SMJER: KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: SAOBRAAJNA POLITIKA

Tema: Politika rada Regulatorne agencije za komunikacije u Bosni i Hercegovini

Predmetni nastavnici: red.prof.dr. efkija eki doc.dr. Nedad Brankovi Asistent: mr. Amel Kosovac

Student: Semir Hamza Br.indexa: 5886-27

Sarajevo, April, 2012.

Sadraj

Uvod ......................................................................................................................................... 2 1. Uloga dravnih regulatornih tijela u zemljama EU .................................... 3 2. Zakon o komunikacijama i uspostavljanje RAK-a ..................................... 4 2.1. Organizaciona struktura RAK-a ................................................................................. 5 2.2. Regulatorne procedure ............................................................................................... 6 2.3. Principi i zadaci Regulatorne agencije za komunikacije ........................................ 7 2.4. Uloga RAK-a, rizik monopoliziranja regulatora i regulatorno okruenje ............. 8 3. Sektor telekomunikacija, pravni i regulatorni okvir ............................... 11 3.1. Privatizacija sektora telekomunikacija i trite usluga ......................................... 12 3.2. Liberaliziranje usluga i interkonekcija ..................................................................... 12 3.2.1. Prenosivost broja .................................................................................................... 14 3.2.2. Beine komunikacije ............................................................................................ 14 3.2.3. GSM ....................................................................................................................... 14 3.2.4. UMTS ..................................................................................................................... 14 3.3. Tarifna politika ............................................................................................................ 15 3.4. Zakonska i regulatorna koordinacija ....................................................................... 16 3.5. Implementacija i nosioci politike sektora telekomunikacija ................................. 16 Zakljuak ............................................................................................................................ 17 Literatura ............................................................................................................................ 18

UvodOsnovne telekomunikacijske infrastrukture u prolosti su se razvijale putem javnih sredstava, u okviru investicijskih planova javnih telekomunikacijskih operatora. Evolucija tehnologije i liberalizacija u telekomunikacijama pokazale su da se razvoj telekomunikacijske infrastrukture (poput mrea fiksnih telekomunikacija, mrea mobilnih komunikacija, pristupa Internetu) moe ostvarivati putem investicija i u javnom i u privatnom sektoru. Partnerstvo izmeu javnog i privatnog sektora moe i treba da ubrza daljnji razvoj TK infrastrukture i na njoj ponudi bogatiji set usluga. TK infrastrukturu i usluge treba tretirati kao ope javno dobro, bez obzira na vlasniku strukturu. Ovo se moe i treba ostvari(va)ti pomou regulatornog okvira, daljnjom liberalizacijom i slobodnom konkurencijom, teei time ka osnovnom cilju - stvaranje neophodnih uvjeta za pruanje poveanog seta usluga (irokopojasnih i drugih), podizanje kvaliteta usluga i smanjenje cijene usluga za krajnjeg korisnika. Trite elektronskih komunikacija je sektor naprednih tehnologija, a njegove osnovne karakteristike su razvoj tehnologija, stalno uvoenje novih usluga i konstantan razvoj poslovnih modela. To je takoe sektor u kojem vladaju dominantni uesnici sa znatnom marketinkom snagom. Izazovi stavljeni pred regulatora ovakog trita su usmjereni na uspostavljanje ravnotee meu zainteresovanim stranama: korisnika na jednoj i trita na drugoj strani, titei interese korisnika na konkurentnom tritu te podravajui ulazak novih sudionika. Razvojem i izgradnjom jeftine, brze i sigurne TK infrastrukture osigurava se zadovoljenje potreba graana, privrede, organa dravne uprave i drutva u cjelini. S ciljem razvoja Sektora telekomunikacija u narednom periodu potrebno je omoguiti racionalnije koritenje postojee i ubrzati razvoj nove TK infrastrukture. Dominantni operatori su glavni pokretai razvoja irokopojasnih usluga zbog prirode vlasnitva na izgraenoj infrastrukturi. U cilju sprjeavanja monopolskog ponaanja i ubrzanja razvoja informacionog drutva neophodno je u potpunosti ispotivati rokove za odvezivanje lokalne petlje i podsticati konkurenciju na tritu irokopojasnih servisa. BiH se nedvosmisleno opredjeljuje za osiguravanjem breg razvoja telekomunikacija, kao osnov za razvoj informacionog drutva i uklapanja BiH u ope globalizacijske tokove, kao i za bre predizanje opeg standarda graana BiH.

