivalraspravaomjestuiznačenjuosobnogidentitetaupolitičkomdjelo­vanjuotpočinjeosamdesetihgodina20.stoljeća.Razlozisuzatovišestruki.Riječjeo:1. usponunacionalnihinacionalističkihpokreta,kaoposljediciraspadasocija-

lističkihporedaka;

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost727

2. uznapredovalomprocesuglobalizacije,kojiuzsvevećuprivrednu,poli­tičkuikulturnupovezanost,rađaisnažnupotrebuzaočuvanjemposebnihgrupnihidentiteta;

3. novimsocijalnimpokretimakojitražesvojuideološkuidentifikacijuile­gitimaciju;

4. postmodernimkritikamaprosvjetiteljskoguniverzalizmairacionalizma.

Novestrujemišljenja,poznatepodnazivompolitikeidentiteta,politikerazli­keilipolitikepriznanja,unatočmeđusobnimrazlikama,povezujudvijestvari:1.nezadovoljstvoliberalno-demokratskomparadigmomzbogneprimjerenogtretiranjaosobnogidentitetačovjeka;2.traženjenovihputovazapomirenjeposebnogiopćeg,različitostiijedinstvaupolitičkojzajednici.Liberalno-demokratskaparadigmaisamajenastalanapovijesnomiskustvuvrijednosnogpluralizma,različitihisuprotstavljenihkoncepcijadobrogživo­ta.Njezinjeodgovornapitanjekakojemogućedaljudirazličitihživotnihuvjerenjaikoncepcijadobrogživotaživezajednoudobrouređenoj,stabilnojiprosperitetnojzajednici,33usustavudvostrukeapstrakcije:apstrakcijitrži­štaiapstraktnomkonceptupolitičkezajednice.Političkamoralnostliberalnedemokracijepočivanapriznanjuslobodeijednakostisvakogčlanapolitičkezajednice,razdvajanjuprivatne,društveneipolitičkesfere,nepristranostipo­litičkog autoriteta, te konceptu tolerancije i konstitucionalizma. Politička i

zofijepovijestiizričeReinhardKühnluknji­zi Oblici građanske vladavine: liberalizam – fašizam, Izdavački centarKomunist,Beo­grad 1978. Odmjerenu i utemeljenu kritikutakvetezepružauvodnastudijaIvanaPrpića,objavljenakaopredgovorknjizi.

25

CarlSchmitt,»Pojampolitičkog«,u:M.Ka­sapović i dr. (ur.), Politički spisi, Političkakultura, Zagreb 2007., str. 80. Političko je­dinstvo, kao i svo političko djelovanje, pre­maSchmittu,crpisvojusnaguizegzistenci­jalnog razlikovanjaprijateljaodneprijatelja,koje određuje »krajnji stupanj intenzitetapovezivanja ili razdvajanja, asocijacije ilidisocijacije«.Važnost razlikovanja prijateljaineprijateljaupoliticiSchmittuspoređuje srazlikovanjemdobraizlaumoralu,lijepogiružnoguestetici.

26

CarlSchmittjeusporedioMussolinijasMa-chiavellijem. Kao što je Machiavelli osvi­jestio značaj moći u političkom djelovanju,takojeMussolini»opet izrekaonačelopoli­tičkestvarnosti«–značajimoćmita.SchmittnavodidijeloveMussolinijevagovoraizlisto­pada1922.prijemaršanaRim:»Stvorilismomit,mitjevjera,plemenitientuzijazam,kojinemora biti stvarnost, on je poticaj i nada,vjeraihrabrost.Našjemitnacija,velikana­cija,kojuželimopretvoritiukonkretnustvar­nost.«Vidi:CarlSchmitt,»Duhovno-povijes-nostanjesuvremenogaparlamentarizma«,u:Politički spisi,str.40.

27

Usp.knjigeAlbertaHirschmanaStrasti i in­teresi,Stvarnost,Zagreb(bezgodineizdanja)

iRetorika reakcije,Političkakultura,Zagreb1999.

28

C.Schmitt,»Pojampolitičkog«, str.100.

29

Ibid.,str.96.

30

Ibid.,str.95–96.

31

DoktorskadisertacijaC.Schmittaje»Vrijed­nostdržaveiznačajpojedinca«,dokMusso­linizastupatezuoslobodidržaveipojedincaunutardržave.

32

RiječisutoMarcelaDeata,francuskogideo-loga koji političku karijeru započinje kaosocijalist, ali zatim stvara neosocijalističkiprogram i stranku u kojoj je klasna borbazamijenjena suradnjom klasa i nacionalnomsolidarnošću,apojamsocijalizamspojmomanti-kapitalizma. Slogan Deatove Strankefrancuskihsocijalistajebio:poredak,autori­tet,nacija.NaposljetkujeDeatpostaogorljivisimpatizerHitlerovaNacionalnogsocijalizmaikolaboracionist.

33

JohnRawlsupravotopitanjevidikaoključnoishodišteliberalneparadigme.Vidi:J.Rawls,»Introduction«, u:Political Liberalism, Co­lumbiaUniversityPress,NewYork1993.,str.xviii.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost728

pravnajednakostdržavljana,međutim,počivanasocijalnojnejednakostigra­đana.Uprivatnojmoralnostidominirajusubjektivnipojmovidobrailiosobniideali.Ujavnojmoralnostidominirapoopćujućipojamprava.Suprotnotakvomustrojstvu,polazišnadijagnozapolitikeidentitetajesljede­ća:liberalnademokracijananeadekvatannačinpolitičkipredstavljadržavlja­ne,budućidaapstrahiraodnjihovihkulturnih,vjerskih,grupnihprivrženosti,odnosnoodnjihovihsocijalnihodređenja.Prigovorjemetodološki–racio­nalnipojedinac,kojislobodno iodsvegaodriješenoodabireoblikeživota,zapravojesamohimera;tenormativni–takvakoncepcijanemožeadekvatnopojmitinitizajednicu,anitiomogućitiprimjerenudistribucijuprimarnihdo­bara.34

Politika identiteta,pojmljenaunajširemsmislu, račvasenadvije temeljnestruje.Sjednestranesustajalištakojaprimarnokritizirajuliberalnimoralniindividualizam,doksusdrugestranestajalištakojaprimarnokritizirajulibe­ralnipojamjednakosti.Uprvuskupinuspadajukomunitaristi,kaoštosuMi­chaelSandel35iAlasdairMacIntyre,36temultikulturalistikaoštosuCharlesTaylor37iWillKymlicka.38Razlikaizmeđukomunitaristaimultikulturalistajeutomeštokomunitaristiuglavnomposežuzatradicionalnimkonzervativ­nimargumentimaukriticiliberalizma.Riječjeoargumentimapremakojimapripadanjaiprivrženostisocijalnimzajednicamaodređujuizborepojedinaca,aneobrnuto.Tasukulturna,etnička,vjerskaisocijalnapripadanjakonstitu­tivnidionjihovasamorazumijevanjapazatoodređujuonoštopojedincisma­trajuvrijednimidobrimživotom.Riječju,konceptdobraprethodikonceptuprava. Multikulturalisti pak upozoravaju na posebne privrženosti skupinapremavlastitimkulturama,aunutarjednepolitičkezajednice.Tonadnevniredstavljateorijskuipolitičkuraspravuoneindividualističkimkoncepcijamadobraživota,potrebipriznanjakolektivnihprava,teinterkulturnojsocijalnojipolitičkojartikulaciji.Drugaskupinazagovornikapolitikeidentitetaokupljasocijalnekritičare,kojidržedajeliberalnamoralnaipolitičkavrednotajednakostinevjerodostojna.Tojezatoštoneuzimauobzirstrukturalnudeprivilegiranostnekihskupinagrađana–žena,manjina,useljenika,onemoćalih.Liberalnajednakostpočiva,riječima IrisMarionYoung,39 na »sljepoći prema razlici« odnosno na pri­mjenijednakogkriterijananejednakeljude.Liberaliapsolutizirajuizbor,kaonačinmoralnogsamoodređenja,aposvepreviđajurazličiteuvjete,mogućno­stiiograničenjakojadubokoodređujuisameizborepojedinaca.Upravojestograzloga,tvrdesocijalnikritičariliberalizma,formalnujednakostpotrebnozamijenitisasupstancijalnomjednakošću.Onapodrazumijevaprimjenune­jednakihkriterijananejednakeljude,aupravozbogpostignućajednakosti.Drugimriječima,nijedovoljnotretiratiljudejednako,negoihtrebatretiratikaojednake.40