2

1. Uloga dravnih regulatornih tijela u zemljama EUEvropska Unija je liberalizovala protok kapitala, roba, usluga i radne snage irom zemalja lanica i ima za osnovni cilj stalno unapreenje funkcionisanja trita unutar granica, pospjeujui konkurenciju, borei se protiv monopola (koji imaju negativan uticaj na trino takmienje) i osiguravajui primjenu EU pravila, ak i u sluajevima javnih kompanija. S obzirom da se monopoli esto formiraju u industrijama kao to su telekomunikacije, pote, transport i energetika, Evropska komisija zasniva direktive liberalizacije na konceptu razdvajanja mrene infrastrukture od komercijalnih aktivnosti i usluga namijenjenih krajnim korisnicima navedenih industrija. Poto vlade u nekoliko zemalja lanica jo uvijek imaju udjela u komercijalnim aktivnostima, EU direktive obavezuju zemlje clanice da odvoje regulatornu funkciju od vlasnike, u cilju izbjegavanja konflikta interesa. Pored toga, od zemalja lanica se zahtijeva da uspostave regulatorna tijela na nivou drava, dodjeljujui im znaajnu ulogu u kreiranju politike djelovanja i primjene. Kreirajui regulatorni okvir liberalizacije sektora telekomunikacija, EU zahtijeva od svih zemalja lanica da oforme regulatorna tijela koja raspolau mehanizmima provoenja procesa liberalizacije. Ovaj pristup, koji je prvi put uveden u okviru Otvorene mree regulatornih odredbi, odnosno Direktive 90/387/EEC, dodatno je argumentovan uvoenjem novog regulatornog okvira za elektronike komunikacije u 2002. godini.1 Temelj na kojem je zasnovan EU pravni okvir kada su u pitanju sektori elektronikih komunikacija je pravna, operativna i strukturalna nezavisnost regulatornih tijela koja djeluju na nove drave od pruaoca usluga u sektoru komunikacija, a narocito u sluaju kada drava ima vlasnikog udjela. Novi regulatorni pravni okvir predvia da e zemlje lanice koje uestvuju ili su vlasnici kompanija koje pruaju usluge u elektronikim komunikacijama, osigurati da se regulatorne funkcije jasno odvoje od aktivnosti vezanih za vlasnitvo i kontrolu, u cilju pruanja garancije da ce se proces liberalizacije odvijati efikasno i nepristrasno u odnosu na uesnike na tritukrajnje korisnike komunikacijskih usluga, opratore i druge nosioce dozvola.2 EU direktive obavezuju regulatorna tijela da obavljaju nadlenosti nepristrasno i transparentno. Nedostatak jasno definisanih nadlenosti relevantnih ministarstava i nezavisnih regulatornih tijela mogu se odraziti negativno na ulazak novih uesnika na trite, kao to je to bio sluaj u ranim fazama liberalizacije. EU zahtijeva od regulatornih tijela da jasno definiu nadlenosti, a posebno u sluajevima kada se nadlenosti odnose na vie regulatora.

1 2

www.rak.ba efkija eki, Ivan Bonjak, Menadment u transportu i komunikacijama, Sarajevo i Zagreb, 2000, str. 43

3

2. Zakon o komunikacijama i uspostavljanje RAK-aUspostavljanje regulativnog zakonskog okvira u vezi sa emitovanjem u BiH jedna je od uspjenih pria: svaki meunarodni posmatra koji prouava regulativu koja se primjenjuje, slae se da BiH provodi napredni reim regulacije medija. Kljuno regulatorno tijelo u ovom sektoru je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK). U prvoj fazi postratne rekonstrukcije u BiH, poslove regulatora dijelile su dvije agencije: Nezavisna komisija za medije (eng. Independent Media Commission, IMC) ija je odgovornost bila izdavanje dozvola za TV i radio stanice, praenje programa i uspostavljanje kodova, te Regulatorna agencija za telekomunikacije (eng., Telecommunications Regulatory Agency - TRA), odgovorna za telekomunikacije i frekvencije. Visoki predstavnik ujedinio je dvije agencije u martu 2001. godine, stvorivi Regulatornu agenciju za komunikacije ija odgovornost ukljuuje podruja i telekomunikacija i emitovanja. Uloga RAK-a zakonski je formalizirana 21. oktobra 2002. godine kada je visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo Zakon o komunikacijama BiH, a Vijee ministara BiH nije odobrilo nacrt u sljedeih 18 mjeseci. Opseg ovog zakona naveden je u njegovom clanu 1: Ovim Zakonom se reguliraju komunikacije u BiH, te uspostavljanje i rad Regulatorne agencije Bosne i Hercegovine.3 Prema Zakonu, Vijee ministara je odgovorno za kreiranje politike, a RAK je odgovoran za regulaciju. Zakon o komunikacijama je podijeljen u jedanaest zasebnih cjelina sa ukupno 50 lanova. Radi bolje organizacije i preglednosti, zakon je podijeljen u cjeline. Cjeline koje su obuhvaene ovim Zakonom su: 1. Uvod i ope odredbe; 2. Ope odredbe za telekomunikacionu strukturu; 3. Telekomunikacione usluge; 4. Univerzalne telekomunikacione usluge; 5. Konkurencija na tritu telekomunikacija; 6. Adresiranje i numeracija 7. Odredbe o radiofrekventnom spektru; 8. Radio i telekomunikaciona terminalna oprema; 9. Regulatorna agencija za komunikacije; 10. Procesne odredbe; 11. Prijelazne i zavrne odredbe.4 Budui da je zasnovan na principu regulatora sa spojenim nadlenostima, Zakonom su obuhvacene telekomunikacije, radio, televizije (ukljucujuci i kablovsku distribuciju RTV programa) i druge srodne usluge.3 4

www.rak.ba www.rak.ba

4

Zakon daje RAK-u nadlenost da regulie konvergentno trite emitovanja i telekomunikacija, te upravlja radio frekventnim spektrom: regulacija sektora emitovanja i javnih telekomunikacijskih mrea i usluga, ukljuujui licenciranje, tarifiranje, interkonekciju, te definisanje osnovnih uslova za pruanje domacih i meunarodnih komunikacijskih usluga planiranje, koordinacija, dodjela radio frekventnog spektra.