Dvijestrujekritičaraliberalizma:komunitaristiimultikulturalistisjednestra­ne,isocijalnikritičariliberalizmasdrugestrane,unatočzajedničkompred­metukritike,čestomeđutimpostavljajumeđusobnooprečnezahtjeve.Takoprimjerice priznanje tradicionalnih zajedničkih vrednota i kulturnih praksivodiopravdanjuiučvršćenjupodređenostinekihsocijalnihskupina,posebicežena.41

Kritikeštoihjepolitikaidentitetauputilaliberalno-demokratskojparadigmi–nepriznavanjekolektivističkihoblika životakao izvorišta supstancijalnihvrednota i dvojbeni pojam jednakosti koji zanemaruje socijalne i kulturnerazlike–izazvalesunovotematiziranjepravednosti,atimeievolucijusameliberalno-demokratskeparadigme.RawlsovpomakodnjegoveTeorije pra­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost729

vednosti iz 1971. kPolitičkom liberalizmu iz 1993. nastoji apsorbirati obaprigovora.Rawls, naime, napušta sveobuhvatni, svjetonazorski liberalizamtemeljennaKantovojidejisamorealizacijeindividualitetaipriklanjasepoli­tičkomliberalizmu,tj.političkoj,anemetafizičkoj,koncepcijipravednostiukojojugovornestraneukontraktualističkojlegitimacijipolitičkogautoritetanisunužnoindividue,negoikolektiviteti.Sdrugestrane,isticanjemnačelarazlikekaosastavnogdijelateorijepravednosti,apremakojemnajvećure­lativnukoristodprijekopotrebnihdruštvenihrazlikatrebajuimatinajslabijestojećičlanovidruštva,Rawlsnastojianuliratiidrugiprigovorpolitikeidenti­teta–prigovorosljepoćispramstrukturalnihiprirodnihdeprivilegiranosti.Politika identiteta,međutim, to ne smatradovoljnim.U svojim radikalniminačicamaonazahtijevajednako,javnoipozitivnopriznanjevrijednostiido­brarazličitihkulturnihzajednica,odnosnohoćeizravnopolitičkopriznanjerazličitihsocijalnihstajališta.Riječju,programpolitikeidentitetaje:sveštojesocijalnorelevantnoučinitipolitičkim.Natajnačin,držezagovornicipoli­tikeidentiteta,liberalnaparadigmapravednosti,kojajeograničenanapitanjadistribucijedobara,prerastaurefleksivnupravednost,kojauključujenesamodistribucijudobaranegoipolitičkopriznanjeidentitetaitomeodgovarajućepolitičkopredstavljanje.Takavprogram,naprvipogledzavodljiv,ipakimaozbiljnihpoteškoćaukon­stitucijipolitičkezajednice.Naime,političkuzajednicunamodernojpretpo­stavcirazboritogvrijednosnogpluralizmamogućejekonstituiratinadvana­čina.Jedanjenačinpokušatipronaćitočkunakojupristajurazličite,razborite

34

Usp.ShlomoAvineri iAvnerde-Shalit (ur.),Communitarianism and Individualism,OxfordUniversityPress,Oxford1992.

35

Vidi:MichaelSandel,Public Philosophy, Har­vardUniversityPress,Cambridge2006.,oso­bitostudije»MoralityandtheLiberalIdeal«i»TheProceduralRepublicandtheUnencum­beredSelf«.

36

Vidi:AlasdairMacIntyre,Za vrlinom,Kruzak,Zagreb2002.

37

Vidi:CharlesTaylor,»ThePoliticsofRecog-nition«,u:AmyGutmann(ur.),Multicultura­lism, Princeton University Press, Princeton1994.,str.25–73.

38

Vidi:WillKymlicka,Multikulturalno građan­stvo,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2003.

39

Vidi:IrisMarionYoung,Pravednost i politi­ka razlike,Naklada Jesenski iTurk, Zagreb2005.PoredYoung, istaknutaautoricanave­deneorijentacijejeiNancyFraser.Vidinjezintekst:»AbnormalJustice«,Critical Inquiry34(2008),str.393–422.

40

Moralnavrednotajednakostimoralnihosobaje,uzmoralnuvrednotuindividualneslobode,

središnjainosivavrednotamodernezapadnepolitičkemoralnosti.Praviproblem,uzrazli­čite načine izvođenja vrednote jednakosti inaznačeni problem različitog shvaćanja jed­nakosti: jednakost kao nepristranost u uva­žavanju razboritih individualnih projekata ijednakostkaodistributivnonačeloraspodjeledobaraunejednakimuvjetima,nastajeondakadasezapitamo:aštojetozapravojednakouvrednotijednakosti?Jeliriječojednakostišansi skojomLockenastojimoralnooprav­datipreobrazbu inkluzivnogvlasničkogpra­vauekskluzivnovlasničkopravo?;ilijeriječo jednakosti resursa, koju zagovara RonaldDworkin (vidi: Sovereign Virtue, H. U. P.,Cambridge, Massachusetts 2000., posebicestr. 65–119) ili pak, o jednakosti osnovnihsposobnosti kaoproširenjuRawlsovapojmaprimarnih dobara, u smislu toga što osobas tim dobrima može postići, a što zastupaAmartyaSen.Vidi:»EqualityofWhat?«,u:Sterling McMurrin (ur.), Liberty, Equality, and Law,CambridgeUniversityPress,Cam­bridge1987.,str.137–162.

41

Usp.SusanMollerOkin,Is Multiculturalism Bad for Women?, PrincetonUniversityPress, Princeton1999.Usp.takođerzadnjuinedovr­šenustudijupokojne IrisYoung,»StructuralInjusticeandthePoliticsofDifference«,u:T.Christiano,J.Christman(ur.),Contemporary Debates in Political Philosophy,Wiley–Black-well,Chichester2009.,str.362–383.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost730

koncepcijedobrogživota.Činiserazumljivim,obziromnavrijednosniplura­lizam,datakvatočkaili,Rawlsovimriječima,preklapajućikonsenzus,trebabiti razmjernoapstraktan.Njegova jezadaća jamčiti jednakuslobodusvimrazboritimkoncepcijamadobrogživota.Takavputkonstitucijezajednice,kojipočivanaprimatujednakihpravazasverazboritekoncepcijedobrogživotatenavrednotitolerancijeinepristranostipolitičkogautoriteta,slijediliberalno-demokratska paradigma.Drugimogući put konstitucije političke zajednicejeuzajamnoprihvaćanjevrijednostidrugihilijednakojavnoipozitivnopri­znanjejednakevrijednostidrugihkultura,teizravnopolitičkopredstavljanjesocijalnihpoložaja.Tojeputkojislijedimultikulturnapolitikaidentiteta,aposrednoidrugastruja–socijalnakritikauokvirupolitikeidentiteta.

4.Ograničenjaidosezipolitikeidentiteta

Temeljnepoteškoćepolitikeidentitetasuutomeštojenjezinapolitičkaetikasjednestraneneopravdanoredukcionistička,asdrugestranejeprekomjernozahtjevna iproturječna.Politika identiteta jeneopravdano redukcionističkajernarazinisocijalneontologijeneuzimaozbiljnouobzirpojamljudskogdjelovanjakaopodručjeotvorenostiiukrajnjojlinijinepredvidivosti,negopojamdjelovanjajednostranosvodinaiskazeidentiteta.42Natajnačinpojamidentitetapostajepraktičkiautoritetkojibezostatnoodređujedjelovanja.Za­jednicasepoimakaoaglomeratpretežitoaskripcijskizadanihpoložajaiulo­ga,ukojojjedjelovanjesvedenonaizvršavanjepredodređenihnormativnihzahtjevakulturnih,vjerskih,grupnihisocijalnihidentiteta.Riječju,politikaidentiteta,unatočpovremenomretoričkompozivunaotvorenost,dinamičnostivišeslojnostidentiteta,baratasazaleđenomslikomsocijalnogživota.Iztograzlogaonanema,izbogunutarnjihproturječjainemožeimati,primjereniodgovornaprigovoresencijalizma.Nedvojbenojedaidentitetiodređujudjelovanja,alijejednakotakovažnouanaliziuzetiuobziridadjelovanjaodređujuidentitete.Akosetonečini,atojeproblempolitikeidentiteta,tadase:a) socijalniipolitičkiživotpoimastatički,anedinamički;b) kulturna,vjerskaigrupnapripadanjapostajuprimarnoograničenja,ane