2.1. Organizaciona struktura RAK-aU skladu sa lanom 36. Zakona o komunikacijama, Vijee RAK-a i generalni direktor ine tijela sa posebnim nadlenostima. Generalni direktor nadlean je za usvajanje odluka o pojedinanim sluajevima, dok Vijece odobrava strateka dokumenta, usvaja pravila i druge akte. Generalnog direktora nominuje Vijee RAK-a, a odobrava Vijee ministara BiH. Direktor je odgovoran za sve kljune funkcije Agencije u skladu sa Zakonom o komunikacijama, te upravlja dnevnim operacijama, to ukljuuje provedbu odgovarajuih zakona i politika, nadgledanje tehnikih pitanja, razvoja u industriji i pitanja u vezi sa osobljem. Mandat generalnog direktora traje 4 godine, a moe se jednom obnoviti. Prema lanu 40. Zakona o komunikacijama BiH, generalni direktor ne moe biti zvaninik sa zakonodavnim ili izvrnim ovlatenjima na bilo kojem nivou vlasti, ili lan organa politike stranke. Generalni direktor takoer ne moe imate bilo kakve finansijske veze sa operatorom telekomunikacija ili emiterom. Vijee vodi Agenciju u stratekim pitanjima, usvaja kodeske i pravila za sektore emitovanja i telekomunikacija. Pored toga, Vijee ima i apelacionu funkciju u sluaju ulaganja albe na odluke koje donese generalni direktor. Odluke u Vijeu donose se koncenzusom. U posebnim sluajevima, kada se ne moe postici koncenzus, odluka se moe donijeti prostom veinom ukoliko su najmanje etiri lana prisutna i glasaju. Od svog uspostavljanja, RAK je proao kroz tranziciju u kojoj je Agencija od meunarodne postala potpuno domaom. Zakon o komunikacijama BiH daje nadlenost Vijeu RAK-a da usvaja kodekse i pravila u emitovanju i telekomunikacijama, te obavlja albenu funkciju na odluke koje donese Agencija. Generalni direktor ima nadlenosti izvrnog direktora. Odgovornosti ukljuuju: Legislativu; Politiku sektora telekomunikacija; Kreiranje smjernica za Vijee RAK-a; Tehnike funkcije Agencije; Izvravanje aktivnosti sektora i odjela; Administrativnu funkciju Agencije; Kreiranje politika zapoljavanja

5

Imenovanje najvieg rukovodstva.5

RAK se sastoji od 3 vodea Sektora - emitovanje, telekomunikacije i opi i pravni poslovi. Odjeli u RAK-u su: monitoring, frekventni spektar, odnosi sa javnou i 2 regionalna ureda u Banjoj Luci i Mostaru. Vijee je u decembru 2003. godine usvojilo novu sistematizaciju. Struktura RAK-a predstavlja tipinu sektorsku organizaciju u skladu sa regulisanim industrijama i odjelima koji pruaju tehniku pomo.

Slika 1. Organizaciona struktura RAK-a6

2.2. Regulatorne procedureRAK izvrava nadlenosti tako to regulie i vri monitoring potivanja regulacije od strane nosioca dozvola. Proces usvajanja regulatornih pravila RAK-a ukljuuje sljedee: nacrt dokumenata se daje na javne konsultacije javnosti se daje minimum 14 dana da dostave komentare svi komentari se razmatraju.

5 6

www.revizija.gov.ba www.rak.ba

6

Interni dokument pod nazivom RAK Pravilo o javnim konsultacijama sadri detalje procedure kreiranja pravila i dostavljanja istog na komentare. Ukratko, sektor ili odjel kreira nacrt pravila/dokumenta ukljuujui i objanjenje u koju svrhu se ono izrauje. Potom se dokument dostavlja generalnom direktoru na odobravanje i dalje slanje zainteresovanim stranama: Vijeu RAK-a, emiterima, telekom operatorima, relevantnim odjelima OHR-a, predstavnicima zajednica na koje se dokument odnosi, kreatorima politike djelovanja na dravnom nivou i ostalim uposlenicima RAK-a. Druga faza podrazumijeva izradu prvog nacrta (uglavnom ga izrauje sektor Opih i pravnih poslova), koji se zatim prosljeuje relevantnim stranama, ali takoe se putem javnog saoptenja i web stranice javnost obavjetava da je dokumnet dat na javne konsultacije). Drugi nacrt se izrauje na osnovu dostavljenjih komentara. Ovaj nacrt se objavljuje na web stranici i dostupan je svim zainteresovanim stranama za dalje komentare. Nakon isteka roka za javne konsultacije, kreira se zavrni nacrt koji se dostavlja Vijeu RAK-a na usvajanje. Nakon to Vijee RAK-a usvoji dokument, Odjel za odnose s javnocu izdaje saoptenje kojim obavjetava o usvajanju dokumenta. Ipak, procedura kreiranja novih dokumenta se obino ne primjenjuje u cjelosti kada su vremenski rokovi u pitanju, jer traje dugo (prelazi 70 dana). Uobiajena procedura ukljuuje interne pripreme i izradu prijedloga koji se dostavlja Vijeu RAK-a. Vijee odobrava poetak javnih konultacija (koji traje najkrae 14 dana kao to je propisano Zakonom, ali esto due). Nakon okonanja javnih konsultacija, svi komentari se analiziraju neki se prhvate, a neki odbace. U svakom slucaju, daje se valjano obrazloenje. U zavisnosti od dostavljenih komentara, nacrt se dostavlja Vijeu na usvajanje. Nakon usvajanja, dokumenti se objavljuju u Slubenom glasniku BiH i stupaju na snagu osmog dana od dana objave.