poljamogućnostiuizborudobrogivrijednoguživotu;c) kulturni,vjerskiigrupniidentitetipostajuzbiljskisubjekti,azbiljskeoso­

betekpukiinstrumentiiizvršitelji.Drugitemeljni,iprethodnoistaknuti,prigovorpoliticiidentitetajestdajenje­zinapolitičkaetikaprezahtjevna.Prezahtjevanjenatrirazine:psihičkoj,etič­koj,političkoj.Napsihičkojrazinijeprezahtjevnajertražiuzajamno,javnoipozitivnoprihvaćanjevrednotaiidealadrugihljudištoparadoksalnovodira­zaranjuosobnihidentiteta.Osobniidentiteti,naime,počivajunapreferencijiigranici.Brisanjemjednogidrugogosobniidentitetibivajuozbiljnougroženi.Političkailijavnaetikapolitikeidentitetajeprezahtjevnainaetičkojrazini.Tojezatoštosumoralnisudoviposvojojnaraviuniverzalniitražerefleksiv­nuravnotežuidosljednost.AkoosobaAusituacijiBmislidatrebanačinitiC, onda ujedno drži da i svaka druga osoba u istim ili relevantno sličnimuvjetimatrebanačinitiisto.Drugimriječima,prihvaćatiuzajamnosuprotstav­ljenemoralnesudoveznačilobineopravdanoprenapregnutiinterpersonalnekapacitetezaizdržavanjemmoralnihkonflikata.Naposljetku,politikaidentitetajeprezahtjevnainapolitičkojrazini,jerizrav­noibezposredovanjapreslikavacivilnodruštvonapolitičkurazinu,aštobinaizvedbenojrazinidovelodonedemokratskeidejekorporativizmailista-liša.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost731

Svioviprigovorineznačedajepolitikaidentitetabesmislena.Njezinedobrestranepostajuvidljivekadpolitikuidentitetapostavimonanjojodgovarajućepojmovnomjesto.Riječjeosnažnojkorektivnojideji,aneonovojparadigmikojamožezamijenitiliberalnudemokraciju.Korektivnasnagapolitikeiden­titetapočivanasljedećem:

1. Liberalno-demokratskapolitičkamoralnostrazmatraseukontekstusoci­jalnihodnosamoći.Natajnačinosvještavaserazlikaizmeđusemantičkei pragmatičke razine liberalno-demokratske univerzalnosti.Napetost iz­međunormativnostiifakticitetaoslobađarefleksivneikritičkepotencijaledemokratskogdiskursa.43Drukčijerečeno,politikaidentitetačinidapo­vijesnopromjenjivegraniceizmeđujavnemoralnostiliberalno-demokrat­skihpravaiprivatnemoralnostiindividualnihikolektivnihidealadobra,isamebudutrajnojavnopitanje.

2. Politikaidentitetaistaknulajeznačajposebnihprivrženostiinjimapripa­dajućihasocijativnihdužnosti,tejeujavnudemokratskuraspravuunijelazahtjevzapriznavanjemkolektivnihprava.Tosamoposebimožepred­stavljatikolikodoprinostolikoiprijetnjudemokratskojpravednosti.Riječjeodoprinosudemokratskojpravednostisamoakotakvizahtjevizadovo­ljavajusljedećeuvjete:a) Posebne privrženosti i asocijativne dužnosti su: a1) dragovoljne; a2)

osobitovrijednezaindividualnekoncepcijedobrogživota;a3)posto­jezbiljskemogućnostiizlaskaizposebnihprivrženostiiasocijativnihdužnosti,odnosnorealneopcijepromjenevlastitihkoncepcijadobrogživota.44

b) Kolektivnapravanesmijubitisredstvodiscipliniranjavlastitihčlano­va,negonačinzaštitemanjinskihskupinanaspramnadmoćnevećine.Takvuuporabukolektivnihpravasamopremavan,anepremaunutra,upraksi je teškopostići.45 Iz tog razloga,kao i zbogpotrebeočuva­njaindividualističkebitimodernepolitičkekulture,praksukolektivnihprava, čini se, treba upražnjavati u okvirima korektivnih, vremenskiograničenih i strogokontekstualnoodređenihprogramaafirmativnogdjelovanja.

c) Uslučajusudaraindividualnihikolektivnihprava,namoralnomiza­konskompoljuprioritetpripadaindividualnimpravima.

3. Politikaidentitetaosnažujezahtjevezadecentralizacijom,odnosnozaver­tikalnompodjelomvlasti,štonačelno,premdaneinužno,oslobađademo­kratskepotencijale.

42

Usp.PatchenMarkell,Bound by Recognition,PrincetonUniversityPress,Princeton2003.,posebiceprvoišestopoglavlje.

43

Usp. JürgenHabermas,Between Naturalism and Religion,PolityPress,Cambridge2008.,posebicestudiju»EqualTreatmentofCultu­resandtheLimitsofPostmodernLiberalism«,str.271–311.

44

Usp. Samuel Scheffler,Boundaries and Al-legiances, Oxford University Press, Oxford2001.

45

Usp. Russell Hardin, »Group Boundaries,IndividualBarriers«,u:DavidMiller,SohailHashmi (ur.),Boundaries and Justice, Prin­cetonUniversityPress, Princeton 2001., str.276–295.Autor ističe da autonomije kultur­nih,etničkihireligijskihskupinamoguposta­tiindividualneprepreke,posebicezamladeinadolazećenaraštaje teda jeutolikozahtjevza skupnim autonomijama »brutalno pater­nalistički«premanadolazećimgeneracijama(ibid.,str.291).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost732

4. Politikaidentiteta,štojezacijeloinjezinnajvažnijidoprinos,omogućavamobilizaciju resursa za iskazivanje i obranu zajedničkih interesa depri­vilegiranih slojeva. To omogućava kako redefiniciju civilnog društva46–posredstvomuključivanjamarginaliziranihskupina,takoirevitalizacijudemokratskihprocesa–posredstvomneotokvilovskeideješirokeuključe­nostiudrugauprocesepolitičkograspravljanjaiodlučivanja.47

Budućnostpolitikeidentiteta,činise,ovisitćeonjezinojspremnostiispo­sobnostida:1. priznaiprihvatirazlikuizmeđufunkcionalnihzahtjevamodernihinstitu­

cijaučijemseraduhoćesudjelovatii,sdrugestrane,ideološkihzahtjevaliberalizma;

2. učiniiskorakodpolitikeidentitetakidentitetupolitike.48Topodrazumije­vaspremnostzagovornikapolitikeidentitetadakrozsudjelovanjeujavnimraspravamaoblikujuvlastiteintereseiciljeve,tepokušajupronaćireflek­sivnuravnotežuizmeđuafirmacijevlastitihinteresaiinteresademokratskiustrojene zajednice. Učešće u deliberativnim demokratskim procesima,podložnimrefleksivnomučenju,oblikujeidentitetesudionikaiistodobnoizgrađujedemokratskupolitičkukulturu;49

3. pokaže spremnost da u politiku identiteta uključi i politički identitet ilidemokratski ustavni patriotizam,50 kao dinamički i otvoreni sloj inter­subjektivnoga republikanskogetosaupravnouređenojdržavi.Na tajbinačinproturječanzahtjevzaizravnimpolitičkimpriznanjemkolektivnogshvaćanjadobra,prerastaouzahtjevzapunimizbiljskimprihvaćanjemudemokratskojartikulacijizajedničkebudućnosti.

Literatura

Arendt,Hannah,Vita activa,AugustCesarec,Zagreb1991.

Aristotel,Politika, Globus/SNL,Zagreb1988.

Avineri,Shlomo&de-Shalit,Avner(ur.),Communitarianism and Individualism,OxfordUniversityPress,Oxford1992.

Barry,Brian,Kultura i jednakost,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2006.

Cerutti,Furio,Identitet i politika,Političkakultura,Zagreb2006.

Christiano,Thomas&Christman,John(ur.),Contemporary Debates in Political Philosophy,Wiley–Blackwell,Chichester2009.