2.3. Principi i zadaci Regulatorne agencije za komunikacijeZakonom o komunikacijama. Takoer su odreeni osnovi principi regulacije koji definiu opseg djelovanja RAK-a i aktivnosti Agencije u sektoru regulacije: zatita slobode izraavanja i razliitosti miljenja, uz potovanje osnovnih standarda pristojnosti, nediskriminacije, pravinosti, tanosti i nepristrasnosti; razvoj profesionalnih i odrivih komercijalnih i javnih emitera sa namjerom uspostavljanja balansa izmeu ove dvije vrste emitera; princip prema kojim emiteri trebaju biti distancirani od politike kontrole i manipulacije, tako da se osnae demokratski principi i osnove trine ekonomije; princip prema kojem se sve dozvole dodjeljuju na osnovu procesa u kojem su osigurani odgovarajui profesionalni standardi programskog sadraja, tehnike operacije i finansiranja;

7

princip prema kojem se oglaavanje u emitovanju regulira u skladu sa najboljim evropskim praksama.7

Zadaci koje ima Regulatorna agencija za komunikacije su takoer definisani Zakonom o komunikacijama i dati su u nastavku: kreira i primjenjuje pravila emitovanja i telekomunikacija i prati njihovo potivanje; licencira emitere i telekom operatore u skladu sa odredbama Zakona o komunikacijama, te nadgleda potivanje uslova dozvole; planira, upravlja i dodjeljuje frekventni spektar na teritoriji Bosne i Hercegovine; sprovodi regulatorne aktivnosti transparentno; primjenjuje tehnike i standarde kavaliteta, te da omogui interkonekciju i funkcionalnost javnih telefonskih mrea i usluga; utvruje i primjenjuje visinu naknade za dozvolu za pruanje usluga u emitovanju i telekomunikacijama; izvrava druge obaveze date u Zakonu o komunikacijama ili dokumentima koje usvoji Vijee ministara BiH.8

Druge institucije mogu imati posebne odgovornosti kada je regulacija u pitanju, a prevenstveno Vijee ministara BiH, koje je nadleno za kreiranje i usvajanje politike djelovanja u skladu sa postojeim pravnim okvirom. RAK i Vijee ministara BiH imaju odgovornost da usvajaju razumne mjere u cilju ostvarenja sljedeih ciljeva: promovisanje fer konkurencije, koja omogucava korisnicima maksimum pogodnosti u smislu prava odabira, cijene i kvaliteta; ostvarivanju neogranicene konkurencije u sektoru komunikacija u skladu sa sektorskom politikom koju donosi Vijece ministara BiH.

2.4. Uloga RAK-a, rizik monopoliziranja regulatora i regulatorno okruenjeObzirom na ulogu koju su mediji imali u procesu raspada bive Jugoslavije i u ratu nakon toga, meunarodna zajednica smatrala je da je od sutinske vanosti sprijeiti da mediji masovnog komuniciranja ponovo padnu pod kontrolu zvaninika vlasti ili lidera politikih stranaka. Imajui na umu ovaj cilj, kao i istovremene zahtjeve za odgovaranje na komplikovane izazove procesa liberalizacije i privatizacije sektora komunikacija irom Evrope, meunarodna zajednica u BiH nastojala je stvoriti nezavisni medijski autoritet, te zakonski i institucionalni okvir neophodan da se zatiti i sauva nezavisnost. Uspostavljanje RAK-a kao kovergentnog regulatornog tijela slijedi sline prakse u ostalim zemljama Evrope i reflektuje tehnoloku konvergenciju izmeu telekomunikacija i7 8

www.rak.ba www.rak.ba

8

emitovanja, to je trenutano vodei pravac razvoja trita komunikacija irom svijeta. RAK je uspostavljen i organizovan tako da se obezbijedi maksimum efektivnosti i mogunosti da odgovori na potrebe trita. U cilju to efikasnije regulacije i nadgledanja ovako sloenog trita, regulator mora razviti sposobnost prilagoavanja okruenju podlonom promjenama, koristeci naine koji e omoguiti da s lakoom primjeni nove funkcije koje odredi kreator politike djelovanja, dok se s druge strane moraju stvoriti uslovi za to bre reagovanje na trina kretanja. Funkcionalna i dobro organizovana struktura, kao i mogunosti provedbe adekvatnih politika po pitanju ljudskih resursa, ine osnovne faktore u uspostavljanju funkcionalnog regulatornog tijela. Upravljanje i mehanizmi koji garantuju efektivnu nezavisnost i od izvrnih vlasti i od uesnika na tritu postavljaju se kao glavni izazovi koje zakonodavac treba imati na umu prilikom kreiranja kompleksnih organizacija sa delikatnim i zadacima od sutinske vanosti, kao to je to sluaj sa regulatornim tijelom u ovom sektoru. Pored zajednikih problema koji se mogu pojaviti kao to je konflikt interesa i finansiranje, postoje i drugi elementi koji utiu na stepen nezavisnosti, a time i efektivnost regulatornog tijela. Kao to je prethodno naglaeno, da bi regulatorno tijelo bilo uinkovito u obavljanju regulatornih funkcija, ono mora biti nezavisno od politikih pritisaka i uesnika na tritu. Vanost da regulator bude nezavisan od izvrne vlasti temelji se na sljedeem: sprjeavanju potencijalnih konflikta interesa koji nastaje kada drava, koja u mnogim zemljama ima znatan vlasniki udjel u kompanijama, odluuje o pravilima koja se primjenjuju i nadgleda potivanje istih; nezavisnost garantuje stabilnost i vjerodostojnost primjene regulatorne politike koja omoguava postojanje privatnih ulaganja; Pored toga, nezavisnost regulatora od industrije koju regulie onemoguava monopoliziranje regulatora. Monopol regulatora je uobiajeni rizik koji stoji pred svakom regulatornom agencijom: to je pojava kada jedna ili vie kompanija industrije koja je regulisana ostvare kontrolu nad regulatornom agencijom tako to utiu na proces donoenja odluka da bi ostvarile svoje ciljeve i zauzele to bolje mjesto u regulatornom okruenju. Monopoliziran regulator u tom sluaju djeluje u interesu nekolicine kompanija umjesto u cilju zatite javnog interesa. 9 Ovaj rizik je posebno prisutan u konkurentnom i dinaminom sektoru komunikacija poput elektronckih komunikacija i emitovanja, koje u svom sastavu imaju multinacionalne i multigrupacijske kompanije sa zavidnim izvorima finansiranja i visoko kvalifikovanim osobljem. U tom kontekstu, monopoliziranje regulatora je lake ostvariti u sluaju kada u okruenju finansijskih odrivih kompanija, koje imaju vece mogunosti da kontroliu trite, uz posjedovanje informacija, tehnikih sposobnosti i sposobnog rukovodstva. Manipulacija u cilju ostvarenja interesa predstavlja prijetnju za regulisanu industriju.9

efkija eki, Ivan Bonjak, Menadment u transportu i komunikacijama, Sarajevo i Zagreb, 2000, str 54.

9

Prethodno navedeno pomae da se shvati mjesto i uloga RAK-a u regulatornom okruenju. Regulatorno okruenje ukljuuje Paralment, Vladu, Ministarstva, meunarodne organizacije, te druge relevantne strane. U cilju odranja nezavisnoti i to efikasnijeg izvravanja zadataka iz zakona, dva kriterija se trebaju uzeti u obzir kada su u pitanju odnosi u regulatornom okruenju: odnosi sa vladom i relevantnim ministarstvima trebaju biti ogranieni na institucionalne nadlenosti; komunikacija sa Parlamentom treba, s druge strane, uvijek biti otvorena sa jasno definisanim nadlenostima izmeu ostalog, regulator treba da obavlja i funkciju tehnikog savjetnika Parlamentu.10

10

www.revizija.gov.ba

10

3. Sektor telekomunikacija, pravni i regulatorni okvirSektor telekomunikacija ima nadlenost nad telekomunikacijama u skladu sa Zakonom o komunikacijama i drugim zakonskim aktima. Glavne nadlenosti obuhvataju regulaciju telekom mrea i usluga i nadgledanje potivanja pravila i uslova dozvola, ukljuujui: Kreiranje opih i posebnih uslova koja garantuju obavljanje meuentiteskih i meunarodnih telekomunikacionih usluga; Dodjelu dozvola telekom operatorima i davanje saglasnosti za obavljanje usluga telekomunikacija; Definisanje regulatornih potreba i kreiranje nacrta regulatornih dokumenata relevantih za sektor telekomunikacijskih mrea i usluga; Kada je u pitanju monitoring, Sektor je nadlean da: Nadgleda da se obavljanje telekom usluga vri u skladu sa uslovima dozvole; Nadgleda primjenu tarifnog sistema na tritu, poduzimajui potrebne mjere uz odobrenje direktora Sektora; to se tice regulacije trita telekomunikacija u BiH, usvajanje Odluke o Politici sektora telekomunikacija, koju je Vijee ministara usvojilo 28. marta 2002. godine, oznailo je prekretnicu. Politika identifikuje strateke ciljeve politike za regulaciju telekoma i daje operativne smjernice za Akcioni plan u periodu 2002. - 2005. Odlukom Vijea ministara izvrena je dopuna Politike sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period do kraja 2007. godine. Ciljevi politike regulacije sektora koje odreuje Vijee ministara a implementira Regulatorna agencija za komunikacije, podijeljeni su u tri kategorije: promocija otvorenog i konkurentnog trita za mree elektronskih komunikacija, usluge i sline kapacitete; razvoj unutarnjeg trita; promocija interesa graana Bosne i Hercegovine.

Kako bi se postigli ovi ciljevi, utvreno je est glavnih smjerova aktivnosti: univerzalne usluge; stimuliranje razvoja sektora telekomunikacija; privatizacija sektora; liberalizacija fiksnih usluga; liberalizacija mobilnih usluga; regulatorna koordinacija.11

11

www.rak.ba

11

Od Regulatorne agencije za komunikacije zatraeno je da igra centralnu ulogu u razvoju Akcionog plana, a takoer je duna upraviti se na politike Vlade i predloiti mogue regulatorne promjene. Zakon o komunikacijama Bosne i Hercegovine daje ope odredbe za trite telekomunikacija.