Crick,Bernard,What is Politics?, EdwardArnold,London 1987.

Dworkin,Ronald,»Liberalism«,u:RonaldDworkin,A Matter of Principle,HarvardUni­versityPress,Cambridge1985.,str.181–204;odnosnohrvatski(neznatnoskraćeni)prije­vod:»Liberalizam«,Dometi11(1988),str.669–685.

Dworkin,Ronald,Sovereign Virtue,HarvardUniversityPress,Cambridge2000.

Fishkin,James,The Voice of the People,YaleUniversityPress,NewHaven1977.

Fraser,Nansy,»AbnormalJustice«,Critical Inquiry34(2008),str.393–422.

Gutmann,Amy(ur.),Multiculturalism,PrincetonUniversityPress,Princeton1994.

Gutmann,Amy,Identity in Democracy,PrincetonUniversityPress,Princeton2003.

Habermas,Jürgen,Saznanje i interes,Nolit,Beograd1975.

Habermas,Jürgen,Prilog rekonstrukciji istorijskog materijalizma,V.Masleša,Sarajevo1985.

Habermas,Jürgen,Between Naturalism and Religion,PolityPress,Cambridge2008.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost733

Hardin,Russell,»GroupBoundaries,IndividualBarriers«,u:DavidMiller,SohailHashmi(ur.),Boundaries and Justice,PrincetonUniversityPress,Princeton2001.,str.276–295.

Hegel,GeorgWilhelmFriedrich,Enciklopedija filozofijskih znanosti, V.Masleša,Saraje­vo1987.

Hirschman,Albert,Strasti i interesi, Stvarnost,Zagreb (bez godine izdanja) iRetorika reakcije,Političkakultura,Zagreb1999.

Kant,Immanuel,Kritika praktičkog uma, Naprijed,Zagreb1974.

Kühnl,Reinhard,Oblici građanske vladavine: liberalizam – fašizam,Komunist,Beograd1978.

Kenny,Michael,The Politics of Identity, PolityPress,Cambridge2004.

KymlickaWill,Multikulturalno građanstvo,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2003.

KymlickaWill,Liberalizam, zajednica i kultura, Deltakont,Zagreb2004.

MacIntyre,Alasdair,Za vrlinom,KruZak,Zagreb2002.

McMurrin,Sterling(ur.),Liberty, Equality, and Law,CambridgeUniversityPress,Cam­bridge1987.

Markell,Patchen,Bound by Recognition,PrincetonUniversityPress,Princeton2003.

Marx,Karl,Rani radovi,Naprijed,Zagreb1978.

Marx,Karl,Filozofsko politički spisi, Fakultetpolitičkihnauka/Liber,Zagreb1979.

Marx,Karl,Temelji slobode: osnovi kritike političke ekonomije,NaprijedZagreb1977.

Marx,Karl&Engels,Friedrich,Izabrana djela,Kultura,Zagreb1950.,svezakIiII.

Mill,JohnStuart, »Oslobodi,iRazmatranjaopredstavničkojvladavini«,u:Izabrani poli­tički spisi,Informator/FPN,Zagreb1988.,svezakIiII.

Nisbet,Robert,Konzervativizam, Političkakultura,Zagreb2003.

Oakeshott,Michael,Rationalism in Politics,Methuen,London1962.

Okin, SusanMoller, Is Multiculturalism Bad for Women?, PrincetonUniversity Press,Princeton1999.

Parekh,Bhikhu,Nova politika identiteta, Političkakultura,Zagreb2008.

46

Usp. Michael Walzer, »Equality and CivilSociety«,u:SimoneChambersandWillKym-licka (ur.), Atlernative Conceptions of Civil Society, Princeton University Press, Prince­ton–Oxford2002.,str.34–49.

47

Usp.AlexisdeTocqueville,O demokraciji u Americi, Informator/FPZ,Zagreb1995.,kaoiinterpretacijuTocquevilleoveidejevažnostiudrugazademokracijuuJamesFishkin,The Voice of the People, Yale University Press,NewHaven1977.

48

Usp. klasične studije: Hannah Arendt, Vita activa, August Cesarec, Zagreb 1991.; Ber­nardCrick,What is Politics?, EdwardArnold,London 1987.,teŽarkoPuhovski,»Političkaantropologija HannahArendt«, pogovor na­vedenojknjiziH.Arendt.