3.1. Privatizacija sektora telekomunikacija i trite uslugaPrivatizacija Sektora TK u BiH je u nadlenosti entitetskih vlada, meutim, polazei od injenice da je u BiH provedena neujednaena privatizacija zateenih telekom operatora i polazei od injenice da se usluge telekomunikacija smatraju javnim uslugama koje po vokaciji trebaju biti neutralne u odnosu na korisnika i u odnosu na vlasniku strukturu pruaoca usluga, a u cilju ubrzanja ukupnog razvoja Sektora telekomunikacija, Vijee ministara treba osigurati zakonske i izvrne akte kojima se izjednaava status svih operatora i pruaoca TK usluga. Poetkom 2006. godine liberalizirane su sve usluge na tritu telekomunikacija u BiH i time su stvoreni dodatni uvjeti za razvoj konkurencije te se kao osnovni cilj nalae daljnje jaanje konkurentnosti u svim segmentima trita. U cilju pravilne liberalizacije telekomunikacijskog trita i stvaranja identinih konkurentnih uvjeta za sve uesnike na tritu, neophodno je, kao jedno od osnova regulative telekomunikacija, definiranje relevantnog trita u skladu sa opredjeljenjima Evropske komisije. Potrebno je odabrati Metodologiju za analizu segmenata trita telekomunikacija. Na bazi te metodologije RAK bi pristupio analizi trita i odredio operatore sa znaajnom trinom snagom za odreena definirana trita. Ova politika podrazumjeva da su sve telekomunikacione usluge u BiH liberalizirane, te da su daljnje aktivnosti potrebne u svrhu zatite interesa korisnika i podsticanja konkurencije. Tokom provoenja ove politike jasno e se analizirati stvarni efekti liberaliziranja i u sluaju izostanka kvalitetno reagirati.

3.2. Liberaliziranje usluga i interkonekcijaS obzirom da zavidan stepen konkurentnosti telekomunikacionih usluga, regulativu telekomunikacinih usluga treba gradijentno smanjivati i ostavljati da se trite regulira principima trine ekonomije i pravilima zatite fer konkurencije. S tim u vezi RAK treba u periodu trajanja ove politike stvoriti slijedee uvjete: definirati relevatno trite za svaku telekomunikacionu uslugu, pri emu treba voditi rauna da tako definirano trite ne omoguava prirodni ili administrativni monopol za bilo koje geografsko podruje i bilo koju tehnologiju; definirati minimalni set parametara kvaliteta za svaku pojedinanu uslugu; definirati kriterije za procjenu utvrivanja dominatne pozicije i pravila za sprjeavanje upotrebe dominantne pozicije.

12

Zavisno od stepena ispunjavanja gornjih uvjeta, do kraja perioda vaenja ove politike, RAK treba sprovesti slijedee mjere: regulativu osnovnih telekomunikacionih usluga (govor, prijenos podataka, prijenos slike i multimedijalne usluge) provoditi identino za datu uslugu nezavisno od tehnologije kojom se prua ta usluga i nezavisno od osnovne djelatnosti pruaoca usluga princip licenciranja pruanja usluga prevoditi na princip notifikacije i autorizacije; sve nove usluge koje se do stupanja na snagu ove politike nisu bile pruane u BiH i/ili usluge za koje se, u postupku definiranja relevantnog trita, utvrdi da ne postoji jasno razgranieno relevantno trite, osloboditi ex ante regulative, osim regulative minimalnog kvaliteta usluga; stimulirati partnerstvo privatnog i dravnog vlasnitva kod razvoja novih usluga i modaliteta pruanja usluga, posebno kod univerzalnog pristupa do irokopojasnih usluga; u cilju posticaja razvoja novih usluga i modaliteta pruanja, kroz nadogradnju pravila za pruanje telekomunikacionih usluga stimulirati proces preprodaje telekomunikacionih usluga (resale), pri emu e do konca 2008. godine dominantnim operatorima utvrditi kriterije i odrediti poetak primjene obaveze javne ponude prodaje na veliko (wholesale) dominantnim operatorima. dozvoljeno je uvezivanja usluga u cilju obogaivanja ponude i stvaranja povoljnijih uslunih aranmana, priemu se iskljuuje pravo da se procesom uvezivanja usluge ukida mogunost kupovine pojedinane usluge koja ini sastavni dio uvezane usluge. sprovesti kontrolu koritenja nelicenciranih frekventnih opsega kako sa stanovita provjere pridravanja tehnikih normi tako i sa stanovita utvrivanja moguih nelegalnih pruanja komercijalnih usluga u tom pojasu.12

Iako je implementiranje interkonekcijskih odnosa na zavisnom nivou, u periodu vaenja ove politike proces Interkonekcija treba stalno usavravati u skladu sa razvojem trita i razvojem novih tehnologija. S obzirom na vanost procesa Interkonekcija na liberaliziranju trita i razvoj fer konkurencije, RAK e u periodu vaenja ove politike: vriti godinje analize stanje na tritu Interkoneckija i na osnovu tih analiza nalagati mjere za poboljanje javne ponude interkonekcijskih usluga dominantnih operatora govornih usluga; stalno pratiti i po potrebi regulirati proces harmoniziranja terminalnih taksi u mobilnu mreu sa procesom usaglaavanja tih terminalnih taksi u EU, do konca 2009. godine e preciznije regulirati interkonekcijske usluge u oblasti negovornih usluga.

Interkonekcija izmeu alternativnih i operatora sa znaajnom trinom snagom se smatra osnovnim preduvjetom za razvoj konkurencije na tritu fiksnih usluga. Cijene koje operatori sa znaajnom trinom snagom obraunavaju alternativnim operatorima, mogu iskljuivo biti12

www.cra.ba

13

bazirane na stvarnim trokovima i razumnoj zaradi. Nikakav vid subvencioniranja vlastitih usluga, nee biti dozvoljen nakon godinu dana od uvoenja usluge. Interkonekcija sa mobilnim operatorima e se realizirtati kroz postojee mobilne operatore pod jednakim uvjetima kao za sve nove operatore.

3.2.1. Prenosivost brojaPrenosivost broja je jedan od stubova konanog liberaliziranja telekomunikacionih usluga. U BiH je uspjeno zavren proces donoenja regulativnih akata za prenosivost broja. Stoga je potrebno da RAK izvri procjenu spremnosti i mogunosti operatora telekomunikacionih usluga za implementiranje datog Pravila i da na osnovu te procjene, odredi datume primjene Pravila, ali ne kasnije od konca 2009. godine.

3.2.2. Beine komunikacijeUvaavajui interes trita za koritenje radiofrekevntnog spektra za potrebe beinih pristupnih sistema RAK e nakon zavretka aktivnosti na izmjeni i dopuni Plana namjene i Plana koritenja frekvencija u BiH, staviti na raspolaganje tritu raspoloive frekvencijske opsege za navedene sisteme. Izmjene i dopune planova o koritenju opsega za beine pristupne sisteme te stavljanje na raspolaganje istih, RAK e vriti sukcesivno tokom 2009. godine, u skladu sa iskazanim interesom trita.

3.2.3. GSMBroj Globalnih sistema mobilnih komunikacija u BiH, Global System for Mobile Communication (u daljnjem tekstu: GSM operatera) ostaje tri (3). Ovo ogranienje prestaje da vai ukoliko doe do okrupnjavanja trita mobilnih komunikacija kroz ujedinjavanje, ili kroz zajednikog vlasnika. U tom sluaju, Vijee ministara e donijeti posebnu Odluku o uvoenju novog operatora na trite. Po pitanju rominga koristiti/primijeniti pozitivnu evropsku praksu.

3.2.4. UMTSZa potrebe uvoenja tree generacije mobilnih mrea (UMTS) u BiH odreuju se opsezi 1900-1980 MHz, 2010-2025 MHz i 2110-2170 MHz.13 Vijee ministara e tokom 2008. godine posebnom Odlukom utvrditi kada i pod kojim uvjetima e RAK izdati UMTS dozvole postojeim GSM operaterima u BiH. U sluaju da neki od GSM operatera iz bilo kojih razloga ne prihvati uvjete pod kojim se UMTS dozvola izdaje, Vijee ministara e posebnom Odlukom utvrditi nain raspolaganja nedodijeljenog frekventnog opsega.

13

www.rak.ba

14

Obzirom da u navedenim opsezima postoje drugi korisnici koji su pravo koritenja stekli ranijim domaim i meunarodnim propisima, potrebno je da Vijee ministara u saradnji sa RAK-om saini prijedlog naina oslobaanja i izvriti oslobaanje UMTS predvienih frekventnih opsega. RAK e sprjeavati povoljnije tarifiranje izmeu operatora fiksne i mobilne telefonije pod istim vlasnikom.

3.3. Tarifna politikaProvoenje odredbi dosadanje Politike tarifiranja telekomunikacionih usluga, posebno onih reguliranih, nije dala oekivane rezultate, to moe imati utjecaja na stepen koritenja usluga i ukupan razvoj informacionog drutva. Tarifiranje cijena telekomunikacionih usluga treba biti studiozno i permanentno prouavano kako bi se stalnim poboljanje balansirano poveavao stepen koritenja telekomunikacionih usluga i osiguravala finansijska osnova telekom operatorima za ubrzan razvoj mrea i usluga. S tim u vezi treba: do konca 2008. godine (to se predvia na osnovu postojeih informacija o dostignutom razvoju) izvriti analizu uinka rebalansa cijena fiksne telefonije i uraditi izmjene i dopune Pravila o rebalansu cijene sa novim programom za nastavak rebalansa tih cijena kako bi se relativni odnos cijena pojedinih usluga, koje su podlone ovom rebalansu, uskladio sa relativnim odnosom cijena tih usluga u zemljama okruenja i zemljama Evropske unije; pri definiranju graninih cijena za regulirane usluge, do potpunog ustanovljenja trokovno orijentiranih cijena, a koje ne moe biti kasnije od konca 2009. godine, RAK e pri odreivanju graninih cijena koristiti princip "najbolje prakse" i uporeivanja cijena u zemljama okruenja i Evropskoj uniji; u cilju ubrzanja prilagoavanja cijena trinim uvjetima za sve cijene reguliranih usluga, kojima je odreena granina vrijednost, RAK e dati generalnu saglasnost za promjene tih cijena pod uvjetima da su predloene cijene ispod granine vrijednosti i ukoliko su predloene cijene nie od trenutno vaeih cijena. RAK ima pravo, u periodu u kojem traje objavljivanje cijena i u sluajevima da ima opravdanu sumnju da predloene cijene nisu ispunile prethodna dva uvjeta, povui generalnu saglasnost; prilikom utvrivanja cijena uvezanih usluga, a u cilju zatite fer konkurencije, zabranjeno je definirati cijenu uvezane usluge ispod zbira graninih cijena reguliranih usluga koje se nalaze u sastavu uvezane usluga; dozvoljeno je nelinerano tarifiranje pod uvjetom da ne ugroava fer konkurenciju. svi davaoci telekomunikacijskih usluga na otvorenom tritu treba da primjenjuju standardne procedure naplate istih.14