49

Umultietničkimimultikulturnimpolitičkimzajednicama licitiranja lidera umržnji često

suzapravobiliputovikpolitičkojmoći.StograzlogaJanShapiroanalizirapovijesnaisku­stva, primjerice Malezije, i prijedloge Do­naldaHorowitzadaizbornisustavbudetakonačinjendaizborniuspjehneovisiisključivoobrojuglasova,negoiododređenepodrškedrugihetničkihikulturnihskupina.Natajbise način destimulirale ekstremne, a stimu­lirale umjerene političke ideje upućene nastvaranjepolitičkekultureinjojpripadajućegslojapolitičkogidentiteta.Vidi:JanShapiro,»Group Aspirations and Democratic Politi­cs«,u:HaroldHongjuKoh,RonaldSlye(ur.),Deliberative Democracy and Human Rights,YaleUniversityPress,NewHaven1999.,str.143–154.

50

Usp.DolfSternberger,»Ustavnipatriotizam«i JürgenHabermas, »Državljanstvo i nacio­nalniidentitet«,u:IgorPrimorac(ur.),Patrio-tizam, KruZak, Zagreb 2004., str. 12–132 i133–159.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(719–734)

R.Raunić,Politikaidentitetaidemokratskapravednost734

Primorac,Igor(ur.),Patriotizam,KruZak,Zagreb2004.

Popper,Karl,Bijeda historicizma,KruZak,Zagreb1996.

Rawls,John,A Theory of Justice,HarvardUniversityPress,Cambridge1971.

Rawls,John,Political Liberalism, ColumbiaUniversityPress,NewYork1993.

Rawls, John,Collected Papers, (ur.S.Freeman),HarvardUniversityPress,Cambridge1999.

Sandel,Michael,Public Philosophy, HarvardUniversityPress,Cambridge2006.

Scheffler,Samuel,Boundaries and Allegiances,OxfordUniversityPress,Oxford2001.

Schmitt,Carl,Politički spisi,(ur.M.Kasapovićidr.),Političkakultura,Zagreb2007.

Shapiro,Jan,»GroupAspirationsandDemocraticPolitics«,u:HaroldHongjuKoh,Ro­naldSlye(ur.),Deliberative Democracy and Human Rights, YaleUniversityPress,NewHaven1999.,str.143–154.

Tocqueville,Alexisde,O demokraciji u Americi, Informator/FPZ,Zagreb1995.

Taylor,Charles,Sources of the Self: The Making of the Modern Identity,CambridgeUni­versityPress,Cambridge1989.

Taylor,Charles,Human Agency and Language,CambridgeUniversityPress,Cambridge1985.

Taylor,Charles,Philosophy and Human Language,CambridgeUniversityPress,Cam­bridge1985.

Waldron,Jeremy,Liberal Rights, CambridgeUniversityPress,Cambridge1993.

Walzer,Michael,»EqualityandCivilSociety«,u:SimoneChambers,WillKymlicka(ur.),Atlernative Conceptions of Civil Society, PrincetonUniversityPress,Princeton–Oxford2002.,str.34–49.

Young,IrisMarion,Pravednost i politika razlike,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2005.

RaulRaunić

Identity Politics and Democratic Justice

AbstractIs identity politics a new emancipatory potential which brings real cultural, social and value content of group identities into formalism of liberal democracies, or is it a case of categorically contradictory and untenable project which destroys autonomy of liberal-democratic citizen­ship?The author tries to weigh the importance, difficulties and scope of policy of identity in a balanced manner. The first part deals with the complexity and dynamics of personal and group identities, as well as political articulations of identities that precede the current discussions. In the second part the requirements and difficulties of identity politics are being considered. They arise from its starting position regarding the political primacy of the concept of the good over the concept of right, i.e. equal public and positive recognition and acceptance of group identities and social determination in the political articulation of community. Finally, the author emphasizes the spe­cial importance and prospects of corrective values of identity politics for democratic justice.

Key wordspersonal identity, liberal constructivism vs. socio-culturalmodels of identity formation, conserva­tivism,Marx and theMarxist tradition, right authoritarianisms, individualism, communitarianism,multiculturalism,identitypolitics