14

www.cra.ba

15

3.4. Zakonska i regulatorna koordinacijaAktivnosti u oblasti zakonske i regulatorne koordinacije u telekomunikacijama odvijaju se izmeu Vijee ministara, preko nadlenih ministarstava kao i uz saradnju sa odreenim institucijama EU, odnosno Evropske komisije (u daljnjem tekstu: EC), bilo preko Direkcije za evropske integracije, bilo direktno, bilo preko Direkcije za elektronske komunikacije i informacione tehnologije pri EC. Institucije BiH sarauju i uestvuju u raznim projektima koji se vode ispred EC, od kojih je posebno potrebno istai Projekat e-SEE monitoringa telekomunikacionog i ICT trita, koji se radi ve tri godine, a radit e se i naredne tri godine. Dakle, moe se ocijeniti da sa stajalita institucionalne zastupljenosti, oblast telekomunikacija je dobro pokrivena i organizirana i institucije korektno sarauju i obavljaju svoje zadatke. Koordinacija ovih institucija odvija se i putem direktne saradnje, a takoe i kroz uestvovanje u nekim zajednikim projektima i zadacima. U ovom dijelu od izuzetnog je znaaja saradnja koja se ostvaruje sa nadlenim Ministarstvom komunikacija i prometa. Postojea regulativa obuhvatila je sve oblasti u telekomunikacijama i stvorila regulatorni ambijent za stvaranje otvorenog i liberaliziranog trita, kao i za razvoj konkurencije kroz poveanje broja uesnika na tritu. Cjelokupan rad se odvija pred oima javnosti i uz dostupnost svih informacija. Izrada pravila odvija se na bazi istraivanja i metoda "najbolje prakse"u EU i u zemljama okruenja, uz uvaavanje ekonomskog i socijalnog stanja u BiH. Na taj nain se postie i koordinacija u izradi i primjeni regulative. Kontinuirani zadatak daljeg unapreenja rada i jaanje RAK i osiguranje njene funkcionalne nezavisnosti u insitucionalnom okviru BiH. U uvjetima liberaliziranog telekomunikacionog trita, potrebno je kontinuirano jaati RAK u funkciji stalne kontrole trita i ponaanja uesnika na tritu.

3.5. Implementacija i nosioci politike sektora telekomunikacijaNosioci implementacije Politike su: Vijee ministara, Ministarstvo komunikacija i prometa, RAK, resorna entitetska i kantonalna ministarstva, dominantni i drugi operatori te provajderi. Praenje realizacije je obaveza svih nosilaca implementacije Politike, svako u svom domenu, a krovno/integralno praenje je obaveza Ministarstva komunikacija i prometa, za ta e isto izraditi odgovarajue mehanizme i metodologiju. U cilju razmjene miljenja relevantnih strunjaka u pojedinim oblastima i iznalaenja najprihvatljivijih rjeenja pojedinih pitanja/dilema RAK e sa Ministarstvom komunikacija i prometa te Akademskom zajednicom organizirati nauno strune skupove (tipa okruglih stolova) na teme: interkonekcije, LLU, odnosno Razvezivanja lokalne petlje, daljnjeg razvoja mobilnih komunikacija, ubrzanja procesa digitalizacije u Sektoru emitera (infrastrukturni aspekt). 16

ZakljuakSloena i zahtjevna uloga uvara ekonomske regulacije u sektorima karakterie brz tehnoloki razvoj i od sutinske je vanosti za cijelu zemlju. Ova uloga ne moe biti povjerena tradicionalnim organizacijama i njihovom osoblju, vec treem tijelu koje ce osigurati nezavisnost medija i uskladiti sektor sa najboljim evropskim praksama i standardima. Nezavisnost Agencije ne smije se uzeti zdravo za gotovo i potrebno ju je jacati, ukljuujui i garancije meunarodne zajednice, kako bi se osiguralo da politiki pritisci ne utiu na njenu kljunu ulogu u razvoju i uvanju integriteta medija u BiH. Analiza pravnog i regulatornog okriva trita telekomunikacija u BiH odgonetnula je okvir usred njegove historijske transformacije. Krajem 2005. godine postavljen je vremenski okvir za potpunu liberlizaciju trita; trenutno, prvostepeni propisi (ukljuujui ope politike za sektor komunikacija i regulatorne strategije, te smjernice) i drugostepena implementacija i nadgledanje pravila morat e dokazati efikasnost i pridravanje novom konkurentnom okviru. Takoer, institucionalno e okruenje, kao i organizacijska struktura RAK-a, biti pod velikim pritiskom, obzirom da e veliki broj regulatornih angaovanja transformisati se iz teoretskih pristupa u praktine, svakodnevne aktivnosti i dunosti. Nije potrebno ukazivati na svaku pojedinu prednost/slabost svakog dijela regulacije, dok je veoma korisno fokusirati se na glavna pitanja kojima se mora baviti u kratkoronom smislu. Dakle, moe se ocijeniti da sa stajalita institucionalne zastupljenosti, oblast telekomunikacija je dobro pokrivena i organizirana i institucije korektno sarauju i obavljaju svoje zadatke. Koordinacija ovih institucija odvija se i putem direktne saradnje, a takoe i kroz uestvovanje u nekim zajednikim projektima i zadacima. U ovom dijelu od izuzetnog je znaaja saradnja koja se ostvaruje sa nadlenim Ministarstvom komunikacija i prometa. Moe se zakljuiti da dosad izraena i primjenjena regulativa ne predstavlja smetnju za razvoj trita u ovoj oblasti i stvara preduvjete za investiranje domaeg i stranog kapitala. Takoe je razvijenost regulatornog okvira u BiH u oblasti telekomunikacija ocijenjen sa visokim ocjenama od strane predstavnika EC, u vie navrata.

17

Literatura

1. efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2005. 2. efkija eki, Ivan Bonjak, Menadment komunikacijama, Sarajevo i Zagreb, 2000. u transportu i

3. J. Padjen, Prometna politika Hrvatske, Informator, Zagreb, 1996. 4. Internet izvori: www.rak.ba www.cra.ba www.revizija.gov.ba

18